Naslovnica Blog Stranica 803

Zeolit rješava probleme u bašti, na njivi i farmi

ZEOLIT rješava probleme – U poljoprivredi prirodni ZEOLITI se primjenjuju u povrtarstvu, ratarstvu za povećanje plodnosti zemlje, povećanje roda poljoprivrednih kultura, sniženje troškova za proizvodnju poljoprirednih proizvoda.

Opšte karakteristike minerala zeolita

Prirodni zeoliti obuvataju grupu minerala koji su po sastavu hidro alumosilikati alkalnih i zemnoalkalnih metala. Kristalnu rešetku zeolita izgrađuju silicijski tetraedri koji su povezani u lance i prstenove, pri tome je dio atoma silicijuma zamjenjen sa aluminijom. Zbog takve građe, unutar kristalnog prostora zeolita, formira se sistem međusobno povezanih mikrošupljina u kojima su smješteni molekuli vode i izmenjujući katjoni. Ova otvorena – porozna mikrostruktura zeolita uslovljava i njihova izuzetno korisna svojstva: adsorpciona, izmjene jona, katalitička, molekularnih sita i dr.

PROČITAJTE JOŠ: Preventivne mjere u zaštiti maline

Zeolit rješava probleme

Ukoliko se zagrevanjem iz zeolita ukloni voda oni zadobijaju sposobnost absorpcije molekula različitih materija, koji po svojim dimenzijama ne prevazilaze prečnik pora – kanala koje povezuju intrakristalne mikrošupljine. U vodenoj sredini zeoliti lako razmjenjuju svoje katjone sa onim iz rastvora. U procesu absorpcije i jonske izmjene zeoliti ispoljavaju tendenciju selektivnosti prema samo nekim molekulima, oni uzimaju određene molekule ili jone, a odaju druge. Reakciona sposobnost mnogih molekula koje su zeoliti absorbovali naglo i selektivno se uvećava. Pri promjeni uslova absorbovani molekuli se mogu udaljiti iz zeolita, a izmenjujući katjoni razmjeniti sa drugim.

Uključivanje bentonita u obroke krava uticalo je na smanjenje kontaminacije mleka sa 137 Cs i 134 Cs za 50% do 80%. Bentonit absorbuje NH3 iz sadržaja buraga, kada je njegova koncentracija visoka, oslobađajući ga kasnije, kada mu se smanji koncentracija. To omogućava efikasnije iskorišćavanje azota iz amonijaka za sintezu mikrobijalnih proteina.

Na taj način se smanjuje resorpcija NH3 u krv, opterećenje jetre i utrošak energije za sintezu uree. Zahvaljujući sposobnosti bentonita da veže vodu, povećava se njegova zapremina, a time i zapremina digesta u probavnom traktu. Povećanje zapremine digesta utiče na smanjenje brzine njegovog prolaska kroz probavni trakt, što omogućava produženo djelovanje digestivnih enzima i povećanje svarljivosti hranljivih materija. Bentonit utiče na smanjenje rastvorljivosti Cu u buragu i smanjenje sadržaja Cu u jetri što je od velike koristi za saniranje problema hroničnog trovanju životinja bakrom.

PROČITAJTE JOŠ: Kako zaštititi biljke od hladnih talasa

Zeolit je ekološki lijek protiv zagadjenog i zatrovanog

Hidratisana glina pripada nano česticama, što je svrstava u najefikasnija sredstva za prirodno čišćenje organizma. Glina je poznat emulgator, tako da njena aktivacija u kiseloj sredini želuca utiče na pojačavanje emulgacionih sposobnosti u tankom i debelom crijevu. Emulgaciona svojstva gline ubrzavaju degradaciju lipidnih masnih naslaga u crijevima i na taj način sprječavaju njihov membranski prenos u krvotok.

Zeoliti predstavljaju prirodan, čist ekološki lijek protiv svega zatrovanog i zagađenog (voda, vazduh, zemlja, organizam) što čovek, kao najveći zagađivač čini. Zagađenje planete napreduje takvim tempom da će biti neophodno veće korišćenje zeolita kao ekološkog čistača u prirodi. Zeolita ima dovoljno u prirodi za takvu ulogu.

Izvor: PSSS

Cijena ruske pšenice veća od cijene nafte

Cijena pšenice je na kraju prošle nedjelje porasla za 1000 rubalja i dostigla oko 20 dolara za tonu.

Kako navodi Komersant, pozivajući se na izvještaj kompanije Sovekon, ruski farmeri su dobili vjetar u leđa padom rublje i visokom cijenom pšenice na svjetskom tržištu.

Prosječna cijena je premašila cijenu ruske nafte i obnovila istorijski maksimum. Poređenja radi: barel nafte Urals je krajem prošle nedjelje koštao 18 dolara.

Kako navode analitičari, prerađivači i izvoznici počeli su aktivno da podižu otkupne cijene.

Pri tome, mnogi prodavci pšenice su spremni da prodaju prinos za „prihvatljivu cijenu“. Kao prvo, farmerima su potrebna sredstva za finansiranje prolećnih radova, a kao drugo, potrebno je da oslobode skladišta. Pod tri, na situaciju utiču i glasine o mogućem ograničenju izvoza, navodi list.

PROČITAJTE JOŠ: Najznačajniji ratarski usjev: Pšenica ima 10 fenofaza

Inače, prema podacima sa berzi, jutros je cijena nafte marke Brent pala za 8,22%, do 25,13 dolara za barel, dok se cijena VTI spustila za 9,89% – do 21,32 dolara za barel.

Izvor: Nezavisne novine

Rana sjetva kukuruza – za i protiv

0

Rana sjetva zavisi od više činilaca. Što se tiče temperature donja granica za klijanje kukuruza je oko 8 stepeni, a dobri uslovi za klijanje su između 10 i 12 stepeni.

Važan faktor je i vlažnost zemljišta jer, da bi sjeme počelo da klija, potrebno je da upije 40 do 45 % od svoje mase. Bitan uticaj na zagrijavaje zemljišta koje pozitivno utiče na klijanje ima i struktura i tip zemljišta kao i sam položaj parcele.

ZA KOLIKO DANA NIČE SJEME:

Optimalan period za nicanje kukuruza od sjetve je 10 dana. Nicanje od 10 do 15 dana ne pravi veće štete ali ako taj period traje duže od 15 dana dolazi do smanjenja sklopa biljaka.

Promjenom klimatskih uslova iz godine u godinu a pogotovu ove zime, sa malo padavina i višim temperaturama, stekli su se uslovi da se pojedine agrotehničke operacije (zatvaranje brazde, unošenje mineralnih đubriva i materijala za popravku zemlišta) obave ranije. Samim tim i pitanje vremena sjetve dolazi na dnevni red.

Prednosti rane sjetve  ako su se stekli povoljni uslovi spoljašnje sredine u vrijeme sjetve su u razvijanju dubljeg korijenovog sistema, višem stepenu tolerancije na sušu u vrijeme oplodnje, većem sadržaju hlorofila u listovima, većem prinosu i nižoj vlazi zrna u žetvi.

Rana sjetva kukuruza povlači i određene rizike koji su vezani za klimatske uslove koji mogu da nastupe posle sjetve. Ovde se prije svega misli na niske temperature od oko 0 stepeni. Pogotovu ako su  praćene sa većom količinom padavina (kiša ili snijeg). Kritični period za posijani kukuruz je ako ovakvi uslovi nastupe dva do tri dana pošto je sjeme počelo da klija pa može doći do uništenja klice i neminovnog presijavanja parcele.

Preporuka poljoprivrednim proizvođačima je da isprobaju sjetvu u različitim rokovima. Početi od kraja marta (rana sjetva kukuruza) što im uz izbor hibrida različitih grupa zrenja može dati dobre i stabilne rezultate u ukupnoj proizvodnji kukuruza.

Izvor: Domaćinska kuća

Pročitajte još:

Negativne strane monokulture u proizvodnji kukuruza

Kako se čuva kukuruz

CRNI LUK: Kakvo je zemljište potrebno za visok prinos?

Razvoj korijenovog sistema kod luka (crni luk) zavisi od veličine lukovice i tipa zemljišta. Kod krupnih lukovica, na lakšim tipovima zemljišta, korijen se rasprostire u dubinu i do 30-40 cm i širinu do 40 cm. Međutim, osnovna masa najaktivnijeg dijela korijena je plitko u sloju od 5-20 cm, zbog čega zemljište mora biti plodno, posebno pri proizvodnji direktno iz sjemena.

Crni luk najbolje uspijeva na strukturnim, srednje lakim ili srednje teškim zemljištima

Prinos na izrazito lakim zemljištima limitiran je nedostatkom hraniva. Teška zemljišta, posebo sa visokim nivoom podzemne vode, ne odgovaraju za uzgoj luka jer negativno djeluju na rast i kvalitet lukovice.

Crni luk uspijeva na zemljištima neutralne reakcije pH 6,8-7,5, a ne podnosi kiselu reakciju zemljišta.

Za proizvodnju crnog luka, posebno direktno iz sjemena, treba birati zemljište prisojnim (južnim) položajem. Ovakvo zemljište rano u proljeće brže se zagrije i omogući ranu sjetvu.

Treba ga proizvoditi na ravnom terenu ili na blagim uzvišicama, gdje je najbolje strujanje vazduha, a samim tim smanjuje mogućnost širenja plamenjače. Zato su to, za crni luk nepovoljni tereni sa depresijama, u kojima se duže zadržava voda, a veća je relativna vlažnost zemljišta.

Izvor: AgroSavjet

Pročitajte još:

Proljetna sadnja crnog luka – Iz čega proizvesti?

ZAŠTO BACATE KORU OD LUKA JESTE LI ZNALI OVO?

Ishrana životinja u organskoj proizvodnji: Šta je dozvoljeno, a šta nije?

Ishrana životinja u organskoj proizvodnji bazirana je na korištenju voluminoznih i koncentratnih krmiva proizvedenih na organski način.

Obrok je izbalansiran prema nutritivnim potrebama životinje u cilju obezbjeđenja pravilnog rasta i razvoja, kao i održavanje dobrog zdravlja životinja.

U idealnim uslovima farmeri obezbjeđuju svu potrebnu krmu na vlastitom imanju. Ukoliko nisu u mogućnosti, onda minimalno 50% krme proizvode na farmi, a nedostajuću količinu obezbjeđuju sa druge organske farme iz regiona.

Na farmama koje su u konverziji maksimalno 60% obroka se obezbjeđuje sa vlastite farme. Količina kupljene hrane sa druge farme u konverziji može iznositi maksimalno 30% uzimajući u obzir ukupnu količinu suve materije na godišnjem nivou.

Prednosti ishrane bazirane na paši su višestruke. Pored prirodnog držanja životinja ovakav sistem omogućava uštede fosilnih goriva kao i smanjenje onečišćenja okoliša uzrokovanog žetvom, ishranom životinja i rasturanjem stajnjaka.

Prema pravilniku EC 889/2008 upotreba krmiva proizvedenih na konvencionalan način dozvoljena je samo u izuzetnim slučajevima kada se organska krma ne može naći na tržištu (prirodne nepogode) i to u količini od maksimalno 5% na godišnjem nivou ili 25% u dnevnim obrocima, računato na potrebu suvu materiju i isključivo za nepreživare.

U KRMIVA ANIMALNOG PORIJEKLA ČIJA JE UPOTREBA DOZVOLJENA U ORGANSKOJ PROIZVODNJI SPADAJU:

  • Mlijeko i mljiječni proizvodi: svježe mlijeko, mlijeko u prahu, obrano mlijeko, obrano mlijeko u prahu, surutka u prahu, kazein, laktoza.
  • Ribe, drugi morski organizmi, njihovi proizvodi i nusproizvodi: ribe, nerafinisano riblje ulje i lje jetre bakalara, mekušci, rakovi, hidrolizati i proteolizati dobijeni enzimskom aktivnošću, riblje brašno.
  • Jaja i prozvodi od jaja: jaja i prozvodi od jaja kao hrana za perad

KRMIVA MINERALNOG PORIJEKLA

Krmiva mineralnog porijekla koja se mogu primjenjivati kao izvor makroelemenata (Na,K,Ca,Mg i S), dozvoljene aditive – nutritivne, zootehničke i tehnološke, kvasce i supstance koje se koriste u proizvodnji silaže kao i izvore mikroelemenata.

U obroke se mogu dadavati vitamini prirodnog porijekla. Sintetički vitamini identični prirodnim mogu se dodavati u obroke nepreživara, dok je dodavanje sintetskih vitamina A, D, E, u obroke preživara dozvoljeno samo u situacijama kada se ishranom ne mogu podmiriti dnevne potrebe životinja ovim viraminima i kada postoji odobrenje nadzornog tijela.

Upotreba enzima i mikroorganizama kao zootehničkih aditiva je dozvoljena u organskoj proizvodnji prilikom ishrane životinja

OD TEHNOLOŠKIH ADITIVA DOZVOLJENA JE UPOTREBA:

Konzervanasa, vezivnih sredstava i antikoagulanata definisanih pravilnikom EC 889/2008, a od antioksidanata samo prirodni ekstrakti bogati vitaminom E.

Kao aditivi za silažu mogu se koristiti enzimi, kvasci i bakterije, dok je korištenje kiselina kao što su mliječna, propionska, sirćetna i mravlja dozvoljeno jedino u situacijama kada vremenski uslovi onemogućavaju pravilan tok siliranja.

U prizvodnji silaže dozvoljena je upotreba morske soli, surutke, šećera, rezanaca šećerne repe, brašno žitarica i melasa.

Korištenje sintetskih aminokiselina i genetskih modifikovanih krmiva nije dozvoljeno.

Ishrana podmlatka podrazumijeva ishranu mlijekom i to minimalno 60 dana za podmladak goveda i konja, 45 dana za podmladak ovaca i koza i 40 dana za prasad. Ukoliko je majčino mlijeko nedostupno podmladak se može hraniti i organski proizvedenim mlijekom iste vrste.

Ishrana životinja -preživara-  bazira se na korištenju svježih i konzervisanih voluminoznih krmiva.

Minamalno 60%  suve materije dnevnih obroka preživara treba da potiče iz voluminoznih krmiva sa izuzetkom muznih krava čiji obroci u prva tri mjeseca laktacije mogu sadržavati 50% suve materije iz voluminoznih krmiva.

Hrana uvijek treba da bude na raspolaganju životinjama u dovoljnim količinama, ishrana je po volji, dok forsirana ishrana kao i držanje životinja na dijeti zabranjeno.

Autor: Nataša Mirecki (ORGANSKA PROIZVODNJA)

Izvor: AgroSavjet

Pročitajte još:

Stajnjak može biti izvor zagađenja poljoprivrednih proizvoda

Suzbijanje korova na organski način

Da li bi organska poljoprivreda mogla da nahrani čovječanstvo?

Očekuje se povećanje sjetvenih površina u RS – Poljoprivredne apoteke snabdjevene repromaterijalom

Proljećno sunce izmamilo je u njive ratare širom Republike Srpske koji pripremaju dužu brazdu i siju povrće što je siguran znak da će hrane biti dovoljno na domaćim trpezama.
Situacija u vezi sa širenjem virusa korona nije omela domaće poljoprivrednike koji uveliko siju krompir, luk, kupus i ostalo povrće.
Poljoprivrednik iz Gradiške Dane Paspalj kaže za Glas Srpske da u potkozarskim selima život nije stao zbog virusa, te da je sjetva povrća u punom jeku.
– Krompir ćemo idućih dana zasijati na 140 dunuma, a luk smo već posijali na oko osam, a pšenicu na sedam hektara. Ako nas vrijeme posluži godina će biti rodna, hrane neće manjkati – istakao je Paspalj.
Ovaj domaćin kaže da među poljoprivrednicima nema panike i da svi obavljaju svoje uobičajene poslove na njivama i u baštama.
Pune ruke posla ovih dana imaju i poljoprivrednici u Lijevče polju koji ističu da sjemenskog materijala ima dovoljno i da planiraju zasijati veće površine nego lani.
– Luk smo odavno zasijali, a sjetva krompira je u punom jeku. Vrijeme nam ide naruku i već idućih dana planiramo iznositi kupus na njivu, dok će paprika i paradajz još malo sačekati – ispričao je za Glas Srpske poljoprivrednik iz Lijevča polja Duško Banjac.
Krompira koji je neizostavna namirnica u domaćoj kuhinji neće manjkati ni u rogatičkim selima jer se tamošnji ratari uveliko pripremaju za sjetvu tog povrća.
– Poljoprivrednici nisu i neće pokleknuti pred nedaćama. Svako domaćinstvo planira da zasije više povrća, neka se nađe. Ne znamo šta vrijeme nosi, ali smo sigurni da će hrane biti – rekao je Rogatičanin Dragomir Džida koji krompir planira zasijati na oko 25 hektara.
I u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da očekuju povećanje sjetvenih površina.
– Poljoprivredne apoteke su snabdjevene repromaterijalom, a evidentna je i povećana potražnja za sjemenima što nam potvrđuje da će uz lijepo vrijeme biti zasijano više hektara – naveli su u resornom ministarstvu. Podsjetili su da su svi podsticaji za prošlu godinu isplaćeni u rekordnom roku, kao i da je već isplaćeno oko devet miliona maraka podsticaja za ovu godinu, a sve u cilju da se poljoprivrednicima olakšaju uslovi proljećne sjetve.
– Mnogi su zasijali bašte i rade punom parom. Hrane će sigurno biti – istakli su u Ministarstvu poljoprivrede.
 
Radna snaga
 
Dane Paspalj ističe da je i za poljoprivrednike najveći problem nedostatak radne snage.
– Sela su ionako poprilično pusta i teško je obezbijediti radnike za sve poslove na njivi, a i prema preporukama nadležnih sva masovnija okupljanja su zabranjena, pa svako za sebe radi koliko može – rekao je Paspalj.

Izbušila je 19 rupa na drvenoj kutiji – 5 mjeseci kasnije, svi su ljubomorni na njeno dvorište!

Izbusila je 19 rupa na drvenoj kutiji. Pet mjeseci kasnije, svi su ljubomorni na njeno dvorište!

Ako zelite nešto neobično u svom vrtu ove godine, dajemo vam pravi prijedlog! Video sa detaljnim uputstvima pogledajte OVDJE.

Rezultat: Raskošno, bujno cvijeće

 

PROČITAJTE JOŠ:

Stavite kolutove paradajza u saksiju: Evo šta će se desiti za 2 nedelje! /VIDEO/

Proizvodnja paradajza na novi način može biti interesantna ideja. Kako biste posadili povrće, nekada vam kupovina sjemena i nije neophodna.

Čovjek u videu pokazaće vam najjednostavniji način za uzgajanje paradajza. Sve što vam je potrebno jeste saksija, zemlja i kolutovi isečenog paradajza sa sjemenkama.

Pogledajte šta se dešava nakon dvije nedelje.

Sjeme paradaza
Sjeme paradajza

Tako da ovoga ljeta možete iz udobnosti svoga doma jesti najbolju i najzdraviju salatu koju ste sami uzgajali!

Izvor: balkanspress

Banja Luka: Odlučeno šta jedno fizičko lice može kupiti

BANJALUKA – Republički štab za vanredne situacije donio je danas, na šestoj sjednici u Banjaluci zaključak o ograničenju kupovine pojedinih proizvoda.

Evo šta jedno fizičko lice može kupiti:

– do 25 kg brašna

– do dva kg soli

– do tri litra ulja

– do tri kg šećera

– do tri kg ili tri litra sredstva za ličnu higijenu

– do 10 kg ili litara sredstva za održavanje predmeta i prostora.

Izvor; Nezavisne novine

Stajnjak može biti izvor zagađenja poljoprivrednih proizvoda

U organskoj proizvodnji primjena stajnjaka je nezamjenjljiva, jer predstavlja najefikasniji i najjeftiniji način za održavanje optimalnog nivoa organske materije.

Primjena stajnjaka u orgasnkoj proizvodnji je uslovljena nizom ograničenja, kako bi se izbjegli potencijalni rizici od:

  • kontaminacije proizvoda,
  • zagađenja zemljišta,
  • širenja korova,
  • neizbalansirane ishrane

KONTAMINACIJA (ZAGAĐENJE) PROIZVODA STAJNJAKOM

Stajnjak može biti izvor zagađenja poljoprivrednih proizvoda i životne sredine (patogeni, ostaci hormona, antibiotika, pesticida…). Zbog toga se preporučuje primjena kompostiranog stajnjaka. Ali to uvijek nije dovoljno, jer pojedini patogeni ( Salmonela i E. Coli) mogu preživjeti proces kompostiranja.

Mogućnost da se potrošači zaraze patogenima iz stajnjaka, sprečava primjenu svježeg stajnjaka neposredno prije sjetve ili u toku vegetacije (prihrana), pogotovo kod povrća koje se konzumira svježe (bez termičke obrade).

Da bi se izbjeli mogući problemi sa kontaminacijom, preporučuje se:

  • Ne vršiti đubrenje stajnjakom nakon sjetve/sadnje povrća (tokom aktivne vegetacije)
  • Primjena stajnjaka se mora obaviti najmanje 60 dana prije žetve (nije definisano našim zakonom još uvijek, ali potrebno je primijeniti ovo pravilo, kako bi se izbjegla potencijalna kontaminacija povrća)
  • Ne koristiti izmet pasa, mačaka i svinja u povrtarstvu, jer se mnoga oboljenja ovih životinja mogu prenijeti i na ljudsku populaciju
  • Svo povrće dobro oprati pod jakim mlazom vode prije upotrebe
  • Osobe koje imaju bilo kakav problem sa imunitetom treba da izbjegavaju ishranu povrćem koje nije termički obrađeno.

Osim patogenih materija u organskim đubirivima se mogu pronaži i ostaci teških metala, posebno ukoliko se vrši kompostiranje industrijskog otpada ili kanalizacionog mulja. Zbog toha su ove vrste đubriva zabranjene za upotrebu u organskoj poljoprivredi.

Nepravilno rukovanje svježim stajnjakom može negativno uticati na kvalitet sirovog povrća, npr. krompir, krastavce, tikvice i kupismkače. Kada stajnjak dospije u zemljište, iz njega se oslobađaju hemijska jedinjenja kao što su skatol, indol, fenoli i druge.

Ako povrće usvoji ove materije može doći do promjene ukusa i mirisa povrća. Zato je stajnjak najbolje unositi u jesen, kako bi se ove materije razgradile do sjetve povrća.

Izvor: AgroSavjet

Slični članci:

Kako napraviti tečni kompost ili „čaj od komposta“

Organska djubriva koja možete sami proizvesti