Naslovnica Blog Stranica 354

Osnovni princip rezidbe vinove loze

Agrosavjet
-
0
Osnovni princip rezidbe vinove loze

Osnovni princip rezidbe – Postoje tri osnovna principa rezidbe vinove loze na osnovu kojih se reguliše visina prinosa i kvalitet grožđa, vegetativnog potencijala čokota, održavanje pojedinih dijelova na čokotu i oblik čokota u cjelini, kao i obezbjeđenje dugovječnosti čokota.

1. Prvi i osnovni princip rezidbe

Polazi od toga da su najrodnija prava-zimska okca na zrelim i zdravim jednogodišnjim lastarima koji su se razvili iz zimskih okaca prošlogodišnjeg kondira, luka ili reznika. Uvijek su rodni dovoljno razvijeni zdravi i zreli jednogodišnji lastari koji su izrasli iz prošlogodišnjeg dvogodišnjeg drveta reznika, kondira ili luka. Najrodniji su lastari prečnika 6 – 12 mm, dok su manje rodni ili nedovoljno rodni lastari sa prečnikom od 4 – 6 mm, kao i lastari sa prečnikom preko 12 mm.

2. Drugi osnovni princip rezidbe

Polazi od činjenice da će prinos grožđa po čokotu biti utoliko veći, ukoliko se na čokotu ostavi veći broj kondira i lukova i veći broj okaca na njima, vodeći računa pri tom o vegetativnoj snazi čokota sa kojom mora biti usklađeno optimalno opterećenje čokota rodnim okcima.

3. Treći osnovni princip rezidbe

Polazi od toga da se ne dozvoli brzo izduživanje glave čokota i krakova na njoj, krakova kordunica i rodnih čvorova na njima, kao i izumiranje rodnih čvorova na početku i u sredini krakova i njihovo pomijeranje na održavanje samo na krajevima krakova kordunice.

Treći princip rezidbe, ustvari, predstavlja borbu protiv sile polariteta.

Pročitajte: Tipovi rezidbe vinove loze na zrelo

Radi usporavanja brzog izduživanja rodnih čvorova na čokotu treba se pridržavati pravila da se prilikom rezidbe dugi kondir, kratki ili dugi luk u rodnom čvoru ostave uvijek iznad kratkog kondira, jer se dugi kondiri, kratki i dugi lukovi prilikom svake redovne rezidbe odbacuju i zamijenjuju novim po pravilu vršnim lastarom iz kondira.

Prilikom isključivo duge rezidbe prošlogodišnji luk se zamjenjuje rodnim lastarom koji je izrastao iz crnog okca rodnog lastara ili jalovaka.

Osnovni princip rezidbe

Sila polariteta

Ispoljava se u tome što na lastarima čokota najprije kreću i razvijaju se vršna okca u snažne lastare, dok se okca ispod njih razvijaju slabije i daju manje razvijene lastare. Pod uticajem ove sile dešava se neki put i to da donja okca na lastaru uopšte ne krenu.

Posljedice sile polariteta se manifestuju u neravnomjernom kretanju okaca i razvoju lastara naročito na veoma dugim i dugim lukovima i kondirima, pa i na kratkim kondirima koji se nalaze na krajnjim rodnim čvorovima krakova kordunica.

Pročitajte: Vinova loza – Rezidba za rod

Od načina rezidbe u borbi sa silom polariteta najbolji rezultati se postižu:

– primjenom kratke rezidbe – rezidbe na kratke kondire sa 1 – 3 okca. Ovaj način borbe sa silom polariteta je najjednostavniji i najefikasniji, a osnovni nedostatak mu je smanjenje prinosa grožđa po čokotu zbog kratke rezidbe.

– primjenom duge rezidbe na čokotima sa visokim stablom i vezivanjem lukova polulučno nadole kao kod Silvo kordunice i svih tipova Amrela.

– primjenom mješovite rezidbe, kada se uz svaki luk redovno ostavlja po jedan kratak kondir sa dva okca, čiji će viši lastar po položaju u narednoj godini biti orezan na novi luk, a niži na kondir sa dva okca.

Vladan Trandafilović, dipl.ing. spec.ampelografije

Orasi su zdravi i ljekoviti isključivo u ovoj dozi

Agrosavjet
-
0
Orasi su zdravi i ljekoviti isključivo u ovoj dozi

Orasi hrane mozak i sprečavaju mnoge bolesti, ali ne pretjerujte.

Među koštunjavim voćem, orasi su najbogatiji antioksidansima.

Zbog toga se smatraju namirnicom koja znatno može da smanji znakove starenja, da zaštiti od srčanih bolesti, pa čak i raka. Šaka oraha dnevno utiče i na smanjenje lošeg holesterola, a sprečava i razvoj dijabetesa.

Pročitajte: Kako se med i orasi koriste kao lijek?

Dobri su i za mozak, raspoloženje, pomažu protiv nesanice, sprečavaju stvaranje kamena u žuči, štite kosti i idealna su dijetalna hrana.

Istraživanja su pokazala da svega 30 grama oraha na dan obezbjeđuje 95 odsto potrebne dnevne doze omega-3 masnih kiselina.

Kako se priprema i suši slanina

Agrosavjet
-
0
Kako se priprema i suši slanina

Za sušenje se uzima uglavnom slanina koja ima i nekoliko slojeva mesa, to jest trbušna slanina.

Takvu slaninu isjeći na veće komade od 2 do 3 kilograma, staviti je u salamuru zajedno s mesom i tako ostaviti 8-10 dana. Poslije stavljati u dim u kome treba da ostane 6-8 dana. Ovo bi bio način sušenja slanine koja će se upotrebljavati za kuvanje.

Slaninu koja će se jesti kao meze treba pripremiti na ovaj način:

Sa obe strane dobro je istrljati solju, tako da so ostane čvrsto na površini slanine. Komade nasoljene slanine položiti na jednu dasku, jedne na drugu, a između pojedinih komada sipati još šaku soli. Tako slanina treba da stoji dvije do tri nedelje, a poslije se stavlja u dim gdje opet stoji dvije nedelje.

Pročitajte: Kako da napravite najbolju domaću slaninu

Da li je dobro popiti cijeđenu narandžu ujutru

Agrosavjet
-
0
Da li je dobro popiti cijeđenu narandžu ujutru

Tokom odrastanja mnogo puta smo imali priliku da čujemo koliko je vitamin C važan za naš organizma. Ipak, jutro nije najbolje vrijeme za unošenje ovog vitamina u ljudski organizam.

Kada popijete sok od naraandže ili bilo koji drugi sok, šećer iz njega podiže nivo serotonina (hormona sreće), što vas čini srećnim nakratko. Ipak, zbog dejstva insulina koji se aktivira prilikom unosa soka, ubrzo će doći do pada šećera i energije. To je i razlog zašto unošenje voćnog soka ujutru nije baš najbolji izbor.

Prvo što unesete u organizam ujutru utiče direktno na vaše neurotransmitere i na to kako će vaš mozak funkcionisati. Stoga, veoma je važno da uz jutrarnji obrok unosite žitarice i orašaste plodove, a kao piće – isključivo vodu.

Dok se šećer u 100 posto voćnim sokovima javlja prirodno – ne dodaje se, kao što je slučaj sa industrijskim sokovima, način na koji tijelo prerađuje i reaguje na ovaj šećer je u suštini isti, govori istraživanje JAMA Netvork Open.

Naučnici su zaključili da iako voćni sokovi možda nisu toliko štetni kao zašećereni sokovi, ali oni sigurno nisu toliko zdravi – sok od narandže sadrži kalorije od kojih su skoro sve iz šećera.

Bez ikakvih hranljivih sastojaka koji zasićuju i usporavaju varenje poput vlakana, zdravih masti ili proteina, sok od narandže može da izazove skok i pad šećera u krvi, što može dovesti do povećanja tjelesne težine na isti način na koji to čine gazirana pića, prenosi b92.

Jesenji radovi u voćnjaku – Oranje i đubrenje organskim i mineralnim đubrivima

Agrosavjet
-
0
Jesenji radovi u voćnjaku – Oranje i đubrenje organskim i mineralnim đubrivima

Jesenje oranje i đubrenje najvažnije su agrotehničke mjere koje je nepohodno sprovesti u fazi mirovanja voćaka. Pravo vrijeme za to je kraj vegetacionog procesa, kad opadne lišće.

Kako bi se izbjegle bolesti i štetočine koje prezimljavaju na lišću, najbolje je lišće iznijeti iz voćnjaka i spaliti, pa tek onda pristupiti oranju i đubrenju. Potrebno je sačekati optimalne uslove za to i važno je da zemlja nije pretjerano natopljena.

Optimalna dubina oranja je od 15 do 18 cm, jer oranjem na većoj dubini može doći do oštećenja korijena. Ako je reč o voćnjacima koji su podignuti na većim kosinama, dovoljno je obraditi površinu oko stabla voćke, jer ako bi se vršilo cjelokupno oranje došlo bi do ispiranja zemljišta, pa bi korijenje bilo izloženo zimskom mrazu.

Prije osnovnog jesenjeg đubrenja potrebno je obaviti agrohemijsku analizu zemlljišta u zasadima.  Ako su u pitanju voćarske kulture, neophodno je uzorkovati zemljište na dubini od 0 do 30 i od 30 do 60 cm. Znači, sa jedne parcele uzimate dva uzorka. Napravi se reprezentativan uzorak od, otprilike, 1 kg zemljišta. U toku godine je poželjno odnijeti i list na analizu. Na osnovu tih podataka i procjeni količine roda, radi se plan đubrenja za određenu voćnu vrstu.

Jesenje đubrenje ima za cilj da se unese neophodna količina hraniva potrebna voćkama, jer se tokom vegetacije znatna količina hraniva koristi za rast i razviće voćaka, plodova, lisne i drvne mase, tako da se njihova koncentracija u zemljištu smanjuje. Iz tog razloga sve te količine trebalo bi putem đubrenja vratiti u zemljište, kako bi one bile lako pristupačne biljkama početkom naredne vegetacije. Đubrenje voćaka u ovom periodu sprovodi se sa organskim i mineralnim đubrivima.

Od organskih đubriva, najčešće se koristi stajnjak, pri čemu treba voditi računa da to bude zgorelo ili poluzgorelo stajsko đubrivo. Najviše se koristi goveđe stajsko đubrivo, mada se može koristiti i konjski, ovčiji, svinjski ili živinski stajnjak. Odlično je i da se koristi napravljen kompost. Organska đubriva imaju za cilj da poprave strukturu zemljišta, vodno-vazdušni režim, kao i da pospeše razvoj zemljišnih mikroorganizama koji potpomažu bolje usvajanje hraniva iz zemljišta od strane voćaka.

Pored organskih, neophodno je u zemljište unijeti i mineralna đubriva u količini od 400-800 kg/ha u zavisnosti od starosti voćnjaka i obezbijeđenosti zemljišta sa osnovnim hranljivim elementima. U ovom periodu trebalo bi koristiti mineralna đubriva koja u sebi ne sadrže ili imaju mali procenat azota, dok je sadržaj kalijuma i fosfora povećan.

Pročitajte: Preporuke za jesenje đubrenje voćaka

Unošenje đubriva može da se obavlja na nekoliko načina. Kompleksna đubriva i stajnjak koji se unose u jesen mogu da se rasture po cijeloj površini ili u brazde. Ako se đubrivo rastura po cijeloj površini, onda se vrši zaoravanje ili tanjiranje. Jesenje đubrenje može da se obavlja i u brazde, tako što se kod mladih voćki otvaraju brazde u projekciji krune, a kod starijih voćaka između redova. Đubriva se razbacuju ispod krune tako da đubrivo bude rastureno 60–70 cm šire u odnosu na projekciju krune. Poželjno je da se rastureno đubrivo okopavanjem ili freziranjem unese u zemljište ili da se zemljište dobro natopi vodom.

Voćke bi prema starosti trebalo đubriti sljedećim količinama:

– voćka stara od tri do pet godina (0,5 kg)
– od šeste do 10. godine (1 kg)
– od 11. do 15. godine (2 kg)
– stabla starija od 15 godina (3 kg)

Prema ovim normama, navedenu količinu đubriva trebalo bi pomnožiti s brojem stabala i dobiće se potrebna količina đubriva po hektaru. U godini kad se voćnjak đubri stajnjakom, količina mineralnih hraniva se može smanjiti za 10 do 20%.

Pročitajte: Organska đubriva za đubrenje voćnjaka

Osnovnim elementima u zemljištu se smatraju azot (N), fosfor (P) i kalijum (K). NPK đubriva sa više fosfora i kalijuma se koriste prvenstveno iz razloga što voćke u fazi mirovanja ne usvajaju ova hraniva, a azot se pod uticajem padavina lako ispira i prenosi u dublje slojeve zemljišta gdje je nedostupan voćkama, dok se fosfor i kalijum sporije razlažu i dostupni su biljkama u dužem periodu.

Đubriva u voćnjaku trebalo bi rasturiti prije oranja i to tako što će se prvo dodati mineralna, a potom organska đubriva, pa tek onda vršiti oranje ili freziranje zemljišta u voćnjaku.

Korištenjem depozitora, đubrivo se polaže u zonu korijenovog sistema. Ako se zna da kalijum i fosfor izuzetno sporo migriraju kroz zemljište, onda je lako shvatiti prednost ovakvog načina unošenja đubriva. Ovakvim načinom se ne pospješuje rast korova (sto se klasičnim načinom radi), biljka se direktno hrani i vrši se podrivanje zemljišta i razbijanje plužnog đona ako ga ima.

Slobodno vrijeme Emira Bašića okupiraju egzotične ptice

Agrosavjet
-
0
Slobodno vrijeme Emira Bašića okupiraju egzotične ptice

Tradicija uzgoja i držanja sitnih životinja već generacijama je prisutna na području Sanskog Mosta, a jedan od onih koji je ljubomorno čuva i njeguje je Sanjanin Emir Bašić.

On već duže od dvije decenije uzgaja egzotične ptice, a u brojnim kavezima koji se nalaze u pomoćnom objektu njegovog porodičnog imanja smjestilo se više od 200 primjeraka ptica različitih boja i veličina.

„Trenutno posjedujem više od 20 vrsta egzota, u djetinjstvu sam uzgajao golubove, ali u posljednje dvije decenije potpuno sam se preorijentisao na ove predivne ptice. O njima se mora dosta učiti, a njihovo držanje nije nimalo lako“, kaže Bašić.

Pročitajte: Jedini u BiH proizvodi karamelizovani lješnik

Dodaje kako se radi o pticama čija su prirodna staništa u južnim tropskim podnebljima kao što su amadine, astrilde, zebe, tigrice, zlatni i čokoladni vrapci, dominikanske udovice, amarnati i druge.

Dodaje kako je svaka vrsta po nečemu specifična i osobena, a po njemu je najljepša guld amadina, koju neki nazivaju kraljicom egzota.

„One su poprilično hiperaktivne pa se mora povesti računa o njima kada su u sezoni parenja s obzirom na to da su tada mužjaci veoma agresivni. Također, važno je pratiti genetiku ptica, kako bi se spriječila njihova degeneracija. Neki primjerci mogu da žive i do osam godina“, objašnjava Bašić.

Dodaje kako je jedini na području Unsko-sanskog kantona koji se bavi uzgojem egzotičnih ptica, te da ih prodaje na tržištu.

Njihova cijena kod nas je, kako ističe, simbolična u odnosu na vrijednosti koje imaju u zapadnoevropskim zemljama.

Briga o ovim divnim stvorenjima, kako kaže Bašić, okupira njegovo slobodno vrijeme. Potrebno je dosta truda, vremena i energije kako bi se održavali kavezi, te hranile i pojile ptice. Ono bez čega ne mogu, s obzirom na to da su iz južnih krajeva, je toplota pa prostorije u kojima borave uvijek moraju biti zagrijane do optimalne temperature.

Pročitajte: Muhamed 25 godina proizvodi i uspješno prodaje svoj proizvod po cijeloj BiH

„U zimskom periodu držim ih u kavezima, u prostoriji gdje je temperatura uvijek iznad 20 stepeni Celzijusa, a tokom ljeta prebacujem ih u prostor koji je posebno prilagođen za njih. Trenutno su u njemu kineske prepelice, koje važe za najmanje kokoške na svijetu i one mi služe kao čistači prostora jer se hrane onim što ostane na podu“, objašnjava Bašić.

Kaže kako hrana za ptice nije skupa, a u svakodnevnim poslovima pomažu mu i ostali ukućani. Osim ptica, Bašić drži i ukrasne ribe, koje također preko zime traže posebne uslove za prezimljavanje, a pored životinja uzgaja i neke egzotične biljke kao što su mandarine i banane.

Računica tanka bez sira i maslaca – Mljekari u Srpskoj posluju na ivici rentabilnosti

Agrosavjet
-
0
Računica tanka bez sira i maslaca – Mljekari u Srpskoj posluju na ivici rentabilnosti

Iako su mljekari u Srpskoj za deset mjeseci ove godine u odnosu na isti period lani povećali proizvodnju maslaca i kravljeg sira, proizvođači ističu da je taj rast zanemarljiv, te da se mora više poraditi na finalizaciji kako bi domaći proizvođači bili konkurentniji.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, od januara do kraja oktobra ove godine u Srpskoj je proizvedena 29.351 tona mlijeka za piće, dok je u istom periodu lani proizvedeno 40.477 tona. Statističari su izračunali da je u navedenom periodu došlo do skromnog rasta proizvodnje maslaca i sira, tako da su domaće mljekare u ovoj godini proizvele 207 tona maslaca, a u istom periodu prošle 199 tona. Osim toga, proizvedene su i 3.284 tone kravljeg sira, a u istom periodu lani 3.137 tona.

Uprkos ovom blagom rastu proizvodnje fermentisanih proizvoda, u proizvodnji, ali i plasmanu i dalje je najviše mlijeka, što potvrđuju i podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, prema kojima je od januara do kraja oktobra ove godine u inostranstvo otišlo 66,72 miliona kilograma mlijeka, pavlake, surutke, maslaca i sireva vrijednih skoro 77,5 miliona maraka.

Pročitajte: Praznici podižu cijenu prasića

U izvozu su dominirali mlijeko i pavlaka. S druge strane, u istom periodu BiH je uvezla skoro 44 miliona kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda vrijednosti oko 140 miliona. U uvozu dominiraju sirevi i skuta.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac kaže za Glas Srpske da izvozimo uglavnom pasterizovano mlijeko, a uvozimo proizvode veće vrijednosti, poput sireva, zbog čega je razlika u vrijednosti uvoza i izvoza ogromna.

– Situacija u mljekarskom sektoru je veoma kritična. Pritišće nas konkurencija. Primjera radi, litar mlijeka u Beču, Sofiji ili Temišvaru je četiri evra, a u našim marketima u prosjeku 1,70 KM. Međutim, litar mlijeka u otkupu kod nas je oko 60 feninga i tu se sva priča o zaradi i konkurentnosti završava – upozorio je Usorac. On ističe da su svemu tome doprinijele i migracije, jer stanovništvo mahom hrli iz sela u gradove. Osim toga, dodao je, cijene stočne hrane su otišle u nebo, zbog čega će se, kako navodi, proizvodnja mlijeka iz dana u dan smanjivati.

– Kada na naše farme stavimo katanac, onda će i kod nas litar uvoznog mlijeka koštati četiri evra – poručio je Usorac.

Da je problema mnogo i da mljekari posluju bukvalno na ivici opstanka, saglasan je i proizvođač iz Šamca Čedomir Borojević, koji za Glas ističe da i sam zbog svega ovoga smanjuje broj muznih grla na farmi.

– Izvozimo mlijeko, a uvozimo gotove proizvode koji su duplo skuplji. Dok ne promijenimo tu logiku i ne okrenemo se više finalnoj proizvodnji, računica će biti tanka. Potrebno je raditi više na podsticanju prerade mlijeka i proizvodnje gotovih proizvoda – rekao je Borojević. On naglašava da su troškovi proizvodnje mlijeka porasli duplo, dok je litar mlijeka u otkupu ostao oko 60 feninga.

Pročitajte: Trebinjski ratari: Od poljoprivrede se može dobro živjeti

– Kilogram kukuruza je bio 20 feninga, a sada je prešao 40, soja i sojini proizvodi su poskupjeli 100 odsto – pojasnio je Borojević.

Vladimir Usorac je istakao da je 1996. godine u Srpskoj bilo 17.600 proizvođača mlijeka, a da ih danas ima svega oko 3.000. Osim toga, navodi i primjer Hrvatske, koja je imala 80.000 proizvođača mlijeka, a sada ima­ oko 4.000 mljekara, što ukazuje na drastičan pad proizvodnje.

Tri načina pripremanja DŽIGERNJAČE

Agrosavjet
-
0
Tri načina pripremanja DŽIGERNJAČE

Sve ono što ostane od svinjokolja, što ne pripada ni jednom proizvodu, stavlja se u džigernjaču.

Donosimo vam tri načina pripremanja džigernjače.

PRVI NAČIN PRIPREMANJA DŽIGERNJAČE – Iz kazana izvaditi bijelu ili crnu džigericu, nešto mesa od glave i oko 2 kilograma kožurice, crni luk, pa sve sitno samljeti. Dodati ok 1½ litar vode u kojoj su se pomenuti dijelovi kuvali, posoliti, dodati bibera i ovom masom puniti debelo crijevo. Gotove džigernjače stavljati u vrelu vodu. Za vrijeme dok su kobasice u vodi, ona ne smije da zavri, jer bi na taj način kobasice popucale. U vodi ostaviti džigernjaču da stoji 15-20 minuta.

DRUGI NAČIN PRIPREMANJA DŽIGERNJAČE – Uzeti pola crne džigerice, bijelu džigericu, nešto kožurica očišćenih od masti i svinjsku glavu. Sve mora biti toliko kuvano da se raspada. Sa glave očistiti masne dijelove, tako da ostane samo krto meso. Ispržiti dosta crnog luka (oko 1 kilogram) i zajedno s mesom, džigericom i kožuricama dobro ga samljeti. U samljevenu masu staviti soli i bibera (prema ukusu), pa ovom masom popuniti debelo crijevo.

TREĆI NAČIN SPREMANJA DŽIGERNJAČE – Uzeti kuvano meso od glave i crnu džigericu. Sve ovo preliti vrelom vodom. Kada se ohladi, isjeći meso i džigericu na sasvim sitne komade. Uzeti oko ¼ kilograma slanine (svježe) i istopiti je tako da se čvarci zarumene. Isjeći nekoliko glavica crnog luka i malo propržiti. Dobro je dodati i nešto malo zemičke natopljene u vodi u kojoj se kuva glava. Zatim ovom masom puniti debelo crijevo. Na ovaj način pripremanja džigernjače uvijek se prži prije upotrebe.

Pročitajte: Tri načina za pripremu ŠVARGLE

Pet namirnica koje je bolje kupiti zamrznute

Agrosavjet
-
0
Pet namirnica koje je bolje kupiti zamrznute

Zamrznute verzije nisu sklone kvarenju, a ponekad imaju i više nutritivnih vrijednosti nego svježe namirnice.

Niske temperature spriječiće brza kvarenja svih namirnica, a dopustiće vam i da ih konzumirate van sezone, a ove su namirnice iz tih, ali i drugih razloga, bolje zamrznute nego svježe, navodi onhealth.com.

1. Bobičasto voće

Maline, jagode i borovnice slatko su ljetnje voće, ali često se dogodi da ga zahvati buđ još i na rafovima prodavnica. S druge strane, zamrznuto voće neće zahvatiti buđ i biće spremno za konzumaciju čak i kada ne traje sezona njegovog sazrijevanja.

Pročitajte: Ovo su najzdravije zamrznute namirnice

2. Grašak

Zamrznuti grašak sadrži više nutrijenata nego onaj svježi, a razlog tome leži u činjenici da svježi grašak gubi vitamine i minerale nekoliko sati ili dana od branja. Zamrznuta verzija pak, ubrana je, pripremljena i smrznuta u trenucima kada je nutritivna vrijednost graška najveća.

3. Brokoli

Nutritivne vrijednosti brokolija ne mijenjaju se zamrzavanjem, a svjež brokoli ubrzo će postati blijed i mekan. Zamrznut dugo ostaje svjež.

4. Mljevena junetina

Mljevena junetina kvari se brže nego čitav komad mesa jer je takvo meso izloženije kiseoniku. U tom obliku meso je izloženije i bakterijama koje se ubrzano množe dok zamrznuta verzija neće dopustiti nastanak bakterija.

Pročitajte: Kako zamrznuti blitvu

5. Mango

Ključni problem odabira manga njegovo je kratko stanje savršene zrelosti. Međutim, prehrambene kompanije znaju kada je najbolje vrijeme da se ubere voće i da se zamrzne, te je i smrznuta verzija puno bolji izbor nego ona svježa.

Klimatski pametna poljoprivreda

Agrosavjet
-
0
Klimatski pametna poljoprivreda

U današnje vrijeme svijet se suočava s velikim problemima uzrokovanim klimatskim promjenama. Klimatski ekstremi, od visokih odnosno niskih temperatura, suše i poplave, krčenje šuma i prašuma, degradacija zemljišta te povećana emisija gasova staklene bašte, koji značajno zagrijavaju atmosferu, predstavljaju izazov za savremenog čovjeka u smislu proizvodnje hrane. Nepredvidivi vremenski obrasci, kraća godišnja doba, suše, ekstremne temperature i povećana izloženost štetočinama i bolestima usjeva predstavljaju ozbiljan problem poljoprivrednim proizvođačima posebno u područjima gdje se ljudi više oslanjaju na prirodne resurse.

Klima i poljoprivreda snažno su međusobno povezane i stoga varijacije vremenskih uslova utiču na poljoprivredne aktivnosti koje svojim djelovanjem utiču na klimu (IPCC, 2007.,a). Veliki rizik od klimatskih promjena je posljedica porasta temperature (globalnog zagrijavanja) koje predstavlja prijetnju za okolinu narušavajući pri tom i poljoprivrednu proizvodnju (povećanjem koncentracije SO2, porastom prosječne atmosferske temperature, nepravilnim rasporedom padavina  i međusobnom povezanošću navedenih faktora).

Najizraženije promjene uzrokovane klimatskim uslovima uočavamo u biljnoj proizvodnji.  Pretpostavlja se da će ukupni uticaj klimatskih promjena na poljoprivredu biti negativan. Prema nekim predviđanjima, klimatske promjene će uticati na dodatno povećanje cijena glavnih poljoprivrednih prehrambenih kultura poput riže, pšenice, kukuruza i soje. Uticaj klimatskih promjena najteže će pogoditi zemlje u razvoju, a upravo će sigurnost hrane biti najviše ugrožena ((IFPRI, 2009.).

Kao odgovor na sve prisutne klimatske promjene, a ujedno i na povećanje populacije stanovništva (pretpostavlja se da će do 2050. godine broj stanovništva dostići broj od 9,5 milijardi), s obzirom da je poljoprivreda najranjiviji sektor kada su klimatske promjene u pitanju, pojavio se jedan novi pristup poljoprivrednoj proizvodnji, a to je klimatski pametna poljoprivreda.

Klimatski pametna poljoprivreda (CSA- Climate Smart Agriculture) je poljoprivredna proizvodnja koja povećava produktivnost na održiv način, povećava prilagođenost  ili otpornost na klimatske promjene, te smanjuje ili otklanja emisiju gasova staklene bašte tamo gdje je  to moguće i pomaže u postizanju nacionalnih, strateških ciljeva razvoja i sigurnosti hrane. (Food and Agricultural Organisation of United Nation 2013.)

CSA predstavlja pristup razvoju tehničkih, političkih i investicionih uslova za postizanje održivog razvoja poljoprivrede u cilju dobijanja zdravstveno bezbijedne hrane u uslovima klimatskih promjena.

Koncept CSA je definisan od stručnjaka FAO-a (Food and Agricultural Organisation of United Nation) na konferenciji „Sigurnost hrane i klimatske promjene” koja je bila održana u Hagu 2010. godine. Važnost ovog koncepta je prepoznata od brojnih svjetskih organizacija pa je stoga podržan pokroviteljstvom Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj, Programa za okoliš, Svjetske banke i Svjetskog programa za hranu.

Osnovni koncept klimatski pametne poljoprivrede je:

  • Stvaranje i razvoj otpornosti i prilagođenosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene
  • Smanjenje ili potpuno otklanjanje emisije gasova staklene bašte
  • Povećanje dobiti iz održive poljoprivredne proizvodnje.

CSA djeluje kroz postavljene ciljeve kojima se ublažavaju posljedice klimatskih promjena i teži se održivoj poljoprivrednoj proizvodnji, očuvanju resursa te se povećava učinkovitost proizvodnje. CSA svojim programima obuhvata ribarstvo, šumarstvo, zaštitu od poplava, održivo navodnjavanje, održiva biljna i stočarska proizvodnja i dr. Prema tome, CSA djeluje kao holistički koncept na način da obuhvata različite segmente poljoprivredne proizvodnje, od zakonodavstva, politike, planova i programa te finansiranja projekata i u konačnici realizaciji ciljeva.

Ovaj pristup se bavi složenim međusobno povezanim izazovima sigurnosti hrane, razvoja i klimatskih promjena i utvrđuje integrisane mogućnosti koje stvaraju sinergije i koristi i smanjuju kompromise. Ujedno procjenjuje interakcije između sektora i potrebe različitih uključenih činioca, utvrđuje prepreke koje se javljaju kod usvajanja ovih principa, posebno kod poljoprivrednika, i pruža odgovarajuća rješenja u smislu politike, strategije, djelovanja i podsticaja.

Klimatski pametna poljoprivreda nije novi poljoprivredni sistem ili skup praksi ili tehnika, već predstavlja novi pristup koji definiše načine usmjeravanja potrebnih promjena u poljoprivrednim sistemima, s obzirom na potrebu zajedničkog rješavanja sigurnosti hrane i klimatskih promjena. Način i odabrane prakse koje će se provoditi nisu univerzalno primjenjive za svaki agroekosistem  te je pri odabiru prakse koja će se primijeniti potrebno uključiti specifične odlike svakog agroekološkog područja. Ono što je na određenom lokalitetu „klimatski pametno“ ne mora nužno značiti da vrijedi i za drugo agroekološko područje. Upravo zbog toga postoji čitav niz različitih pristupa  koje je moguće implementirati u biljnu proizvodnju kako bi se izbjegao i/ili ublažio uticaj klimatskih promjena.

1...353354355...1.016Stranica 354 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia