Naslovnica Blog Stranica 421

Uzgojni oblici koji se preporučuju za uzgoj lijeske

Agrosavjet
-
0
Uzgojni oblici koji se preporučuju za uzgoj lijeske

Uzgojni oblici koji se preporučuju za uzgoj lijeske – Pravilan odabir razmaka sadnje i oblika krune može uticati na cjelokupan vegetativni i generativni potencijal voćaka. Razmak sadnje lijeske povezan je sa mnogo faktorima.

  1. plodnost zemljišta,
  2. odabrani oblik krune,
  3. mogućnost vršenja navodnjavanja,
  4. primjena mehanizacije

Uzgojni oblici za uzgoj lijeske – preporuka

U prethodnom razdoblju išlo se ka korištenju manjih razmaka (5 x 4 – 5 x 5) s manjim razmakom između redova, dok je danas zbog mehanizacije koja se koristi u zasadima prilikom orezivanja i berbe preporuka je da se razmak poveća i sada je (6×4- 6×5). Prednosti primjene razmaka sadnje 5×3 je u tome što brže dolazi do povrata investicije međutim kada zasad dođe u 12-14 godinu preporuka je da se svaka druga sadnica vadi da bi se preostalim biljkama omogućio pravilan razvoj.

Pročitajte: Lijeska – Bolesti i štetočine

Kod lijeske se primjenjuju tri uzgojna oblika:

  1. grm,
  2. žbunasta vaza i
  3. stablašica

Grm

Oblik s više grana karakterističan je za žbunasti oblik uzgoja lijeske. Posađene sadnice se u proljeće režu na 2 pupoljka. Tokom vegetacije izdanci se razvijaju i ostavljaju se 3,4,5, zavisno od bujnosti sorte, razmaka sadnje i ekoloških uslova, ostale uklanjamo. Ovaj uzgojni oblik je lak za formiranje ali poteškoće nastaju kod održavanja krune i uklanjanju novih izdanaka u osnovi kao i prilikom obrade tla i berbe.

Žbunasta vaza

To je oblik s deblom visine 30 do 40 cm. Posađene sadnice prekraćuju se u proljeće na visinu 30-40 cm, sljedeće godine bira se 4 do 5 jakih grana najpovoljnijeg rasporeda za formiranje vaze.

Pročitajte: Razmaci i dubina sadnje LIJESKE!

Stablašica u vidu vaze

To je uzgojni oblik s jasno formiranim deblom, s koga se razvijaju 3-4 osnovne grane. Sadnica se prekraćuje na 70-80 cm od tla gdje se razvija veći broj prirasta od kojih se bira 3-4 najbolje raspoređena u prostoru za buduće ramjene grane, a ostale uklanjamo. Pogodan je za ravnija područja gde se veći broj operacija vrši mehanizirano.

Autor: Snežana Dragičević Filipović, PSSS Čačak

Muskatna tikva – Vrijedna gajenja u vašoj bašti

Agrosavjet
-
0
Muskatna tikva – Vrijedna gajenja u vašoj bašti

Muskatna tikva – Ova tikva se kod nas zove “Tikva šećerka“. Potiče iz Centralne Amerike i odatle je proširena dalje po svijetu, zato bolje uspijeva u toplijim krajevima.

U uslovima umjereno kontinentalne klime po biljci može da uzri 3-4 ploda, a zeleni plodovi ako im očvrsne kora i uberu se sa drškom, mogu dugo da se koriste tokom zime. Inače plodovi se beru kad dobiju crvenu boju i drška se osuši. Na suvom i promajnom mjestu plodovi se mogu čuvati cijele zime, najbolje na temperaturi od 5-10 C.

Muskantna tikva se razlikuje od obične tikve ili bundeve, po tome što ima vrlo malu sjemenu šupljinu koja je smještena na vrhu ploda. Plodovi su najčešće kruškolikog oblika podsjećaju na violinu mada ima ovalnih i prelaznih formi između ova dva oblika, težine 3-8 kg. Zreli plodovi imaju narandžasto-crvenu koru, a meso narandžasto. Hranljiviji su i ukusniji zreliji i krupniji plodovi.

Pročitajte: Muskatna tikvica daje prinos od 40 tona po hektaru – Pogodna i za organski uzgoj

Muskatna tikva vrijedna gajenja u vašoj bašti

Veoma je otporna na bolesti posebno na pepelnicu, tako da nema potrebe za zaštitom. Setva se obavlja krajem aprila ili početkom maja, najbolje na njivi koja je cijelog dana izložena suncu. Nicanje traje dvadesetak dana. Povoljno reaguje na rasad iz džifi saksija, tako brže sazrijevaju.

Najbolje uspijeva na plodnim baštenskim zemljištima, bogatim organskim materijama. Poželjno ih je gajiti pored nekih ograda gdje se mogu penjati. Vriježe su dugačke razgranate do 5 m dužine. Na svakih 10-15 cm ima koljence iz kojeg izbija krupan list na dugačkoj dršci. Cvjetovi se javljaju tek poslije 10-15 lista, od korijena najprije muški. Ženski cvjetovi se javljaju relativno kasno na glavnoj vriježi tek posle 20-og lista. Ostaju otvoreni dan-dva zavisno od vremenskih uslova i mogućnosti oplodnje koju obavljaju insekti, najčešće pčele. Kad počne cvjetanje traje do kasnih jesenjih mrazeva.

Autor: dipl.ing Svetlana Zlatarić

Znate li kako se zamrzavaju borovnice i koliko se dugo tako mogu čuvati?

Agrosavjet
-
0
Znate li kako se zamrzavaju borovnice i koliko se dugo tako mogu čuvati?

Nakon što se uberu ili kupe svježe, borovnice se kratko mogu čuvati u neprerađenom obliku. Za razliku od većine voćki, skladište se samo termički obrađene ili zamrznute, a iako se obično zamrzavaju nakon pranja i sušenja, Portal Mind Body Green ne savjetuje da se borovnice peru jer se tako skida ‘voštani’ zaštitni vanjski premaz koji pomaže u sprječavanju bakterija i štetočina.

Umjesto toga, borovnice rasporedite na papirom obloženi lim za pečenje i stavite ih na dva sata u zamrzivač, a zatim pakirajte za dulje skladištenje.

Pročitajte: Da li zamrzavate ljekovite biljke i zašto bi trebalo da probate ovu metodu

U čemu ih je najbolje spremati u zamrzivač

Bitno je spriječiti direktnu izloženost ledenom zraku kako bi se smanjile šanse od ‘opeklina’: Vrećica za zamrzavanje ili hermetička posuda pomoći će očuvanju svježine borovnica. Koliko dugo možete borovnice držati u zamrzivaču?

Borovnice su najbolje prvih šest mjeseci nakon smrzavanja – ali možete ih jesti do deset mjeseci od smrzavanja, samo označite na posudi ili vrećici kad ste ih zamrznuli.

Pročitajte: Zanimljiv način da zamrznete šljive za zimu

Kako odmrznuti smrznute borovnice?

Bobice otopite u zdjeli, brzo isperite i odmah upotrijebite ako ih koristite za smoothie od smrznutih borovnica ili ih pustite da odstoje dok ne dosegnu sobnu temperaturu, otprilike jedan sat. Otopljene će borovnice biti mekane – i savršene za smoothieje, pite, palačinke ili muffine.

Nestvarni prizori kod Tuzle – Jeleni posjetioce ostavljaju bez daha

Agrosavjet
-
0
Nestvarni prizori kod Tuzle – Jeleni posjetioce ostavljaju bez daha

U Porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu “Jelen“ koje je smješteno u blizini Tuzle i prostire se na 30-ak hektara nalazi se oko 200 jelena koji posjetioce ovog jedinstvenog kompleksa u Bosni i Hercegovini ostavljaju bez daha.

“Prema pričama i dostupnoj dokumentaciji bilo je evropskih i jelena lopatara u Bosni i Hercegoivni do 1992. godine. Oni su poslije istrijebljeni i lovci, odnosno ljudi koji se razumiju u lov i životinje, nisu viđali jelene na našim prostorima. Često naš narod kaže: ‘Vidio sam jelena’. Međutim, narod nije upućen u to jer u BiH nema jelena u slobodnoj prirodi, radi se o srnećoj divljači tako da ljudi vide srndaća ili srnu i kažu da su vidjeli jelena“, pojašnjava Mujo Muratović, vlasnik Porodičnog poljoprivrednog gazdinstva “Jelen“.

 

Pročitajte: Snežana se bavi kozarstvom – Njeno iskustvo govori o velikoj isplativosti ove proizvodnje

Kompleks se nalazi u nekadašnjoj vojnoj bazi koja je podijeljena u tri dijela, odnosno prostore za jelene lopatare, evropske jelene i srneću divljač. Nije preporučeno, veli Muratović, da evropski i jeleni lopatari budu zajedno u istom prostoru. Evropski jelen je mnogo snažnije konstitucije i može težiti i do 250 kilograma, dok lopatari dosežu 110 kilograma težine. Razlikuju se i po obliku rogova. Evropski jeleni imaju veće rogove i s pravom ih zovu kraljevima šume, smatra Muratović.

Samo u ovom kompleksu posjetioci mogu vidjeti evropske jelene jer ih u drugim sličnim kompleksima ili zoološkim vrtovima u BiH nema. Muratović objašnjava i na koji način hrani svoje jelene.

“Svakodnevno jeleni dobijaju ujutro i navečer kukuruz. Imamo automatske hranilice. Praktikujemo da se hrane pomoću tih hranilica, a ne da ih hrane ljudi. Imaju svježu travu koju im dovozimo tokom proljeća i ljeta, a u jesen i zimi dobijaju sijeno. Tokom proljeća i ljeta im svakodnevno dajemo pivski trop, sojinu sačmu, pšenicu i druge žitarice. Kao što vidite, kada je sezona, dovozimo im svježe jabuke i to im je isto poslastica, a tokom zime obavezan dio ishrane je silažni kukuruz“, naglašava Muratović.

Jelenima treba i so za rogovlje, a najbolje se pokazala himalajska koju jeleni imaju na svojim sojilištima. Za sada su vrata ovog kompleksa otvorena vikendom i to tek od maja ove godine. Na taj način vlasnik kompleksa pokušava kroz posjete kompenzovati svakodnevni trošak za hranu i održavanje. Naime, u BiH nema nikakvih poticaja za uzgoj divljači iako je ova grana prije 15-ak godina bila obećavajuća.

Pročitajte: Brat i sestra najmlađi pčelari u BiH

Muratović ističe da je težak odgovor na pitanje šta će biti u budućnosti, ali ne misli odustati od svojih ambicioznih planova da Porodično poljoprivredno gazdinstvo “Jelen“ postane mamac za turiste iz BiH i okruženja.

“Prvobitno kada smo ušli u ovaj biznis to je bilo zamišljeno kao komercijalno lovište, kakva postoje u inostranstvu. Međutim, u BiH to nije uređeno zakonski, Zakon o lovstvu nije usvojen na nivou BiH i vrlo brzo smo odustali od te ideje. Nakon kraćeg perioda se rodila ogromna ljubav prema ovim životinjama tako da sad u svakom slučaju nema šanse da se lovi, odustali smo od toga“, zaključio je Muratović.

Stiže nam septembar – Mjesec velikog spremanja u baštama

Agrosavjet
-
0
Stiže nam septembar – Mjesec velikog spremanja u baštama

Septembar svakom budi različite asocijacije: đacima i studentima da je vrijeme za početak nove školske godine, vrijednim domaćicama spremanje zimnice, a proizvođačima da su na pomolu različiti poslovi u baštama. Vrijeme i priroda se mijenjaju: noći postaju sve svježije, priroda poprima svedenije boje jer 23. septembra kalendarski nastupa jesen. Za vas izdvajamo radove u bašti koje trebate da obavite kako bi spremno dočekali treće godišnje doba.

Ratarstvo

Do 25. septembra traje sjetva uljane repice. U prvoj polovini ovog mjeseca poljoprivrednici siju crvenu djetelinu, dok se još jedna važna stočna biljka – lucerka sije krajem avgusta i početkom septembra.

Na skidanje sa parcele pristižu rani hibridi kukuruza, soja i suncokret. Nakon što ove kulture sklonimo sa parcele zemljište je potrebno izravnati i podrivati. Vrši se kalcifikacija zemljišta kojom se popravlja pH vrijednost istog.

Povrtarstvo

Vrši se vađenje krompira koji je rastao u zemlji ili pod slamom. Takođe vadi se i povrće bez koga se ne može zamisliti supa: peršun i šargarepa. U devetom mjesecu u toku je berba paradajza, paprike, kornišona, boranije, plavog patlidžana.

Ovo je i mjesec sjetve: u septembru možete sijati salatu za zimsku proizvodnju (od polovine septembra do polovine oktobra), kada je zahladilo preporučuje se i sjetva spanaća kome ne pogoduju previsoke temperature, sije se i drugo zeleno povrće: blitva, matovilac, rukola. Osim toga možete saditi crni i bijeli luk, a polovina mjeseca rezervisana je za sjetvu rotkvica.

Od dobijenih plodova vrijedne domaćice prave zimnicu. Kreće širenje mirisa pripreme ajvara, soka od paradajza, turšije.

Voćarstvo i vinogradarstvo

Plodovi kasnih sorti jabuka su tu (Zlatni delišes, Jonagold, Crveni delišes), kao i kruške i orašasto voće orah i lješnik. Kreće priprema sokova, džemova i slatkog od voća.
Sazrijevaju mnoge sorte vinove loze – Italijanski rizling, Merlot, Frankovka, Šardone, Smederevka, Tamjanika.

Vrt

Septembar je idealan mjesec za sadnju biljaka koje su otporne na hladnoću – zumbula i narcisa, ali i kamilice. To možete učiniti krajem ovog mjeseca.
Kako će vaše cvijeće biti ukras vaše bašte sve do mrazeva i niskih temperatura redovno ga prihranjujte. Ovo ne važi za ruže i ukrasno drveće koje ne bi trebalo da prihranjujete.

Kako uz pomoć korijandera možete prečistiti vodu koju pijete?

Agrosavjet
-
0
Kako uz pomoć korijandera možete prečistiti vodu koju pijete?

Ukoliko sumnjate na ispravnost i čistoću vode koju pijete, savjetujemo vam da uradite ovaj jednostavan trik sa biljkom koja će vašu vodu pročistiti tako da ćete moći bez problema da je koristite.

Voda je u današnje vrijeme vrlo zagađena i puna primjesa koje mogu štetno uticati na naše zdravlje ukoliko je ne kontrolišemo povremeno. Cijevi u gradskim vodovodima su najčešće vrlo stare, pa se u vodi mogu naći brojne štetne materije poput bikarbonata, fluorida, bakra, nitrata, žive, aluminijuma, hlora koji se koriti za prečišćavanje, ali po svojoj prirodi nije zdrav. Osim gradske, i voda u seoskim bunarima zna da bude vrlo zaprljana sa brojnim primjesama.

Kada se nađemo u ovakvoj situaciji, obično pribjegavamo ili kupovini flaširane vode, ili prečišćavanju vode sa česme pomoću različitih filtera, bokala i drugih aparata. Međutim, za ovaj proces postoji jedna zdravija alternativa koja podrazumijeva korišćenje jedne biljne vrste koja će pomoći u prečišćavanju najvaznijeg pića. Radi se o korijanderu.

Pročitajte: SASI VODA – Čisti organizam i pomaže kod gubitka kilograma

Prirodni prečišćivač vode

Korijander je biljka koja izgledom podsjeća na peršun, ali je mnogo intenzivnijeg ukusa. Vrlo je ljekovita, a kada je u pitanju prečišćavanje vode, ima i sposobnost da za sebe vezuje štetne materije, otrovne hemikalije, pa čak i teške metale. Kada se korijander nađe u zagađenoj vodi, kontaminirane čestice se za nju ‘lijepe’ i tako ih manje ostaje u vodi kada se biljka iznje izvadi. Ovakav način prečišćavanja vode je uobičajena praksa u nekim zaostalim krajevima svijeta gde stanovništvo nema mogućnost da konzumira već čistu vodu.

Evo kako da prečistite vodu pomoću korijandera

Proces prečišćavanja je vrlo jednostavan. U odgovarajućí sud sipajte oko 2l vode i u nju dodajte jednu šaku korijandera. Kada je odstojao u vodi oko jednog sata, izvadite ga i dobićete pročišćenu vodu koja neće biti idealno čista, ali će svakako biti mnogo čistija za piće nego sto je bila prije toga. Ovaj jednostavan trik možete stalno praktikovati kako biste bili sigurni da u organizam unosite prečišćenu vodu.

Pročitajte: Šta je korijander, kako se gaji i koje su njegove prednosti za zdravlje

Jabuka gala – Aromatična sorta jabuka

Agrosavjet
-
0
Jabuka gala – Aromatična sorta jabuka

Jabuka gala je prepuna flavonoida – antioksidansa koji sprečava i umanjuje upalne procese u tijelu. Korisne elemente jabuka gala krije u kori, pa je nemojte guliti.

Jabuka gala je vrlo aromatična jabuka, a njeno bijelo meso je hrskavo i sočno. Ima blagi, slatki i posebno osvježavajući okus, upravo onakav kakav preferiraju izbirljivi sladokusci. Veličina ploda ove jabuke, njena tanka kožica i posebno blagi okus, čine je pravim izborom za djecu.

Idealna je za pite i kolače, a iscijeđena u sok i ohlađena nudi idealnu zamjenu za osvježavajuća pića.

Pročitajte: Kolačara i petrovača – Stare, zaboravljene sorte jabuka

Jabuka gala jesenska je sorta jabuka, visoke kakvoće ploda i vrlo cijenjena na tržištu EU.

Plodovi dozrijevaju od kraja avgusta do početka septembra. Mali su do srednje veliki (150-180 g), okruglasto – konusnog oblika, vrlo glatke površine. Plodovi su gotovo podjednake veličine, a boja im je temeljna žuta s crvenim dijelovima na sunčanoj strani ploda. Iako postoji niz bolje obojenih crvenih mutanata od nje, npr. Gala Must, Royal Gala, Galaxy.

Još su naše bake govorile da bi svakoga dana trebali pojesti jednu jabuku za zdravlje i ljepotu, a jabuka gala prepuna je prehrambenih vlakana i drugih važnih nutrijenata koje jačaju imunitet i blagonaklono djeluju na zdravlje. Sadrže tek 80 kalorija po plodu pa bi nam ovo i danas trebalo biti pravilo.

Sedam razloga za zdjelicu smokava na dan

Agrosavjet
-
0
Sedam razloga za zdjelicu smokava na dan

Sezona je smokava, rajskog voća koje obnavlja, osnažuje, održava zdravlje i briše bore. Biljka koja puno daje a malo joj treba, tek siromašno tlo i pokoja kap vode, hvale vrijedna je namirnica poznata po ljekovitim svojstvima.

Septembar je idealan mjesec za sjetvu spanaća

Agrosavjet
-
0
Septembar je idealan mjesec za sjetvu spanaća

Septembar je mjesec kada se ponovo priprema sjetva spanaća. Spanać se proizvodi iz sjemena koje se sije od ranog proljeća do kasne jeseni. U baštenskoj proizvodnji spanaća, zbog bržeg klijanja, dobro je da se sjeme prije sjetve potopi u vodu dva dana. Sije se samo u vlažno zemljište.

Kada su povoljni uslovi, niče za 6-8 dana, a ako je tlo suvo ova faza produžava se na 14-20 dana. Gajenjem na otvorenom polju mlade biljke otpornih sorti dobro prezimljavaju ispod snijega dajući visoke prinose.

Uobičajeni rokovi sjetve spanaća su mart i april u proljeće, a septembar i novembar u jesen.

Posijan u martu, za berbu stuže u maju, a iz aprilske sjetve bere se u junu. Sjetvom u septembru omogućava se berba krajem novembra, a iz novembarske sjetve prezimljavlja i bere se tokom aprila. Da bi se spanać što duže koristio, preporučuje se postepena sjetva u dva-tri navrata.

Sjetva spanaća –  Izborom sorte različite dužine vegetacije i preciznim planiranjem rokova sjetve, obezbjeđuje se kontinuirano prispjevanje i prerada.

Zbog kratke vegetacije i relativno plitkog korijena, biljke će nesmetano rasti samo kada je ravnomjerno snabdijevanje vodom.

Proljetnom spanaću naročito posijanom u aprilu, dva-tri zalivanja u drugoj polovini vegetacije osiguraće visok prinos i kvalitet, ali i djelimično odložiti prelazak u generativnu fazu.

Pročitajte: Proizvodnja SPANAĆA

Berba spanaća može da se obavlja u različitim fazama porasta, mjesec dana poslije nicanja, pa sve do pred cvjetanje. Na malim površinama izvodi se ručno, čupanjem cijelih biljaka, koje se peru i iznose na tržište.

Na velikim površinama spanać se kosi, ručno ili specijalnim kombajnima. Prerađuje se u industriji, gdje se od njega dobija “pire” od spanaća.

Srđan Vidanović dipl.ing
PSSS PIROT

Sjetva spanaća u jesen za zimsku potrošnju

Spanać sadrži hranljive materije (2,86 g bjelančevina, 3,63 g ugljenih hidrata), 0,39 g masti, mineralne soli (840 mg kalijuma, gvožđa, fosfora, kalcijuma, natrijuma) i vitamine (A, B1, B2, B3, B9 i C), 0,1-0,2 mg hlorofila i 2,20 g biljna vlakna. Zahvaljujući betakarotenu, hlorofillu i vitaminu C djeluje kao antioksidans. Pronađeno je 13 različitih flavonoida koji imaju antioksidativno i antikancerogeno dejstvo. Prirodan je izvor ljepote i prevencije protiv starenja. Koriste se samo mekani mladi listovi sa kratkim drškama. Dugačke drške prema korijenu su znak da biljka nije mlada.

Prije upotrebe svaki list se mora oprati pod mlazom hladne vode. Spanać ne sijme stajati potopljen u vodi. Najbolje je kuvati ga na pari ili pirjaniti (dinstati) bez dodavanja vode ili kratko blanširati. Dovoljno ga je samo popariti ključalom vodom. Poslije blanširanja, listove spanaća preliti hladnom vodom jer će se na taj način održati tamnozelena boja, a količina nitrata opada za oko 70%.

Sasvim mlade svježe i sirove listove upotrebiti za salatu. Drške uvijek odstraniti do lista, jer sadrže oksalnu kiselinu koja je štetna po organizam. Spanać je najbolje jesti svjež, po mogućstvu sirov (u salatama), začinjen hladno ceđenim maslinovim uljem, limunovim sokom i mlijekom (ili jogurtom, kiselim mlijekom i sirom). Oksalna kiselina vezuje kalcijum iz mlijeka i stvara nerastvorljivo jedinjenje kalcijum-oksalat, koje organizam odbacuje.

Pročitajte: SPANAĆ: Pročitajte koje su prednosti ovog zelenog povrća!

Ostatak kuvanog spanaća obavezno treba baciti jer se nitrati fermentacijom u hladnjaku pretvaraju u opasne nitrite (koji je otrov za organizam). Spanać se kuva se u malo ključale vode oko 5 minuta. Voda, u kojoj je kuvan spanać, bogata je nitratima i ne treba je ostavljati za dalje korišćenje.

Ljekovita svojstva: lak je za varenje i prilično je sit, ublažava prehlade i grip. Supstance u listovima jačaju sluzokožu i pospješuju rad žuči i crijeva. Mineralne materije utiču na proljepšavanje tena kože.

Kontraindikacije: ne proporučuje se konzumiranje u većoj količini zbog oksalne kiseline, jer može pogoršati stanje bubrežnim i reumatičnim bolesnicima. Oksalne kiseline ima najviše u peteljkama i rebrima listova.

Kako se priprema i upotrebljava cvjetni prah u kombinaciji sa mliječom i medom?

Agrosavjet
-
0
Kako se priprema i upotrebljava cvjetni prah u kombinaciji sa mliječom i medom?

Samljeveni ili konzervirani cvjetni prah u šećeru miješa se sa kristalim ili tečnim medom uz dodatak jednog grama mliječ, ako se sa njim raspolaže.

Priprema domaćeg lijeka

Za jednu kuru domaćeg lijeka potrebno je 30 g čistog cvjetnog praha, 1 g mliječa i 200 g kristalisanog ili tečnog meda, najbolje bagremovog ili livadskog.

Miješanje cvjetnog pragam mliječa i meda najbolje je vrši električnim mikserom. U nedostatku miksera, miješanje se može izvršiti i ručno.

Pročitajte: Energetske bombe – Med sa ovim dodacima sačuvaće vam zdravlje i ojačati imunitet

Ukoliko nemamo kristalisanog meda, prah se može miješati i sa tečnim medom, samo se u takvim slučajevima med mora prethodno dobro umutiti mikserom da bi se dobila gusta pjenasta masa u vidu krema, u koju treba dodati određenu količinu cvjetnog praha i mliječa, a zatim ponovo dobro izmiješati mikserom da bi bila što kompaktnija.

Izmiješani prah, mliječ i med treba razliti u odgovarajuće staklene teglice i smjestiti ih u suvu prostoriju ili u frižider.

Upotreba

Konzervirani cvjetni prah upotrebljava se tako što se u toku 10 dana svakog jutra prije doručka ili prije večere uzima uzima po jedna kafena kašičica. Zatim se pauzira 7 dana, i potom nastavlja uzimanje sve dok se ne potroši cijela količina. U toku jedne godine potrebno je uzeti bar 4 teglice konzerviranog cvjetnog praha sa mliječom, mada je i to individualno, jer nekom organizmu treba više, nekom manje.

Pročitajte: MED I VODA NA PRAZAN ŽELUDAC: Zašto je ova kombinacija tako dobra?

U posljednje vrijeme fabrike lijekova i apoteke proizvode razne mješavine od cvjetnog praha, mliječa i meda, koje prodaju pod raznim nazivima, pa je uz svako takvo pakovanje priloženo i uputstvo za upotrebu.

Literatura: “Praktično pčelarstvo”, Autori: Vojin Todorović, dr Dušan Todorović
1...420421422...1.014Stranica 421 of 1.014

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia