Naslovnica Blog Stranica 547

Rodne grančice jabučastog voća – Slikovit prikaz!

Agrosavjet
-
0
Rodne grančice jabučastog voća – Slikovit prikaz!

Jabuka ima grane koje će dati plodove – rodne elemente, i ostale koje će osigurati rast stabla – nerodne elemente.

Rezidba se sastoji od održavanja ravnoteže između tih dvaju tipova organa da bi se stablu osigruao dug život.

RODNE GRANČICE JABUČASTOG VOĆA

Rodne grančice jabučastih voćaka na svom vrhu ili terminalno imaju generativni mješoviti pupoljak, dok su postrani ili lateralni pupoljci po pravilu vegetativni. Razvojem mješovitog pupoljka rast rodne grančice u dužinu se prekida.

Formiranje rodne grančice može teći više godina, pa se rodna grančica jabučastih voćaka može definisati kao prirast bez razgranjenja, koji po prvi put nosi na sebi mješoviti pupoljak. Zato rodna grančica jabučastih voćaka može biti stara 1,2,3, a ređe više godina.

Rodne grančice jabučastih voćaka dijele se na kratke i duge. Osnovne razlike između kratkih i dugih rodnih grančica su udužini i broju postranih pupoljaka.

KRATKE RODNE GRANČICE SU:

Naborita rodna grančica i kruta rodna grančica

DUGE RODNE GRANČICE SU:

Vita rodna grančica

KRATKE RODNE GRANČICE

1. Nabroita rodna grančica nema postranih pupoljaka, a vršni pupoljak je mješovit. Dužina grančice je 1-2 cm. U toku vegetacije ima oblik lisne rozete sa gusto zbijenim listovima.

2. Kruta rodna grančica pored vršnog mješovitog pupoljka ima i postrane vegetativne pupoljke. Broj postranih vegetativnih pupoljaka varira, a dužina ove rodne grančice je do 10 cm. Svaki kratki prirast koji postrano ima bar jedan vegetativni pupoljak, a vršno mješoviti pupoljak pripada kategoriji krutih rodnih grančica.

U izgradnji kratkih rodnih grančica učestvuju kratki vegetativni prirasti koji čine rodno drvo u evoluciji.

Grafički i šematski prikaz kratkog rodnog drveta.
A. Naborita rodna grančica
B. Kruta rodna grančica

Iz mješovitog pupoljka razvija se plodonosiva lisna rozeta koja na kraju vegetacije daje dva tipa rodnog kolača i to: rodni kolač sa ožiljcima od ploda i rodni kolač sa ožiljcima od neoplođenih cvjetova (cvasti) i odbačenih polodova prije dozrijevanja.

Grafički i šematski prikaz razvoja naborite rodne grančice.
A. Rodni kolač sa ožiljcima od ploda
B. Rodni kolač sa ožiljcima od neoplođenih cvjetova i odbačenih polodva prije dozrijevanja

Na oba tipa rodnog kolača kao bočno razgranjenje formirana je nova naborita rodna grančica prevremenog karaktera (u godini kad se razvija polod).

Iz mješovitog pupoljka razvija se plodonosna lisna rozeta koja na kraju vegetacije daje rodni kolač, a iz bočnih vegetativnih pupoljaka mogu se formiati ili različite kategorije kratkih prirasta ili spavajući pupoljci.

Grafički i šematski prikaz razvoja krute rodne grančice.
1. Rodni kolač sa različitim kategorijama kratkih prirasta
2. Rodni kolač sa spavajućim pupoljkom

DUGA RODNA GRANČICA

Vita rodna grančica je duža od 10 cm, rijetko kada prelazi dužinu 25 cm i na svom vrhu nosi mješoviti pupoljak. Broj postranih pupoljaka varira, u zavisnosti od dužine. Pod teretom roda se povija zbog čega je dobila ime, vita.

Grafički i šematski prikaz vite rodne grančice.
A. Mješoviti pupoljak formiran na vrhu prirasta
B. Mješoviti pupoljak formiran na vrhu i bočno

Razvojem mješovitog pupoljka, u čijem se vršnom dijelu nalaze začeci cvijeta, a u baznom dijelu začeci vegetativnih organa, dolazi do prestanka rasta grane u dužinu i do stvaranja bočnih razgranjenja. Prestanak rasta uslovljen je razvojem cvijeta iz začetka cvijeta, a botanički cvijet predstavlja metamorfoziran izdanak ograničenog rastenja. Na mjestu gdje se nalazi mješovti pupoljak, dolazi do stvaranja zadebljanja koje se naziva rodni kolač.

Iz alternativnih bočnih vegetativnih pupoljaka krutih i vitih rodnih grančica obrazuju se nove grančice, koje mogu biti rodne ili nerodne, a neaktivirani pupoljci prelaze u kategoriju spavajućih. Na mjestima gdje su se eventualno nalazili bočni rodni pupoljci, takođe se formiraju rodni kolači, koji su po pravilu slabije razvijeni nego oni iz terminalnih pupoljaka.

Kao posljedica višegodišnjeg razgranjavanja rodnog kolača, stvara se pršljenasto rodno drvo, koje predstavlja sistem kratkih rodnih i nerodnih grančica različite starosti, međusobno povezanih rodnim kolačima i pričvršćenih za skeletnu granu samo na jednom mjestu.

Grafički A i šematski B prikaz pršljenaste rodne grane – složeno rodno drvo kruške staro 4 godine (starost prirasta označena brojevima od 1 do 4, a na šematskom prikazu linijama)
  • Op – Rodni kolač sa ožiljcima od plodova (produktivni)
  • Ocv – Rodni kolači sa ožiljcima od neoplođenih cvjetova (neproduktivni)
  • Rg – Nove rodne grančice

Rodne grančice koštičavog voća – Slikovit prikaz!

Izvor: www.agrosavjet.com

Mladi luk čuda čini – 3 nevjerovatne moći zelenog dijela

Agrosavjet
-
0
Mladi luk čuda čini – 3 nevjerovatne moći zelenog dijela

I dok mladi luk najčešće povezujemo s Uskrsom i kuvanim jajima te ga slasno pojedemo sve do najzelenijeg dijela sljedeći puta kada se nađe na vašoj trpezi dobro razmislite hoćete li baciti stabljiku.

Alternativna medicina mladi luk smatra nevjerojatno vrijednom i zdravom namirnicom koja djeluje na tijelo iznutra i izvana.

PROČITAJTE: Mladi luk – Savjeti za proizvodnju u plastenicima

Osim što pomaže kod prehlade i krvnog tlaka, mladi luk ima protuupalna svojstva, te djeluje protiv gljivica, stresa i umora. No osim što je cijenjen u prehrani mladi luk vrlo je učinkovit i na druge načine.

1. Upala grla

Izrežite luk na komadiće, a možete mu dodati i naribanog đumbira i soli te sve zajedno stavite u platnenu vrećicu ili krpu te zagrijte. Toplu kompresu umotajte u još jednu krpu ili ručnik te stavite na upaljeno područje (grlo, prsa, dlanove ili leđa).

2. Natečene noge

Mladi luk kuhajte nekoliko minuta. Blenderom ga izmiksajte (ako treba dodajte vrlo malo vode), dok se smjesa ne pretvori u pastu. Takvom pastom namažite natečene dijelove nogu. Ovaj recept koristi se već stotinama godina i vrlo je učinkovit.

3. Šmrkavi nos

Zgnječite luk i njegovim sokom natopite vatu ili blazinice. Takvu mokru kompresu stavite na nos i područje sinusa.

izvor: zadovoljna.hr

Nezadovoljni poljoprivrednici FBiH: Mogući protesti, razočarani smo

Agrosavjet
-
0
Nezadovoljni poljoprivrednici FBiH: Mogući protesti, razočarani smo

Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH osudilo je stav pojedinih članova Savjeta ministara BiH koji su juče na sjednici glasali protiv Prijedloga odluke o posebnim zaštitnim mjerama na uvoz određenih proizvoda porijeklom iz zemalja članica Evropske unije.

Zaštita domaće proizvodnje, napominju, treba biti prioritet svake državne institucije, dok je, kako kažu, na jučerašnjem glasanju očigledno prevagnuo pritisak od uvoznih lobija.

„Razočarani smo pogotovo činjenicom što je odluka odbijena glasovima ministara iz reda bošnjačkog naroda (Bisera Turković, Selmo Cikotić, Sifet Podžić), koji se u svojim izjavama redovno predstavljaju kao najveći zaštitnici Bosne i Hercegovine. Njihovo jučerašnje glasanje dokaz je da su im interesi pojedinaca preči od interesa ujedinjenih poljoprivrednika iz oba bh. entiteta“, navode iz Udruženja poljoprivrednika FBiH u saopštenju za javnost.

Narednih dana biće održan vanredni sastanak udruženja poljoprivrednika iz cijele BiH na kojem će donijeti odluku o daljnjim koracima.

„Kao što smo već najavili, ukoliko do 25. februara naši zahtjevi ne budu usvojeni, doći će do blokade graničnih prijelaza, a razmotrit ćemo i proteste ispred zgrade Vijeća ministara“, saopšteno je iz Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Izvor: nezavisne novine

PROČITAJTE:

FBiH ukinula obavezu kontrole kvaliteta drvnih sortimenata pri izvozu

Registrovani poljoprivredni proizvođači u FBiH oslobođeni naknade za poslove oko kontrole plodnosti zemljišta

Evo nekoliko zanimljivih načina da očistite kućne biljke

Agrosavjet
-
0
Evo nekoliko zanimljivih načina da očistite kućne biljke

Kućne biljke zahtjevaju posebnu njegu, jer nemaju kišu da ih okupa ni jutarnje sunce da ih osuši. Njihove listove potrebno je čistiti i njegovati.

Kao i vama i kućnim biljkama treba tuširanje. Prašina i isparavanja koja se gomilaju na listovima zatvaraju pore na biljci i ona otežano diše. Kiša i vetar su zaduženi za čišćenje biljaka vani, ali ove kućne zavise od vas, posebno one koje pročišćavaju vazduh ili koje se nalaze u kuhinji. Na njih se ne lijepi samo prašina, već i masnoće, ulja i druge čestice koje se prenose vazduhom. One pod tim teretom klonu.

Biljke žive zahvaljujući fotosintezi – upijaju sunčevu svjetlost i ugljen dioksid putem lišća i tako se hrane, ali ako im je lišće prekriveno slojevima prljavštine one će brzo propadati.

Čišćenjem ne samo da ih činite ljepšima, već stimulišete rast, razvoj i kontrolišete najezdu insekata.

Tuširanje

Priredite biljkama s vremena na vrijeme kišu. Stavite saksije u kadu i istuširajte biljke. Neka mlaz vode bude manji i slabiji – kao nježna kiša – da ne biste preterali ni sa vodom. Ostavite ih da okapaju u kadi i da se malo posuše, pa ih, ako je moguće iznesite malo na sunce. Ovo kupanje im priredite bar svaka tri mjeseca. Nemojte nježne cvjetove prskati pod jakim mlazom vode. Ne koristite, ipak, hladnu vodu, jer može oštetiti lišće. Takođe, pod tuš ne stavljajte biljke iz porodice kaktusa i one sa “čupavim” listovima.

Briskanje

Biljke koje imaju glatke listove može brisati nježnom spužvicom ili pamučnom krpicom sa malo mlake vode. Za one biljke koje imaju posebno prljave i masne listove može upotrebiti malo prirodnog deterdženta (poput kastilj sapuna). Iako se savjetuje da ne koristite mlijeko, jer možete zatvoriti pore mnogi se kunu da dobro djeluje na njihove biljke. Ipak, možete ih poprskati sa malo razrijeđenog piva i prebrisati nježno krpicom. Obrišite listove sa obe strane. Budite pažljivi da ih ne polomite.

Za one biljke sa “čupavim” listovima poput afričkih ljubičica, nije preporučljivo da ih briskate vlažnom krpicom. Koristite samo meku četkicu (može i neku staru za zube) i malo ih početkajte da uklonite prašinu.

Njega

Uklonite i uvele listove i cvjetove da biste biljki dali prostora za napredak (posebno pregledajte i zemlju u saksiji). Uklonite i stabljike koje na sebi nemaju listova.

Listove možete probati prebrisati i korom od banane. Unutrašnjim dijelom prelazite preko listova – krenite od unutrašnjosti prema vrhu lista. Tako ćete dobiti lep sjaj, a nećete oštetiti biljku.

“Druženje” vani

Ako je sunčano i lijepo vreme (ali ne i pretoplo) izvadite kućne biljke u “šetnju”. Našpricajte ih običnom vodom i stavite vani na stazice. Ovo je dobro vrijeme da ih pregledate i uklonite insekte, ako ih pronađete. Prebrišite listove i ponovo ih malo našpricajte običnom vodom, zalijte i ostavite malo na nježnom suncu.

Izvor: lifepressmagazin.com

PROČITAJTE:

Sve što treba da znate o njezi LJUBIČICA

Kako da sačuvate ciklamu tokom hladnih zimskih dana

Kako bezbjedno PRESADITI ORHIDEJE i KADA je PRAVO VRIJEME za to

Domaći kvas – Poslije ovog recepta više nećete koristiti kupovni kvasac

Agrosavjet
-
0
Domaći kvas – Poslije ovog recepta više nećete koristiti kupovni kvasac

Domaći kvas – Postoji više načina za njegovu pripremu, većinom se razlikuju u omjeru brašna i vode, a u nekima se osim ova dva osnovna sastojka dodaju i neki drugi sastojci, kao npr. voće ili jogurt da bi se lakše pokrenula fermentacija. Kad dobijete zreo kvas, neće vam više trebati svježi ni suvi (pivski) kvasac za pripremu dizanog tijesta za hljeb, pizze, focaccie, kolače i sl. ili čak ako se i dodaje da potpomogne dizanju tijesta potrebna je puno manja količina.

Sastojci za domaći kvas

početno tijesto
200 g bio brašna (bijelog, integralnog, raženog, pirovog)
100 g mlake vode
1 žličica meda

1. dodavanje
200 g brašna
100 g vode

2. dodavanje
200 g brašna
100 g vode

Priprema domaćeg kvasa

1. dan

Stavite brašno u zdjelu. Dodajte mlaku vodu i med i zamijesite tijesto – dobićete mekanu, glatku kuglicu tijesta, koje se ne lijepi.

Stavite ga u zdjelu.

Pokrijte vlažnom krpom preko koje stavite poklopac (samo prislonjen, ne zatvoren).

Ostavite na sobnoj temperaturi, između 18-25°C da fermentira 48 sati.

Provjerite često krpu kojom je pokrivena zdjela i ako se osuši navlažite je opet, tako se površina tijesta neće zasušiti.

3. dan

Stavite u zdjelu 100 g vode. Dodajte 200 g prvog tijesta (ne sve), a zatim i 200 g brašna.

Ponovno zamijesite tijesto. Stavite ga u zdjelu koju pokrijte vlažnom krpom, a preko nje komad plastične folije.

Ostavite ponovo da fermentira 48 sati. Nakon 48 sati tijesto izgleda kao na gornjoj slici – puno mjehurića, i mekano, razliveno.

* višak početnog tijesta ili bacite ili dodajte u tijesto koje pripremate s kvascem jer još uvijek nije u stanju djelovati samo kao kvasac. Ne ostavljajte cijelu količinu početnog tijesta jer ćete se vrlo brzo naći s ogromnom količinom tijesta.

5. dan

Ponovite proces „osvježavanja“ odnosno hranjenja tijesta i ponavljajte postupak svakih 48 sati tokom prva dvije nedjelje (meni je bila dovoljna 1 nedjelja).

Kad je pasta u stanju poduplati svoj volumen u roku od 4 sata spremna je za upotrebu, tj. izradu hljeba. Ipak ne preporučuje se upotreba prije nego dozrije barem dvije ili tri sedmice. Jer u početku će kvas biti dosta kiseo, i osjećaće se jače miris alkohola, dok se ne uspostavi ravnoteža između kvasaca i mikroorganizama prisutnih u njemu. Stoga, ako počnete kvas koristiti prerano, tijesta bi mogla imati izrazito kiseo okus.

Ovako „zreo“ kvas spremite u staklenku s poklopcem i čuvajte u frižideru.

Osvježite ga barem jedanput nedjeljno, još bolje svaka 2 do 3 dana.

Svaki put odvojite jedan dio tijesta (200 g) dodajte mu još toliko brašna i 100 g vode, zamijesite tijesto, ostavite na sobnoj temperaturi 6-8 sati, od te količine odvojite 200 g, spremite u frižider do sljedeće upotrebe. Ostatak kvasa upotrijebite za izradu hljeba, pizze, grisina, slatkih tijesta (npr. panettone, colomba) itd.

Kvas uvijek izvadite iz hladnjaka i prihranite/osvježite večer prije nego što ga namjeravate upotrijebiti.

Par savjeta

NE preporučuje se koristiti vodu iz gradskog vodovoda jer hlor može negativno uticati na fermentaciju. Bolje je koristiti izvorsku ili (NEGAZIRANU) mineralnu vodu.

Kad ste tijesto zamijesili prvi put ili kod kasnijeg prihranjivanja, ne držite ga u savršeno sterilnim uslovima – ostavite ga na kuhinjskom/radnom stolu, najbolje u blizini posude s voćem – mikroorganizmi prisutni u vazduhu, voću, itd. pomoćiće fermentaciji.

Gore opisani postupak odnosi se na kvas s 50% vlage. Po želji ili potrebi možete ga pretvoriti u kvas sa 100 % vlage, koji je rjeđi, i nije potrebno mijesiti ga pri osvježavanju već samo promiješati viljuškom ili ručnom pjenjačom.

Kvas sa 100%-tnom hidratacijom (ili tekući kvas)

1. Pomiješajte 10 g kvasa s 10 g brašna i 6 g vode i ostavite da fermentira 6-8 sati, pokriveno na sobnoj temperaturi.

2. Pomiješajte 25 g prethodno fermentiranog kvasa s 25 g brašna i 18 g vode, pa ostavite da ponovo fermentira 6-8 sati.

3. Uzmite 50 g od prethodno fermentiranog kvasa (ne sve) i dodajte još 50 g brašna i 45 g vode, dobro izmiješajte i ostavite da fermentira 6-8 sati.

4. Na kraju opet uzmite 50 g od prethodnog kvasa i dodajte 50 g brašna i 50 g vode, pomiješajte dobro i ostavite da fermentira 6-8 sati.

Sad je kvas dostigao 100% vlage i takvog ga možete koristiti. Ako vam je potrebna veća količina kvasa, jednostavno u jednoj od faza pripreme povećajte količinu prethodnog tijesta poštujući uvijek odnos s brašnom i vodom (tj. ako uzmete 75 g kvasa dodajte mu 75 g vode i 75 g brašna, ili 100 g tijesta, 100 g vode i 100 g brašna).

Čuvajte ga i osvježavajte kao i kvas s 50% vlage

Posluživanje

Kiselo tijesto/kvas/starter/lievito madre jednostavna je smjesa brašna i vode  u kojoj se pokreću procesi fermentacije zahvaljujući djelovanju mikroorganizama prisutnih u samom brašnu, ali isto tako i u okruženju. Ovi mikroorganizmi različiti su kvasci i bakterije koji žive unutar tijesta i hrane se šećerima  prisutnim u njemu pretvarajući ih u plin, ugljikov oksid.

Za razliku od pivskog kvasca koji sadrži samo jednu vrstu kvasca – Saccaromyces cerevisiae, u kiselom tijestu prisutan je veliki i raznolik broj kvasaca i bakterija koji daju tako poseban okus tijestu pripremljenom s njime.

Kiselo tijesto može biti čvrsto, tekuće, od pšeničnog ili drugih vrsta brašna kao npr. raženog.

  1. Izvor: coolinarika.com

PROČITAJTE:

Ovo je najbolja zamjena za kvasac!

Napravite kvasac kod kuće: Za tjesto koje raste kao ludo! /RECEPT/

SAVJET ISKUSNOG PEKARA – Evo koja količina suvog kvasca može da zamijeni svježi!

Buhač ili buvač je biljka koja tjera štetočine od vaših usjeva

Agrosavjet
-
0
Buhač ili buvač je biljka koja tjera štetočine od vaših usjeva

Buhač ili buvač je višegodišnja žbunasta biljka koja može da naraste i do 80 cm. Na jednoj biljci formira se veliki broj jednogodišnjih stabala na čijem vrhu se formiraju cvjetovi bijele boje i intenzivnog mirisa.

Veoma je cijenjena biljka koja sadži supstance piretrin i cinerin koji imaju insekticidno i repelentno dejstvo. U industrijskoj proizvodnji koristi se za dobijanje bioinsekticida.

U biobaštovanstvu buvač je veoma cijenjena biljka, jer ima repelentno dejstvo na mnoge štetne insekte. Svojim mirisom odbija štetnike pa je poželjno saditi je na mjesto gdje se planira proizvodnja kupusnjača, rotkve, rotkvice, salate, spanaća i blitve.

Kako je višegodišnja vrsta, najbolje je saditi je duž leja ili na obodu bašte. Jak miris njegovih cvjetova odbija buvača, mrave, vaši, muve, stjenice, krompirovu zlaticu.

Izrada insekticida u tečnom stanju

150-200 g suvih cvjetova buhača preliti sa 10 l kipuće vode, neka odstoji jedan dan. Procijediti i koristiti u omjeru 50:50 ili svježih 1 kg na 10 l vode. Ovo je količina za velike vrtove, ako želite koristiti buhač za balkonsko cvijece, dovoljno vam je 1 l tečnosti.

Izrada insekticida u praškastom stanju

Beru se samo zreli cvjetovi, a najbolje branje je ručno, jer se tada može birati. Ubrani cvjetovi se osuše i melju u fini prah. Odmah potom mogu poslužiti kao insekticid (za životinje, a njime se mogu zaprašivati i sve biljke). Djeluje trenutno, što znači da nakon razgradnje ne ostavlja trag. Istraživanja pokazuju da na njega insekti ne postaju otporni kao na hemijske insekticide.

Uzgoj buvača

Buvač dobro uspijeva u toplom, sunčanom i dovoljno vlažnom području. Podnosi niže temperature, šta više – negativne temperature u toku zimskog perioda utiču na pojavu većeg broja cvjetnih glavica u narednoj godini, a cvjetovi su glavni dio ove biljke koji se eksploatiše. Nedostatak svjetlosti negativno utiče na biljku, zahtjeva dobro osunčana mjesta. Ima dubok korijenov sistem, vlagu dobro iskorišćava i može podnijeti sušni period.

Rasad za sadnju može se proizvesti iz sjemena ove biljke u lejama tokom februara do kraja aprila. Rasad za rasadivanje stiže za nekoliko nedjelja, s tim da s emenu treba da proklija oko 20 dana.

Rasađuje se na razmak izmedu biljaka 20-40 cm ,a među redovima 40-70 cm. Prve godine buvač slabo cvjeta i donosi mali rod. Svake naredne godine sve više i više se grana i širi se korijenom i sjemenom. Znači kada ga jednom posijete na određenom mjestu imaćete ga uvijek. I svake godine sam će se razmnožiti.

Cvjetanje pocinje krajem maja i traje do jula ( mada to zavisi kada ga posijete).

Berba se obavlja po suncanom i suvom vremenu. Sušenje cvjetova se može vršiti prirodno, gdje se nakon jednog dana sušenja na suncu prenose u suvu i promajnu prostoriju do potpunog sušenja.

Latinski naziv za ovu biljku je: Chrysanthemum cinerariifolium Vis. Inace, pripada porodici hrizantema.

SIJANJE

Posijte u neku saksiju napunjenu humusnom zemljom, sjeme nemojte nikako prekrivati zemljom samo ga malo utisnite prstima (prije sijanja natopite zemlju vodom). Kada posijete sjeme preko saksije stavite najlon radi zadržavanja vlage i podizanja temperature ali ne smije stalno biti najlon, s vremena na vrijeme ga skidajte. Kad sjeme isklija i poraste malo biljke možete da pikirate u saksije pa kad porastu još iz saksija ih presadite u baštu. Gledajte da zemlja ima stalno vlagu, a pogotovo površina ali opet ne smije biti previše vlage. Znači bitna je toplota i vlaga kao i svjetlost.

Obavezno proizvedite prvo rasad.

Izvor: staresortesemena.com

PROČITAJTE:

Borba s puževima u organskoj proizvodnji povrća

Kaolin glina u organskoj zaštiti biljaka!

Organski preparati za zaštitu biljaka na bazi sumpora

ETARSKA ULJA su prirodni borci protiv biljnih bolesti

Agrosavjet
-
0
ETARSKA ULJA su prirodni borci protiv biljnih bolesti

Primjena bioloških pesticida u zaštiti bilja, među kojima su etarska ulja, ima mnoštvo prednosti koje proizilaze iz njihove neškodljivosti za okolinu i zdravlje ljudi.

Time se takođe doprinosi i održivosti poljoprivrede, a biološki pesticidi mogu da se koriste i u organskoj proizvodnji. Postoji veliki broj navoda u literaturi o primjeni etarskih ulja u suzbijanju biljnih bolesti.

Ulje majčine dušice je pokazalo snažno fungicidno djelovanje na Alternaria citri i Botrytis cinerea, a dokazano je antifungalno djelovanje ulja timijana utiče na Monilinia fructigena. Takođe je utvrđeno da ulje kantariona spriječava širenje truleži Colletotrichum gloeosporoides, dok su se za inhibiciju Colletotrichum spp. najbolje pokazala ulja majčine dušice, origana i korijandera. Ulja citronele i cimeta ispoljila su fungicidnu aktivnost na fuzarijum. U Srbiji je od biofungicida registrovan preparat na bazi ulja čajnog drveta (Timorex gold) za suzbijanje sive truleži maline i krastavca.

Ulje divljeg origana ima veoma dobar efekat u kontroli truleži plodova paradajza jer sadrži aktivnu supstancu karavakrol, fenol koji ima fungicidni efekat. Origanovo ulje im fungicidni efekat i na Aspergillus.spp. na uskladištenoj pšenici. Ulje lavande takođe utiče na inibiciju truleži plodova paradajza zato što sadrži linalol i linalil acetat. Antifungalno djelovanje takođe imaju etarska ulja majčine dušice, bosiljka, žalfije, citronela, cimeta, karanfilića, nim drveta, čajnog drveta, limunove trave.

Etarska ulja imaju nižu biološku aktivnost od sintetičkih fungicida, ali se u tretmanima sa biofungicidima oboljenje javlja u značajno nižem intenzitetu od netretirane kontrole.

Autor: dipl. inž. Ružica Đukić

Izvor:  psss.rs

PROČITAJTE:

Domaće mikrobiološko đubrivo od banana, jaja, bundeva…

Kafa i duvan u bašti – Pročitajte kako da napravite domaći insekticid

Golubov izmet kao đubrivo – Najdjelotvorniji za biljke, kako se primjenjuje?

Izbor pogodnog mjesta i položaja za malinjak

Agrosavjet
-
0
Izbor pogodnog mjesta i položaja za malinjak

Izbor mjesta i položaja za malinjak – Kao višegodišnja kultura malina ostaje na istom mjestu 10, 15 i više godina. Zato je neobično važno da se za podizanje malinjaka odabere pogodno mjesto i položaj.

Izbor mjesta

Malinjak treba da se nalazi u blizini dobrog puta, a po mogućstvu što bliže nekom naselju u kome mogu da se obezbijede radnici za berbu.  Od značaja je i blizina hladnjača sa uređajima za duboko smrzavanje (do -35°C) odgovarajućeg kapaciteta, koji služe za smrzavanje plodova, prvenstveno pojedinačno smrzavanje plodova (rolen roba).

U brdsko-priplaninskom prostoru često moramo da se zadovoljimo i  stanicama za orkup maline.

Malinu treba gajiti prvenstveno u tipičnim malinarskim rejonima, jer to diktiraju ekološki i ekonosmski činioci.

Izbor položaja

U našem podneblju malina daje najbolje rezultate kada se gaji na blago nagnutim (do 10%) sjevernim ekspozicijama. Na takvim položajima ne zadržava se voda i hladan vazduh, dok je sniježni pokrivač obično dugotrajan. To je vrlo značajno za uspiješno gajenje maline.

Previše nagnuti položaji (preko 10%) i položaji izloženi jakim vjetrovima nisu pogodni za malinu, jer nisu dovoljno vlažni, mehanizacija radova u malinjaku je otežana, a rodne grančice i izdanci često se lome pri udaru jakih vjetrova.

Na južnim položajima malina počinje ranije da zri, ali su prinosi manji, a kvalitet plodova slabiji.

Istočne i zapadne ekspozicije čine prelaz između sjevernih i južnih.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Šta je važno znati prilikom izbora zemljišta za MALINJAK

Njega mladog zasada maline

Maline koje rađaju cijele godine i one koje rode jednom tokom godine

Kada i kako da orezujete TREŠNJU s krošnjom prostornog oblika?

Agrosavjet
-
0
Kada i kako da orezujete TREŠNJU s krošnjom prostornog oblika?

Trešnja podnosi sve vrste zemljišta osim glinovitog i previše vlažnog. Loše podnosi rezidbu, kao i većina koštičavih voćaka. Prostorni oblici zahtjevaju s vremena na vrijeme samo blagu rezidbu i najlakše ih je održavati.

Kada i kako da orezujete trešnju s krošnjom prostornog oblika

Prostorni uzgojni oblici su oni kod kojih se grane u krošnji raspoređuju i razvijaju na sve strane. Ovoj grupi pripadaju krošnje piramidnog oblika (razni oblici piramidnih krošnji) i kotlastog oblika, odnosno oblika vaze (razni oblici vaza).

Orezivanje prilikom sadnje

Između novembra i marta orežite vrhove grana za nekoliko centimetara. Isto tako odsijecite vrhove korijena ako je sadnica kupljena s golim korijenom.

Svakih pet do deset godina

Od novembra do marta, tokom mirovanja vegetacije, odstranite grane koje su suve, bolesne ili koje rastu prema unutrašnjosti krošnje. Orežite vrhove sašuvanih grana za nekoliko centimetara.

Zašto je potrebno da orezujete?

  • Da biste provjetrili krošnju
  • Da biste plodove (rodno drvo) približili unutrašnjosti stabla.

Izbor trešnje

Kupite trešnju s krošnjom prostornog oblika jer joj nije potreban oslonac da bi se razvila. Prema veličini odraslog stabla razlikujemo:

  • stablo – njeno deblo iznosi 1,6 m do 1,80 m
  • polustablo – deblo će dostići između 1 m i 1,20 m, grane se pružaju prema vrhu i dobro su razvijene u svim pravcima.
  • vaza ili nisko stablo – njeno deblo ostaće kratko (između 0,40 m i 0,60 m), grane se kreću prema vrhu.

Trešnje u obliku Baldasarijeve palmete, čije su grane u jednoj ravni, ali vezane pod kosim uglom, mnogo su teže za održavanje.

Izvor: www.agrosavjet.com / Autor: Žan-Iv Deni Returnar – Abeceda rezidbe

PROČITAJTE:

Rezidba voćaka stradalih od zimske hladnoće

Rezidba zasada dunje – Detaljan opis sa slikama

Zimska rezidba vinove loze

Najneobičnija i najljepša biljka, uspijeva svakome – Kako da gajite SREBRNU KIŠU?

Agrosavjet
-
0
Najneobičnija i najljepša biljka, uspijeva svakome – Kako da gajite SREBRNU KIŠU?

Prelijep ljetni ukras bašte ili terase, divna sobna atrakcija tokom zime. Kako da uzgojite srebrnu kišu pročitajte u nastavku.

Kalocefalus ili srebrna kiša je interesantna biljka grmolikog oblika, porijeklom iz Australije. Dostiže visinu do 50 cm. Raste uspravno sa padajućim donjim grančicama. Srebrno je sive boje, kao i listići koji su sitni i uzano igličasti.

Cvjeta sredinom ljeta, kada su njeni sitni loptasti cvjetići najprije sivi, a kasnije dobijaju rozikastu ili blijedožutu nijansu.

Uslovi gajenja:

  • Uspijeva na izrazito sunčanim položajima.
  • Traži umjereno zalivanje i rastresiti zemljišni supstrat.
  • Ne podnosi niske temperature, pa se zimi mora unositi u kuću, takođe na svijetlo i sunčano mjesto.

Razmnožavanje i uzgoj

Razmnožavanje se vrši reznicama koje se sijeku sa matične biljke unijete u staklenik prije mrazeva, jer ne podnosi temperaturu nižu od 7 stepeni. Sa razmnožavanjem počinjemo u januaru, reznice su vršne sa dvije internodije i zabadaju se u pjeskoviti supstrat na temperaturi od 20°C. Ožiljavanje traje dvije nedjelje, nakon čega se ulončavaju u saksije od 10 cm i nakon nedjelju dana im se temperatura smanjuje na 18°C, kada im se i orezuju vršni dijelovi radi bokorenja.

Orezivanje će se ponoviti i nakon mjesec dana. Od sredine februara počinjemo sa hladnim tretmanom, te biljke izlažemo temperaturi od 10 – 15°C, sve do prve nedjelje maja kada se počinje sa njihovom sadnjom u spoljnom prostoru. Moguća je sadnja i više ožiljenih reznica u veće saksije, kao što su tri reznice u saksije od 12 cm, ali tada pomjeramo rezanje reznica za dvije nedjelje, orezujemo ih samo jednom u drugoj nedjelji marta mjeseca i iznosimo napolje u trećoj nedjelji maja.

Njegova izrazito srebrna boja izvanredna je za kombinovanje sa drugim vrstama u korpama, žardinjerama i saksijama.

Izvor: banjalucke.com

PROČITAJTE:

Koje cvijeće treba posaditi u februaru?

PIJETLOVA KRIJESTA – Biljka sa stotinu šarenolikih cvjetova

Svileno drvo – Kako da gajite omiljenu vrtnu biljku svakog baštovana

1...546547548...1.007Stranica 547 of 1.007

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia