Naslovnica Blog Stranica 52

Riblje brašno – koristi i upotreba u bašti

Agrosavjet
-
0
Riblje brašno – koristi i upotreba u bašti

Upotreba organskih đubriva postaje sve popularnija među vrtlarima širom svijeta, a riblje brašno se ističe kao jedno od najefikasnijih i najsigurnijih prirodnih đubriva za vašu baštu. Ovo sušeno i mljeveno đubrivo nastaje kao otpad od prerade ribe, morskih sisara i rakova, i sadrži bogatstvo hranljivih materija koje biljke vole.

Prednosti ribljeg brašna

Riblje brašno je pravo bogatstvo hranljivih materija. Fosfor, azot, kalcijum, elementi u tragovima, vitamini i aminokiseline samo su neki od sastojaka koji čine ovu supstancu korisnom za biljke. Kvalitet proizvoda zavisi od tehnologije proizvodnje i vrste ribe od koje je dobijen, ali u prosjeku sadrži impresivne količine proteina, masti, fosfora, azota, kalcijuma i drugih hranljivih materija.

Kako riblje brašno djeluje na vašu baštu

Ovo prirodno đubrivo ima kompleksan uticaj na razvoj tla i biljaka. Podstiče razvoj korijenovg sistema, cvjetanje i formiranje plodova, povećava otpornost na bolesti, ubrzava metaboličke procese, povećava produktivnost biljaka i poboljšava karakteristike ukusa plodova. Takođe, poboljšava strukturu tla, neutrališe višak kiselosti i povećava rezerve humusa.

Kako primeniti riblje brašno u bašti

Riblje brašno je pogodno za ishranu povrtarskih kultura, voćaka, cvijeća i travnjaka. Može se primenjivati tokom cijele tople sezone, prije sjetve i nakon žetve, raspršivanjem po površini tla ili direktnim unošenjem u rupu prilikom sadnje. Važno je dobro ga izmiješati sa zemljom kako bi se osigurala ravnomjerna distribucija hranljivih materija.

Količine primjene

Za optimalne rezultate, koristite preporučene količine ribljeg brašna u skladu sa vrstom biljaka i tipom tla. Na primer, za povrće, voćke i bobice, prosječna količina primjene je 100-200 g po 1 m². Prilikom sadnje, dodajte određenu količinu ribljeg brašna u rupu zajedno sa zemljom i vodom.

Čuvanje i primjena

Riblje brašno treba čuvati na suvom mjestu u dobro zatvorenoj posudi, a nakon otvaranja preporučuje se iskoristiti ga u roku od mjesec dana kako bi se očuvao njegov kvalitet. Takođe, važno je pridržavati se preporučenih količina primjene i uzeti u obzir vrstu tla i ostalih gnojiva koja su korišćena.

Riblje brašno je prirodni izvor snage za vašu baštu. Koristeći ga pametno, možete poboljšati plodnost zemljišta, podstaknuti rast biljaka i uživati u obilju zdravog i ukusnog povrća, voća i cvijeća, piše AgroSavjet

Pripremite baštu za proljeće: 6 savjeta za uređenje – evo od čega treba početi

Agrosavjet
-
0
Pripremite baštu za proljeće: 6 savjeta za uređenje – evo od čega treba početi

Dolazak proljeća donosi novu priliku za osvježavanje i unapređenje vaše bašte.

Uzgoj krompira u manjim povrtnjacima

Agrosavjet
-
0
Uzgoj krompira u manjim povrtnjacima

Krompir je višegodišnja zeljasta biljka, koja zavisno o uslovima uzgoja i kultivara, najčešće doseže visinu do 1 m. Biljka krompira sastoji se od stabljike sa složenim neparno perastim listovima, cvjetova i plodova bobica sa sjemenkama, stolona, korijena i gomolja. Cijela biljka krompira, osim krtola, otrovna je jer sadrži otrovni alkaloid solanin.

Ovisno o navikama i udjelu u ishrani, različito pridonosi u osiguranju dnevnih potreba za kalorijama, ugljenimhidratima, proteinima i vitaminima. Jestivi dio krtole krompira sadrži prosječno oko 25 % suve tvari, a što se vidi u tablici.

Sastav gomolja Minimum Maksimum Prosjek
Voda 65,4 80,6 72,4
Suha tvar 19,3 36,1 24,9
Škrob 11,6 28,7 18,9
Šećer 0,3 6,4 1,2
Celuloza 0,23 2,9 1,8
Bjelančevine 1,0 4,4 2,1
Pepeo 0,5 2,1 1,1

Klice krtole ne rastu na temperaturi nižoj od 4 ˚C, a na više od 5 ˚C klice počinju rasti. Korijen se ne razvija kod temperatura nižih od 7 ˚C. Nicanje krtole brže je kod viših temperatura i prosječno nicanje traje 25 do 30 dana. Biljka krompira zeljasta je i ne podnosi niže temperature, a oštećenje nastaje već na -1 ˚C. Optimalna temperatura za rast krtole je 15 do 20 ˚C.

Pročitajte: Kako uzgojiti mladi krompir u plasteniku?

Krompir ima velike zahtjeve za prozračnim, strukturiranim i dubokim tlom. Na lakim zemljištima zbog slabog vodnoh kapaciteta krompir trpi zbog suše, a na teškim zemljištima od nedovoljne aeracije korijena. Najbolja zemljišta za uzgoj su slabokisele reakcije pH 5,5 – 6,5. Za krompir je pored tipa tla jako važna i pravilna priprema tla za sadnju. Krompir zahtijeva širi plodored i kod suženog plodoreda dolazi do smanjenja prinosa i do veće pojave bolesti koje se prenose tlom.

Krompir ne bi trebalo saditi nakon drugih biljaka iz porodice pomoćnica kao što su paradajz, patlidžan, a ni nakon okopavina (kukuruz, šećerna repa, povrtne okopavine). Okopavine kasno napuštaju zemljište, a primjena teških strojeva zbija tlo, što u sljedećoj godini smanjuje prozračnost tla prema kojoj je krumpir jako zahtjevan. Dobar predusjev za krompir jesu ozime ili jare žitarice koje rano ostavljaju tlo slobodnim za obradu i pripremu tla tokom jeseni i zime.

Potreba za hranivima

Krompir je kultura koja izuzetno dobro reaguje na primjenu stajskog đubriva, kao i na mineralna đubriva. Stajsko đubrivo, pored unošenja hraniva, vrlo pozitivno djeluje na poboljšanje strukture tla i zadržavanje vode u tlu, a u proizvodnji ranog krompira pozitivno djeluje i na zagrijavanje tla. Pravilno đubrenje azotom za krompir je od velike važnosti jer visoke doze azota  stimulišu rast čime odgađaju cvatnju i začinjanje krtola.

Nasad jestivog krompira ima 35 000-40 000 biljaka/ha, što izraženo u stabljikama iznosi 150 000 – 200 000 glavnih stabljika/ha. Cjelokupnu agrotehniku treba podrediti činjenici da krompir za sve vrijeme rasta ima potrebu za rahlim, prozračnim tlom, umjerene vlažnosti. Dobrom i kvalitetnom pripremom tla i oranjem se u tlo unose biljni ostaci, organska gnojiva i drugo. U jesensko-zimskom razdoblju potrebno je provesti oranje na dubinu 30-35 cm radi što boljeg promrzavanja tla i bolje predsjetvene strukture.

Pročitajte: Pravilan odabir rane sorte preduslov za kvalitetan krompir

Kod uzgoja u manjem povrtnjaku, na 100 m2 urod krumpira iznosi oko 500 kg. Budući da cijena krompira iznosi oko 1,30 eura/kg u maloprodaji, ovaj uzgoj je isplativ samo za vlastite potrebe u kućanstvu i manji dio za prodaju. Za kvalitetno i dugo čuvanje krumpira potrebni su specijalni toplinski izolirani prostori s aktivnom ventilacijom.

Važno je da se krumpir nakon berbe dobro prosuši na suncu i zraku, a potom se skladišti osušen u vreće ili rešetkaste sanduke. Ovisno o mogućnosti održavanja niske temperature i uz obaveznu ventilaciju, krompir će se npr. na 4 stepena čuvati oko 10 mjeseci bez klijanja.

Ekonomska isplativost u proizvodnji krompira ovisi o tržišnim cijenama inputa i ulaznih troškova, no s obzirom da potražnja i potrošnja krumpira raste, tržište otvara prostor za distribuciju. Tako je moguće i kod uzgoja za hobističke svrhe proizvesti zdravi domaći krompir i plasirati ga na kućnom pragu.

Uz pomoć ovog rastvora vaša orhideja će ponovo procvjetati

Agrosavjet
-
0
Uz pomoć ovog rastvora vaša orhideja će ponovo procvjetati

Osim svjetlosti i prihrane, zalijevanje orhideja pretvorilo se u posebnu „nauku“. Međutim, postoji jedan vrlo jednostavan trik koji će učiniti da vaša orhideja uvijek cvjeta i savršeno izgleda.

Tajna je u tečnosti koju ova kraljica među cvijećem voli više od vode.

Orhideja traži mnogo pažnje i njege. Za mnoge kraljica cvijeća, orhideja je posebno osjetljiva biljka.

Sve što treba da uradite da bi vaša orhideja „živnula“  i da bi se ponovo pojavili bujni i raskošni cvjetovi jeste da skuvate zeleni čaj.

Najbolje je koristiti onaj na mjeru iz prodavnica zdrave hrane, mada možete da upotrebite i onaj iz filter kesica.

Skuvajte zeleni čaj na uobičajen način – stavite jednu filter kesicu u dva decilitra provrele vode ili supenu kašiku zelenog čaja u rinfuzu, pa ostavite da odstoji desetak minuta. Potom izvadite kesicu ili procijedite čaj ako ste koristili onaj iz prodavnice zdrave hrane, pa ostavite da se ohladi.

Zalijevajte orhideju sa po dvije kašike hladnog čaja dnevno pet dana zaredom, a onda dva dana napravite pauzu u korišćenju ove tečnosti za zalijevanje biljke.

Ako orhideje pravilno gajite, uz ovaj „čarobni napitak“ vaše sobne ljepotice će sigurno ponovo procvjetati.

(Telegraf)

10 VRSTA BILJAKA KOJE SE POSADE JEDNOM I CVJETAJU NAREDNIH 10 GODINA: Bez okopavaja, plijevljenja i njegovanja

Agrosavjet
-
0
10 VRSTA BILJAKA KOJE SE POSADE JEDNOM I CVJETAJU NAREDNIH 10 GODINA: Bez okopavaja, plijevljenja i njegovanja

Toplo vrijeme je već pokrenulo cvjetanje i bujanje prirode, dok nam priroda poručuje da je vrijeme za baštovanstvo.

Ovih deset višegodišnjih biljaka su izuzetno zahvalne iz razloga jer nisu skupe ni za održavanje, ni za prvobitnu sadnju, a dobrobiti koje nam daju su ogromne.

Ako ste savladali način na koji možete da gajite biljke bez pesticida, danas je vrijeme da naučite koje su to biljke koje ne zahtijevaju specijalnu njegu:

1. Lavanda

lavanda
Foto: Pixabay

Ako imate suvu i osunčanu parcelu, posadite lavandu. Preporuka je da posadite sadnicu sa korijenom, ali možete da pokušate i sa sjemenom lavande. Izuzetno se lako održava, cvjeta cijelo ljeto, a osim divnog cvijeta, list se može koristiti kao sredstvo za rastjerivanje insekata i osvježavanje ormara.

2. Peršun

Peršun

Postoji nekoliko vrsta peršuna među kojima je onaj sa jakim korijenom i onaj koji daje mnogo lišća. Koji god da posadite, nećete pogrešiti. Ova višegodišnja biljka voli sunce i propusnu zemlju, ali morate ga redovno zalivati.

Jedan od najboljih antioksidanata preporučuje se u svakodnevnoj ishrani. Jedite ga svježeg, u supama, čorbama, salatama… Jednom posađen peršun, rast će godinama u vašem dvorištu.

3. Origano

Ulje divljeg origana

I on voli sunce i dobro dreniranu zemlju. Ali osim toga, nikakva druga njega mu nije potrebna. Cvjetaće i rasti i privlačiti pčele u vaše dvorište. Iako ne miriše kao origano iz kesice, na koji smo navikli, izuzetno je aromatičan, ukusan i zdrav. Od njega možete da kuvate čaj, stavljate ga u jela, berete kao ukrasnu biljku i stavljate u vazu, jer ima divne cvjetiće.

Origano je jedan od najboljih antioksidanata i koristi se kao prirodni antibiotik.

4. Vlašac

luk vlasac
Foto: pixabay.com

Bilo da ga sadite kao biljku sa korijenom ili kao sjeme, vlašac će brzo da se „primi“ i da se udomaći kod vas u bašti. Bere se 60 dana nakon sjetve, oštrim makazama. Koristi se kao salata, dodatak jelima i td. Izuzetno je zdrav, a ukus podsjeća na mladi, bijeli luk.

Kada odlučite da pustite vlašac da samostalno raste, nagradiće vas sitnim ljubičastim, okruglim, glavama – cvjetovima. Mnogi smatraju da je ovo najlepši cvijet u bašti.

5. Ruzmarin

ruzmarin
Foto: Pixabay

Nema zahvalnije biljke od ruzmarina. Ostavite mu dovoljno prostora u dvorištu i on će rasti i bujati „kao iz vode“. Vodite računa da ga redovno orezujete i formirate žbuniće. Kažu da podstiče kreativnost, pa se preporučuje u kancelarijskom prostoru.

Miris podsjeća na tamjan, pa ga vjernici rado beru i njime ukrašavaju kuće. Jednom kada ga dodate krompiru, nikad nećete moći da prestanete da ga koristite. Dodajte dve-tri grančice ruzmarina u maslinovo ulje i koristite ga za salatu. Ukus je nevjerovatan. Pčele obožavaju cvijet ruzmarina, a on će biti ponos vaše bašte.

6. Žalfija

Žalfija
Foto: AgroSavjet/Žalfija

Žalfija ili kadulja je biljka kojoj je potrebna pažnja. Ne voli mnogo suvo zemljište, ali ne podnosi previše vode. Pazite kako je siječete, da se ne bi osušila. Ali ova biljka je zaslužila svu pažnju svijeta, s obzirom na ljekovito svojstvo.

Ukoliko imate ginekološke ili probleme sa zubima, savjetuje se ispiranje čajem od žalfije. Ovo je biljka koju morate imati u bašti, pogotovo kada vidite kako lepe cvjetove ona daje.

7. Matičnjak

Matičnjak
Foto: AgroSavjet/Matičnjak

Ili limunova trava je aromatični cvijet koji se odlično slaže sa limunadom. Čaj od matičnjaka je poznat po tome što smiruje nerve, što ćete osetiti čim pomirišete ovu divnu biljku.

Pčele obožavaju matičnjak, a u bašti se širi kao korov. Jednom posađen matičnjak raste godinama u vašem dvorištu, samo vodite računa da se ne raširi previše.

8. Kamilica

Kamilica

Ima li jednostavnijeg i ljepšeg cvijeta od kamilice. Ona je simbol čistoće i zdravlja. Mnoge podsjeća na djetinjstvo, upravo zbog čaja koji smo pili. Izuzetno se lako gaji i svaka bašta mora da ima ovu divnu biljku.

9. Majčina dušica

Majčina dušica
Foto: AgroSavjet/Majčina dušica

Timijan ili majčina dušica ne voli previše brižne baštovane. Što manje pazite ovu biljku ona bolje raste. Odlična je u čaju, ali savršena kao dodatak jelima sa mesom. Nezamjenljiva!

10. Nana

NANA - MENTA

Slična matičnjaku, i nana će se raširiti u vašem dvorištu dok trepnete. Savjet iskusnih baštovana je da je sadite u zasebnoj saksiji, žardinjeri ili kanti. Odlična je jer zahtijeva minimum njege, dok daje tako mnogo. Osim čaja, nana je idealna za pravljenja ledenog čaja ili soka tokom ljetnjih mjeseci.

Sve o sjetvi krastavca

Agrosavjet
-
0
Sve o sjetvi krastavca

Krastavac je jednogodišnja zeljasta biljka i pripada porodici Cucurbitaceae. Uzgaja se kao salatni krastavac na otvorenom polju i u staklenicima i plastenicima, te kao industrijski (kornišon). Konzumira se u svježem stanju i kao kiseli krastavac, male je kalorične vrijednosti.

Krastavac ima slabo razvijen korijenov sistem, razmješten je vrlo plitko od 5-25 cm. Stablo (vriježa) je puzavo, razgranato, dužina stabla ovisi o sorti i uvjetu uzgoja. Dužina može biti i do 3 m. Listovi su krupni, a sa donje strane poneke sorte imaju i bodljikaste izrasline. U pazuhu listova izrastaju bočni izboji te se kod nekih sorata oni uklanjaju ili ostavljaju za plod.

Krastavac je biljka koja na istoj vriježi razvija muške i ženske cvjetove. Često se više razvijaju muški cvjetovi i prinos je tada vrlo nizak. Zato se za tržište uzgajaju hibridi krastavaca sa ženskim cvjetovima.

Pročitajte: Krastavci i tikvice vam cvjetaju, a ne daju puno plodova? 

U pripremi tla za sjetvu ili sadnju krastavaca treba koristiti organska đubriva. Dobro je stajski gnoj zaorati još u jesensko – zimskoj brazdi. Pri obradi i pripremi tla za sjetvu valja izbjegavati teške tanjurače jer jako zbijaju tlo. Frezanjem zemlju usitnjavamo od praškasto do sitno zrnate strukture na dubinu 10 – 15 cm. Treba voditi računa da od frezanja do postavljanja sadnih humaka (baula) ne dođe do padalina, jer se tako usitnjenoj zemlji kvari struktura i tekstura, tj. dolazi do sabijanja tla pa je onemogućena izrada sadnih humaka tj. gredica.

Sjetva sjemena ili sadnja presadnica krastavaca na pripremljene gredice uvijek ima prednost ispred ravnih površina jer se tlo se na gredicama brže zagrijava i mnogo je povoljnija prozračnost cijelog sjetvenog sloja.

Na velikim proizvodnim površinama sadni humci izrađuju se pomoću specijalnog stroja za izradu humaka (baulator). Na parceli se trebaju napraviti izmjere da bi gredica bila što ravnija, posebno prva u nizu jer se svaka sljedeće gredica naslanja na nju. Visina gredice trebala bi biti između 15 – 25 cm, a širina gredice ovisi o vrsti PVC folije koju ćemo koristiti. Za jednorednu foliju, čija je širina 120 cm a razmak između rupa 20 cm, širina vrha gredice trebala bi biti od 30 do 50 cm. Za dvorednu foliju, čija je širina 130 cm a razmak između rupa 30 cm, širina vrha gredice trebala bi biti od 40 do 60 cm.
Postavljanje cijevi za navodnjavanje kap po kap vrši se prilikom izrade gredica, a prije polaganja PE folije i to automatski. Baulator na sebi ima nosače za kolutove cijevi za navodnjavanje. Cijevi za navodnjavanje se spajaju na glavni vod (okiten) pomoću spojnica s ventilom, s jedne strane gredice. Na drugom kraju radi se čvor kako bi spriječili istjecanje vode.

Primjena polietilenske (PE) folije kao malča u povrtarstvu ima mnogostruke prednosti pa tako i pri uzgoju krastavaca. Najveću primjenu imaju crne ali uz njih koriste se još i prozirne (transparentne) i bijele (s jedne strane su bijele a s druge crne). Dok manju primjenu imaju PE folije drugih boja (smeđa, žuta, srebrna, zelen).

Pročitajte još:

Navodnjavanje, prihrana i zaštita kasnog krastavca salatara u plasteniku

Navodnjavanje, prihranjivanje i okopavanje krastavca u plastenik

Savjeti za uspješnu proizvodnju krastavca salatara: Đubrenje, zaštita i navodnjavanje

Šta simbolizuju narcisi?

Agrosavjet
-
0
Šta simbolizuju narcisi?

Narcisi su jedne od najpopularnijih proljećnih lukovica zbog zapanjujuće zlatne boje. Oni simbolizuju ponovno rođenje i nove početke. Briga o narcisima je prilično jednostavna, a kada ih posadite, poželjećete da ih imate iz godine u godinu.

Porijeklom su iz sjeverne Evrope i uzgajaju se u umjerenoj klimi širom svijeta. Oni su zvanični cvijet Velsa i tradicionalno se nose na Dan Svetog Davida, koji se obelježava 1. marta.

Postoji između 13.000-25.000 sorti narcisa, ali najpopularnije su sorte trube. Postoji 13 glavnih vrsta narcisa koje se obično uzgajaju u baštama, ali otprilike 13.000-25.000 različitih sorti u svakoj diviziji. Najzastupljenije sorte uključuju već pomenute trubačke narcise, tu su i dupli narcisi, Triandrus i drugi.

Pročitajte: 6 RAZLOGA ZAŠTO NARCISI NE CVJETAJU: 1 jednostavan trik će učiniti da žuti cvjetići ponovo procvjetaju u buketima

Mnogima je ovaj cvijet omiljeni dio proljećne dekoracije, pa ako odlučite da svoj dom osvežite raskošnim buketom narcisa, evo kako da što duže traje: Kada isječete narcise iz bašte, stavite ih u kantu tople vode i ostavite na hladnom mjestu 2-3 sata da očvrsnu stabljike.

Pošto narcisi sadrže toksine u svojim stabljikama, obavezno držite cvijeće podalje od drugih sorti kako biste izbjegli ubijanje drugih biljaka. Kada su narcisi spremni za saksiju, odrežite svaku stabljiku da bi duže trajali. Obavezno isijecite stabljike pod toplom vodom i pod blagim uglom kako biste spriječili mjehuriće vazduha i omogućili cvjetovima da brzo upijaju vodu.

Rasporedite cvijeće

Napunite vazu toplom vodom i hranom za cvijeće i počnite da ređate narcise. Imajte na umu da ovo proljećno cvijeće sadrži mliječni sok koji može da otruje drugo cvijeće, pa ako želite da ih miješate sa drugim sortama, imate dvije mogućnosti: sačekajte 24 sata da napravite miješani buket ili stavite narcise u posebnu vazu.

Odaberite pravu sortu paradajza za plastenik

Agrosavjet
-
0
Odaberite pravu sortu paradajza za plastenik

Plastenička proizvodnja je proizvodnja koja zahtijeva puno troškova, zbog čega je potrebno, prije kretanja u sadnju znati koje su biljke najbolje za to. Kad je u pitanju paradajz, selekcije se, u odnosu na visinu, dijele na tri grupe: visoki, niski i žbunasti. Od ostalih karakteristika bitni su prinos, veličina ploda, otpornost na bolesti, čvrstoća ploda koja određuje dužinu čuvanja i otpornost na nepovoljne uslove transporta.

Ukoliko biramo po visini biraju se selekcije indeterminantne (visoke) i poludeterminantne (srednje visoke).

Među poluvisokim se izdvajaju domaće selekcije marko, balkan, i inostrane agilis, galina, korvinus, minaret, grovnet.

Lista visokih selekcija je mnogo duža i za plasteničku proizvodnju se preporučuju: nada, danubijus, zlatni jubilej, pegaz, maraton, kazanova, medeno srce, volovsko srce, buran, bajkonur, amaneta, astraion, matijas, alfred, jidigo, amati, big bif, sprinter, tamaris, nemo tami, izmir, panekra, cinto, delfine, logistika, barbados, optima…

Pročitajte: Zašto se nedostatak kalcijuma javlja kod paradajza i paprike – Kako ga spriječiti?

Karakteristike pojedinih sorti

Minaret je vrlo rani, poluvisoki hibrid, koji na cvjetnoj grani ima četiri do šest plodova težine 200–300 grama.

Matijas je hibridna sorta koja raste relativno visoko, a osim u plasteniku, može se gajiti i na otvorenom. Daje otporne, čvrste plodove, težine od 200 do 250 grama. Poznat je po otpornosti na razne bolesti, ali i po izuzetno visokim prinosima, a dobro podnosi transport.

Big bif je rani hibrid poznat po optimalnoj kombinaciji tradicionalnog ukusa i hibridnih karakteristika. Lako se prilagođava klimi u kojoj se gaji, daje svijetle, velike plodove težine do 330 grama i dosta je otporan na razne bolesti.

Optima je srednje rana visoka sorta paradajza. Pored plastenika, može se gajiti i na otvorenom. Plodovi su okrugli, tamnocrveni, teški do 250 grama, otporni i čvrsti pa dobro podnose transport.

Volovsko srce je jedna od najstarijih kasnih sorti paradajza. Ovaj paradajz je jedinstven po ružičastom, veoma krupnom plodu, srcolikog oblika. Plodovi su ukusni, mesnati i sočni. Jedina mana je mek plod koji ne podnosi dobro transport i skladištenje.

Kazanova je hibridna, bujna sorta koja u adekvatnim uslovima gajenja može po biljci da da šest do sedam kilograma roda. Plodovi su teški do 230 grama, čvrsti, mesnati, pogodni za transport i duže čuvanje. Sije se u februaru i martu. Tokom gajenja, treba paziti da se ne pretera sa đubrenjem, jer u slučaju predoziranja, cvjetovi će opadati, a prosječan prinos će biti znatno smanjen.

Maraton je visok i veoma bujan hibrid paradajza koji daje krupne, mesnate i ukusne plodove prosječne težine oko 250 grama. Biljka se može gajiti i na dva, tri ili četiri stabla.

Optimalne temperature za rast i razviće paradajza

Agrosavjet
-
0
Optimalne temperature za rast i razviće paradajza

Optimalne temperature za rast i razviće paradajza – Paradajz za uspiješan rast i razvoj zahtijeva dosta toplote. Počinje da klija na 10-12ºC, ali optimalna temperatura za klijanje i nicanje je između 23ºC i 25ºC. Na temperaturama ispod 15ºC prestaje oplodnja, ispod 9ºC porast, dok na 0,5ºC mlade biljke uginu, a odrasle na -1,1ºC.

Optimalna temperatura za cvjetanje i oplodnju kreće se između 20 i 30ºC. Ukoliko dođe do većih oscilacija temperature između dana i noći, otpadaju cvjetovi, posebno u uslovima nedovoljne osvjetljenosti i prevelike vlage. Uopšteno rečeno, optimalna temeratura za rast i razviće paradajza do trećeg lista je oko 18ºC, a kasnije 25ºC u toku dana i 15-16ºC u toku noći, a posmatrano po godišnjim dobima to je različito, što se može vidjeti u tabeli ispod.

Tabela: Optimalne dnevne i noćne temerature za rast i razviće paradajza (Muller, H. i F. Presing)

Godišnje doba Dnevna tºC Noćna t ºC
Proljeće 17-22 11-14
Ljeto 22-28 14-18
Jesen 26-22 16-14
Zima 20-16 14-11

Temperatura zemljišta treba da bude oko 24ºC. Ukoliko je niža od 24ºC, biljka se sporije razvija, a kritična temperatura za razvoj je između 14 i 15ºC, ako temperatura pređe 35ºC, prestaje rast biljke.

Previsoke temperature u toku noći sprečavaju oticanje ugljenih hidrata stvorenih u listu, što dovodi do prekida faze nalivanja i zametanja novih plodova.

Uobičajena temperatura za asimilaciju pri uobičajenoj koncentraciji CO2, je 20ºC, dok na 30ºC intenzitet asimilacije naglo opada. Međutim ako se staklarama i drugim oblicima zaštićenog prostora vještački poveća koncentracija CO2 na 1,2%, optimalna asimilacija se u tom slučaju može odvijati i na povećanoj temperaturi (oko 35ºC).

Može se pouzdano reći da paradajz dobro uspijeva u područjima gdje je prosječna temperatura iznad 15ºC i koja u toku godine traje najmanje 150 dana. Ovakvi zahtjevi za gajenje u našem području su u ravničarskim područjima prirodno obezbjeđeni.

Mlade biljke paradajza u fazi rasada prolaze dvije važne životne etape: jarovizaciju i svjetlosni stadijum, u kojima i formiraju plodonosne pupoljke.

Stadijum jarovizacije je različit kod različitih sorti. Jedne sorte prolaze taj stadijum pri temperaturi između 2 i 3ºC, druge na temperaturi između 10 i 14ºC, dok neke sorte zahtjevaju i temeperaturu od 15 do 18ºC, a pojedine sorte čak od 22 do 25ºC u toku 15 do 20 dana.

Faza rasta kod paradajza zavisno od sorte, obično iznosi od sjetve do nicanja 6-15 dana, od nicanja do cvjetanja 30-40 dana, od plodova do početka berbe 33-45 dana.

Dužina pojedinih faza rasta zavisi od genetskih karakteristika, uslova proizvodnje, kao i načina gajenja paradajza.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Đubrenje paradajza – Vrijeme i način unošenja gnojiva

Koje biljke možete, a koje ne smijete saditi u blizini paradajza

Evo kako da napravite dobar supstrat za sjetvu i pikiranje paradajza

Rovašenje – Posutpak kojim se podstiče rast pupoljaka

Agrosavjet
-
0
Rovašenje – Posutpak kojim se podstiče rast pupoljaka

U rezidibi, postoje još neki postupci kojima se podstiče razvoj pupoljaka koji inače ne bi potjerali ili, pak, usporava prejak rast mladica.

Često se događa da kod mladih voćnjaka pojedini pupoljci ne potjeraju upravo na mjestima gdje bi morale izrasti dobre mladice. To se najčešće događa s pupoljcima koji se nalaze na donjem dijelu izbojaka, a razlog tome je dominacija vrha.

Pupove je moguće potaknuti na rast jednostavnim postupkom rovašenja. Postupak se sastoji u tome da se u proljeće, u samom početku kretanja vegetacije, voćarskim nožem zareže kora u obliku obrnutog slova „V“ iznad samog pupa pazeći da se pri tome ne ošteti. Tako će oslabiti preticanje regulatora rasta iz gornjih pupoljaka, a iz pupoljka iznad kojeg je zarezana kora, razviće se dobra mladica. Postupno će zarezano mjesto zarasti pa rez neće biti vidljiv. Rovašenje se češće primjenjuje za jabuke i kruške, jer one bolje reaguju na ovaj postupak i lakše ga podnose u odnosu na ostale voćke.

rovašenje pupoljaka

Voćke koje se uzgajaju na vrlo bujnim podlogama  kasnije ulaze u rod od onih koje su kalemljene na podlogama slabije bujnosti. Razdoblje do početka rodnosi može se skratiti uzdužnim zarazivanjem kore debla voćarskim nožem tako da rez bude pod ugom od oko 30 º. Ovisno o promjeru debla, napravi se nekoliko zareza, razmaknutih 15-20 cm jedan od drugog.

Postupak treba obaviti krajem juna ili početkom jula, odnosno prije zametanja rodnih pupoljaka. Uzdužno  zarezivanje kore može se primijeniti za poticanje ulaska u rod oraha uzgojenog iz sjemena. Ovaj postupak nema smisla obavljati prije sedme ili osme godine nakon sadnje oraha, i to samo ako je stablo dobro razvijeno jer neće biti željenog učinka.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Povijanje grana ili rezidba bez makaza – Mjera kojom se postiže visoka rodnost

Šta je kalemljenje i njegova podjela?

Pravilno prikraćivanje ljetorasta tokom rezidbe

1...515253...996Stranica 52 of 996

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia