Naslovnica Blog Stranica 384

Prinos kukuruza i do pet puta veći na navodnjavanim parcelama

Prinosi istih hibrida kukuruza u Lijevču polju na parcelama sa sistemima za navodnjavanje i do pet puta su veći nego na parcelama koje nemaju navodnjavanje, pokazali su rezultati današnje žetve  na oglednom polju kukuruza Ministarsva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i preduzeća “Vitaland” u Romanovcima kod Gradiške.

Viši stručni saradnik u Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Aleksandar Majkić rekao je da je na pet hektara oglednog polja bio zasijan 41 hibrid od 10 sjemenskih kuća, da su na cijelom ogledu odrađene identične agrotehničke mjere, ali da je na jednoj polovini zalivano sistemom kap po kap, a na drugoj polovini nije bilo zalijevanja.

“Cilj ovog ogleda jeste da pokaže ponašanje hibrida u teškim vremenskim uslovima kakvi su bili ove godine, te kakvi su prinosi u zavisnosti da li se navodnjava ili ne. Vaganje je pokazalo razlike i veće nego što smo se nadali. Prisnosi po hektaru na dijelu koji nije navodnjavan kreću se od jedne do dvije i po tone, što je zaista malo za proizvodnju kukuruza i nije isplativo, dok je na navodnjavanom dijelu ogleda prinos bio od osam i i po do devet tona”, naveo je Majkić.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Srpske Goran Bursać istakao je da je ogled u Romanovcima pokazao očiglednu razliku u prinosima kukuruza i da se isplati ulagati u sisteme za navodnjavanje, posebno u posljednjim godinama izraženih klimatski promjena i suše.

“U proteklih pet godine uložili smo oko 50 miliona KM u izgradnju sistema za navodnjavanje. Pripremamo nove projekte jer znamo da u budućnosti bez ovakvih sistema nećemo moći dostići prosječne evropske prinose”, rekao je Bursać.

On je dodao da je od uloženih 50 miliona KM, osam miliona isplaćeno direktno poljoprivrednicima za subvencije kapitalnih investicija za podizanje sistema za navodnjavanje, a da je ostali iznos Ministarstvo ulagalo u izgradnju velikih hidromelioracionih sistema.

Vlasnik preduzeća “Vitaland” Petar Dukić kaže da bez navodnjavanje nema isplative poljoprivredne proizvodnje, te da je problem što navodnjavanje nije moguće uspostaviti na svim poljoprivrednim parcelama.

“Negdje je problem izvorište vode, a negdje nije moguće dovesti električnu energiju kao najisplativijeg energenta za pokretanje sistema za navodnjavanje”, naglasio je Dukić i dodao da resorno ministarstvo pridaje sve više značaja i ulaže velika sredsva za izgradnju sistema za navodnjavanje.

Na ogledu kukuruza u Romanovcima ostvareni su prosječni prinosi od blizu devet tona po hektaru na dijelu sa sitemom za navodnjavanje, dok je prinos na dijelu ogleda gdje nije bilo navodnjavanja samo oko dvije tone.

 

Zašto su kupus i krompir poskupjeli i do nekoliko puta? (VIDEO)

U Republici Srpskoj je u posljednih godinu dana poskupjela gotovo sva hrana. Cijene pojedinih vrsta povrća, prije svega kupusa i krompira povećana je čak nekoliko puta.

U odnosu na prošlu godinu pojedine cijene povrća su dosta veće, za kilogram krompira izdvojićete 1, 5 do 2 marke dok je vrećica kupusa od 12 do 16.

– Na poskupljenje je uticalo nekoliko faktora. Povrtlari su bili pogođeni virusom korona. Ostali su dužni poljoprivrednim apotekama, i proljetos nisu imali čime zasaditi. Godina je bila sušna, i to je bilo problem, a navodnjavanja sa gorivom od 2,5 marke nije isplativo – poručuje Brane Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske.

Na tržištu je najtraženiji „varaždinac“, ali ga u prodaji ima najmanje.

– Tu vrstu kupusa napadaju brojni insekti, i ono što ostane bez obzira na cijenu ne može pokriti ulaganja, i zato su količine jako male – dodao je Mastalo.

Gotovo identična situacija je i sa krompirom.

– Nemamo dovoljno krompira, i cijene će rasti i dalje. I ne samo krompira, već svih vrsta povrća. Tek sada se očekuje glavni udarac stanovništva za potražnjom i pravljenjem zimnice, a zalihe neće izdržati do Nove godine – zaključio je Mastalo.

Uz ovaj trik sobno cvijeće brzo će se oporaviti i biti bujno

​Prije nego što je krenulo hladnije vrijeme, većina domaćica je sobno cvijeće držala na terasi ili u dvorištu. Veća količina svjetlosti i prirodna vlaga prijali su različitim vrstama sobnog bilja – od onog koje odlikuju samo zeleni listovi do onog koje ima i cvijet.

Ali, kako su zbog hladnijeg vremena domaćice saksijama promijenile stanište i unijele ih u dom, tako su mnoge od njih ustanovile da im se cvijeće „ućutalo“, tj. da je prestalo da raste. Ovo se posebno odnosi na sobno bilje poput đavoljeg bršljana, orhideja, dracene, bromelije i zelenog ljiljana, u narodu poznatog još i pod nazivom „pauk biljka“.

Svim navedenim biljkama zajedničko je da vole toplotu, vlagu i malo više svjetlosti. Da bi lijepo rasle i napredovale, „probudite“ ih tako što ćete ih odnijeti u kupatilo i postaviti bliže prozoru.

Pročitajte: Fikus je osjetljiv na hladno vrijeme – Evo kako da ga održite tokom zime

Sve navedene biljke izuzev zelenog ljiljana zalivajte uobičajeno; „pauk biljka“ može da preživi i dvije nedjelje bez da joj dodate kap vode u zemlju ili podložak saksije.

Vlaga koja se stvara u kupatilu prilikom tuširanja ili kupanja „prevariće“ biljke kao da su u tropskom okruženju, pa će se vrlo brzo oporaviti i početi da rastu.

Poljoprivrednicima u Republici Srpskoj ove godine isplaćeno više od 50 milona KM podsticaja

Poljoprivrednicima u Republici Srpskoj ove godine je isplaćeno više od 50 miliona podsticaja, a dinamika isplate je za oko osam odsto bolja nego prethodne, rekao je direktor Agencija za agrarna plaćanja Republike Srpske Predrag Sladojević.

Sladojević je podsjetio da je ovogodišnji agrarni budžet Srpske 75 miliona KM, a do sada je poljoprivrednicima isplaćeno oko 43 miliona KM, što je oko 58 odsto.

– Imamo i dodatna sredsva iz Kompenzacionog fonda Republike Srpske. Do sada som iplatili 8,2 miliona KM, od toga se šest miliona odnosilo na kapitalne investicije, što smo isplatili, a bila je i podrška za proizvođače svinja i voćare za sadnju i štetu od mraza – objasnio je Sladojević.

Pročitajte: Za samozapošljavanje inženjera poljoprivrede izdvojeno 940.000 KM

O podsticajima za ratare je rekao da su oni bili po sjetvenoj površini, za pšenicu 300 KM po hektaru, što je na vrijeme i isplaćeno.

Isplaćeni su, dodao je, i podsticaji za soju i uljarice od 120 KM po hektaru, a biće isplaćeni i podsticaji po prodatom kuilogramu uljarica.

Sladojević je dodao da u oktobru završava isplata podsticaja za regresirano dizel gorivo, te da je isplaćeno 5,8 miliona KM za 12.300 korisnika.

Judino drvo – Cvjetovi rastu i iz stabla

Ovo drvo ste sigurno viđali po parkovima. Glavna karakteristika ovog listopadnog drveta jeste kauliflorija, prekrasni cvjetovi ovog drveta se ne javljaju samo na njegovim tankim granama nego rastu i iz stabla, prije nego što se javi listanje. Botaničari su mišljenja da se ovo javlja zbog toga što judino drvo samo sebi obezbeđuje bolje oprašivanje na prirodan način.

U pitanju je drvo koje se smatra jednim od najstarijih na planeti na kojoj živimo. Među mediteranskim narodima – Špancima i Italijanima poznato je kao stablo ljubavi. Ovo nije bez razloga, naime judino drvo ima nježnu boju cvjetova i listove srcolikog oblika.

Cvjetovi su dugi oko 2 centimetra i imaju tamno ružičastu boju. Judino drvo bujno cvjeta i to krajem aprila/početkom maja. Cvjeta nakon pete godine od sadnje, cvjetovi su osjetljivi na mraz, što treba uzeti u obzir prilikom biranja pozicije za sadnju. U cvjetovima se nalazi obilje nektara. Cvjetovi su okupljeni u grozdaste cvasti.

Kada je riječ o lišću, ono nakon cvjetanja preuzima ulogu dekoratera. Kao što je gore navedeno, listovi imaju srcast oblik. Listanje se javlja tokom maja i na stablu ostaje sve do kraja novembra mjeseca. Listovi tokom mijenjanja godišnjih doba prelaze iz zelene u zeleno – žutu pa potom i smeđu boju.

Zamrzavanje dunje

Dunje se mogu zamrznuti direktno ubrane sa stabla, no kako bi zadržale što više ukusa i nutritivna svojstva, preporučuje ih se ipak prije kratko blanširati. No, ako nemate vremena, nećete pogriješiti ni izravnim zamrzavanjem

Operite dunje, uklonite trule komadiće i ogulite koru. Koru nemojte bacati jer je kora dunje puna pektina i možete ju iskoristiti za kuvanje pekmeza, džemova i marmelada. S obzirom na to da je dunja voće koje sadrži puno soka, zamrzavanje odradite u serijama. Uzmite pladanj koji vam stane u zamrzivač, stavite na njega papir za pečenje i poslažite kriške dunje (ili komade) u jednom sloju. Stavite u zamrzivač na minimalno 3 sata (ovisno o debljini i veličini kriški dunja), a tek nakon toga spremajte u vrećice. Ako planirate koristiti dunje kasnije za daljnju preradu, prvo ih izvagajte, a zatim spremajte u vrećice, tako ćete kasnije moći izvaditi i odmrznuti određenu količinu prilagođenu receptu. Na primjer, spremajte po pola kg dunja u vrećice, a ako vam recept za džem zahtjeva 1 kg, izvadite 2 vrećice.

Smrznute dunje mogu se koristiti i u slanim i u slatkim jelima. Samo ih izvadite iz zamrzivača i direktno ih zamrznute možete peći ili kuhati. Nije ih potrebno odmrzavati. Kuhaju se iznenađujuće brzo čak i smrznute, bilo da su cijele ili izrezane na četvrtine.

PROČITAJTE NEKE RECEPTE OD DUNJE:

  1. Sok od dunja – Recepti i dobrobiti
  2. Kompot od dunja – Provjeren recept za zimnicu
  3. Domaće slatko od dunja

Pet činjenica o mačjim šapicama koje morate znati

Nema mačkoljupca koji prosto nije oduševljen šapama svog ljubimca (okej, možda čak i malo opsjednut). Mačje šape su jedan od najslađih prizora, naročito kada su pufnaste ili imaju bijele „čarapice“ – prosto im se ne može odoljeti.

Međutim, meke šape umiju da iznenade, i to baš kada maca izbaci svoje kandže. Evo nekoliko činjenica o mačjim šapama koje možda niste znali.

Jastučići na mačjim šapama su meki, ali izdržljivi

Jastučići na donjem dijelu mačjih šapa su dovoljno jaki da štite od oštećenja, čak i na neravnom terenu, međutim, oni nemaju funkciju izolacije od ekstremnih temperatura.

Odakle ovaj „kompromis“? Priroda je tako uredila stvari da bi mačke bile bolji lovci. Jastučići na šapama imaju veliki broj receptora koji mački omogućuju procjenu strukture, lokacije i održivosti svog plijena. Jastučići su vrlo osjetljivi na dodir i temperaturu – mogu lako otkriti i hladne i tople površine.

Mačke mogu biti „lijevošape“ i „desnošape“

Baš kao i ljudi, i mace imaju dominantnu šapu – to može desna ili lijeva šapa. Većina ženki koristi desnu šapu, dok mužjaci uglavnom koriste lijevu.

Mačke hodaju na vrhovima prstiju

Za razliku od ljudi koji hodaju tako što se oslanjaju na tlo cijelim stopalom, mačke hodaju na vrhovima nogu. Mala veličina šapa i mekoća mačjih jastučića olakšava mački tiho kretanje po bilo kojoj površini.

Mačke se znoje kroz šape

Mačke se malo znoje kroz šape, ali najviše se oslanjaju na isparavanje pljuvačke na njihovom krznu kako bi održavale normalnu tjelesnu temperaturu, piše apetit.rs.

Lizanje krzna reguliše jednu trećinu procesa hlađenja. Međutim, znojne žlijezde na jastučićima šapa aktiviraju se ne samo kada tjelesnu temperaturu treba izjednačiti, već i kad je mačka uznemirena – na primjer, kada je kod veterinara.

Jastučići na šapama mogu biti višebojni

Kao što mačke mogu imati različite boje krzna na sebi, tako im i jastučići na šapama mogu biti šareni. Naime, pigment odgovoran za boju krzna takođe „boji“ i njihovu kožu. Samo pogledajte jastučiće šapa vaše mačke da vidite da su one često slične boje kao njeno krzno.

Može li jabukovo sirće stvarno da snizi nivo šećera u krvi?

Oko 442 miliona ljudi širom svijeta boluje od dijabetesa. Mnogi od njih pribegavaju alternativnim načinima snižavanja nivoa šećera u krvi, a jedan od njih je korištenje jabukovog sirćeta.

Postavlja se pitanje koliko je jabukovo sirće zapravo korisno kada je riječ o ovom zdravstvenom problemu. Istraživanje koje je objavljeno u časopisu Američke dijabetičke asocijacije pokazalo je da je ova tvrdnja tačna. Sproveli su ga Karol S. Džonston, Sindi M. Kim i Amanda J. Buler.

Pročitajte: Ovo morate da znate ako pijete ili se njegujete jabukovim sirćetom!

Ispitanici su konzumirali obroke koji su se sastojali od peciva, maslaca i soka od narandže. Nakon obroka uzimali su jabukovo sirće ili placebo. Istraživači su proveravali nivo glukoze (šećera) u krvi 30 i 60 minuta nakon obroka. Utvrdili su da sirće znatno snižava nivo glukoze u krvi nakon obroka. Nekoliko drugih istraživanja takođe je došlo do istog zaključka.

Naravno, sirće ne može magično da izliječi dijabetes, ali može umjereno da smanji nivo glukoze. Ne predstavlja zamjenu za lijekove protiv dijabetesa, ali je dovoljno siguran dodatak planu liječenja ove bolesti. Imajte na umu da ga ne bi trebalo koristiti ukoliko imate problema s bubrezima.

Sve spremno za sjetvu ozimih usjeva

Čim mašine budu mogle ući u njive, poljoprivrednici u Srpskoj počeće sjetvu ozimih usjeva na planiranih 67.500 hektara, od čega će pšenica zauzimati 43.000 hektara.

Cijene repromaterijala su znatno više, naročito mineralnog đubriva koje košta 120 KM za 100 kilograma, što je za oko 50 KM više u odnosu na prošlogodišnju.

Pomoć Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u iznosu 300 KM po hektaru zasijane površine i regresirano gorivo, znatno će umanjiti troškove proizvođačima, piše rtrs

Turšija ima značajne prednosti za organizam

Sigurno ste mnogo puta čuli koliko je zdravo konzumirati fermentisane namirnice nastale prirodnim vrenjem. One sadrže probiotičke kulture koje čine mnogobrojne vrste bakterija.

Te dobre bakterije prirodno nastanjuju naša crijeva i čine crijevnu mikrofloru. Svi ti mikroorganizmi izuzetno su važni za zdravlje probavnog sistema, ali i čitavoga organizma.

Kako su u crijevima prisutne i loše bakterije, gljivice i ostali patogeni mikroorganizmi, oni se u određenim okolnostima mogu razmnožiti i loše uticati na vaše zdravlje.

Fermentisane namirnice i probiotičke kulture tada mogu biti od velike koristi za liječenje bolesti koje izazivaju štetni mikroorganizmi.

Otkako znamo za sebe, naše bake su nam u hladnim mjesecima pripremale turšiju. U pravom smislu te riječi, turšija znači kiseljenje povrća ili ukiseljeno povrće. Ovaj vid pripreme hrane obezbjeđuje unos nutritivno bogatih namirnica u periodu kada nam svježe povrće nije dostupno.

Obično se kisele kupus, krastavci, paradajz, crni luk, paprika, brokoli, karfiol, mrkva i slično. Turšija se, zaista, može pripremiti na hiljadu načina, a jedino od načina na koji je pripremate zavisi da li će i u kojoj mjeri turšija biti zdrava.

Turšija u svakom smislu čuva vaš organizam!

Ako ste se ikada zapitali da li je turšija zdrava, znajte da ukiseljeno povrće ima značajne prednosti za vaš organizam:

Zdrava crijevna mikroflora

Kao što vjerovatno znate, našu crijevnu floru nastanjuju dobre i loše bakterije. U slučaju narušene ravnoteže između zdravih i nezdravih mikroorganizama u našoj crijevnoj flori, može doći do mnogih zdravstvenih problema.

Turšija, kao izvor fermentisanih namirnica, obnavlja narušeni balans bakterija u crijevima, podstičući „naseljavanje“ korisnih bakterija. Na taj način, štiti se i obnavlja sluznica crijeva. Ukratko, turšija najbrže i najefikasnije obnavlja našu crijevnu floru.

Poboljšava imunitet

Poznato je kako su probavni i imunološki sistem povezani. Od imunološkog sistema zavisi naše zdravstveno stanje. On složenim mehanizmima štiti tijelo od štetnih mikroorganizama i ublažava upalne procese svih vrsta. Kiselo povrće povećava broj ćelija koje prirodno uništavaju „uljeze“.

Snižava povišen nivo holesterola

Smatra se da se konzumiranjem fermentisanih proizvoda smanjuju i nivoi lošeg holesterola u krvi. Do toga dolazi zato što takve namirnice smanjuju sposobnost resorpcije holesterola u krv.

Ublažava alergije i kožne tegobe

Nije slučajna uzrečica da je koža ogledalo zdravlja. Zdrava mikroflora štiti crijeva od toksina i teških metala. Poboljšava apsorpciju nutrijenata i spriječava infekcije i upale. To ima pozitivan uticaj na smanjenje alergije, akni, ekcema i gljivičnih infekcija.

Poboljšava raspoloženje

Ponekad se crijeva opisuju kao „drugi mozak“. Smatra se da se najveći dio serotonina, hormona sreće, stvara upravo u crijevima. Hroničan stres negativno djeluje na crijevnu mikrofloru. Stoga svakako pokušajte da izbjegnete stres, a zdravlje crijeva zaštitite unosom fermentisanih namirnica.