недеља, август 10, 2025
Naslovnica Blog Stranica 347

Čuvajte svoje srce – Ovo su namirnice koje će vam pomoći u tome

Agrosavjet
-
0
Čuvajte svoje srce – Ovo su namirnice koje će vam pomoći u tome

Pojedine namirnice mogu itekako pomoći u očuvanju ispravnog rada srca, a ovo su neke od njih:

Losos
Pacifička riba halibut
Kinoa (peruansko žito)
Sojin grah
Suncokretove sjemenke
Bakalar
Susam
Dagnje
Jetra
Smeđa riža
Sušeni paradajz
Švicarski sir
Cimet
Sjemenke chia
Srdela
Gljive shiitake
Kukuruzno brašno
Sir parmezan
Tunjevina
Jaja
Sjemenke maka
Morska trava
Tofu
Đumbir

Pročitajte: 6 biljaka koje mogu da snize krvni pritisak

Istraživanja pokazuju kako zahvaljujući raznim vitaminima, hranjivim materijama i antioksidansima koje sadrži, maslinovo ulje je lijek za srce. Maslinovo ulje jedno je od rijetkih ulja koje sadrži oko 75 % svoje masnoće u obliku oleinske kiseline, koja je zadužena za balans LDL i HDL holesterol.

Uticaj leguminoznih biljaka na popravljanje kvaliteta zemljišta

Agrosavjet
-
0
Uticaj leguminoznih biljaka na popravljanje kvaliteta zemljišta

Poznato je da se u zemljištu, osim brojnih vrsta mikroorganizama, nalaze i bakterije koje žive u simbiozi sa leguminoznim biljkama (Rhizobium Bradyrhizobium).

Poslije nicanja leguminoza, nakon 10-14 dana, bakterije koje su veoma zastupljene u zemljištu, prolaze u unutrašnjost, tačnije u ćelije korijena. Prolazeći koroz korijenske dlačice, one se ubrzo umnožavaju i provociraju biljno tkivo na dijeljenje.Ćelije počinju da se intezivno umnožavaju i na kraju se formiraju krvžice. Kao što je poznato, ove bakterije imaju sposobnost da usvajaju atmosferski azot iz zemljišta. Simbiotske bakterije koriste ovaj azot za svoju ishranu, a suvišnu količinu ustupaju biljci domaćinu, od koje dobijaju ugljene hidrate.

Ako su povoljni uslovi za aktivnosti ovih bakterija, fiksacija atmosferskog azota je veoma intezivna, pa mogu da se obezbijede sve potrebne biljke u azotu. Ove količine azota koriste nadzemni dijelovi biljaka, a korijen i kvržice ostaju u zemljištu, što čini veliku količinu unijetog azota.

Pročitajte: Žetveni ostaci kao organsko đubrivo

Krmne leguminoze odlikuju se veoma dobro razvijenim i dubokim korijenovim sistemom. Korijenske dlačice traže vazduh između čestica zemljišta kako bi bakterije mogle da fiksiraju azot u najvećim količinama. Ako je zemljište bogato fosforom i kalijumom i uz uslov drugih povoljnosti za azotofiksaciju, utoliko je razvoj korijenovog sistema intezivniji. Praktično, korijenov sistem leguminoza razvija se neuporedivo više u odnosu na druge gajene biljke. Kao posljedica toga, nakon ubiranja usjeva, u zemljištu ostaju znatno veće količine korijenovog sistema, te pored azota, leguminoze zemljište obogaćuju i organskom materijiom.

S obzirom na to da leguminozne biljke imaju vretenast korijen koji prodire više ili manje do vićih dubina zemljišta, to omogućava da se uspostavi veći kontakt između oraničnog i dubljih slojeva zemljišta. Kretanje vode i hranljivih materija u zemljištu postaje mnogo aktivnije, kako prema dubiljim tako i površinskom sloju, pa je i promjena temperaturnih uslova mnogo lakša.

Takođe, vretenast korijenov sistem leguminoznih biljaka može da ima efekte kao jedna vrsta drenaže, a posebno, dubokih i zbijenih zemljišta. U zemljištu se stvaraju mali vertikalni kanali, koji kao takvi ostaju izvijesno vrijeme i poslije humifikacije korijenovog sistema, što utiče na poboljšanje fizičkih svojstava, a indirektno i na poboljšanje bioloških i hemijskih osobina zemljišta.

Lužnjak i fastigiata: Dvije vrste hrasta za velike i male vrtove

Agrosavjet
-
0
Lužnjak i fastigiata: Dvije vrste hrasta za velike i male vrtove

Lužnjak je vrsta hrasta koja raste u našim krajevima i veoma je cijenjen kao drvna masa. Za smiještanje ove biljke u vrt potrebno je odvojiti dosta mjesta jer je riječ o masivnom drvetu.

Međutim, za one koji nemaju puno mjesta, tu su posebne sorte koje u svom nazivu sadrže reč  „fastigiata“.  Ovo znači da grane rastu uspravno na gore, odnosno da se ne granaju u širinu, a dobija se biljka uske, piramidalne forme koja ne zauzima puno mjesta.

Hrast je listopadno drvo koje svojom monumentalnošću daje posebnu notu u svakom vrtu. Otpornost i dugovječnost ove vrste je evidentna. Pozicija koja je odabrana za ovu biljku i nije od velikog značaja u pogledu uslova jer je hrast adaptabilan, a visina biljke omogućava da biljka ima svjetlosti.

Hrast bi trebalo prihranjivati sa đubrivima NPK 24:12:8 i NPK 20:20:20 u aprilu, maju i julu.

Problemi koji se javljaju na hrastu nisu zanemarljivi, pa se mora raditi redovna zaštita fungicidima u aprilu, maju, julu i septembru. Problem sa pepelnicom, ukoliko se zapusti, moze oslabiti biljku, ali nije poguban.

Od insekata, samo ukoliko se jave invazivne vrste, kao što su gusjenice ili kolonija lisnih vaši može doći do defolijacije, odnosno gubitka dijela lisne mase ili cjelokupnog zelenog dijela, što se nikako ne smije dozvoliti. Takođe, treba napomenuti da se hrast mora štiti i od podkornjaka koji mogu nanijeti štetu, a kasnije možda, neke vrste strižibuba ili sipaca, te treba primeniti insekticide u maju, julu i septembru.

Dragocjen, tražen, profitabilan: Godži donosi ogromnu zaradu ali uzgajivača malo ima

Agrosavjet
-
0
Dragocjen, tražen, profitabilan: Godži donosi ogromnu zaradu ali uzgajivača malo ima

Čudesna biljka godži, od davnina poznata tradicionalnim ljekarima Dalekog Istoka. Iako je veoma tražena i profitabilna, rijetki proizvođači koji se njome ozbiljno bave kao uzgojem ljekovitog bilja

O ovoj fenomenalnoj biljci za AgroTV su govorila dva prava uzgajivača, jedan crvenog a jedan crnog godžija. I Zoran Mitrović i Ljuba Jovanović u posao sa godžijem su ušli iz ličnih, zdravstvenih razloga a onda je to brzo postao biznis.

Plantaža godžija Zorana Mitrovića iz Rume se nalaži u obližnjoj Rivici. Na 10 ari površine nalazi se stotinak žbunova crvenog tibetanskog godžija.

– Imao sam zdravstvene probleme 2010-2013. i tražio sam alternativu u liječenju. Naišao sam na tekstove o godžiju, izučio stvar detaljno i odlučio da nabavim dvadesetak sadnica za sebe i svoje potrebe. U poljoprivrednoj stanici u Rumi tada su se čudili kada sam donio zemlju na analizu i spomenuo da ću saditi njima nepoznati godži. Kada je to kod mene lično dalo rezultate, preraslo je u porodična posao – kaže Zoran Mitrović.

Zarada i 100.000 evra

Plod godžija Zoran na tržište plasira manje u svježem stanju, a pretežno u obliku prerađevina. Od crvenog godžija, jedine vrste koju je u trenutku pravljenja plantaže mogao da nabavi u prodaji, pravi matični sok i slatko.

– Iz ugla uzgajivača, može se reći da je godži komercijalna biljka jer i sam plod i proizvodi kod njega nisu jeftini na tržištu – kaže Zoran Mitrović.

Ljubiša Jovanović, osnivač preduzeća „Ljuba i sinovi“ iz Niša, ovakav stav potkrepljuje i ozbiljnim brojkama.

– Ne postoji biljka, osim godžija, koja sve uloženo vraća već u prvoj godini. Tada imate kilogram ploda po biljci, a već sljedeće imaćete tri kilograma i možete da imate profit od 100.000 evra na 20 ari sa 2.000 sadnica – kaže Jovanović.

Ljubiša je imao slične razloge kao Zoran za ulazak u ovaj „biznis“, ako se tako može reći za proizvodnju nečeg tako ljekovitog.

– Prije desetak godina razbolio sam se od karcinoma. Uvezao sam 200 kilograma ploda crvenog godžija iz Kine. Sebe sam spasio u toj godini i pored metastaze karcinoma. Kada sam vidio kako „radi“ iste godine sam se odlučio da zatražim dozvolu da proizvodim sadnice. Godži je ljekovitiji i i od aronije i od borovnice, čak među samim godžijem ima razlike. Crni je čak 100 puta ljekovitiji od crvenog – objašnjava Jovanović.

Crni godži 100 puta ljekovitiji

Ljubiša se zbog toga i bavi proizvodnjom crnog godžija u zaštićenim uslovima. U oglednom plasteniku Jovanovići gaje 500 biljaka, čiji plod se plasira kao svjež, ili prerađen u sok, čaj i smuti napitak.

Pročitajte: GODŽI BOBICE – Proljetna i ljetna sadnja popularne i veoma zdrave biljke

„Ljuba i sinovi“ se bave i prodajom sadnica, sadnjom  plantaža „ključ u ruke“, edukacijom plantažera i garantovnim otkupom roda. Garantuju da će kooperantima plaćati kilogram godžija po 50 evra u narednih 10godina.

– Pored zdravstvenih prednosti za kupca, godži je dobar i za proizvođača. U Evropi ga nema i ko se sada njime bavi biće konkurentan na tržištu sigurno narednih 20 godina. Sa crnim godžijem imate visoku profitabilnost jer na 10 ari možete imati i 1.000 sadnica, a ne treba vam mnogo berača – tvrdi  Ljubiša Jovanović.

Ova drvenasta žbunasta biljka na Zapadu je poznata i kao vučja bobica. Pravi je rezervoar zdravlja i od davnina se primenjuje u tradicionalnim medicinama Kine, Japana i Koreja, kao i u kuhinjama dalekog istoka.

Popularna je zbog svojih nutritivnih i medicinskih osobina ljekovitog bilja i ne postoji namirnica sa većom korisnih materija korisnih, pa je pravi dodatak tretmanu klasičnim lijekovima i kod najtežih bolesti.

– U sebi sadrži 21 mineral, 18 aminokiselina i sedam vitamina. Ne postoji ništa slično na ovim prostorima. Zbog toga je dobar za opšte zdravlje, jačanje imuniteta, za ishranu sportista…- kaže Zoran Mitrović.

Pored ploda, korisni su i drugi dijelovi biljke, npr., list i lastari, koji se koriste za spravljanje čajeva.

Godži neki drže i kao ukrasnu biljku.

Domaći bijeli luk bije bitku sa kineskim – koji argumenti pobjeđuju

Agrosavjet
-
0
Domaći bijeli luk bije bitku sa kineskim – koji argumenti pobjeđuju

U prodavnicima je gotovo nemoguće pronaći domaći bijeli luk. Kineskog ima svuda. Država mora da zaštiti povrtare, voćare i ratare, smatraju poljoprivrednici, a pri tome misle na subvencije. Srpski agrar uskoro dobija novi krovni dokument – Strategiju poljoprivrede i ruralnog razvoja do 2024.

Kada je od roditelja nasledio zemlju u Žitištu, Zrenjaninac Aleksandar Granić odlučio je da se na njoj zabijeli luk. Znanje sa Mašinskog fakulteta pomoglo mu je da napravi mašine za obradu.

Zadovoljan je prinosom, a i cijenom. Trenutno je kilogram 350 dinara, a proljećni bijeli luk ekstra klase ide i do 550 dinara.

„Čini mi se da se naši ljudi vraćaju kvalitetu. Odustali su od korišćenja tog uvoznog belog luka, definitivno nema ta svojstva i hemijski sastav koji ima naš bijeli luk“, kaže Aleksandar Granić, poljoprivrednik iz Žitišta.

Pročitajte: Kako pravilno čuvati bijeli luk da zadrži svježinu

Organizovani otkup bio bi od pomoći, jer ih ne bi uslovljavali preprodavci, kaže Marinko Pajić, koji sije bijeli luk na pola hektara u Kleku.

„Nadamo se, što se tiče samih subvencija koje trenutno postoje na nivou pokrajine i republike, ali su nepristupačne za nas male proizvođače, da ćemo i tu naći zajednički jezik“, kaže Marinko Pajić, poljoprivrednik iz Kleka.

„Mi smo konkurisali za sistem za navodnjavanje, nismo prošli, nismo dobili subvenciju. Odlučili smo da mi iz svojih sredstava to uradimo i nismo se pokajali“, rekao je Granić.

Resorno ministarstvo najavljuje da će država ulagati u sisteme za navodnjavanje i obezbediti infrastrukturu, a da je na poljoprivrednicima da to iskoriste. Tvrde da će svako ko podnese potpun zahtev za subvenciju dobiti novac.

Iako je tržište slobodno, stručnjaci naglašavaju da je važno da čuvamo svoje sorte i hibride.

„Idealno za poljoprivrednu proizvodnju, idealno za semenarstvo, idealno za stvaranje visokih prinosa. Bez visokih prinosa mi ne možemo biti konkurentni na svjetskom tržištu“, kaže prof. Drago Milošević sa Agroekonomskog fakulteta u Čačku.

Uz prave investicije i modernizaciju, povrtarska i voćarska proizvodnja u Srbiji mogla bi da se poveća od četiri do pet puta, a ratarska od dva do tri puta.

Toliko su, naime, veći prinosi koje postižu zemlje poput Holandije, Nemačke i Francuske. Na primjer, Holandija ima četiri puta manje zemlje od Srbije, a od poljoprivrede zarađuje 25 puta više.

Ovo su najbolje i najgore vrste mesa koje možete pojesti, tvrde stručnjaci

Agrosavjet
-
0
Ovo su najbolje i najgore vrste mesa koje možete pojesti, tvrde stručnjaci

Hamburgeri, viršle i začinjeni pileći bataci neki su od omiljenih zalogaja, ali ne radi se baš o najboljem izboru kad je meso u pitanju.

„Ne morate potpuno da izbacite meso iz ishrane da biste bili zdravi“, smatra Kris Solid, direktor Nutrition Communicationsa u Međunarodnom fondu Vijeća za informacije o hrani.

„Meso može da bude dio zdrave ishrane baš kao što zdrava ishrana može da bude bez mesa“, kaže on. „Hoćete li odlučiti da jedete meso ili ne, izvor je na vama.“ Radi se o namirnici koja je ključni izvor vitamina i minerala poput B12 i gvožđa.

Pretežni konsenzus registrovanih dijetetičara je konzumacija nemasnih komada mesa. Odlučite se za porcije koje sadrže manje od 10 grama ukupne masti i 4.5 grama ili manje zasićenih masti.

Pročitajte: Ovo su najzdravije vrste mesa

Lagano ćureće meso bez kože

Ćuretina je jedna od najnemasnijih mesnih opcija, takođe sjajan izvor vitamina B6 i niacina, navodi Solid. Ove hranjive materije pomažu u održavanju zdravlja srca, probave, energije, funkcije mozga i drugih tjelesnih procesa.

Pileća prsa bez kože

Piletina je takođe izvrstan izvor vitamina B6 i niacina, a to je samo početak. Istraživanja pokazuju da igra pozitivnu ulogu u održavanju zdrave težine i opšteg zdravlja, prema studiji objavljenoj u Journal of Food & Nutrition Research.

Osim toga, bijelo meso je posebno dobar izvor fosfora i riboflavina, kaže Solid. Nemojte zanemariti ni prednosti tamnog pilećeg mesa. Prema Solidu, tamno je bolji izvor cinka od bijelog.

Svinjski file

Nemasni komadi svinjskog mesa izvrstan su dodatak ishrani svakog mesojeda. Svinjetina je meso koje se najviše konzumira na svijetu, a Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija kaže da čini više od 36 posto svetskog unosa mesa. Dobićete mnogo hranjivih materija, uključujući tiamin, vitamin B6, kalijum, riboflavin i još mnogo toga, kaže Solid.

Goveđi odrezak i mljevena govedina sa samo 5 posto masnoće

Crveno meso ima loše ocjene po pitanju količine masnoće, ali nemasni komadi crvenog mesa mogu biti dio zdrave ishrane, prema istraživanju iz 2016. objavljenom u Proceedings of the Nutrition Society.

Poput drugih vrsta mesa, govedina je izvrstan izvor proteina i esencijalnih hranjivih materija. Ako je moguće, odlučite se za govedinu hranjenu travom kako biste unijeli više vitamina E i antioksidansa. Takođe, pazite da izbjegnete zagorele dijelove mesa jer istraživanja pokazuju da mogu povećati rizik od nekih karcinoma.

Pročitajte: Jareće meso zdravije od drugih vrsta

Meso koje bi bilo dobro izbegavati:

Prerađeno meso

Suhomesnati proizvodi, naresci, salame i viršle samo su neki od primjera prerađenog mesa koje treba ograničiti ili izbjegavati. Naučni konsenzus potvrđuje da će konzumacija velikih količina tog prerađenog mesa povećati rizik od raka debelog crijeva.

Ovo meso je često bogato i natrijumom i zasićenim mastima. Visok unos natrijuma, uključujući onaj u prerađenom mesu, povezan je sa smrtnošću od srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa tipa 2.

Pročitajte: Koje začine koristiti u pripremi mesa za zimnicu

Masniji komadi mesa

Visoka zastupljenost zasićenih masti u masnim komadima mesa može po poveća nivo holesterola i doprinese srčanim bolestima, navodi American Heart Association.

Za početak razmislite o rib-aj odresku i T-bone odresku, a od svinjetine o rebrima i slanini. Kod živine, pripazite na batke ili kožu.

Iako je ograničavanje konzumacije ovih komada mesa dobro za vašu ishranu, u njima možete uživati ​​u umjerenim količinama, navodi Solid.

Tradicionalni recept – Oblog koji su nam BAKE PRIVIJALE na grudi sa kupusom i medom za kašalj i bronhitis

Agrosavjet
-
0
Tradicionalni recept – Oblog koji su nam BAKE PRIVIJALE na grudi sa kupusom i medom za kašalj i bronhitis

Tradicionalni preparat, tačnije oblog koji su nam bake privijale kada se borimo sa upornim kašljom i bronhitisom. Ovaj oblog sadrži samo dva sastojka, list kupusa i med i u narodnu se smatra za „zlatno“ sredstvo protiv kašlja.

Za ovo liječenje nema starosna ograničenja, podjednako je djelotvoran i kod male djece, ali i kod odraslih ljudi. Za pripremu ovog obloga vam je potrebna 1 glavica kupusa i med.

Pročitajte: SOK OD KUPUSA – PRIPREMA I ZDRAVSTVENE PREDNOSTI

Priprema obloga protiv kašlja i bronhitisa

Polako odvojite jedan list od glavice. List kupusa treba spustiti na nekoliko minuta u vrelu vodu. Postaće topao i mekan. Potom jednu stranu namazati medom. Tu stranu, gdje je med, staviti na grudi bolesnika. Od gore se stavlja najlonska kesica i umotava se šalom ili peškirom. Postupak se provodi pred spavanje.

Pročitajte: PIJETE RASOL OD KUPUSA – To može biti opasno, evo šta može da vam se desi ako popijete veću količinu

Ukoliko je kašalj jak, biće potrebna dva lista kupusa – jedan se stavlja na grudi, a drugi na leđa.

Oblog se skida ujutro. Kožu je potrebno obrisati vlažnom krpom ili isprati mjesto gdje je bio oblog i sve sve što je on izvukao.

Pročitajte: Ne bacajte ostatke kupusa, evo šta možete uraditi s njim

Ako je bronhitis u začetku, rezultat će biti vidljiv već nakon prve procedure. Liječenje se sprovodi od pet do sedam noći. I uskoro, od opterećujućeg kašlja, neće ostati ni traga. Aktivni sastojci meda i kupusa, a takođe i toplota, doprinose smanjenju kašlja, a i nestanku upalnog procesa. Med naizmenično možete zamjenjivati i sa toplim ricinusovim uljem.

Raspisan javni poziv za podsticaje za nove zasade

Agrosavjet
-
0
Raspisan javni poziv za podsticaje za nove zasade

Grad Prijedor raspisao je javni poziv za podnošenje zahtjeva za podršku podizanju novih zasada voća.

Podsticaji se odnose na podizanje novih zasada aronije, borovnice i ribizle kroz povrat do 40 odsto sredstava za kupovinu i sadnju sadnica u toku ove godine, a maksimalni iznos po korisniku je 1.000 KM.

Minimalni uslov je 200 sadnica aronije, borovnice ili ribizle na površini zasada od 0,1 hektar.

Pročitajte: Bespovratna sredstva do 200.000 KM za pomoć u poljoprivrednoj proizvodnji

Rok za podnošenje zahtjeva je 17. decembar, a detaljne informacije, pravilnik i obrazac dostupni su na internet stranici grada.

U budžetu grada za 2021. stavka za podršku podizanju novih zasada voća je 10.000 KM.

Tjestenina u BiH već poskupjela, očekuje se dodatni rast

Agrosavjet
-
0
Tjestenina u BiH već poskupjela, očekuje se dodatni rast

Zbog manjka durum pšenice, ali i visokih cijena na svjetskim tržištima, u domaćim trgovinama došlo je do porasta cijena tjestenine, kažu proizvođači, dok iz udruženja za zaštitu potrošača ističu da je ovo još jedan udar na džep potrošača jer veliki dio građana koristi ove artikle za prehranu.

Dragan Vučić, izvršni direktor za prodaju i izvoz u preduzeću „Klas“ Sarajevo, u razgovoru za „Nezavisne novine“, ističe da je situacija jako teška što se tiče nabavke durum pšenice koja se koristi za tjesteninu.

Kako kaže, na svjetskom tržištu cijene durum pšenice lete u nebo, a zbog ekstremnih vrućina i suše podbacila je žetva u Kanadi, kao i u Italiji i Mađarskoj.

„Klas“ ima svoju tjesteninu, cijena je već porasla za nekih 10 do 12 odsto, a i sigurno je da će i dalje rasti za 10 odsto“, kazao je Vučić.

Kako kaže, cijena pšenice koja služi za brašno na berzama visoka je zbog raznih finansijskih lobija i viška novca na svjetskom tržištu kod banaka, dok durum pšenica poskupljuje jer je manjka na tržištu. Ističe takođe da je pšenica poskupjela na međunarodnom tržištu zbog slabe žetve, tako da je većina proizvođača primorana povećati cijene.

Pročitajte: Smanjuju se zalihe pšenice, hoćemo li ostati bez tjestenine?

„Rast cijena pšenice na svjetskom tržištu je uslovio neminovni rast cijene brašna, a samim tim i cijena tjestenine“, kaže on. Iz preduzeća „Kruna-produkt“ Prnjavor, koje se bavi proizvodnjom tjestenine i oblatni, ističu da još nisu podizali cijenu tjestenine.

„Još imamo sirovina u zalihama, tako da nismo korigovali cijenu tjestenine. Vidjećemo šta će se dešavati u narednom periodu“, kazala je Željka Anakievski, vlasnica i direktorica ovog preduzeća.

Iz udruženja za zaštitu potrošača ističu da će skuplja tjestenina na policima sigurno biti još jedan udar na kućni budžet potrošača.

„Veliki broj potrošača koristi tjesteninu svakodnevno i kada ovi proizvodi poskupe, to je u paketu osnovnih životnih namjernica jedna velika stavka“, kazala je Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.

Prema njenim riječima, jedan od većih problema je što veliki dio proizvoda uvozimo te, kako kaže, sav taj prekomjerni uvoz i diktira cijene.

„Svjesni smo da je na tržištu došlo do veće cijene pšenice i sve to naravno utiče na to šta se kod nas dešava u proizvodnji, ali i maloprodaji“, kazala je Marićeva.

Pročitajte: Slabiji rod šljiva u Čileu i SAD otvara šansu proizvođačima suve šljive iz Srbije?

Da su veće cijene tjestenine neopravdane, smatra Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača Tuzlanskog kantona, koja kaže da je sigurno malo domaćih poizvođača koji koriste durum pšenicu za proizvodnju tjestenine.

„Na ovaj način može doći da značajnih prevara potrošača jer je sigurno malo naših bh. proizvođača koji koriste durum pšenicu za proizvodnju tjestenine, nego koriste običnu pšenicu“, kazala je Bulićeva.

Dodaje da će svako povećanje cijena uticati na ionako siromašan džep velikog broja građana.

Uvoz lubenice i dinje 40 puta veći od izvoza

Agrosavjet
-
0
Uvoz lubenice i dinje 40 puta veći od izvoza

Dok domaće lubenice i dinje propadaju na njivama, u Bosnu i Hercegovinu se uvoze velike količine istog povrća iz inostranstva.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, u toku deset mjeseci ove godine u zemlju je uvezeno nešto više od 24 miliona kilograma lubenica, dinja i papaje u vrijednosti od 10,1 milion maraka, dok je za isto vrijeme iz zemlje izvezeno oko 630.000 kilograma istih proizvoda u vrijednosti od oko 253.000 KM.

Najveći uvoz zabilježen je iz Turske, Albanije, Crne Gore, Makedonije i Grčke, dok je sva količina izvezene robe izvezena u Hrvatsku.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, kaže da se između 90 i 95 odsto cjelokupnog uvoza odnosi na lubenice i dinje, dok se najmanji postotak odnosi na papaju.

Pročitajte: Praznici podižu cijenu prasića

Fehim Hadžiahmetović iz Zemljoradničke zadruge „Agrisan“ iz Sanskog Mosta kaže da upravo uvoz pravi veliki problem domaćim proizvođačima.

„Potreba za tolikim uvozom postoji u onom periodu kada naša lubenica ne dospijeva, to su peti i šesti mjesec. U periodu kad naš proizvod dospije, ako se ne može zabraniti uvoz, trebalo bi barem uvesti mjere na uvoz“, kaže Hadžiahmetović.

Mastalo kaže da su i ove godine, u periodu kada je domaća lubenica stigla, firme uvezle velike količine lubenica koje su blokirale domaće proizvode.

„Lubenica je prisutna tokom čitave godine, međutim i u vrijeme kad stiže naša lubenica, dešava se da bude uvozne lubenice. U okruženju, u Grčkoj, Turskoj, Albaniji i drugim zemljama, imaju mnogo lubenice i onda oni diriguju cijenu, odnosno, prodaju ih po mnogo nižoj cijeni“, navodi Mastalo.

On ističe da trgovci kupuju povrće koje je njima jeftinije te da su im tako dinja i lubenica iz uvoza cijenom prihvatljivije i dodaje da tu nema ni ljubavi ni emocija prema domaćim proizvođačima.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da je zbog nepotrebnog uvoza ovog ljeta u Semberiji postojao višak lubenica.

Pročitajte: U BiH ove godine uvezeno 500 tona meda

„Posljednjih godina konstantno imamo velike količine bostana i u Lijevču i u Semberiji koje propadnu na njivama, a kod nas se uvoz odvija nesmetano“, kaže on.

Marinković kaže da domaći proizvođači ne mogu biti konkurentni u uslovima tržišnog poslovanja, jer je cijena inputa kod nas i u inostranstvu približno ista. On dodaje da strane države daju subvencije svojim privrednicima, čime ih štite, dok kod nas vlast u vezi s tim pitanjem ne radi ništa.

„Država ne radi ništa da zaštiti domaću proizvodnju. Nadležni na nivou BiH se svađaju i imaju određena politička prepucavanja i političke zahtjeve jedni prema drugima, njih apsolutno problemi običnog čovjeka ne zanimaju. Oni su na spratovima, oni ne silaze među narod“, kaže Marinković.

Prelevmani spas za proizvođače

Svi rade protiv naše proizvodnje, protiv našeg povrća, protiv našeg povrtara i zato smo mi tražili da se uvedu sezonski prelevmani, kaže Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, pojašnjavajući da su tražili da se od 1. jula do kraja septembra uvedu prelevmani kako bi se na granici plaćao određeni iznos od, na primjer, 10 feninga.

„U tom slučaju ta lubenica ne može kod nas doći kao jeftina, ali to nismo uspjeli ostvariti. Zbog toga ovdje divlja uvoz, a mi povrtari propadamo“, kaže Mastalo.

1...346347348...1.015Stranica 347 of 1.015

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia