Naslovnica Blog Stranica 446

Savjeti uz koje će vaš oleander cvjetati kao na moru

Oleander – Svi dijelovi ovog prelijepog cvijeta, bez izuzetka su veoma otrovni – jedan list može biti smrtonosan.

Od juna do septembra odvija se glavno cvjetanje oleander, biljke koja svojom ljepotom i specifičnim izgledom unosi dašak Mediterana gdje god je posadili. Upravo nas ljeti najviše očarava i svojevrstan je sinonim za najtoplije godišnje doba.

Porijeklom s mediteranskog područja i jugozapadne Azije, oleander je zimzelena vrsta koja može dosegnuti do tri metra, tamnozelenih listova i ukrasnih, nježnih cvjetova različlitih boja. Najveća vrijednost mu je bujan cvijet koji dugo traje, čak do jeseni. Cvjetovi, skupljeni u cvatove, mogu biti jednostavni ili puni, u različitim nijansama bijele, žute, ružičaste, crvene i purpurne boje. Cvjetovi su kod velikog broja kultivara mirisni. Miris cvijeta oleandera lagan je, ali opojan.

Oleander je neizostavan ukras mnogih balkona u ljetnim mjesecima, a prije dolaska zime unosi se u kuću, gdje prezimljuje u prostorijama zaštićenim od smrzavanja. Koristi se za sadnju u grupama (često kao vizuelna barijera), kao slobodnorastuća živa ograda, samostojeći žbun. Sadi se i u veće saksije.

Pročitajte: Kalateja – Kako se gaji jedna od omiljenih sobnih biljaka?

Svi dijelovi oleandera, a najviše kora i lišće, otrovni su, i to svježi, ali i sušeni i kuvani, i to i za ljude i za životinje. Naročito ugrožena grupa su djeca koja u igri mogu probati oleander, za njih je već jedan konzumirani list smrtonosan. Na sreću, oleander ima gorak ukus, što ih može odbiti.

Ako se sadi u saksije, one moraju biti dovoljno duboke da oleander može da pusti svoje veliko korijenje.

Lijander je otporan na zagađenje, podnosi udare vjetra, ali i so, pa se često sadi u mediteranskim gradovima. Osim toga, pokazuje dobru otpornost na vrućinu i na direktno sunce, pa se može saditi u područjima s velikom refleksijom svjetla.

Kako bi oleander svojim bujnim žbunom i mediteranskom ljepotom izazivao divljenje i uljepšavao svaki prostor, dobro je slijediti sljedeća tri savjeta za uzgoj te očaravajuće biljke.

1. Oleander se sadi u proljeće u ilovasto, dobro drenirano tlo, na osunčani položaj. Kako bi održao lijep, grmolik oblik biljke, preporučuje se da ga nakon cvjetanja orežete, skraćujući prošlogodišnji rast biljke.

2. Oleanderi vole mnogo vode, što se može vidjeti i po latinskom imenu roda Nerium, što dolazi od grčke rokeči nerion, a označava vodu, vlagu. I na svom prirodnom staništu oleanderi dolaze u vlažnim dolinama i duž riječnih nasipa. Međutim, oleanderi mogu podnijeti i sušu. Kod zalivanja biljaka u saksijama treba osigurati dovoljno vlage od proljeća do jeseni, a zimi tlo treba održavati gotovo suvim.

3. Oleander se najjednostavnije razmnožava reznicama tako što se uzmu vršni ili bočni izbojci koji ne nose cvjetove (oko 20 do 25 cm) i koji su malo odrvenili pri osnovi, uklone se listovi na donjem dijelu izbojka i stave u teglu s vodom (u koju je dobro staviti nekoliko komada drvenog uglja).

Biljka će nakon otprilike mjesec dana razviti veći broj korjenčića, nakon čega se može zasaditi u tlo. Zbog sigurnosti najbolje bi bilo staviti u vodu nekoliko takvih reznica. Umjesto u vodu reznice se mogu staviti i direktno u posude napunjene supstratom.

U Brčkom će 30. jula biti održan prvi Bamija fest

Brčko je najveći proizvođač bamije na Balkanu, kaže Savo Lukić, koordinator Voćnog kluba Brčko distrikta BiH, koji organizuje prvi Bamija fest u Brčkom 30. jula.

– Na području Brčkog bamija se sadi na površini od desetak hektara. To je vrlo korisno povrće, od kojeg se mogu praviti i razni kozmetički proizvodi. Na ovom festivalu očekujemo dvadesetak domaćih proizvođača, a smatram da je ovo odlična prilika da se skrene pažnja na ovo povrće, za čiji se uzgoj jedino u Brčkom dobija poticaj – kazao je za klix.ba Lukić.

Jedan od poljoprivrednika koji se bave uzgojem bamije u Brčkom, Ibro Mehić, kaže kako u proizvodnji bamije nema puno posla i nije teško uzgajati je

– Posljednje dvije do tri godine sadim bamiju na tri dunuma, a ranije sam na manjoj površini. Ove godine još nije rodila, ali njena cijena se inače kreće od 2,50 do 3 KM, i to je tako godinama, tako da se od prodaje može zaraditi neki pristojan iznos. Mi svoju bamiju prodajemo nakupcima koji dolaze kod nas i uzimaju određene količine, nakon čega je oni plasiraju na veća tržišta, kao što su Sarajevo, Banjaluka, Zenica i drugi gradovi – istakao je Mehić.

Pročitajte: Grašak iz Bijeljine mogao bi i na tržište EU

On i njegova porodica ovim poslom bave se skoro deset godina, a kaže kako bi ove godine rod trebalo da bude dobar, ukoliko suša ne potraje i ne prouzrokuje veće probleme. Proizvodnju neće širiti s obzirom na to da je riječ o porodičnom poslu, a svoju bamiju pokazaće i na festivalu krajem mjeseca.

– Učestvovaćemo na Festivalu. Moja supruga zaista dobro sprema bamiju i predstaviće to u gastronomskom dijelu festivala, ali sigurno je da ćemo izložiti i svježu bamiju, ali i suvu – poručio je Mehić.

Virus bronzavosti paradajza – Kako spriječiti pojavu ovog virusa?

Virus bronzavosti paradajza – U usjevima gdje se ne vrši adekvatno suzbijanje tripsa, veoma je česta pojava virusa bronzavosti paradajza, koji nanosi značajne štete u plasteničkoj proizvodnji.

Virus bronzavosti paradajza (Tomato spotted wilt virus, TSWV) je biljni virus sa najširim krugom domaćina. Među najznačajnije gajene biljke domaćine virusa spadaju paprika, paradajz, duvan i brojne ukrasne biljke.

Domaćini su takođe grašak, salata, krompir, sočivo, krastavac, lubenica, dinja, luk, bijeli luk. Ima brojne domaćine među ukrasnim biljkama, te se virus javlja na ciklami, begoniji, gladioli, perunici, daliji, gerberi, hrizantemi. Rezervoari virusa mogu biti korovi domaćini virusa, među kojima su mišljakinja, štir, maslačak, bokvica, pomoćnica.

Ime virusa potiče od pojave bronzane boje koja je karakterističan simptom na biljkama paradajza. Ove promjene se dešavaju na lisnim drškama, stablu i tački porasta. Simptomi na mladom lišću su u vidu sitnih, tamnosmeđih pjega, lišće je uvijeno i naborano. Vršni meristem obično zahvata sistemična nekroza, što se odražava na smanjen porast biljke.

Pročitajte: Kalifornijski trips smanjuje prinose i do 70% – OBAVEZNA ZAŠTITA!

Na mladim, zelenim plodovima javljaju se nekrotični prstenovi i šare usljed čega plodovi imaju nepravilan oblik. Na zrelim plodovima javljaju se koncentrične prstenaste pjege, odnosno blijedocrvena, bijela ili narandžasta polja oivičena koncentričnim prstenovima. Često se javlja neravnomjerno sazrijevanje plodova. Takvi plodovi gube tržišnu vrijednost. Usljed intenzivnog širenja vektora ovog virusa štete u proizvodnji paradajza, paprike i ukrasnih biljaka mogu dostići i do 100%.

Vektori virusa su tripsi, insekti koji imaju više generacija tokom jedne godine. Virus može biti unijet u organizam tripsa samo u stadijumu larve, a odrasli insekti su ti koji dalje prenose i šire virus. Odrasli insekti su zaraženi tokom čitavog svog života. Virus se ne prenosi na potomstvo tripsa.

Usljed razvoja rezistentnosti, specifične biologije, uslova sredine u proizvodnji u zaštićenom prostoru, obaveze pridržavanja karence i skrivenog načina života tripsa, suzbijanje vektora virusa je izuzetno teška i zahtjevna mjera, ali je važna u sprečavanju virusnih infekcija. U suzbijanju tripsa važnu ulogu mogu imati predatori koji se unose u zaštićeni prostor, među kojima su značajni grinja Neoseiulus cucumeris i stenica Orius insidiosus.

Pročitajte: Siva trulež – Bolest koja uništava paradajz, papriku i plavi patlidžan

Uništavanje biljaka sa simptomima virusa, pregled biljaka na prisustvo tripsa (metod otresanja na bijelu podlogu), suzbijanje tripsa primjenom preparata Laser (a.m. spinosad) 0,4 l/ha (u večernjim satima, pri smanjenoj svjetlosti, jer dnevna svjetlost brzo razgrađuje ovu aktivnu materiju), uništavanje korova u i oko plastenika (jer su korovi rezervoari virusnih oboljenja i vektora), predstavljalju važne mjere.

Pri primjeni hemijskih mjera zaštite strogo se pridržavati karence primjenjenih insekticida posebno u usjevima koji su u fazi sazrijevanja plodova. Karenca pomenutog preparata je 3 dana.

Izvor: Gordana Cvetković, mast. inž. zaštite bilja, Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije

Domaći sok od kajsija gotov za manje od sat vremena

Kajsije (Prunus armeniaca) su koštunjavo voće iz porodice Rosaceae. Poznate su i pod nazivom marelica.

Plod izgledom podsjeća na breskvu, samo je manji.

Kajsija ima najširu primjenu u kulinarstvu pa se od nje prave džemovi, marmelade, kompoti, sokovi, sirupi, likeri, rakija, sosevi, umaci, voćne torte, kolači i razna peciva. I košpice su veoma zdrave pa se mogu jesti umjesto badema.

Sušena kajsija ima kalorijsku vrijednost i do šest puta veću od svježe zbog čega se koristi u ishrani astronauta. Ne preporučuje se dijabetičarima i ljudima koji žele da smršaju.

Zbog eteričnih ulja se koristi i u kozmetičkoj industriji za pravljenje preparata za suvu i osetljivu kožu.

RECEPT

Sok od kajsija

Najbolje bi bilo da sok pravite početkom ili sredinom ljeta jer kajsije tada sazrijevaju, prenose sokovi.org.

Pošto ih morate oguliti i izvaditi košpice, trebali biste da imate u vidu da će količina voća biti prepolovljena, tj. ako kupite 10 kg kajsija, u sok će otići oko 5 kg mesa.

Za spremanje soka trebaće vam blender (multipraktik ili mašina za mljevenje), jedna veća šerpa i cjediljka sa gazom.

Recept je veoma jednostavan i brzo ćete pripremiti osvježenje koje će oduševiti vašu porodicu i goste. Sastojke možete prilagoditi zavisno od količine koju želite da dobijete, a nama je za 4 l soka bilo potrebno:

Sastojci

  • 5 kg zrelih kajsija;
  • 1 kg šećera;
  • 1/2 L vode;

Instrukcije

Kajsije dobro operite i stavite u vrelu vodu na desetak sekundi.

Zatim ih prebacite u posudu sa hladnom vodom, ogulite i izvadite košpe.

Izmiksajte ih u blenderu i sipajte u veći lonac.

Dodajte vodu i kuvajte na srednjoj vatri.

Nakon što provri, sipajte šećer i nastavite da kuvate još 20 minuta.

Ukoliko želite gusti sok, sadržaj možete odmah sipati u flaše.

Ako, pak, više volite bistri sok, sadržaj iz lonca procijedice kroz cjediljku koju ste, prethodno, obložili gazom.

Flaše prvo zatvorite celofanom, a onda čepovima.

Umotajte ih u deku i ostavite da prenoće.

Kada se ohlade, čuvajte ih u zamrzivaču.

Napomena:

Kada otvorite flašu sa sokom, u frižideru je možete držati oko sedam dana. Zato je bolje da sok sipate u manje flašice i da ih zaledite.

Umjesto bijelog šećera, možete koristiti neki zdraviji zaslađivač poput meda, smeđeg šećera, fruktoze, itd.

Ukoliko ne volite da vam sok bude previše sladak, dok spremate, probajte i dodajte po ukusu. Poslužite ga sa ledom i kriškama limuna, narandže ili nekog drugog voća. Takođe ga možete razblažiti običnom ili kiselom vodom.

Domaći sok od kajsija je koristan jer:

  • pomaže u regulaciji nivoa holesterola;
  • utiče na bolju elastičnost zidova arterija;
  • doprinosi očuvanju vida;
  • pomaže organizmu da se bori sa infekcijama;
  • poboljšava zdravlje zuba, kostiju i tkiva;
  • smanjuje kiselost u želucu;
  • ublažava simptome nadutosti;
  • doprinosi liječenju malokrvnosti;
  • ublažava bolove koji su povezani sa problemima probavnog sistema;
  • pomaže ljudima koje muči opstipacija;
  • dobro utiče na varenje;
  • smanjuje rizike od kardiovaskularnih, degenerativnih i malignih bolesti;
  • doprinosi zdravom izgledu kose, kože i noktiju;
  • blagotvorno djeluje kod ljudi koji imaju bolesno srce i visok krvni pritisak;
  • ubrzava izbacivanje toksičnih materija iz organizma.

Nutritivne informacije

Kajsije spadaju u veoma ukusno, zdravo i niskokalorično voće pa u sok nije potrebno dodavati mnogo šećera. Dijabetičari se svakako mogu odlučiti za zdraviji zaslađivač, kao i osobe koje žele da izgube višak kilograma.

Pročitajte: Kajsije za zdravo srce, lijepu kožu, zube i kosti

Sok od kajsija sadrži vitamin C, kompleks vitamina B, beta karoten (provitamin A), kalijum, kalcijum, magnezijum, fosfor, sumpor, gvožde, biljna vlakna, biljne masti, bjelančevine, likopen, organske kiseline, celulozu.

Posebno se preporučuje djeci i trudnicama, a dnevno je dovoljno popiti dvije čaše razblaženog soka.

Sladoled od lubenice – Idealan za vrele ljetne dane

Sladoled od lubenice – Ovaj dezert je kao stvoren kada temperatura pređe 30 stepeni. Lagan, ukusan i osvježava.

Sastojci:

  • 3-4 čašice lubenice isjeckane na komadiće
  • Četvrtina čaše limunovog soka
  • Kašičica šećera
  • Limun isjeckan na kolutove
  • Blender ili štapnni mikser
  • Štapići za sladoled
  • Čašice jogurta ili kalupi za sladoled

Pročitajte: Sladoled od jagoda gotov za 5 minuta

Priprema:

Nakon što lubenicu očistite od sjemenki, isjecite je na komadiće i ubacite u blender. Dodajte četvrtinu čaše limunovog soka i kašičicu šećera. Kada sve sjedinite, sipajte u kalupe za sladoled ili čašice za jogurt i stavite štapić u sredinu. Iskoristite limun isjeckan na kolutove kako biste lakše pozicionirali štap, ali i kao dekoraciju. Kada se zamrznu jednostavno ih izvadite i uživajte u vašem sladoledu.

Kako se vrši klasiranje krastavaca prema krupnoći ploda!

Za razvoj plodova krastavaca od precvjetavanja do tehnološke zrelosti potrebno je od 5 do 15 dana, što zavisi od sorte i uslova uspijevanja.

Klasiranje krastavaca se vrši prema postojećim nacionalnim i međunarodnim standardima, ili prema potrebi kupca.

Kornišoni za preradu klasiraju se po krupnoći u sljedeće klase:

I- Dužina ploda 3-6 cm, prečnik oko 2 cm, masa 10-12 g

II- Dužina ploda 3-9 cm, prečnik oko 3 cm, masa 40 g

III- Dužina ploda 9-12 cm, prečnik oko 4 cm, masa 80-100 g

IV- Dužina ploda 12-15 cm, prečnik oko 4,5 cm, masa 140-150 g

Prema krupnoći ploda salatne forme za svježu potrošnju se svrstavaju u dvije kategorije i to:

A- Dužina ploda 15-20 cm, masa 200-300 g

B- Dužina ploda 20-25 cm, masa 400-500 g

Kako su plodovi krastavca veoma osjetljivi, pakuju se pažljivo u čvrstu ambalažu. U jedinici pakovanja plodovi moraju biti iste sorete i krupnoće.

Pročitajte: Berba krastavaca – Odredite pravi trenutak!

Evo kako da uzgojite najslađi paradajz. Sa ovih 8 savjeta do najvećih prinosa!

Gajenje paradajza u bašti je veoma jednostavno. Osim dobre zemlje, dovoljno sunca i malo vode – ovoj biljci ništa više nije potrebno.

Evo kako da uzgojite najbolji i najslađi paradajz na svijetu:

1. Odaberite najbolju sortu paradajza

Prvi paradajz je bio sitniji i svetlije boje. Vremenom je uznapredovala proizvodnja paradajza koja je stvorila primamljiv plod jarko crvene boje.

Danas postoji dosta varijacija među sortama paradajza. Mnogi komercijalno proizvode paradajz sa debelom korom i voštanim izgledom jer može da izdrži dugo a da se ne pokvari.

Ako proizvodite svoj paradajz ne morate da budete uslovljeni bilo čime. Odaberite sortu koja vam odgovara i gajite je.

Pročitajte: Najviše gajene niske sorte i hibridi paradajza krupnih plodova

2. Gajite sortu koja odlično uspijeva u vašoj bašti

Morate da znate koju ph vrijednost ima zemljište u vašoj bašti. Da li je to zemljište sa više padavina, da li imate dovoljnu količinu sunca? Kada shvatite kakvo dvorište imate, raspitajte se koja sorta paradajza uspijeva najbolje u takvim uslovima, pa ga nađite i posadite.

3. Posadite paradajz ranije

Paradajz voli toplu zemlju. Stoga ga posejte 8 nedelja od poslednjeg mraza. Ako ste baš sigurni da neće biti velikih vremenskih oscilacija, tek onda posadite paradajz u baštu. Ova biljka ne voli izlaganje niskim temperaturama.

Pročitajte: 5 ključnih koraka do savršenih plodova paradajza

4. Obezbijedite mu sunce

Paradajz zahtijeva sunčevu svjetlost. Da biste dobili sočan i sladak plod paradajza, posadite ga na takvo mjesto gde će imati od 6 do 8 sati direktnu sunčevu svjetlost.

5. Posadite ga u bogato zemljište

Zemljište mora biti dobro nađubreno kvalitetnim organskim đubrivom. Takođe se postarajte da je zemljište dobro drenirano i da ne zdržava višak vlage. Paradajz voli kalcijum i magnezijum pa se postarajte da to i dobije. Ljuske od jaja su idealne kao kompost u zemljištu paradajza, a dobra su zaštita i od puževa.

6. Sadnice paradajza posadite duboko

Što dublje ukopate sadnicu paradajza – to bolje! Sadnice prvo postepeno izlažite suncu i sklanjajte ih tokom sedam do deset dana. Kada se sadnica paradajza navikne na sunce, presadite ga. Napravite veliku rupu u koju ćete prvo dodati malo komposta ili organskog đubriva, dobro je zalijte pa onda ukopajte sadnicu. Cilj ovog dubokog sađenja je da ni u jednom periodu rasta, ne dođe do toga da se biljci ogoli koren.

7. Obezbijedite mu toplotu

Neko koristi crnu foliju oko biljke paradajza koja će sprečiti bujanje korova ali i dodatno sačuvati toplotu oko paradajza. Ova folija će reflektovati sunčeve zrake u plodove, ali će zaštititi biljku od štetočina.

8. Što više pažnje to bolje

Paradajz voli kada ga pazite i mazite. Redovno ga zalivajte, zakidajte zaperke i čuvajte ga od štetočina.

Pročitajte: Zakidanje zaperaka i vezivanje paradajza – Evo kako se obavlja

Pored njega obavezno posadite kadife koje će ga čuvati od krompirove zlatice koja po nekad zna da ga napadne.

Paradajz voli blago kiselu zemlju, ali kako odrasta potrebna mu je alkalnija zemlja. To ćete podstići ako oko biljke sipate malo pepela koje će tlo obogatiti kalijumom i mineralima. Ako je zemljište prekiselo dodajte mu sodu bikarbonu koja će zemljištu obezbediti umjerenu PH vrijednost.

Kako da vaše povrće lakse podnese vrućine

U biljnoj proizvodnji povrće najbolje podnosi visoke temperature. Međutim, neophodno je navodnjavanje i puna agrotehnika, izjavio je za Radio Novi Sad profesor Žarko Ilin.

Povrtarska kultura upravo zahtjeva ovako visoke temperature, ali većina vrsta zahtjeva obilno navodnjavanje.

– Tehnički minimum vlage za povrtarske kulture je minimum 70 odsto vodnog kapaciteta, a za papriiku, paradajz, krastavac, dinje i lubenice čak i 80 odsto kako ne bi došlo do opadanja prinosa, a prije svega kvaliteta proizvoda povrtarskih prinosa – ističe professor Ilin.

Pročitajte: Pepino mozaik virus oštećuje sve dijelove paradajza

Osim navodnjavanja, važno je da se obezbjedi i prihrana, prije svega azotom, zatim kalijumom i kalcijumom koji direktno utiče na smanjenje potrošnje vode.

Profesionalni poroizvođači moraju da obilaze svoje parcele i vode računa o zaštiti, dodao je Ilin. Trenutno je veliki problem pojava lisnih vaši, moljca, tripsa, pa bi trebalo na vrijeme intervenisati. Toplo vrijeme je dobro jer nema prouzrokovača bolesti što znači da ćemo imati ekstra kvalitetno povrće.

Poželjno je da budu što veće razlike između dnevnih i noćnih temperatura.

– Neophodno je sijenčenje kad god je to moguće uraditi kvalitetnom prihranom u pet obroka u toku vegetacije, prihranom azotom kako ne bi došlo do nedostatka lisne mase odnosno do ožegotina, mreže za sijenčenje ali ne više od 30 odsto – kaže Ilin.

Pročitajte: Ljetna sjetva povrća koje ima kratku vegetaciju

Što se tiče vode, važan je izvor, bolji načini su vodotokovi, a zatim postoje različite tehnike navodnjavanja. Važno je napomenuti da bi trebalo racionalno trošiti vodu.

Takođe je važan i izbor energenata za navodnjavanje koji bi trebalo da bude takav da cijena navodnjavanja ne bude viša od 15-50 evrocenti po milimetru dodate vode.

– Cjelokupna proizvodnja u Srbiji je čak tri puta veća nego što su potrebe stanovništva pa treba podsticati izvoz i dio vraćati proizvođačima kroz subvencije kako bi proizvodnja i dalje napredovala – zaključio je Ilin.

Salata za zimu od tikvica, paprike i raznog povrća – Ukus koji oduševljava

Salata za zimu od tikvica, paprike i raznog povrća – Sačuvajte tikvice za zimu u predivnoj salati koja nas je sve oduševila svojim ukusom. Spoj raznog povrća je savršen a što je najbitnije nema konzervansa. Pravi se jednostavno. Čuvajte tegle na tamnom i hladnom mjestu, a kada ih budete otvorili salatu čuvajte u frižideru do 7 dana.

Pročitajte: Salata od kastavaca sa lukom

SASTOJCI:

2 kg paradajza
pola kg tikvica
pola kg paprike
pola kg šargarepe
jedan i po čen bijelog luka
1 veza peršuna
opciono (1 ljuta papričica)
50 gr soli
120 gr šećera
100 ml ulja
60 ml alkoholnog sirćeta 9%

Pročitajte: Carska salata – Fantastična za zimsko meze!

Detalje pripreme pogledajte u videu:

Hortenzije su na vrhuncu sezone – Evo kako im produžiti cvjetanje sve do jeseni

Upravo je sezona cvjetanja hortenzija, a kako je riječ o vrlo prilagodljivoj biljci čest je gost većine vrtova. Cvjetne lopte dolaze u različitim bojama, što često zavisi od vrste tla i činjenice je li hortenzija posađena na sjenovitom ili sunčanom mjestu.

Zanosna ljepotica svakog vrta, hortenzija je impresivan cvijet koji oduševljava svakim pogledom. Hrastolisna hortenzija vrsta je porijeklom iz Amerike i predstavlja grm koji može narasti i do osam metara. Specifična je po čunjastom obliku glavice cvjetova, a ne okruglom, tipičnom za ostale vrste hortenzija.

Veliki, zgusnuti klasteri cvjetova cvjetaju cijele sezone, sve do zime. Većina vrsta toleriše sunce, pogotovo ako se ne radi o jakom podnevnom suncu. Cvjetovi mijenjaju boju zavisno od svoje staorsti: od kremasto bijele boje idu prema ružičastoj te na kraju jeseni i zimi postanu rđavo smeđi. Njihova boja ne zavisi od pH zemlje.

Pročitajte: Prekrasne HORTENZIJE cvjetaju tokom cijelog ljeta sve do jeseni

Velike cvjetne glavice hortenzija bez napora privlače pažnju gdje god su posađene. Kao središnja tačka u vrtu, u vazi i u vjenčanim buketima, hortenzije su mnogima omiljeni cvijet. Uz to, prilično ih je lako uzgajati.

Kako da hortezija više cvijeta?

Kako biste iz hortenzija dobili najviše cvijeća, sve što trebate jeste osigurati da biljka dobija prave količine vode i gnojiva. Ključno je poznavanje vrste hortenzija koje uzgajate. Iako ih ima oko sedamdesetak, u vrtovima se najčešće uzgajaju ove tri sorte hortenzija: penjačice, glatke i velelisne.

Svaka vrsta ima malo drugačije zahtjeve za njegom, pa ćete uz malo znanja i planiranja moći pravilno pripremiti specifičnu sortu hortenzija za optimalno cvjetanje.

Koliko često zalivati hortenzije

Sve hortenzije vole vodu. Njihovo ime dolazi od grčkog „hydra“ što znači „voda“ i „angeon“ što znači „posuda“. Ali koliko vode trebaju hortenzije? Odgovor ćete znati kad pogledate lišće. Dakle, ako lišće pada, vjerovatno je vrijeme za zalivanje. Lišće takođe mlitavo pada popodne, pa pričekajte do večeri da vidite hoće li se oporaviti prije nego što ih zalijete. Kada sadite svoju hortenziju u zemlju, najbolje je zalivati biljku najmanje tri puta sedmično kako biste uspostavili jak korijenski sistem. Obavezno održavajte zemlju vlažnom, ali ne i natopljenom do te mjere da stoji voda.

Pročitajte: Za hortenzije s puno cvjetova isprobajte ove sjajne trikove stručnjaka

Đubrenje hortenzija

Đubrenje hortenzija može biti težak zadatak. Većini hortenzija ne treba puno, ali guru drvenastih biljaka Michael Dirr, penzionisani profesor hortikulture sa Sveučilišta Georgia, kaže da je najbolje đubrivo za hortenzije univerzalno đubrivo koje se primjenjuje krajem zime ili početkom proljeća. Budite oprezni pri nanošenju đubriva – ako primijenite previše, možda ćete dobiti više lišća nego što cvjeta. Previše azota takođe stvara duge stabljike koje neće stvoritii cvjetne pupoljke.

Hortenzije penjačice

Stvarajući goleme cvjetne grozdove, hortenzije penjačice najčešće imaju bijele cvjetove, ali cvjetovi nekoliko sorti mogu biti ružičaste boje. Cvjetanje počinje u julu, nastavljajući se u jesen. Biljke se najbolje snalaze na suncu i dobro dreniranom tlu. Ako želite veliku hortenziju, ova sorta je za vas. Mogu narasti i do 10 metara visine.