Naslovnica Blog Stranica 359

Poskupljenje pšenice dovelo do poskupljenja brašna i pekarskih proizvoda /VIDEO/

Agrosavjet
-
0
Poskupljenje pšenice dovelo do poskupljenja brašna i pekarskih proizvoda /VIDEO/
Poskupljenje pšenice na svjetskom tržištu dovelo je i do poskupljenja brašna i pekarskih proizvoda.

Hljeb u Republici Srpskoj poskupio je za 10 pfeniga.

Najjeftiniji hljeb u Srpskoj košta marku i po. Poskupio je u prosjeku za 10 pfeniga, a manji pekarski proizvodi za pet. Razlozi su rast cijene pšenice i ostalih žitarica i masnoća.

Skuplje brašno i pekarski proizvodi dodatni su teret za budžet građana.

Da bi ublažila rast cijena, Vlada je na osnovne životne namirnice i lijekove smanjila marže za dva odsto. Međutim, konačnu cijenu proizvoda diktiraju i drugi troškovi u lancu proizvodnje.

U Udruženju za zaštitu potrošača rješenje za rast cijena osnovnih životnih namirnica vide u smanjenju akciza na gorivo, kao sirovine koja diktira cijene ostalih sirovina.

Brzu reakciju trebalo bi, kažu, da podstaknu i najave da će cijena goriva i dalje rasti.

Ipak, u prehrambenom sektoru nisu optimisti i ne znaju da li će doći do stabilizacije cijena. Novi poremećaj očekuju od nove godine, jer su, kažu, uvjereni da svjetsko tržište priprema i nova poskupljenja.

Podizanje zasada kruške

Agrosavjet
-
0
Podizanje zasada kruške

Kruška doživljava ekspanziju u posljednjih  par godina,  i evidentno je povećanje površina pod ovom kulturom, ali su i evidentne greške koje proizvođači čine počev od pripreme zemljišta do same tehnike sadnje. Za zadovoljavajući prijem i kasniji dobar rod potrebno je kvalitetno odraditi sve pripremne radnje u sadnji, kao i samu sadnju.

Priprema zemljišta za sadnju

Odabranu površinu, koja je svojim položajem i svojstvima zemljišta dobra za gajenje krušaka, trebalo bi meliorativno pođubriti na bazi obavljene hemijske analize zemljišta i nakon toga duboko obraditi.

Obrada zavisi od tipa zemljišta. Ako je zemljište dobrih fizičkih svojstava, a koja često u nižim horizontima imaju povećan sadržaj kalcijuma, obradom se ni u kojem slučaju ne smije ići preduboko, i to zbog dva razloga: prvo, da se dijelovi horizonta s povećanim sadržajem kalcijuma ne izoru na površinu, i drugo, takvom pripremom stvaraju se uslovi za dublje prokorenjivanje. Takva zemljišta se pripremaju oranjem do dubine 40 do 50 cm. Lošija, teža zemljišta, loših fizičkih osobina prije oranja potrebno je podrivati na dubinu 70 do 80 cm.

Najpovoljnije je duboku obradu obaviti tokom avgusta, pa takvo zemljište ostaviti do početka novembra, dok se ne nabave sadnice. Prije sadnje, zemljište se istanjira i potom se obilježe redovi i sadna mjesta.

Izbor podloga

Sve sorte krušaka nemaju zadovoljavajuću kompatibilnost s dunjom, pa se one moraju kalemiti s međupodlogom. Kruška se može kalemiti na divlju krušku i na različite tipove dunje.

Na podlozi divlje kruške manje je osetljiva na lošija zemljišta, ali su stabla bujnija, a i plodovi su znatno lošijeg kvaliteta.

Kao podloga koriste se tipovi dunje: EMA, EMC, BA 29, Adam’s, Sydo i OHF 333. Prednost bi trebalo dati podlogama EMA i BA 29.

Sorte loše kompatibilnosti s dunjom (npr. Viljemovka) obvezno treba kalemiti s međupodlogom. Kao međupodloga mogu poslužiti sorte General Lekler, Poire de cure i Hardenpontova.

Izbor sorata

Odabir sorte zavisi od ekoloških uslova i mogućnosti plasmana. Rane sorte mogu se uzgajati u svim područjima pogodnim za krušku, ali prednost se daje onim područjima gdje je veća mogućnost plasmana da bi se izbjegao nepotreban i skup prevoz. Osim toga, najranije sorte su i najosetljivije na prijevoz, a i vijek skladištenja im je najkraći. Kasne zimske sorte zahtijevaju dovoljno sunčanih dana da bi mogle postići visok kvalitet plodova, pa se mogu uzgajati samo u toplim krajevima. Pri tome posebnu pažnju treba posvetiti navodnjavanju jer su to krajevi gde tokom lketa obično vlada suša. Sorte srednjeg doba sazrijevanja mogu se uzgajati na povoljnim lokacijama svih naših područja, a jedini ograničavajući činilac jeste mogućnost plasmana.

Izbor uzgojnog oblika

Razmak između redova zavisi o bujnosti podloge i sorte, ali za savremene uzgojne oblike, uz dobru voćarsku mehanizaciju, taj razmak ne treba biti veći od 3,2 m. Razmak u redu zavisi od sorti, ali u načelu može se reći da je za većinu sorata dovoljno 1,2 do 1,5 m. Sve to odnosi se na uzgojni oblik, a kod kruške su najčešći vitki vretenasti žbun i vitko vreteno.

Vrijeme i tehnika sadnje

Iskopa se rupa za sadnicu. Sadnicu se postavlja 3-5 cm daleko od koca. Na korijen se stavlja sloj rastresitog zemljišta, debljine 5 – 8 cm koji se dobro nagazi.

Potom se stavi 20 – 30 kg zrelog stajnjaka. Na njega se stavlja zemlja pa se oko voćke oblikuje čanak za bolje zadržavanja vode.

Dubina sadnje je kao u rasadniku, tj. spojen mesto je barem 10 cm iznad nivoa zemljišta.

Održavanje zasada

Međuredni prostor se zatravi, kosi se 6 – 8 puta u vegetaciji, a u redu se primenjuju herbicida. Ako u voćnjaku nema sistem za navodnjavanje zemljište se održava stalnom međurednom obradom.

Đubrenje

Odmah nakon sadnje ili najkasnije do kraja proljeća mladi se voćnjak pođubri stajskim đubrivom.

Za prilično veliku gustinu sadnje preporučuju se dva načina đubrenja:

1. Pojedinačna đubrenja svake sadnice s 20 – 30 kg stajnjaka oko sadnice.
2. Odoravanjem brazde oko 70 cm od reda sadnica, kao i zaoravanjem đubriva koji se stavlja u odoranu brazdu.

Pročitajte: Sorte kruške poznijeg sazrijevanja su dobra šansa za tržište

Nije svaka riba zdrava: Četiri vrste koje bi bilo bolje da izbjegavate

Agrosavjet
-
0
Nije svaka riba zdrava: Četiri vrste koje bi bilo bolje da izbjegavate

Predstavljamo vam vrste ribe koje imaju visok nivo žive, pa mogu da budu štetne po vaše zdravlje ukoliko ih svakodnevno konzumirate.

Izbalansirana ishrana koja uključuje i konzumiranje ribe recept je za zdrav život. Prirodni izvor proteina, sadrži jod, selen, kalcujum, vitamine A i D, kao i omega 3 masne kiseline – to su sve nutrijenti koje sadrži riba.

Međutim, neke vrste ribe sadrže visok nivo žive, koja spada u teške metale, pa bi trebalo da ih izbjegavate.

Agencija za sigurnost hrane u Španiji (AESAN) u više je navrata upozorila na prisutnost ovog materijala u različitim ribama.

Koje ribe sadrže najviše žive i da li mogu da budu štetne?

Plavorepa tuna

Plavorepa tuna je jedna od vrsta ribe koja sadrži visok nivo žive. U Evropi se može pronaći na atlantskim obalama i u Sredozemnom moru i mogu doseći veličinu od stotine kilograma, zbog čega akumuliraju veliku količinu spomenutog teškog metala.

Sabljarka

Sabljarka je velika grabljivica i karakteriše je dugi spljošteni kljun. Ova vrsta može da bude dugačka od četiri metra i da dosegne težinu veću od 500 kilograma, pa tako i sadrži veliku količinu žive u poređenju s drugim ribama.

Ajkule

Ajkula je jedna od većih grabljivica, a njena veličina i sposobnost hranjenja drugim manjim vrstama čini je vrstom s visokim nivoom žive.

Štuka

Štuka je riba koja može da živi u slanom i slatkovodnom okruženju. Njen karakter grabljivice i veličina čini je jednom od vrsta koje čuvaju više žive u svom tijelu.

Zamrzavanje kupusa za zimu

Agrosavjet
-
0
Zamrzavanje kupusa za zimu

Da li ste ove godine posadili mnogo kupusa u svojoj bašti? Pronašli ste kupus po povoljnoj cijeni na pijaci, kupili kilograme kupusa i sada ne znate šta da radite sa svime?

Zamrzavanje kupusa

Ovo je jedna od najjednostavnijih metoda čuvanja kupusa preko zime. Zamrzavanje je jednostavno, a kasnije se može koristiti za skoro sva jela i dalju preradu. Za početak oljuštite spoljne listove kupusa, isjeckajte ih i blanširajte u ključaloj vodi oko 2 minuta.

Nakon blanširanja, kupus dobro osušite i stavite u kese za zamrzavanje i čuvajte u zamrzivaču dok ne budete htjeli dalje ga kuvati. Smrznuti kupus se, bez odmrzavanja, može dodavati direktno u supe i čorbe.

Pročitajte: Kiseli kupus u tegli – kako ga pripremiti i čuvati

Blanširanje kupusa

Blanširani listovi kupusa korisni su za “motanu” hranu, kao što je sarma ili vegetarijanski hagis, jer djelimično kuvanje listova pomaže da se lakše savijaju u motanju. Blanširani, sjeckani kupus se često može jednostavno preliti puterom, timijanom ili brzo pržiti u tiganju sa hrskavom slaninom. Često se služi uz dinstano i pečeno meso kao što su jarebica ili svinjetina.

ZALIVANJE BILJAKA tokom zime se mijenja – Uz jedan trik znaćete da li im je potrebno vode

Agrosavjet
-
0
ZALIVANJE BILJAKA tokom zime se mijenja – Uz jedan trik znaćete da li im je potrebno vode

Kućne biljke nisu imune na hladne dane i dolazak zime, iako žive unutra i imaju kontrolisanu temperaturu.

Da li ste znali da se KAMILICA u narodnoj medicini smatra PRIRODNIM ASPIRINOM, a evo i zašto

Agrosavjet
-
0
Da li ste znali da se KAMILICA u narodnoj medicini smatra PRIRODNIM ASPIRINOM, a evo i zašto

Prekomjerna upotreba antibiotika može imati negativne posljedice po organizam pa je rješenje u upotrebi prirodnih antibiotika.

Čaj od kantariona i origana ima jaka antiupalna dejstva, ali evo kako ga morate pripremati

Agrosavjet
-
0
Čaj od kantariona i origana ima jaka antiupalna dejstva, ali evo kako ga morate pripremati

Poznati ruski travar Dmitrij Jurovski preporučuje biljni čaj sa dvije biljke koje će sačuvati vaš organizam.

Krompir – Bolesti u skladištu i njegova zaštita

Agrosavjet
-
0
Krompir – Bolesti u skladištu i njegova zaštita

Krompir bolesti – Zbog povoljnog hemijskog sastava, krtole su idealan supstrat za razvoj mikroorganizama – prouzrokovača bolesti.

Upravo zbog svog specifičnog hemijskog sastava i učešća velikog procenta vode 63 – 87% čuvati krompir od vađenja do momenta potrošnje sa minimalnim gubicima, nije ni malo lak zadatak. Krtole su sklone gubitku vode, promjeni hemijskog sastava, propadanju i truljenju, prouzrokovanim činiocima infektivne i neinfektivne prirode, što značajno može da pogorša kvalitet i dovede do većih gubitaka i potpunog propadanja. Zato je zadatak skladištenja da obezbijedi najpovoljnije uslove temperature, vlage i obezbijeđenosti svježim kiseonikom, odsustvo svjetlosti, da bi krtole bile sačuvane uz minimalne gubitke. Gubici tokom skladištenja odnose se na težinu i kvalitet.

Činioci koji utiču na obim šteta tokom skladištenja su:

  • sorta,
  • uslovi proizvodnje,
  • temperaturu za vrijeme vađenja,
  • pojavu bolesti i
  • način rukovanja prilikom vađenja i sortiranja, prije skladištenja.

Najbolji način čuvanja je u boks paletama. Za kvalitetno čuvanje krompira veoma je važno da se u skladište unese zdrav krompir, bez mehaničkih oštećenja pokožice kao sa dozrelom pokožicom. Kao preventivna mjera saniranja rana preporučuje se držanje svježe izvađenog krompira jednu do dvije nedjelje na temperaturi 15-20°C i visokoj relativnoj vlažnosti vazduha. I pored sprovedenih mjera zaštite krtola u skladištu se mogu javiti bolesti neparazitne i parazitne prirode.

Pročitajte: Gangrena krompira nanosi velike štete u skladištu

Krompir – bolesti u skladištu

Parazitne bolesti

  1. Plamenjača krompira – Sprečavanje pojave plamenjače u toku vegetacije, ukoliko je bude, treba obavezno izvršiti desikaciju nadzemnog dijela biljke.
  2. Suva trulež – Bolest se javlja nekoliko nedjelja poslije skladištenja. Simptomi su u vidu sitnih mrkih površina. Bolest može da zahvati cijelu krtolu koja se smežura i potpuno istruli.
  3. Vlažna trulež – najopasnija i najdestruktivnija bolest krtola tokom skladištenja. Simptomi su vidu smeđih vodenastih pega. Bolest se razvija veoma brzo i za nekoliko dana može da zahvati cijelu krtolu. Takođe je karakteristična pojava neprijatnog mirisa. Radi suzbijanja ove bolesti primjena fungicida dozvoljena je samo za uskladišteni sjemenski krompir.

Značajnije neparazitne bolesti

Različiti abiotski činioci, kao što su temperaturni ekstremi niske i visoke temperature, prisustvo kao i odsustvo svjetlosti. Radi sprječavanja pojave bolesti na uskladištenom krompiru preporučuje se:

  • izbjegavanje mehaničkog oštećenja krtola za vrijeme vađenja, transporta i sortiranja;
  • izbjegavanje grubog rukovanja prilikom manipulacije džakovima;
  • izbjegavati manipulisanje hladnim krtolama jer su tada najosjetljivije na povrede;
  • uduvavanje svježeg vazduha u masu uskladištenog krompira radi uklanjanja vode i ugljendioksida koji nastaju u procesu disanja;
  • snižavanje temperature obezbjeđenja krtola kiseonikom;
  • krtole konzumnog krompira čuvati u mraku, jer sa tako sprečava zelenjenje i stvaranje otrovnog alkohola solanina;
  • liječenje rana i povreda radi sprječavanja infekcija i pojave bolesti.

Pročitajte: Crna unutrašnjost krompira – Kako spriječiti ovu pojavu?

Da bi se sačuvao krompir za tržište potrebno je primjeniti preporučene agrotehničke mjere i mjere zaštite od bolesti i štetočina u toku vegetacije, smanjiti povrede prilikom vađenja i transporta krompira, kao i obezbijediti povoljne uslove za skladištenje krompira.

Savjetodavac Slavica Stojkić, PSSS Smederevo

Jedini u BiH proizvodi karamelizovani lješnik

Agrosavjet
-
0
Jedini u BiH proizvodi karamelizovani lješnik

Dobar dio radnog i životnog vijeka Hruste Arapović iz Sanskog Mosta proveo je u Francuskoj, gdje je zaradio prijevremenu penziju, a potom se vratio u rodni grad i pokrenuo biznis s uzgojem i preradom lješnika.

Na površini od 12 dunuma zasadio je prije tri godine oko 800 stabala ove orašaste kulture, koja su dala i prvi urod.

Zanimljivost je da je Arapović odlučio da prerađuje plodove na neuobičajen način i proizvodi karamelizirani lješnik, te tvrdi kako je ovo inovativan proizvod na domaćem tržištu.

„Tehnologiju i način pripreme lješnika na ovakav način usvojio sam u Francuskoj, gdje sam radio gotovo dvije i po decenije. Nabavio sam i uvezao odgovarajuću mašinu i prema mojim saznanjima u Bosni i Hercegovini niko ne proizvodi karamelizirani lješnik“, kaže Arapović.

Pročitajte: Mala porodična vinarija: Želimo da kupci osjete ljubav utkanu u svaki grozd

Dodaje kako je registrovao kućni obrt i da su njegovi proizvodi već našli mjesto u trgovačkim objektima na tržištu Sanskog Mosta.

„Zasad se ne mogu baš pohvaliti nekim uspjehom, jer je ljudima ovaj proizvod još stran. Planovi su da razvijam proizvodnju i proširujem tržište, jer se radi o ukusnim delicijima koje imaju veliku energetsku vrijednost“, kaže Arapović.

Prema njegovim riječima, očekivanja su da će plantaža lješnika svoj puni urod početi davati za dvije ili tri godine, te dodaje kako mu je u ovom trenutku najveći problem nedostatak radne snage. Dodaje kako su plodovi lješnika izuzetno traženi u konditorskoj proizvodnji, a otkupna cijena dostiže do šest maraka po kilogramu.

Inače, u posljednjih nekoliko godina sve veći broj poljoprivrednih proizvođača u Unsko-sanskom kantonu odlučuje se da plantažno uzgaja orašaste kulture kao što su lješnik, orah ili kesten, a u Poljoprivrednom zavodu USK ističu kako to može biti unosan i perspektivan posao uz uslov da se poznaju i poštuju zahtjevne uzgojne mjere.

Pročitajte: Aronija iz Novog Grada na prvom sajmu organskih proizvoda

Navode kako se najveći broj proizvođača odlučuje na uzgoj grmolikog oblika ove biljke koji daje manje plodova, umjesto da se lješnjici uzgajaju na način da se formira stablo, koje će dati mnogo veće prinose. Ističu kako ova  biljka nije toliko zahtjevna u pogledu kvalitete zemljišta, što je jedna od prednosti u ovoj vrsti proizvodnje. Iako postoji povećan interes za uzgoj lješnika na ovim prostorima, količine koje se proizvode i dalje su veoma male za bilo kakav organizirani otkup, kao što je to slučaj s malinama, kornišonima i još nekim poljoprivrednim kulturama.

Optimalna dubina osnovne obrade po sistemu zasnivanja i obnavljanja ornice

Agrosavjet
-
0
Optimalna dubina osnovne obrade po sistemu zasnivanja i obnavljanja ornice

Dubina osnovne obrade zemljišta za ratarske usjeve obaviti po ciklusima koji, u zavisnosti od svojstava zemljišta, traju 3 do 5 godina.

Greška je obavljati osnovnu obradu na istoj dubini za sve usjeve, jer su zahtjevi tih usjeva različiti. Za svaki usjev pojedinačno mora se odrediti optimalna dubina osnovne obrade. Koja je dubina osnovne obrade zemljišta potrebna za ratarske usjeve, saznajemo od magistra Ilije Bjelića, savjetodavca u Poljoprivrednoj stručnoj službi Zrenjanin.

Sistem zasnivanja i obnavljanja ornice

U našim zemljišnim i klimatskim uslovima se najveći i najstabilniji prinosi, uz najveće ekonomske efekte, postižu ako se zemljište obrađuje po sistemu zasnivanja i obnavljanja ornice. Suština ovog sistema je u tome da se obrađivanje zemljišta obavlja po ciklusima koji, u zavisnosti od svojstava zemljišta, traju 3 do 5 godina. U slučaju da se radi o lošijim zemljištima, ciklus traje 3 godine, a ako su u pitanju zemljišta najboljih svojstava, ciklus može trajati 4-5 godina. Bjelić navodi da na početku svakog ciklusa njivu treba duboko obraditi plugom na dubinu 30-40 cm ili razrivačkim oruđem na dubinu 40-50 cm, a narednih nekoliko godina može se obrađivati pliće zbog produžnog djelovanja duboke osnovne  obrade.

Pročitajte: Obrada zemljišta: Vrijeme i načini obrade

 

Dubina osnovne obrade za strna žita i okopavine

Poslije najdublje obrade najbolje je sijati šećernu repu jer će ona visokim prinosom vratiti velika ulaganja u osnovnu obradu. Osim šećerne repe, može se sijati i kukuruz ili neki drugi usjev koji dobro reaguje na povećanje dubine obrade. Preporučljivo je da se osnovna obrada za šećernu repu sastoji iz ljuštenja strništa, obrade na srednju dubinu i duboke obrade. Pod osnovnu obradu treba unijeti stajnjak i mineralna đubriva, a ako je zemljište kiselo i sredstva za kalcifikaciju. U narednim godinama, do kraja ciklusa, zemljište se može obrađivati pliće zbog toga što usjevi koji se siju posle najdublje obrade mogu koristiti takozvano produžno dejstvo duboke obrade koja je izvedena na početku ciklusa.

Za strna žita, grašak i grahoricu dovoljno je obrađivati na dubinu 15-20 cm.

Za kukuruz, suncokret, soju i druge okopavine dubina obrade treba da iznosi 20-25 cm, ističe Bjelić. Na boljim zemljištima i kada je količina žetvenih ostataka mala, može se obrađivati pliće, a na lošijim zemljištima i u slučaju veće količine biljnih ostataka dubina obrade treba da bude veća.

Oruđe za osnovnu obradu

Zavisno od usjeva i uslova rada, obrada se može izvesti plugom, razrivačkim oruđem, tanjiračom, rotacionom drljačom ili kombinovanim oruđem. Prednost treba dati onom oruđu koje može postići zadatu dubinu obrade, najbolji kvalitet rada i najmanju potrošnu goriva, savjetuje Bjelić.

Ako se strni usjevi na istoj parceli gaje 2 godine uzastopno, plitka obrada od 15-20 cm dubine može se primijeniti samo u toku prve godine, dok se druge godine zemljište mora obraditi na dubinu 20-25 cm. Na početku drugog ciklusa obrađivanja, zemljište se mora ponovo duboko obraditi da bi se sljedećih nekoliko godina moglo opet plitko obrađivati.

Kao što se iz iznetog može videti, plitka obrada je omogućena prethodnim izvođenjem duboke obrade zemljišta na početku ciklusa obrađivanja. Dakle, bez duboke obrade nema ni osnova za uvođenje minimalizacije dubine osnovne obrade. Zbog toga, ako se zemljište ne obrađuje po sistemu zasnivanja i obnavljanja ornice, navedene preporuke ne važe, već se za svaki usjev pojedinačno mora odrediti optimalna dubina osnovne obrade. Za šećernu repu ta dubina ostaje ista, ili se može malo smanjiti, dok za ostale usjeve dubina obrade iznosi 25-30 cm.

Pročitajte: Značaj jesenje osnovne obrade zemljišta

Produžno djelovanje duboke obrade, ističe Bjelić, postojaće samo u slučaju ako se zasnivanje i obnavljanje ornice obavi kvalitetno i na vreme i ako prilikom gajenja narednih usjeva ne dođe do značajnijeg kvarenja strukture zemljišta.

1...358359360...1.008Stranica 359 of 1.008

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia