Ako ste propustili jesenju sadnju crnog luka, požurite sa proljećnom. Za sjetvu crnog luka u proljeće se uglavnom upotrebljava arpadžik, dok je neopravdano zanemarena sjetva krupnih glavica i barut-sjemena
Crni luk se proizvodi na više načina. Najčešće se gaji iz arpadžika. Može da se sadi u jesen i proljeće. Jesenja sadnja – krajem oktobra, daje 20-30% veći prinos! Niče u jesen i prezimi, tako da ne gubi vrijeme za rast i razviće u magacinu. Proljećna sadnja često kasni zbog loših klimatskih uslova. Dok baštovani čekaju u proljeće da se zemljište prosuši pa da se obavi priprema za sadnju, jesenji luk ne gubi vrijeme – raste i razvija se tako da stiže i mjesec dana ranije. Kad proljećna sadnja nikne, jesenja može da se čupa za mlad luk.
Najranije stiže crni luk proizveden iz krupnih glavica. Ovakve glavice se sade dublje, na 10-15 cm, da bi se razvilo dugo, bijelo, „lažno“ stablo, slično praziluku. Domaćice često pri kupovini pokidaju lišće mladom luku, da im nestrči iz cegera. Pogrešno – lišće luka je hranljivije od glavice. Bijeli dio luka je slađi, sadrži više šećera, a lišće više minerala i vitamina, zaštitnih i ljekovitih materija.
Kada vam u špajzu glavice luka proklijaju, ne treba ih bacati. Posadite ih u zemlju. Iz njih raste busen mladog luka, koji se „čerupa“ i koristi u ishrani. Naravno, trebalo bi ga ubrati prije nego što se pojave cvjetonosna stabla, u narodu poznata pod imenom „bikovi“.
Crni luk može da se gaji i iz sjemena „baruta“, koje se sije što ranije u proljeće, čim uslovi dozvole radove na bašti. Ovo sjeme može da posluži i za proizvodnju rasada. Kada biljčice imaju 2-3 listića, sadi se na stalno mjesto, u blato, na 30 x 15 cm. Ovako se iskoristi svaka sjemenka koja je nikla. U protivnom, prorjeđuje se. Dubina sjetve oko 2 cm. Poslije sjetve pokrije se sitnom, vlažnom zemljom i potaba. Niče za 15-20 dana. Direktna sjetva je mnogo otpornija na sušu i bolesti. Arpadžik često nosi na sebi čestice zemlje i mikroorganizme koji su se tu zadržali od prošle sezone.
Ako se desi da neke biljke luka „izbikaju“, trebalo bi im pokidati „glave“. Poslije toga razvija se samo normalna glavica, sa stablom sa strane, koje se lako uklanja pri berbi.
NA TERASI
Ko nema baštu, mlad luk može da proizvede i na terasi. Poređajte glavice jednu do druge i kvasite ih. Brzo će proklijati. Kad dovoljno odraste, čerupajte glavice. Ovakav mlad luk je čist, a hranljiviji je od glavice jer sadrži više vitamina. Novi život pokreće niz biohemijskih procesa koji povećavaju sadržaj organskih kiselina, vitamina, hlorofila – sve na bazi rezervnih materija u glavici.
Za proizvodnju mladog luka iz glavica bolje su pogačaste sorte, jer imaju veći broj pupoljaka koji daju mlad luk. Takve su holandski žuti, domaći pogačar i ljaskovski.
Izvor: agroeko
PROČITAJTE:
Šta se sije u bašti u februaru i martu
Rana sjetva povrća na otvorenom – od luka do rotkvice