Naslovnica Blog Stranica 410

Improvizovani plastenici za lavandu i ruzmarin

Ako sljedeće ljeto želite u vašoj bašti želite imati sadnice ruzmarina i lavnde poslužite se tehnikom malih plastenika i sačuvajte sadnice tokom zime.

Ovu ideju smo pronašli na veoma simpatičnom blogu Jeniferrizzo, a Jen, simpatična mlada dama koja stoji iza ovog bloga kaže da je ovaj savet “ukrala” od svoje tetke koja godinama čuva sadnice na ovaj način.

Uzmite grančice ruzmarina i lavande i ogulite donji dio stabljike tako da bijeli dio postane vidljiv i skinite većinu listića, ali one pri vrhu obavezno ostavite.

Pročitajte: Ulje od ruzmarina – Kako napraviti i koristiti?

Grančice posadite u vlažnu zemlju u bašti ili saksiji, a zatim preko sadnica stavite staklenu teglu koja će biti kao mali plastenik vašim biljkama.

Nakon tri nedjelje biljke bi trebalo da puste korijenje, a ako želite možete ih nježno izvaditi iz zemlje da provjerite pa ih nježno vratite u zemlju i zamijenite teglu.

Na ovaj način, svake godine posle zime možete presaditi svoju lavandu i ruzmarin.

Savjeti za proizvidnju SPELTE skromne žitarica zlata vrijedne

0

Spelta, poznata i kao krupnik, je genetski predak pšenice. Skromnih je zahtjeva prema zemljišnim i klimatskim faktorima. Veoma otporna na bolesti i štetočine, kao i na niske temperature, odličan izbor za ekološku poljoprivredu.

Spelta visoko vrijedan proizvod

Dugo je bila zaboravljena žitarica, ali je posljednjih dvadesetak godina ponovo na njivama. Spelta je “zlata vrijedna”. Sadržaj proteina je blizu dvadeset procenata u zrnu, pa je među najbogatijim u proteinima u odnosu na ostale žitarice. Idealni odnos minerala, bjelančevina, ugljenih hidrata i masti, uz vitamine (skoro sve iz grupe B vitamina, pa D i E) i celulozu, čini sjeme ove žitarice riznicom zdravlja. U zrnu su i vrlo važni selen, cink, kalcijum, magnezijum i fosfor. Preporučuje se alergičarima i svima koji imaju probleme sa varenjem.

Speltu možemo gajiti i za ishranu životinja u smješama sa jednogodišnjim mahunarkama. Biomasu možemo iskoristiti za kabastu stočnu hranu.

Pročitajte: PIR ili SPELTA – Po čemu se ova izuzetna žitarica razlikuje od pšenice?

Sjetva spelte

Ova ozima žitarica uspijeva i na siromašnijim zemljištima, ali joj više odgovaraju plodna, uz pH blago kisela, umjerene vlažnosti. Dobro podnosi više terene.

Dobri predusjevi su mahunarke, posebno jednogodišnje, hibridi kukuruza kraće vegetacije, suncokret, šećerna repa ukoliko se ne kasni sa vađenjem, krompir, zob.

Osnovnu obradu obaviti do tri nedjelje prije sjetve na dubini 20-25 cm.

Predsjetvana priprema podrazumijeva obezbjeđivanje dobre strukture zemljišta kako bi se stvorili povoljni uslovi za ujednačeno nicanje.

Napravite sami EUROKREM koji će najmlađi ukućani obožavati

Napravite domaći eurokrem, obradujte svoje ukućane pogotovu klince koji će ga sigurno obožavati.

Sastojci:
– 150 ml. vode
– 300 grama šećera
– 2 vanilin šećera

– 200 grama putera
– 200 grama mlijeka u prahu
– 100 grama čokolade
– 100 grama bijele čokolade

Pročitajte: Domaći maslac od slatkog i kiselog vrhnja /RECEPT/

Priprema:
U posudu stavite vodu, šećer i vanilin šećer. Sve zajedno zagrijati dok se šećer ne otopi.
Dodajte bijelu čokoladu i miješajte dok se ne istopi. Čim proključa, sklonite sa šporeta i ostavite da se ohladi. Dodajte puter i mlijeko u prahu. Dobro promiješajte i podijelite na dva dijela.

Otopite čokoladu na pari i dodajte je u jedan dio, a drugi dio ostavite bijelim. U teglu kašikom dodajte tamno-bijelu masu ili prelijte obe mase istovremeno i poklopite teglu.

Ova varijanta pravljenja AJVARA će vas ostaviti bez riječi

Zimnica je mnogima nezamisliva bez ajvara koji se priprema u brojnim varijantama, a ovaj recept će vas oboriti s nogu.

Sastojci:

  • 5 kg crvene paprike
  • 1 kg kozijeg sira (starijeg)
  • 1 veza peršunovog lišća
  • 1 manja glavica bijelog luka
  • 2 dl ulja

Pročitajte: Savršeni domaći ajvar bez konzervansa /RECEPT/

Priprema:

  • Paprike ispeći na plotni ili ringli pa ih pokriti folijom ili kesom da se potpare kako bi se lakše oljuštile.
  • Zatim ih očistite od sjemenki i peteljki, pa ih iscjepkati po dužini kao za pinđur.
  • Ostavite ih da se cijede preko noći.
  • Ocijeđenu papriku preručite u šerpu, dodajte joj sitno sjeckani bijeli luk i ulje pa je dobro upržiti.
  • Na kraju dodati sino isjeckan peršunov list i izdrobljeni kozji sir.
  • Vruć ajvar sipati u vruće tegle, zatvoriti i zaviti u deku pa ostaviti da se tako zavijene ohlade (obično oko 24 h).

 

Rusko tržište otvoreno za proizovode iz Srpske

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, zajedno sa članovima delegacije Republike Srpske, razgovarao je danas u Sankt Peterburgu sa rukovodstvom Privredne komore Sankt Peterburga, koje je predvodio predsjednik Komore Katenev Vladimir Ivanovič.

Na sastanku je razgovarano o unapređenju saradnje, potencijalima i mogućnostima, te povezivanju privrednika iz Republike Srpske i Sankt Peterburga.

U Privrednoj komori Sankt Peterburga danas su predstavljeni prehrambeni proizvodi iz Republike Srpske, te je razgovarano o plasiranju i predstavljanju domaćih proizvoda iz prehrambene industrije na ruskom tržištu.

Na sastanku je iskazana spremnost za saradnju sa preduzećima u Republici Srpskoj iz oblasti turizma, hotelijerstva, proivodnje hrane, mineralnih đubriva, kao i proizvodnje poljoprivrednih mašina, saopšteno je iz Vlade Srpske.

Pročitajte:

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Boris Pašalić je istakao da je Republika Srpska opredijeljena za saradnju po pitanju poljoprivrednih mašina i poljoprivredne mehanizacije, kao i da raspolaže sa proizvodnjom zdrave hrane i kvalitetnih vina.

Pašalić je dodao da su količine vina skromne, kada se upoređuju sa nekim opštim parametrima proizvodnje, ali da su vina iz Republike Srpske veoma visokog kvaliteta.

Studija potvrdila koliko vas psi zapravo razumiju

Možda mislite da vaš pas razume svaku riječ koju mu izgovorite, ali velike su šanse da pas ne razuijme svaku vašu riječ, pokazalo je istraživanje.

Uprkos „ljudskim“ slušnim sposobnostima za tumačenje zvukova govora, psi ne čuju suptilne razlike između riječi na način na koji to ljudi rade, otkrio je tim istraživača.

Riječi se sastoje od zvukova govora, koji, ako se promijene, mijenjaju cijelo značenje – na primjer, „pas“ se može pretvoriti u „kas“.

Istraživači sa Univerziteta Eötvös Loránd u Budimpešti mjerili su moždanu aktivnost pasa tehnikom zvanom elektroencefalografija, koja je uključivala lijepljenje elektroda na glave životinja.

Pročitajte: Namirnice koje nikako ne bi trebalo da dajete psima

Stručnjaci su otkrili da psi, koji nisu posebno obučeni za eksperiment, mogu brzo i jasno da razlikuju poznate riječi sa uputstvima i vrlo različite besmislene riječi, piše CNN.

„Aktivnost mozga je drugačija kada slušaju naređenja koja znaju, i vrlo različite besmislene riječi, što znači da psi prepoznaju te riječi“, rekla je vodeća autorka studije Lila Magjari.

Psi koji imaju vlasnika su imali elektrode pričvršćene na glavu i puštali su im niz riječi dok se mjerila aktivnost mozga.

Međutim, životinje nisu obraćale pažnju na male razlike između poznatih riječi i besmislenih riječi sličnog zvuka. Umjesto toga, subjekti koji se bave proučavanjem pasa obradili su ih kao istu riječ, rekla je Magjari.

Psi su poznati po svojim slušnim sposobnostima i sposobnosti da dobro čuju reči i zvukove, rekao je Magjari, i mogu da razlikuju zvukove glasova.

Pročitajte: Socijalno inteligentniji – Psi imaju veći mozak od mačaka

„Međutim, čini se da oni zapravo ne obraćaju pažnju na sve glasovne zvukove“, rekla je dodajući da bi dalja istraživanja mogla da objasne i zašto.

Magjari je rekla da je studija takođe potvrdila da psi zapravo slušaju ljudski govor, kako je sugerisano u prethodnim studijama i ne reaguju samo na poznate ljude ili govor tijela.

„To zaista pokazuje da psi mogu da razlikuju riječi koje znaju od besmislenih riječi“, rekla je ona, ističući da su psi koji imaju vlasnika, beleže aktivnost mozga čak i kada slušaju naređenja izgovorena nepoznatim glasom, izgovorenim kroz zvučnik.

Surutka – Evo kada treba da pijete ovaj ljekoviti napitak

Surutka je od davnina poznata kao ljekoviti napitak koji obiluje vitaminima i mineralima s mnogo benefita po ljudski organizam, a njena primjena je raširena među svim generacijama.

Tečnost je ovo koja nastaje pri proizvodnji sira i jogurta i u njoj ostaju najbolji i najvredniji sastojci mlijeka – kalijum, natrijum, magnezijum, fosfor, željezo, cink, bakar, kobalt, mangan, molibden, vitamini, vrijedni enzimi i aminokiseline.

Kako biste osjetili maksimalan efekat ove dragocjene tečnosti koju su naše prabake koristile kao lijek, možete konzumirati do jedne litre surutke dnevno. Najbolje ju je piti ujutro na tašte te uz doručak, ali učinak ćete osjetiti i pijući je tokom dana kako biste se osvježili i vratili energiju.

Prirodni lijek za jetru

Surutka pomaže kod raznih bolesti jetre: masna jetra, hepatitis, žutica, jetra oštećena alkoholom i nezdravom hranom, ciroza… Ovaj skromni napitak sadrži beta-laktoglobulin koji snabdijeva organizam aminokiselinama zvanim BCAA koje pomažu kod uznapredovalih bolesti jetre te oboljelima od ciroze pomaže da žive duže i kvalitetnije.

Pročitajte: Priprema domaće sirutke

Pomaže kod mršavljenja

Surutka sadrži puno bjelančevina koje povećavaju mišićnu masu i daju osjećaj sitosti uz malu količinu kalorija. U 100 grama surutke nalazi se samo 26 kalorija. Budući da je siromašna mastima i kalorijama, a bogata važnim hranjivim tvarima, ona je važan dio redukcijske dijete i korisna kod održavanja vitke linije. Bjelančevine u surutki takođe povećavaju nivo hormona koji umanjuju apetit i tako ublažuju osjećaj gladi.

Rješava problem zatvora

Konzumiranje surutke podstiče probavu i rješava neugodan osjećaj nadutosti i zatvora. S obzirom na to da ima diuretička svojstva, pazite da ne pretjerate s konzumacijom (maksimalno litra surutke dnevno) jer može izazvati proliv. Ona sadrži mliječnu kiselinu koja smanjuje prekomjeran broj gljivica i bakterija u crijevima, a njen niski pH podstiče rad crijeva.

Smanjuje stres i osjećaj umora

Takođe podstiče lučenje serotonina, hormona sreće, te tako smanjuje osjećaj stresa i hroničnog umora. Sadrži i alfa-lactalbumin koji obiluje esencijalnom aminokiselinom triptofanom, koja je poznata po regulisanju sna i poboljšavanju raspoloženja.

Pročitajte: Sirutka luči hormon sreće i tjera umor!

Reguliše povišenu masnoću u krvi

Ovaj se napitak preporučuje ljudima koji imaju problema s povišenom masnoćom u krvi koju ne uspijevaju kontrolisati lijekovima i prehranom. Naime, surutka kod gotovo svih ljudi reguliše povišeni holesterol i trigliceride nakon nekoliko sedmica redovne konzumacije.

Pomaže u izgradnji mišićne mase

Surutka, i to ona u prahu, danas je možda najpopularnija među sportistima koji dragocjena svojstva ovog zaboravljenog blaga obilno koriste za izgradnju mišićne mase, ali i za oporavljanje mišića nakon fizičkih napora.

Imate li iglu i šljive? Malo ljudi zna ovu tajnu! Učimo recepte cijelog života!

Imate li iglu i šljive? Malo ljudi zna ovu tajnu! Učimo recepte cijelog života!

Kompot od cijelih šljiva, bez konzervansa i hemije. Zdrav napitak za zimu, osvježite se kompotom od šljive.

Pročitajte: Zanimljiv način da zamrznete šljive za zimu

Sastojci:

  • 2kg šljiva
  • šećer
  • voda

Za šta je dobra crvena paprika

Crvena paprika veoma je korisna za očuvanje vida i u borbi protiv raznih vrsta infekcija.

Ona podiže imunitet i smanjuje rizik od pojave raka i hrani nervni sistem. Od velikog značaja je što djeluje i antidepresivno, podstiče varenje hrane i pozitivno djeluje na rad bubrega i crijeva.

Pročitajte: Tri sorte paprika od kojih možete praviti ukusan ajvar

Inače, crvene, kao i sve druge paprike, odlične su za dijetalnu ishranu, naročito zbog toga što obiluju mineralima, a posebno kalijumom, prenose novosti.rs.

Osim toga, veliki broj fitohemikalija u paprikama ima antioksidativna svojstva, pa mogu da spriječe ili smanje simptome mnogih bolesti.

Cijene voća obaraju rekord

Maloprodajne cijene voća u BiH ovog ljeta su dostigle rekord, vjerovatno i najveći u posljednjih deset godina, tvrde prodavci i kupci, a kako kažu voćari, razlog tome su jake suše, kao i cijena uvezene robe, te da najmanju zaradu od ovih visokih cijena imaju domaći poljoprivredni proizvođači.

Da je voće sve skuplje možemo da vidimo prilikom posjete bilo kojoj prodavnici u BiH, gdje se cijena jednog kilograma jabuka kreće od 2,50 KM pa naviše, cijena limuna varira od tri do pet KM, breskve su zacijenjene oko 3,50 KM pa naviše, svježe smokve su pet KM, a kilogram kivija je dosegao cijenu od oko sedam KM.

„Otišla sam da kupim jabuke i kruške, ali sam na kraju kupila banane jer dva kilograma banana manje koštaju od kilograma krušaka. Nije mi jasno i da su cijene citrusa tako visoke, a još je ljeto. Obično tako visoke cijene budu zimi, kad je sezona prehlada. Voće je postalo zaista skupo, ljudi kupuju na komad, a ne na kilogram“, rekla je jedna Banjalučanka koju smo zatekli u prodavnici.

Pročitajte: Loša gljivarska godina u Republici Srpskoj

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, u razgovoru za „Nezavisne novine“ je kazao da su prvo kasni mrazevi desetkovali rod šljiva, jabuka i krušaka, što je dovelo do znatnog oštećenja voća i pada prinosa.

„Nakon toga smo imali i visoke temperature duži period, kada je došlo do oštećenja plodova koji su se formirali na stablima i imali smo pad kvaliteta te je najveći dio tog voća završio u preradi“, rekao je Marinković.

Dodao je da se uvoz voća u BiH odvija već tradicionalno i neometano. „Imamo niz poremećaja koji su prouzrokovali oscilaciju cijena, kao i porast“, kazao je Marinković.

Na pitanje da li je stav prodavača voća da u posljednjih deset godina ne pamte ovako visoke cijene pretjeran, Marinković kaže da to nije pretjerano te da su one zaista skočile.

„Cijene su prihvatljive za one koji novca imaju, a takvih je u BiH jako mali broj. Ono što obeshrabruje su velika poskupljenja mineralnih đubriva. Tako će se ono malo viših cijena koje su poljoprivrednici uspjeli da ostvare pretočiti u kupovinu mineralnih đubriva i repromaterijal za narednu sjetvu“, rekao je Marinković.

Pročitajte: Dvije KM za kilogram samostalno ubrane aronije

Dodao je da će zbog toga poljoprivrednik ostati na istom nivou kao što je bio i prije poskupljenja voća. „Zna se da trgovci od rasta cijena imaju najveću korist, a u konačnici štetu trpe i potrošači, ali i poljoprivrednici“, zaključio je Marinković.

Darko Milošević, predstavnik Upravnog odbora Udruženja voćara RS i uzgajivač šljive sa Majevice, rekao je da su količine voća koje su se proizvele u BiH nedovoljne za bh. tržište.

„Uvijek se pred sezonu berbe jabuka u BiH uveze jabuka koja je stara već godinu dana i nalazila se u hladnjačama u Poljskoj, Austriji i Sloveniji, te ako se uveze pod prvom klasom bude veoma skupa“, rekao je Milošević.

Dodao je da, nažalost, cijene voća u marketima ne odražavaju onu cijenu koju će proizvođači dobiti prilikom otkupa.

„Otkupne cijene budu daleko niže, dok su maloprodajne cijene jako visoke. Tako će otkupna cijena jabuke biti oko 0,60 KM za određene sorte jabuka, dok maloprodajna cijena bude, recimo, 1,50 KM. To je nesrazmjeran odnos cijena prema poljoprivrednom proizvođaču u odnosu na cijene u marketima“, kazao je Milošević.

Dosta voća se uvozi u BiH iz Srbije, a prema riječima Miloševića, zbog toga na tržištu imamo dosta uvezene robe koja je često lošijeg kvaliteta u odnosu na domaće proizvode, dok istovremeno ta roba ima i enormno visoke cijene.

„Sam proizvođač u tom lancu najmanje zaradi“, rekao je Milošević.

Milošević dodaje da bh. građani, nažalost, nemaju naviku da kupuju od proizvođača direktno.

„Svi mi koji se bavimo proizvodnjom voća imamo dovoljne količine u hladnjacima i prodajemo to i direktno kupcima, ali su kupci navikli da po voće idu u markete“, naveo je Milošević, dodajući da svako u lancu dodaje svoje marže te kad dođe do krajnjeg kupca voće ima izuzetno visoku cijenu.

Da je ekstremna suša smanjila urod voća i na prostoru FBiH za „Nezavisne novine“ je potvrdio Refik Boloban, predsjednik Udruženja građana za proizvodnju i preradu voća Konjic, koji navodi da je ove godine rod voća prepolovljen.

„Visoke temperature i nedovoljno vode su uticali na to da se prinosi smanje od 40 do 50 odsto“, rekao je Boloban. Istakao je da, nažalost, trgovci nerijetko maržu dižu i do 100 odsto da bi postigli profit.

Trenutni cjenovnik  u prodavnicama

  • Banana oko 1,70 KM
  • Grožđe oko 2,50 KM
  • Jabuke crveni delišes 3 KM
  • Limun od 3 KM do 5 KM
  • Breskva oko 3,50 KM
  • Grejp žuti 3,79 KM
  • Nektarina oko 4 KM
  • Kruška oko 5 KM
  • Smokva 5 KM
  • Kivi 7 KM