Naslovnica Blog Stranica 77

Jesenji radovi u voćnjaku

Agrosavjet
-
0
Jesenji radovi u voćnjaku

Jesen je vrijeme kada voćnjaci zahtijevaju posebnu pažnju i njegu kako bi voćke bile spremne za zimu i narednu vegetacionu sezonu. Ovo razdoblje pruža idealnu priliku za obavljanje različitih poslova koji će osigurati zdrav rast i obilno rodnost voćaka. Evo nekoliko ključnih aktivnosti koje treba obaviti tokom jeseni u voćnjaku:

  1. Jesenja sadnja voćaka: Jesen je optimalno vrijeme za sadnju novih voćaka. Ovo se može raditi sve dok se zemljište ne smrzne. Biljke koje se sade u ovom periodu imaju vremena da se ukorijene prije zime i budu spremne za rast u proleće.
  2. Uklanjanje ovovegetacijskih listova: Kako se lišće većinom već opalo, potrebno je pograbiti listove koji su bili zdravi i zaorati ih u međured. Ovo će pomoći da se zemljište obogati organskom materijom.
  3. Uklanjanje oboljelog lišća i plodova: Ako ste primijetili oboljelo lišće ili plodove sa bolestima, važno je da ih sakupite i iznesete iz voćnjaka. Ovakvi ostaci mogu služiti kao izvor infekcija za narednu sezonu, pa je važno da se odlaganjem i spaljivanjem očiste voćnjaci.
  4. Plavo prskanje i krečenje debla: Ako niste stigli da obavite jesenje plavo prskanje ili krečenje debla koštičavih voćaka ranije, još uvek imate vreme da to uradite. Ovi postupci pomažu u zaštiti voćaka od štetočina i bolesti.
  5. Đubrenje: U novembru je idealno vrijeme za đubrenje voćaka. Možete koristiti organska i mineralna đubriva sa smanjenim procentom azota. Prvo rasturite đubrivo po površini zemljišta, a zatim ga unesite u zemljište oranjem. Tokom zime će se đubrivo postepeno razgraditi, pripremajući zemljište za narednu vegetacionu sezonu.

Jesenji radovi u voćnjaku su ključni za dugoročno zdravlje i produktivnost voćaka. Pravilna njega u ovom periodu osigurava da voćnjak bude spreman za zimu i da voćke imaju sve što im je potrebno za uspješan rast i obilnu berbu u proleće.

Đubrenje vinove loze

Agrosavjet
-
0
Đubrenje vinove loze

Đubrenje vinove loze predstavlja veoma važnu i opreznu mjeru za realizaciju, zato što žiličast korijenov sistem prodire dublje u zemlju, a njegova glavna masa je u sloju 20-60 cm.

Najbolje je prihranu raditi na osnovu preporuke dobijene posle agrohemijske analize zemljišta. Nasuprot tome, ako nije vršeno ispitivanje zemljišta, đubrenje raditi orijentaciono u prosječnim normama.

Korijenov sistem vinove loze je veoma razvijen i aktivan od ranog proljeća do kasne jeseni, što je dovoljno vremena za usvajanje svih neophodnih hranljivih elemenata. U zavisnosti od tipa zemljišta i klimatskih uslova, kao i od tipa, starosti i planirane godišnje proizvodnje vinograda, moguće je izračunati biljne potrebe za određenim hranljivim elementima.

Pročitajte: Izbor položaja za podizanje vinograda

Osnovno đubrenje ima za cilj ispunjavanje povećanih potreba za hranjivim materijama, kako u ranim fazama naglog porasta lastara i formiranja cvjetova, tako i u kasnijim fazama za vrijeme brzog porasta i sazrijevanja bobica. Kvalitet i odnos hranljivih materija koje se unose osnovnim đubrenjem zavise od tipa zemljišta i njegovih karakteristika, kao i od starosti i namjene vinograda. Vrijeme primjene osnovnih hraniva zavisi pored tipa i karakteristika zemljišta i od vremenskih uslova.

Na teškim, glinovitim zemljištima u područjima sa niskom vlagom sporo pokretne elemente trebalo bi integrisati početkom zime, kako bi bili izloženi zimskim padavinama koje podstiču njihovo kretanje kroz zemljište, dok bi azot trebalo primijeniti krajem zime ili početkom proljeća da bi se izbjeglo ispiranje i da bi se biljke obezbijedile ovim neophodnim elementima za vrijeme perioda naglog porasta lastara. Na lakim pjeskovitim tipovima zemljišta, preporučuje se upotreba specijalnih kompleksnih đubriva koja snabdijevaju vinograd sa N, P, K, Mg, S i značajnim količinama bora i cinka, koji su neophodni za neometani razvoj.

Pročitajte: Jesenja obrada zemljišta u vinogradu

Važno mjesto u đubrenju vinograda zauzima stajsko đubrivo, jer sadrži skoro sve hranljive sastojke potrebne vinovoj lozi. Kada se stajsko đubrivo unese u zemljište ono se raspada, a kao krajnji proizvod raspadanja nastaju mineralne materije, pri čemu kao međuproizvod nastaje humus koji povoljno utiče na rastresitost zemljišta, toplotu i rad mikroorganizama, koji pomažu pretvaranje hranljivih materija iz nepristupačnih u pristupačne. Đubrenje stajnjakom se obavlja u optimalnim količinama svake 3-5 godine, pri jesenjem oranju, gdj se ono zemljom zatrpa. Poželjno je ovo đubrenje raditi u iskopane kanale između redova, a ako su tereni sa velikim nagibom, kanale bi trebalo kopati poprečno u odnosu na redove, kako voda ne bi spirala đubrivo.

Vinova loza je veliki potrošač kalijuma koji pozitivno utiče na sakupljanje šećera u bobicama grožđa, povećanje otpornosti na sušu, gljivične infekcije, mehanički pritisak i zimske promrzline. Fosfor je važan u početnim fazama rasta i razvoja jer podstiče razvoj korijena, jačajući tako koren i čitav čokot, što se odražava na kondiciju i veću otpornost na visoke i niske temperature. Dobra ishrana fosforom utiče i na formiranje cvasti, na ranije zrenje grožđa i na potpunije dozrevanje grozdova.

Za osnovno đubrenje primijeniti NPK sa manjim procentom azota, a naglašenim fosforom i kalijumom, npr. 7:20:30 ili 7:14:21 ili slične formulacije. Za srednje dobar prinos grožđa trebalo bi unijeti u zemljište 100-120 kg/ha azota, 50-100 kg/ha fosfora i 85-170 kg/ha kalijuma.

Ukoliko se osnovno đubrenje ne obavi u jesen, trebalo bi ga obaviti što ranije zimi.

Izvor: dipl. inž. Ljiljana Gvozdić, PSSS Kosovska Mitrovica / agrotv.net

Kora od krompira je neotkriveno blago: Nikako je ne bacajte, ovo je njena nova svrha i vau efekat

Agrosavjet
-
0
Kora od krompira je neotkriveno blago: Nikako je ne bacajte, ovo je njena nova svrha i vau efekat

Krompir sadrži oksalnu kiselinu, koja pretvara nerastvorljiva jedinjenja gvožđa u rastvorljivi kompleksni jon…

Bez obzira na to kako volite da jedete krompir, svakako morate prvo da ga ogulite. Pred vama je jedna sjajna ideja kako možete iskoristiti ljuske od krompira.

Da li ste znali da je kora krompira odlična kod uklanjanja mrlja od rđe?

Krompir sadrži oksalnu kiselinu, koja pretvara nerastvorljiva jedinjenja gvožđa u rastvorljivi kompleksni jon. To je naučno objašnjenje kako je kora krompira prilično efikasna u uklanjanju rđe.

Pročitajte: Mrlja od smole – kako skinuti smolu s odjeće?

Kako obaviti đubrenje u rupe pri sadnji voćaka?

Agrosavjet
-
0
Kako obaviti đubrenje u rupe pri sadnji voćaka?

Đubrenje pri sadnji voćke je vrlo značajno i od njega mnogo zavisi porast voćke u mlađim godinama. Tada ona treba brzo da se razvija i u kratkom periodu, od nekoliko godina, izgradi snažan nadzemni i podzemni sistem. Ako voćka u ovim godinama zakržlja, njena produktivnost u toku cijelog života najčešće ostaje vrlo mala i teško da se može značajnije povećati.

Najbolje bi bilo, ako se pri podizanju mladog zasada pored đubrenja u rupe izvrši i meliorativno đubrenje, čiji je zadatak da popravi fizičke i hemijske osobine zemljišta u širem prostoru, a koji će voćka značajnije koristiti u kasnijim godinama razvoja. Značajno je da se stvore što povoljniji uslovi u sloju od 45 cm dubine.

Pročitajte: Pravilnim đubrenjem do visokih i stabilnih prinosa šljive

Unos hranljivih elemenata

Prilika je ovo da se u zemlju unesu i potrebne količine hranljivih elemenata, a naročito fosfora i kalijuma u čemu oskudevaju skoro sva zemljišta. Takođe, unošenje potrebnih količina organske mase i krečnjaka najefikasnije se može obaviti prilikom podizanja voćnjaka. Blagotvorno dejstvo ovih mera će se odražavati na rodnost zasada tokom dužeg vremenskog perioda.

Potrebne količine pojedinih elemenata će zavisiti od fizičko-hemijskih osobina zemljišta. Kao orijentacija se može uzeti podatak da je prilikom podizanja voćnjaka potrebno unijeti u zemljište 120 do 180 kg P2O5 i 200 do 260 kg K2O po jednom hektaru.

Količina stajnjaka se obično kreće od 30 do 50 tona, a količina krečnjaka od 10 do 20 tona, što takođe zavisi od količine humusa u zemljištu, odnosno od njegove kiselosti.

Pročitajte: Đubrenje mladih zasada voća i specifičnosti

Rasturanje đubriva

Preporučljivo je da se planirana doza podijeli na dva jednaka dijela. Prva polovina se rasturi po cijeloj površini zaemljišta i zaore na dubinu 40-50 cm. Po preoranom zemljištu treba rasturiti drugu polovinu i kultivatorom (tanjiračom) unijeti u zemljište. Na taj način će se izvršiti oplemenjivanje ovih slojeva zemljišta u kojima se stvarno i razvija najveća masa korijena voćaka.

Đubrenje u rupe ima zadatak da pomogne razvoju voćke u prvim godinama. Iz tog razloga ono je neophodno i u tim slučajevima kada se izvršilo obilno đubrenje po cijeloj površini. Proizvođači često podižu nove voćnjake bez prethodne pripreme zemljišta, pa je u tom slučaju važno da se uraditi pravilno đubrenje prilikom sadnje u rupe.

Može li se brašno pokvariti?

Agrosavjet
-
0
Može li se brašno pokvariti?

Imaš naviku kupovati veliku vreću brašna koja ti traje mjesecima (ili godinama)? Ili imaš cijelu zalihu malih paketa kojima ne znaš rok trajanja? Postoje vrlo jednostavna pravila kojih se treba pridržavati kako bi brašno duže ostalo ispravno, ali i različita uputstva za procjenu ispravnosti.

Bijelo brašno, čuvano u prikladnim uslovima, može potrajati i godinu dana, vrlo vjerovatno i duže. Ima jako mali postotak vode i nije prikladno za razvoj bakterija.

Bezglutenska brašna, poput kokosovog ili heljdinog, te brašna od orašastih plodova imaju veći postotak masnoće pa je samim tim i rok trajanja kraći. Nakon šest mjeseci obavezno provjerite jesu li još uvijek ispravna.

Pročitajte: Ovo je najbolji način čuvanja brašna

Rok trajanja služi kao upozorenje, ali nije ga se potrebno strogo držati. Svakako provjerite teksturu, boju i miris brašna prije nego što odlučite baciti cijelo pakovanje kojem je rok istekao sedam dana ranije.

Neugodan miris brašna, koji podsjeća na ustajalo vino, posljedica je oksidacije. Ako vam je miris imalo sumnjiv, obavezno bacite brašno. Neobična grudvasta tekstura takođe je loš znak, a posljedica je doticaja brašna s vlagom.

Žućkasta boja i ličinke ili bube su očigledan razlog za bacanje. Ako ih primijetite u skoro otvorenom paketu, omotajte ga u plastičnu vrećicu ili zatvorite u kutiju i stavite u zamrzivač na tri dana prije bacanja. Tako ćete se najbolje osigurati od najezde buba i bacanja namirnica, prenosi „Gastro.24Sata“. Svakako provjerite jesu li se u međuvremenu već uvukle u druge proizvode.

Dakle, brašno je pokvarljivo i trebate voditi računa o tome kako izgleda i miriše, bez obzira na rok trajanja. S druge strane, ne morate se slijepo držati roka trajanja i baciti ga bez prethodne provjere. Kriterijumi za procjenu su poprilično jednostavni i lako ćete ih primijeniti. Provjerite policu s brašnom još danas!

Poljoprivredni radovi u novembru: Kako pripremiti baštu za zimu

Agrosavjet
-
0
Poljoprivredni radovi u novembru: Kako pripremiti baštu za zimu

Jesen je vrijeme kada vrtlari trebaju pažljivo planirati kako će pripremiti svoj vrt za hladne zimske mjesece. Kako biste sačuvali svoj vrt i pripremili ga za sljedeću sezonu, ključno je pravilno upravljati ostacima povrća i ljekovitog bilja. U ovom članku, saznat ćete korisne savjete o tome kako iskoristiti ove ostatke i pripremiti svoj vrt za zimu.

Uklonite ostatke povrća i ljekovitog bilja

Prije nego što prvi snijeg prekrije vaš vrt, važno je ukloniti sve ostatke povrća i ljekovitog bilja. Ovi ostaci trebaju biti pažljivo uklonjeni iz vrta kako bi se spriječilo šrenje štetočina i bolesti.

Kompostiranje

Isjeckajte preostale biljke i stavite ih na kompost. Ovaj proces će vam pomoći da stvorite visokokvalitetno đubrivo koje će obogatiti tlo u vašem vrtu. Osim toga, lišće, pokošenu travu i usitnjene grančice mogu se koristiti za izradu visoke gredice ili staviti u kompost hrpu. Da biste spriječili korov i zadržali vlagu, preporučuje se prekriti kompost crnom folijom.

Priprema korjenastog povrća

U prvoj dekadi novembra, vrijeme je da izvadite preostalo korjenasto povrće i pripremite ga za zimsku pohranu. Temeljno očistite korjenasto povrće i uskladištite ga na suvom i hladnom mjestu kako bi ostalo svježe tokom zime.

Pročitajte: Novembar je vrijeme za povrtare: Ovo su radovi u plasteniku i bašti

Berba kupusa

Sredinom novembra, prije nego što stigne mraz, vrijeme je za berbu kupusa. Skinite i pripremite glavice kupusa za skladištenje tokom zime. Ovo će osigurati da imate svježe povrće na raspolaganju čak i kad snijeg prekrije vrt.

Zaštita od mraza

Ako vaša regija ima oštre zimske uslove, razmislite o dodatnim mjerama zaštite. Možete koristiti trapove ili podrume za skladištenje povrća i biljaka kako biste ih zaštitili od niskih temperatura.

Đubrenje

Jesen je takođe idealno vrijeme za đubrenje vrta. Stajsko đubrivo može biti izvrsno prirodno đubrivo za vaše biljke. Đubrite tlo kako biste ga obogatili i pripremili ga za buduću sezonu.

Ove jesenske pripreme pomoći će vam da očuvate svoj vrt i osigurate uspješan start u sljedeću sezonu. Ne zaboravite iskoristiti ostatke povrća i ljekovitog bilja kako biste poboljšali tlo i smanjili otpad. Vaš vrt će vam biti zahvalan za trud koji uložite u jesensku pripremu.

Koja životinja godišnje ubije najviše ljudi?

Agrosavjet
-
0
Koja životinja godišnje ubije najviše ljudi?

Stručnjaci su objavili listu koje životinje godišnje ubiju najviše ljudi.

Prve na listi nisu ni ajkule ni tigrovi, već komarci. Prema ovoj listi, 725.000 ljudi godišnje umre od komaraca, odnosno malarije koju prenose komarci. Drugi najveći ubica ljudi je čovjek, koji godišnje ubije 400.000 ljudi.

Treće na listi su zmije koje godišnje ubiju oko 138 hiljada ljudi, a četvrti psi koji godišnje ubiju oko 59 hiljada ljudi. Bube ubica ubiju 10.000 ljudi godišnje, dok škorpioni ubijaju oko 3.300 ljudi.

Ovo je šest najčešćih grešaka pri orezivanju voćki – Izbjegnite ih!

Agrosavjet
-
0
Ovo je šest najčešćih grešaka pri orezivanju voćki – Izbjegnite ih!

Orezivanje voćki važan je zadatak koji će vam pomoći da iz godine u godinu imate bolji urod i obliniju berbu omiljenih plodova. No, to nije nimalo jednostavan zadatak. Zašto? Postoje posebne tehnike potrebne za orezivanje različitih vrsta voćaka, kao i pravilno doba godine kad se one režu. Stoga su profesionalni vrtlari izdvojili šest najčešćih grešaka pri rezidbi voćaka koje treba izbjegavati.

Rezidba u pogrešno vrijeme

Bilo bi pogrešno pretpostaviti da će sve voćke, odabrane za vaš vrt, zahtijevati orezivanje u isto doba godine. Naime, različite vrste trebaju rezidbu u različito doba godine. Na primjer, stabla jabuka i krušaka orezujete zimi, tokom njihova mirovanja nakon što lišće opadne.

Međutim, koštičave voćke, poput breskvi, šljiva, trešanja i marelica, potrebno je orezivati u proljeće ili ljeto. Te se voćke orezuju kada su u aktivnom rastu kako bi se izbjegle bolesti, poput srebrnog lišća, čije su spore aktivne zimi i mogu ući u rezove tokom perioda mirovanja.

Ako voćke orežete prerano, npr. u jesen kada je vrijeme još toplo, tada mogu izbaciti novi rast koji neće imati vremena očvrsnuti. Taj će novi rast biti osjetljiv na oštećenja od zimskih mrazeva. Nadalje, neke voćke, poput stabla smokve, pustiće sok ako se orezuju tokom ljeta. To je najbolje izbjegavati jer stablo uslijed stresa može biti izloženo povećanom riziku od bolesti.

Pročitajte: OREZIVANJEM i ČUPKANJEM do savršene biljke i maksimalnog PRINOSA!

Previše orezivanja

Zbog prekomjernog orezivanja može doći do niza problema kao što su smanjeni urod, oslabljena struktura stabla, sporiji oporavak i odgođena berba. Takođe, ukoliko se deblo stabla i preostale grane izlože prekomjernoj količini sunčeve svjetlosti, može doći do opekotina koje se u konačnici mogu pokazati kobnima za stablo.

Pri orezivanju bilo koje voćke, bolje je pridržavati se pravila „rezidbe jedne trećine“ i ne uklanjati više od trećine stabla niti u jednom trenutku.

Ako ipak trebate obnoviti zaraslo ili zapušteno stablo, bolje je to učiniti kroz nekoliko godina nego odjednom. Zapamtite, dramatičnom snažnom rezidbom možete nepotrebno ukloniti rodne grane, a stablo može reagovati na način da pusti nove, slabe grane koje neće moći nositi težinu velikog uroda nego će pucati i stvoriti ulazne tačke za štetočine i bolesti.

Nepravilni rezovi

Način na koji orezujete važan je za osiguravanje dugoročnog zdravlja vaše voćke. Uobičajenu grešku predstavlja rez u ravnini. Ova vrsta posjekotine neće pravilno zacijeliti i može se inficirati, što potencijalno uzrokuje probleme. Preporučuje se orezivanje grana do ovratnika – izbočine koja se nalazi na mjestu gdje se grana susreće s glavnom granom ili deblom. Pritom se ovratnik ne smije oštetiti, što se vrlo često događa kod reza u ravnini. Osim toga, probleme može uzrokovati i ostavljanje velikog dijela mrtve grane.

Kada je riječ o rezanju velikih grana, stručnjaci preporučuju uklanjanje u dijelovima, što će smanjiti težinu i spriječiti povlačenje kore pri odvajanju grane od debla. Takvo oštećenje kore ostavlja gole dijelove stabla koji su osjetljivi na štetočine i bolesti.

Svaka bolest ili propadanje uzrokovano neprikladnim rezovima može naštetiti zdravlju stabla, pa čak i potencijalno ubiti voćku.

Pročitajte: Zašto je danas OREZIVANJE VOĆAKA toliko bitno kada su voćke i prije davale plodove?

Korištenje prljavog alata

Jedno od glavnih vrtlarskih pravila uopšteno odnosi se na čist i oštar vrtni alat. U slučaju orezivanja tupi i zarđali alati napraviće nazubljene i izlizane rezove na granama, pa čak i oštetiti koru. Takvim posjekotinama može trebati više vremena da zacijele, ostavljajući stabla osjetljivijima na štetočine i gljivične bolesti.

Alati se mogu održavati oštrim pomoću jednostavnih džepnih kamenčića za oštrenje, dok se maramice za sterilizaciju mogu koristiti kako bi se alat zaštitio od bolesti. Oprema za dezinfekciju je važna kako bi se izbjeglo širenje bolesti po vrtu. Čišćenje alata ne oduzima mnogo vremena, a ako to radite redovno, zadatak će biti brz i jednostavan.

Korištenje pogrešnog alata

Ne samo da alat mora biti čist i oštar, nego je bitno i što koristite. Za rezidbu su potrebne vrtne škare, pile, škare za rezanje grana… pri čemu treba znati da se svaki komad alata koristi za određenu debljinu grana jer korištenje pogrešnog alata može dovesti do oštećenja na stablu. Uvijek provjerite preporuke proizvođača za maksimalnu debljinu grana koje mogu rezati.

Izostanak orezivanja

Rast voćki bez nadzora i orezivanja može uzrokovati niz potencijalnih problema: rast pod neželjenim uglom ili previsoko, ograničena proizvodnja plodova, velik broj mrtvih i bolesnih grana čiji pad uzrokuje opasnost i koje šire patogene po ostatku stabla.

Savjeti za uspješan uzgoj rotkvica

Agrosavjet
-
0
Savjeti za uspješan uzgoj rotkvica

Rotkvica je jednogodišnja biljka s zadebljalim korijenom i jestivim listovima, popularna u ljudskoj prehrani. Uzgoj rotkvica zahtijeva umjerene uslove za temperaturu i vlagu, a uspijeva najbolje u hladnijem i vlažnijem vremenu. Ova biljka preferira humusno tlo dobre strukture koje ne stvara pokoricu nakon zalijevanja. Takođe je važno održavati pH vrijednost tla između 5 i 7.

Rotkvica može podnijeti niske temperature do -6°C i klija na temperaturama od 2-3°C, dok za optimalan rast traži temperaturu između 16 i 18°C.

U plodoredu, rotkvica se preporučuje sijati tri godine nakon prethodnog uzgoja na istoj parceli. Može se uzgajati kao predusjev ili međuusjev. Prilikom pripreme tla, osnovnu obradu treba obaviti na dubinu od 20 cm i dobro usitniti površinski sloj. Za gnojenje rotkvica, koristite mineralna gnojiva, pri čemu se u osnovnu obradu unosi polovina azotnih i kalijevih gnojiva, dok se ostatak koristi za prihranu tijekom rasta.

Ako želite uzgajati rotkvicu u toplim lejama, priprema se sloj od 25 cm nezgorelog stajnjaka koji se prekriva zemljom debljine 15-20 cm. Sijanje se provodi sukcesivno svakih deset dana, počevši u drugoj polovini rujna ili početkom listopada i završavajući u svibnju. Preporučuje se sijati rotkvicu u pantljike s 10-20 redova na dubini od 2 cm.

Pročitajte: Rotkvica nije zahtjevno povrće, a prva berba dolazi jako brzo!

Da biste osigurali uspješan uzgoj rotkvica, treba ih redovno zalijevati do 70-80% poljskog kapaciteta vode. Takođe, prorjeđivanje biljaka je važno u fazi s dva lista, a možete ih prihranjivati s 40-50 kg/ha čistog azota ili kombinacijom NPK 15:15:15.

Kako biste zaštitili usjev od štetnika poput buvača i lisnih štetočina, primjenjujte odgovarajuće zaštitne mjere. Također, koristite herbicide za suzbijanje korova prije sjetve, uz poštivanje karence zbog kratke vegetacije rotkvice.

Berba rotkvica može početi 25-30 dana nakon nicanja i traje od ožujka do početka studenog. Popularne sorte u proizvodnji uključuju saksa, beogradsku, non plus ultra, nacional i ledenu svijeću. Rotkvice promjera 2-3 cm su najčešće na tržištu i obično se prodaju oprane i vezane u vezice od po 10 komada. Važno je osigurati da su rotkvice uvijek svježe jer se ne mogu dugo čuvati nakon branja.

Da li će topla jesen uticati na rod voća?

Agrosavjet
-
0
Da li će topla jesen uticati na rod voća?

Veoma toplo vrijeme u oktobru iniciralo je cvjetanje pojedinih voćnih vrsta. Pupoljci su krenuli kod trešnje, nekih sorti šljiva, kruške… Međutim, to što je neobično toplo vrijeme za ovo doba godine, prema riječima stručnjaka, neće negativno uticati na rod u narednoj godini.

Agroanalitičar Branisalv Gulan kaže da ovakve vremenske prilike – jako topli dani sa temperaturom do čak 27 stepeni, utiču na voćne vrste i, naravno, uz prisustvo vlage u zemlji počinje cvjetanje.

– Treba napomenuti da to nije pojava koja će negativno uticati na voće. Ti pupoljci, odnosno cvjetovi, stradaće sa niskim temperaturama, a tokom rezidbe ti dijelovi grana i grančica se uklanjaju, tako da nikakvih negativnih posledica neće imati u narednoj godini. Nije neuobičajeno da u oktobru budu visoke dnevne temperature, kao što je ovaj put. Unazad deset godina postoji ta pojava koja dovodi do cvjetanja voća kad mu vreme nije – naglašava Gulan.

On ocjenjuje i da kod jabuka, čija je berba u toku, neće biti negativnih posljedica uslijed visokih dnevnih temperatura, osim kod sorte greni smit.

– To je čuvena, zelena jabuka. Kod nje plodovi moraju biti samo zelene boje, dok u ovakvim uslovima, sa visokim temperaturama dolazi do pojave sunca kada se javlja crvenilo ili žutilo na plodovima, tako da to umanjuje njihovu vrijednost i automatski plodovi prelaze u drugu klasu – ističe Gulan.

Pročitajte: Analiza rodnih pupoljaka prije rezidbe voćaka

Rod jabuke je umanjen ove godine u poređenju sa rekordnim, prvenstveno zbog agroekoloških uslova, poznih proljećnih mrazeva, ali je prinos bolji u poređenju sa koštunjavim voćnim vrstama.

– Čak i ako je rod smanjen, s druge strane je plod jabuke odličnog kvaliteta. S obzirom na to da je berba jabuke još uvek u toku, ne može se u ovom trenutku tačno reći koliko će rod ovog voća biti manji – kaže agroanalitičar.

Inače, visoke temperature poslednjih godina, naročito tokom proljeća i ljeta, loše utiču na veliki broj voćnih sorti. Posebno je smanjen rod šljiva.

– Zbog velikih suša na plodovima i listovima voće stvaraju se ožegotine. Protiv suše se može boriti i izborom sorti voća, jer primjera radi, abate fetel kruška je manje otporna od konferans sorte, koja bolјe podnosi visoke temperature. Zbog prilagođavanja klimatskim promjenama neophodno je prilikom podizanja zasada postaviti protivgradne mreže, koje štite ne samo od grada, već i od ožegotina – objašnjava Gulan.

Izvor: Biznis.rs

1...767778...997Stranica 77 of 997

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia