TREBINJE – U trebinjskim selima su ove godine zasađene rekordne poljoprivredne površine, a u poljoprivrednim apotekama je već nestalo sjemenskog krompira i sadnog luka, za kojim je ove godine bila najveća potražnja.

U trebinjskom selu Zagora su nam potvrdili da su ove godine posađene i one njive koje su zadnji put obrađivane prije 30 godina jer su do nekih zaselaka bili neuslovni putevi i zemlja je orana uglavnom uz pomoć volova.

„U našem zaseoku odavno nema stanovništva, a kamoli volova za oranje, a i put nam je dosta slab. Ipak, možemo dovesti freze pa smo dio zemljišta ponovo priveli namjeni, kopajući nešto i ručno, na vile. Meni kao penzioneru je bolje raditi zemlju, na šta sam i navikao, nego sjediti kod kuće“, kaže Božo Savović, mještanin zaseoka Turica u selu Zagora.

U njegovom zaseoku nema ni struje, ali mu, kako kaže, i ne treba. Osim njega, ovdje zemlju obrađuju i njegov bratić Neđo i rođak Dragan, koji, iako dosta mlađi, dolaze vikendom sa suprugama kako bi i oni obrađivali zemlju.

Iako je sadni materijal u Trebinju sve teže nabaviti jer nema isporuka od inostranih distributera, a domaći su proizvođači svoja sjemena prodali odmah na početku sadne sezone, u Zagori su se snabdjeli nešto kupovnim, a nešto sopstvenim sjemenom.

Sjemena, ipak, kako poručuju u Agrarnom fondu Trebinje, neće nedostajati jer su oni na vrijeme nabavili i dodatne količine, kako bi ga, očekujući upravo krizu zbog virusa  korona, podijelili zainteresovanom stanovništvu.

„Mi smo odmah nakon što se Italija počela suočavati s pandemijom nabavili dodatne količine sjemena, kako bismo pomogli lokalnom stanovništvu. Nakon raspisanog javnog poziva stanovništvu svih osam mjesnih zajednica smo podijelili pakete sjemena u kojima se nalazilo 25 kilograma sjemenskog krompira, tri kg luka i kilogram graška, a na javni poziv se prijavilo 377 zainteresovanih“, kaže Veselin Dutina, direktor Agrarnog fonda Trebinje.

Napominjući da su ove godine zasigurno zasađene rekordne površine oranica, Dutina kaže da odmah krajem sedmice slijedi novi javni poziv za dodjelu rasada paprike i paradajza, a riječ je o 15.000 strukova koji su proizvedeni u sopstvenim plastenicima.

„Mi redovno proizvodimo besplatan rasad svojim kooperantima, ali smo ove godine zasadili više nego što u prosjeku dijelimo, tako da će rasada paprike i paradajza biti dovoljno i za stanovništvo koje želi za sebe proizvoditi ovo povrće“, dodaje Dutina.

U Agrarnom fondu Trebinje kažu da se zasad nije razmišljalo o privođenju zemljišta namjeni pomoću traktora koji je u njihovom vlasništvu iz prostog razloga što je ova mašina velikih gabarita i ne koristi se za povrtnjake kod domaćinstava.

Najstariji sugrađani moći će u tom periodu da odu do prodavnice i banke.

Predsednik Vlade Republike Srpske (RS) Radovan Višković saopštio je danas da je Republički štab za vanredne situacije odlučio da licima starijim od 65 godina bude dozvoljeno kretanje utorkom i petkom, od 7.00 do 10.00 časova, kako bi im bilo omogućeno da odu do prodavnice i banke.

Višković je zamolio ostale građane da utorkom i petkom u tom vremenu omoguće penzionerima da nesmetano obave svoje obaveze i da ne prave gužve, a time i da spriječe ugrožavanje njihovog zdravlja.

Višković je naveo i da će lica do 75 godina koja žive na selu moći da izlaze i nesmetano obavljaju poljoprivredne djelatnosti.

• Izvor: novosti.rs

BANJALUKA – Širom Srpske vlada ogromno interesovanje poljoprivrednih proizvođača za besplatne sjemenske pakete, kojih je obezbijeđeno 9.000, ali i za plavi dizel, za koji je odobren podsticaj od 0,60 KM po litru.

Nadležni su nam potvrdili da su linije doslovno usijane, odnosno da imaju ogroman broj poziva zainteresovanih zemljoradnika.

O kakvom je interesovanju riječ, svjedoči i podatak da su iz banjalučkog Centra za razvoj poljoprivrede i sela pozvali sugrađane da za prijave za besplatne sjemenske pakete, uz brojeve telefona, koriste i elektronsku poštu.

„Apelujemo na građane da imaju strpljenja, jer su zbog velikog broja poziva naše telefonske linije preopterećene. Do sada smo primili oko 200 prijava i ima još prostora za 250 prijava“, saopštili su juče iz ovog centra.

Napomenuli su da prijave primaju do sutra.

„Jedan paket za sadnju sadrži vještačko đubrivo, sjemena i rasad osnovnih povrtarskih kultura. Brojevi telefona Centra putem kojih se zainteresovani mogu prijaviti su: 051/433-623, 051/433-622, 051-433-621 i 051/433-636, a mail adresa je [email protected]“, saopštili su iz ovog centra.

Da je interesovanje za regresirano gorivo te besplatne sjemenske pakete i te kako veliko, potvrdili su za „Nezavisne“ i u Područnoj jedinici Sokolac Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi. U toku je, kažu, sastavljanje spiskova za sjemenske pakete, što rade lokalne zajednice.

„Recimo, prema informacijama koje nam stižu iz Novog Goražda, gdje će pakete dobiti 100 korisnika, interesovanje je takvo da bi se moglo podijeliti još toliko paketa. Telefoni u opštinama stalno zvone, linije su se usijale“, rekli su nam u Područnoj jedinici Sokolac Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi i dodali da podjednako veliko interesovanje vlada i za plavi dizel.

Vrijedne ruke semberskih poljoprivrednika takođe su spremne da zasiju velike površine. Počela je podjela plavog dizela, za koji ne manjka interesa, baš kao ni za besplatne sjemenske pakete.

Izdavanje zahtjeva za regresirano gorivo na području Bijeljine juče je počelo.

I ovdje je, kao i u ostalim dijelovima Srpske, za plavi dizel, ali i za besplatno sjeme veliko interesovanje.

„Što se tiče sjemenskih paketa, mogu vam reći i da ih je bilo više, bili bi podijeljeni“, rekao je za „Nezavisne“ Dragan Zarić, rukovodilac Područne jedinice Bijeljina Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.

Agrarni fond u Bijeljini uveo je i telefonsku liniju 055/206-984 za povezivanje proizvođača i kupaca poljoprivrednih proizvoda iz Semberije.

Gradonačelnik Bijeljine Mićo Micić rekao je da će ova linija biti otvorena radnim danima od sedam do 15 časova, dok su na snazi mjere zbog virusa korona.

Poljoprivrednici su, podsjetimo, ranije najavili da će ovog proljeća zasijati veće površine nego ranijih godina.

Izvor: Nezavisne novine