субота, август 16, 2025
Naslovnica Blog Stranica 336

5 sekundi opreza jednog pčelara može da spasi cijelu koloniju pčela

Agrosavjet
-
0
5 sekundi opreza jednog pčelara može da spasi cijelu koloniju pčela

Ovo je kratko podsećanje na količinu hrane koju kolonija može da sagori. Suprotno logici, vaše pčele će jesti više tokom tople, blage zime, nego kada je hladno.

U toplijim danima pčele napuštaju košnicu i lete okolo tražeći hranu, ali let je za njih izuzetno energetski skup. Velike su šanse da neće sakupiti ništa, što znači da će potrošiti mnogo energije tražeći nešto što ne postoji. Sa druge strane, kada je hladno, one su zajedno u klasteru, međusobno dijele toplotu i sagorijevaju manje energije.

Nekoliko toplih dana može da pomogne

Nekoliko neredovnih toplih dana tokom zime omogućava pčelama da krenu na letove za prečišćavanje, što je dobro za dugoročno zdravlje kolonije. Pčele koje su slabe – neće se vratiti u koloniju.

Međutim, ako topli dani traju u kontinuitetu, pčele će početi da se hrane sve više iz dana u dan. Zato što je toplo, one će izlaziti iz košnica u potrazi za hranom, što je mnogo aktivnosti sa njihove strane za ovo doba godine.

Pčele koje lete su gladne pčele

Mnogi pčelari vole iz predostrožnosti da prave ili kupuju rezervne slatke pogače za zimu, samo za slučaj ako se desi neuobičajeno toplo vrijeme za to doba godine. Međutim, to nije jedini razlog zašto bi trebalo da vodite računa da li pčele imaju dovoljno hrane i da imate dopunsku hranu.

Razmnožavanje će uskoro da počne

Imajte u vidu, čim bude krenula zimska kratkodnevnica, kraljica će početi polako da leže jaja, prvo par, a onda svakog dana sve više i više. Ako sve ide po planu, košnica će biti prepuna pčelama do trenutka kada krenu protoci nektara. Što je kolonija veća – treba joj više hrane, te bi trebalo češće da je provjeravate kako se bliži proljeće.

Jedan iskusan pčelar javno je podijelio svoju katastrofalnu grešku. Jedne godine je provjeravao da li pčele imaju hranu na svakih 2 nedelje. Čak je vodio kalendar i bio tačan kao sat.

Međutim, kako se proljeće približavalo, dvonedjeljna provjera nije bila dovoljna za koloniju koja je mnogo narasla i pčele su izgladnele do smrti negdje između te dvije nedjelje. Ovo mu je bila životna lekcija koju je upamtio zauvek: ono što je dovoljno tokom hladne zime, nije dovoljno prije početka proljeća.

Provjera da li pčele imaju dovoljno hrane traje oko 5 sekundi, a može biti neprocenljiva.

Klimatski činioci koji utiču na gajenje oraha

Agrosavjet
-
0
Klimatski činioci koji utiču na gajenje oraha

Sadite orah jer to postaje profitabilno, ali pratite uticaj klime na orah da bi na kraju sezone imali kvalitetan i bogat rod oraha. Obratite pažnju na tlo i njegovu pH vrijednost, vetar, temperaturu vazduha tokom sezone i pravac sadnje sadnica.

Pročitajte: Najpogodnija zemljišta za orah

Klimatski činioci koji utiču na gajenje oraha

Rast i plodonošenje oraha zavisi od više klimatskih činilaca. Ako klimatski uslovi nisu povoljni, orah se razvija ali slabo plodonosi. Klimatski faktori koji imaju najveći uticaj na uspjevanje oraha su:

  • temperatura,
  • svjetlost,
  • vlažnost zemljišta i
  • vjetar.

Temperatura je najbitniji činilac za uspješno gajenje oraha, a na nju utiču geografska širina, nadmorska visina, reljef, kao i blizina vodenih tokova. Temperatura utiče na sve biohemijske procese u biljci i intenzitet fotosinteze. Optimalna temperatura za razvoj oraha je 28°C, a sa njenim daljim rastom intenzitet fotosinteze opada. Temperatura preko 35°C na plodovima i mladarima izazivaju ožegotine.

Na uspjevanje i rodnost oraha veliki uticaj imaju i pozni proljećni mrazevi koji su radijacionog karaktera. Oni nastaju pri naglom hlađenju zemljine površine, kada je vrijeme vedro i tiho, a najčešće se javljaju u depresijama i kotlinama. Orah je najotporniji na niske temperature u fazi mirovanja, a vrhovi grana mogu da podnesu temperaturu od -20°C. Mladi plodovi su najosetljiviji i mogu da stradaju na temperaturi od -1°C, pa bi trebalo izbjegavati položaje na kojima se javljaju rani jesenji i pozni proljećni mrazevi. Na većim nadmorskim visinama pogodniji su južni položaji, a u nižim predjelima treba birati sjeverne ekspozicije, zbog manjih temperaturnih kolebanja i kasnijeg kretanja vegetacije. Orah najčešće uspjeva tamo gdje i hrast. Najbolje mu odgovara umjereno toplo područje, takozvano vinogradarsko.

Uticaj klime na orah

Svjetlost je važan ekološki faktor. Da bi se pravilno razvila kruna, orahu je potrebno da ima dovoljno svjetlosti. Zbog toga treba obaviti sadnju uz veće rastojanje da bi se izbjeglo zasjenjivanje, jer od osvjetljenosti krune zavisi i obrazovanje cvjetnih pupoljaka odnosno rodnost. Voda je neophodna za fiziološke i biohemijske procese koji se odvijaju u biljnom tkivu. Orahu pogoduju umjereno vlažna zemljišta, a može da raste i u sušnim reonima jer ima dobro razvijen korijen koji mu omogućava snabdijevanje vodom iz dubljih slojeva, ali u takvim uslovima manje rađa. Ako ima manje vlage u zemljištu, porast mladara je manji, oplodnja i zametanje plodova je slabije i usporen je porast plodova. Plodovi prije vremena opadaju, slabo je formiranje i diferenciranje cvjetnih pupoljaka, čime se smanjuje rod u narednoj godini.

Ako u junu nastupi suša, orah obrazuje sitne plodove, ako je avgust sušan plodovi imaju niži radman jezgra. Velika količina vode u zemljištu je štetna jer otežava dotok vazduha do korijena koji se slabo razvija i dolazi do uginuća žila.

Pročitajte: Kopanje jama za sadnju oraha

Zemljište pogodno za orah

Orah uspijeva na zemljištima različite plodnosti, ali za uspješno gajenje najpogodnija su duboka, plodna, rastresita zemljišta sa dobrim vodnim i vazdušnim režimom.

Uticaj klime na orah

U pogledu reakcije zemljišta orah je vrlo tolerantan. Orah uspijeva na kiselim zemljištima čija je vrijednost pH 4,5 kao i na alkalnim zemljištima sa pH većim od 8, ali ipak za dobar razvoj i plodonošenje najpogodnije zemljište je neutralne do slabo alkalne reakcije sa pH 6,5-7,5.

Pročitajte: Jesen je najbolje vrijeme za sadnju ORAHA

Vjetar

S obzirom da se orah oprašuje anemofilno posredstvom vjetra, česti povjetarci u vrijeme cvjetanja su korisni. Takođe, na promajnim mjestima gdje je stalno strujanje vazduha rjeđe dolazi do gljivičnih i drugih oboljenja oraha. Olujni vjetrovi praćeni jakom kišom imaju negativno dejstvo naročito na mlada stabla, koja se pod njihovim uticajem krive i lome. Suvi vjetrovi u vrijeme cvjetanja isušuju žig tučka i nepovoljno djeluju na oplodnju.

Živomir Nikolić, dipl.inž

Gljive na vinovoj lozi vrebaju – Oprez tokom zime

Agrosavjet
-
0
Gljive na vinovoj lozi vrebaju – Oprez tokom zime

Prouzrokovači bolesti vinove loze sada se pritaje i čekaju proljeće. Sakrivaju se u opalom lišću i ispucaloj kori čokota. Oprez!

Plamenjača vinove loze – prouzrokovač gljiva (Plasmopara viticola)

Plasmopara se sada nalazi u opalom lišću, u unutrašnjem tkivu i to u obliku zimskih spora (oospora). To su punije ćelije, pune ulja, otporne na zimu i zimi miruju. Tkivo lišća se pomalo raspada, trune i tako se oospore do proljeća oslobode. U proljeće kad otopli, vinova loza prolista i padne dovoljno kiše, zimske spore kliju i vrše zarazu sa lišća.

Pepelnica – prouzrokovač gljiva (Uncinula necator)

Zbog jakog napada pepelnice, nekih godina vinogradari ostanu bez roda, a vinograd pruža sliku kao da je izgorio u plamenu. Zaraženi listovi i bobice otpadnu i na njima prezimljava pepelnica u obliku sitnih kuglica (to su plodonosna tijela zvana kleistotecije), jedva vidljive. U proljeće se kleistotecije otvaraju i spore iz njih vrše zarazu. Uz to, pepelnica prezimljava i na ljetorastima u vidu rđastih mrlja i to je micelija pepelnice sa plodonosnim tijelima. Dio takvog lastara se rezidbom ukloni. Ponekad pepelnica može prezimiti i u pupoljcima na nekim čokotima.

Pročitajte: Kako postaviti žicu u mladom vinogradu?

Gljive na vinovoj lozi vrebaju – oprez tokom zime

Siva plijesan – prouzrokovač gljiva (Botrytis cinerea)

Siva plijesan ulazi ispod kore i tu nastaju čvrsta tijela zvana sklerocije koje prezimljavaju, a na njima u proljeće nastaju konidije koje vrše zarazu. Sive plijesni ima svuda jer ona napada i druge biljke.

Crna pjegavost – prouzrokovač gljiva (Phomopsis viticola)

Crna pjegavost je bolest koja je prisutna gotovo u svim vinogradima i možemo reći da se teško iskorjenjuje. Ona prezimljava u slojevima kore na ljetorastima, osobito na jednogodišnjoj. Nalazeći se u kori lastara već od prošlog ljeta i od jeseni kad mladica odrveni, ta gljiva prorašćuje koru tako da mladica izbijeli, što se odmah primjećuje.

Zaražena mladica je bijele do sivkaste boje pa se jasno razlikuje od smeđe do crvenosmeđe boje kore zdravog lastara, u proljeće u kori se takvih mladica lako uoče sitne, crne tačkice kako malo izviruju na površinu. Sivkasto bijela kora i te crne tačkice jasan su znak fomopsisa.

Gljiva miruje do jeseni. U jesen do proljeća, samo za vrijeme toplih dana, u kori raste a odrveneli izboj pobijeli ili se na njemu pojave okruglaste tačkice – plodišta gljive (piknide). U njima se nalaze mnogobrojne spore koje uz kišu poput niti izlaze napolje, kiša ih raznosi po razvijenim izbojima i tako se zaraza obnavlja i postaje stalna u zasadu. U nekim vinogradima koji su jako zaraženi cijeli zasad je kržljav i slabo rađa.

Pokazalo se da količina unijetog azotnog đubriva bitno utiče na intenzitet zaraze. Sa većom količinom azota veća je pojava bolesti na lozi. Nižim dozama azota kao i manjim količinama fosfora i kalijuma znatno je smanjen napad sive plijesni i crne pjegavosti.

Pročitajte: Sorte vinove loze sa većom otpornošću na bolesti – Sadite ih ove jeseni

Mere zaštite:

* Mineralna djubriva koristiti samo u potrebnim količinama
* Lozu prskati rano, i po potrebi ponoviti još jednom. Koriste se fungicidi na bazi bakra u tri puta jačoj koncentraciji, od one koja se za isti preparat koristi kasnije protiv plamenjače, pa to ponoviti još jednom nakon 7 dana (ako je potrebno) – to je tzv. zimsko prskanje,
* Kod rezidbe uklanjati svu zaraženu lozu, iznijeti je iz vinograda i što prije spaliti.
* Za sadnju koristiti zdrav sadni materijal.

PSSS Smederevo
Savjetodavac: Slavica Stojkić

Pravo mjesto za FIKUS u kući – Gdje bi trebalo da ga postavimo da nam donese najviše?

Agrosavjet
-
0
Pravo mjesto za FIKUS u kući – Gdje bi trebalo da ga postavimo da nam donese najviše?

Postoje određene sobne biljke koje je poželjno imati u svakom domu, a fikus je jedna od njih.

Potiče iz porodice kaučuka i zbog toga nosi naziv biljka guma iako se od nje ništa ne proizvodi. Njeno prirodno stanište je Južna Azija, naročito Indija i ostrvo Java gdje po šumama raste visoko. Veoma je popularan i kao sobna biljka zahvaljujući svojim dekorativnim, širokim tamnozelenim listovima.

Pročitajte: Fikus je osjetljiv na hladno vrijeme – Evo kako da ga održite tokom zime

Osim što se lako gaji i uklapa u svaki ambijent, od klasičnog do modernog, fikus je veoma cijenjen i u Feng Šui filozofiji. Simboliše obilje, sreću i bogatstvo i pomaže u protoku dobre energije u domu. Takođe, čisti vazduh u prostoriji od štetnih gasova, naročito od formaldehida, hemikalije koja se javlja u gotovo svakom zatvorenom prostoru.

Gdje postaviti fikus?

Prema Feng Šui učenju, njegovi široki okrugli listovi čine ga idealnim za postavljanje u uglove prostorija kako bi se ublažile njihove oštrine. Naročito pogodno mjesto je ugao za bogatstvo. Da biste ga pronašli, stanite u centar svog doma i pronađite sjeverni dio stana. Tu stavite fikus. Ali isto tako vodite računa da na tom mjestu biljka ima dosta prirodnog svjetla i da je redovno zalivate i prehranjujete

 

Trava IVA – Priprema čaja i ljekovitost

Agrosavjet
-
0
Trava IVA – Priprema čaja i ljekovitost

Trava iva biljka (lat. Teucrium montanum) poznata je kao vrlo ljekovita biljka. Biljka iva je višegodišnja zeljasta biljka koja pripada familiji usnatica (Lamiaceae). Biljke iz roda Teucrium, gdje spada i trava iva, mogu se naći širom svijeta, ali su najčešće u oblastima sa mediteranskom klimom.

Iva trava je u obliku niskog žbuna, polurazgranata, a može narasti do 30 cm u visinu. Listovi su mali, bez peteljke, sa naličja prekriveni bjeličastim mrljama, a cvjetovi su skupljeni u cvasti žućkaste boje (rijetko bijele).

Trava iva biljka se smatra veoma rijetkom i jako cijenjenom, a uspjeva u planinskim i brdsko-planinskim predjelima, na krečnjačkoj, suvoj podlozi na nadmorskoj visini od oko 800 metara. Najviše je rasprostranjena u brdsko-planinskim predjelima Južne Evrope i Male Azije.

Pročitajte: Netoksična biljka čija svojstva korisno utiču na zdravlje ljudi

Trava iva Teucrium montanum poznata je i pod nazivima gorski cmilj i dubčac. Raste kao višegodišnji gusti, polurazgranati grm. Cvjetovi su blijedožućkasti, zbijeni na vršnim glavicama. Trava iva pripada porodici usnjača. Raste na kamenitom tlu, na toplim obroncima brda i planina. Cvijeta od juna do avgusta.

Ljekoviti dio biljke je stabljika u cvijetu. Bere se nadzemni dio za vrijeme cvjetanja, tako što se nožem sijeku vrhovi sa cvijetom. Kao i većina ljekovitih biljaka suši se na toplom i provetrenom mjestu, u hladu. Od ljekovitih materija sadrži eterično ulje, holin, saponin, gorke sastojke.

Trava iva ljekovitost

Trava iva ima veoma gorak ukus i jako specifičan miris. Ljekovitost trave ive potiče od njenog sastava koji uključuje: flavonoide, gorke materije, etarsko ulje, tanine, holin, heterozide, saponozide. Najviše je cijenjena zbog svojih ljekovitih dejstava na digestivni i respiratorni sistem.

Trava iva koristi se za:

  • jačanje imuniteta
  • ublažavanje stresa
  • kod bolesti želuca
  • reguliše probavu
  • podstiče apetit (kao gorko sredstvo)
  • zahvaljujući svom antiseptičkom i protivupalnom djelovanju, uništava štetne mikroorganizme i smiruje upale, se te koristi za liječenje raznih infekcija u organizmu
  • čisti krv
  • kod dijabetesa
  • za bolesti jetre i žuči
  • za hemoroide
  • ublažava reumu
  • protiv respiratornih infekcija i tuberkuloze
  • za tretiranje rana i drugih promjena na koži
  • protiv depresije

Ljekovito djelovanje

U narodnoj medicini trava iva se najviše koristi u obliku čaja ili tinkture za liječenje tegoba organa za varenje, slabog rada želuca, crijeva, žučnih oboljenja, katara i sluzi disajnih i mokraćnih organa, noćnog znojenja kod tuberkuloze, tegoba s menstruacijom, s jetrom, plućnih bolesti, upala grla i usta, kod raznih infekcija, gljivica i afti.

Zapadna narodna medicina propisuje travu ivu za liječenje bolesti želuca i crijeva, ženskih polnih organa, disajnih organa, bolesti metabolizma, gihta i vodene bolesti.

U narodu se kaže: “Trava iva od mrtva pravi živa”, i to govori koliko je cijenjena.

Pročitajte: Nijedna kuća ne treba da bude bez nabranog ŠIPKA – Evo koje su njegove blagodeti

Čaj od trave ive: Kako se prvilno priprema i upotrebljava

Jednu kašičicu suve trave ive preliti s 2 dl vruće vode, poklopiti da odstoji pola sata i procijediti. Za liječenje organa za varenje čaj od ive se ne sladi, dok se za liječenje disajnih organa može zasladiti medom jer je veoma gorkog i oporog ukusa. Piti 2-3 šolje čaja dnevno za navedene bolesti.

Iva čaj se takođe može koristiti kod sindroma hroničnog umora i hronične iscrpljenosti organizma i kao pomoćno ljekovito sredstvo za depresiju i anksioznost. Iva čaj se može pomiješati sa čajem od koprive kako bi se popravilo njeno dejstvo za liječenje anemije.

Trava iva je veoma ljekovita pa se pored svih navedenih bolesti iva čaj može koristiti i kao kupka za ublažavanje tegoba izazvanih reumom i artritisom. Takodje čaj se upotrebljava za detoksikaciju organizma i jačanje imuniteta.

Zahvaljujući tome što u svom sastavu ima gorke materije, ljekovitost čaja od ive je naročito iskorišćena protiv želudačnih tegoba i za podsticanje apetita.

Zahvaljujući tome što ima antiseptičko dejstvo, čaj od ive djeluje protiv patogenih mikroorganizama i bori se protiv infekcija u organizmu (uključujući i respiratorne infekcije koje su veoma česte).

Čaj od ive čisti krv i čitav organizam od nakupljenih toksina, na taj način što podstiče izbacivaje viška vode iz organizma. Djeluje pozitivno na produkciju i lučenje žuči. Čaj od ive se može koristiti i za liječenje bolesti jetre.

Čaj iva – ljekovitost ovog čaja može biti iskorišćena i za spoljašnju upotrebu, kada se koristi u vidu kupki ili obloga za rane i druge promjene na koži.

Tinktura od trave ive

200 g listova i cvjetova trave ive preliti 1 litrom 60% alkohola i zatvoriti bocu. Držati na toplom mjestu mjesec dana, a zatim procijediti. Uzimati 2-3 puta dnevno po 15 do 20 kapi, s malo čaja ili soka.

Pročitajte: Kako koristiti ČIČAK kod raznih tegoba po receptima Vase Pelagića

Vino trave ive

U 1 litar crnog vina potopi se 20 grama trave ive i ostavi da stoji 8 dana. Pije se po 1 čašica 3 puta dnevno prije jela, kao lijek za navedene bolesti.

Upotreba ive za hemoroide

20 gr trave ive staviti u bočicu sa 100 ml konjaka i ostaviti na tamnom mjestu da odstoji dvije nedjelje. Ovaj narodni lijek za hemoroide je za unutrašnju upotrebu i pije se 3 puta dnevno po 20 kapi ove tinkture.

Čaj od ive za jačanje organizma

  • Trava iva
  • Matičnjak
  • Hajdučica
  • Majčina dušica

Pomiješati jednake količine svih biljaka najbolje po 20 grama. Za pripremu čaja 1 supenu kašiku miješavine preliti šoljom ključale vode,poklopiti i ostaviti da se ohladi oko 20 minuta. Procijediti i piti 3 puta dnevno pola sata prije jela.

Upotreba ljekovitih biljaka u ruskoj tradicionalnoj medicini

Agrosavjet
-
0
Upotreba ljekovitih biljaka u ruskoj tradicionalnoj medicini
Na velikom prostranstvu Rusije, hiljadama godina, upotreba ljekovitih biljaka jako je zastupljena liječenje bolesti i očuvanje zdravlja.
Momčilo Antonijević, novinar i narodni travar za RTS je izdvojio neke od najpoznatijih biljaka ruske tradicionalne medicine.“Jedna od biljaka o kojima se najmanje zna je pasji trn ili vučiji trn koji raste na jednom ogromnom prostranstvu od Nepala, pa do čitave Evrope i ima divne ružičaste bobice koje su verovatno najbolji izvor vitamina C, ali i omega tri masnih kiselina“, Antonijević.

Vučji ili pasji trn – panacea

Vučji trn se koristi, bilo da je u pitanju ulje ili plodovi, na različite načine. Može da se koristi za spoljnu upotrebu protiv opekotina i bilo kakvih problema s kožom. U ruskoj medicini ovaj lijek zauzima posebno mjesto u borbi protiv dermatitisa i psorijaze.

Ulje može i da se pije i plod može da se jede kao odličan izvor vitamina.

Pročitajte: SUMAK – Začin sa značajnim ljekovitim svojstvima

„Kaže se da je Džingis-kan uvek u džepu nosio nekoliko bobica pasjeg trna koje su mu vraćale snagu na svim tim velikim i fizički zahtevnim pohodima. Bio je popularan i među vojskom Aleksandra Makedonskog jer su njegovi vojnici primetili da tokom tih dugih marševa oni budu iscrpljeni, a konji živahni i ne pokazuju znake umora. Onda su gledali šta konji jedu, i utvrdili su da jedu baš bobice pasjeg trna, a njegovo latinsko ime bukvalno znači ‘konj koji sija’ (Hippophae rhamnoides), tako da se krosti i u veterinarskoj medicini za sjaj dlake i opšte zdravlje“, napominje Antonijević.

U ruskoj tradicionalnoj medicini, vučji, odnosno, pasji trn je korišćen kao efikasno sredstvo koje pomaže ljudima koji pate od dijabetesa. Dokazano je da zahvaljujući velikom sadržaju omega tri masnih kiselina, veoma dobro djeluje i na kardiovaskularni sistem. Koristi se i za liječenje bolova u stomaku i liječenje organa za varenje.

„U Rusiji je on zapravo prava panacea, odnosno, što bi se reklo, lek za sve. Ali uvek treba biti obazriv kada su te panacee u pitanju, jer se zbog te preterane pompe, ljudi razočaraju, pa onda i ne znaju pravo i efikasno dejstvo biljke. Zato treba biti objektivan, no ovo je jedna zaista neobična i vrlo korisna biljka“, ističe narodni travar.

Breza – čisti organizam od nagomilanih toksina

Breza je simbol Rusije i stepe i to je drvo koje raste na ogromnim prostranstvima. Vrlo je popularno i vrlo cijenjeno u ruskoj tradicionalnoj medicini. Sasvim mlado lišće breze je veoma dobar lijek za organe za mokrenje i bubrege.

„Ono što je specifično, kada se priprema čaj od breze, on bi trebalo da se kuva. Preporučuje se ljudima koji imaju kamen i pesak u bubregu, ali treba biti vrlo obazriv jer kamen može da se zaglavi u bubrežnom kanalu i da nastane problem“, napominje Antonijević.

Pročitajte: CRNA JOVA – Ljekovito drvo čiji plodovi se sakupljaju tokom zime

Breza ne samo da djeluje diuretično, već i topi kamen u bubreg. Potrebno je piti veliku količinu čaja tokom dana, skoro dvije litre.

Potrebno je dva litra vode u koju se stavi pet supenih kašika listova breze i na vrh noža sode bikarbone, jer se na taj način bolje estrahuju ljekoviti sastojci. Pusti se da provri, kuva pet minuta i ostavi se da se ohladi, najmanje sat vremena. Procijedi se i dobijena tečnost se pije tokom dana.

Čaj mora da se pije bar mjesec dana da bi se pokazao pun efekat obje biljke.

Koristi se i brezova voda za čišćenje organizma od nagomilanih toksina i bolji rad organa za mokrenje. Voda je dobra i za njegu kože i kose.
Preporuke sibirskog travara i šamana

U Sibiru je travarska tradicija vezana za šamane i tradiciju budističke medicine. Šamani i budistički monasi su bili osnovni ljekari, a danas su sve te tradicije pomiješane i sa savremenim metodama, objašnjava Bulat Šagzin, sibirski travar i šaman.

Pročitajte: Ljekovita, a malo se koristi – “Imela s kruške je najbolja”

Tokom zime u Sibiru se najviše koristi majčina dušica, hajdučka trava, sladić ukoliko neko ima problema s plućima. Za slabiji imunitet i malokrvnost se koristi kopriva.

Tokom zime najbolje je kao preventivu piti čaj od đumbira s limunom i medom. Ukoliko imamo neku virusnu infekciju, čak i koronu, najbolje je piti čaj od ehinecee i šipka.

Ehinecea je najjači lijek u borbi protiv virusa. Ona jača imunološki sistem i podstiče stvaranje limfocita, naše prve linije odbrane od virusa.
Gljiva brezova čaga

Čaga – gljiva koja raste u brezovim šumama

„Ova pečurka sadrži aktivne biostimulatore. Jača naš organizam i pomaže mu da se sam izbori sa problemom. Postala je popularna zahvaljujući čuvenom ruskom nobelovcu i disidentu, Aleksandru Solženjicinu, koji je napisao čitavu knjigu o njoj jer mu je ona pomogla da se izleči kada su lekari digli ruke od njega“, navodi narodni travar.

Prave se i proizvodi od te gljive, a Momčilo Antonijević, narodni travar, preporučuje svima da bar jednom godišnje koriste ili tinkturu ove biljke, ili čaj.

Ne bacajte tečnost od kiselih krastvaca, naparavite umak, marinadu, koktel…

Agrosavjet
-
0
Ne bacajte tečnost od kiselih krastvaca, naparavite umak, marinadu, koktel…

Ako ste ljubitelj kiselih krastavaca, vjerovatno ste se pitali šta uraditi kada završite s teglom i morate odlučiti šta ćete učiniti sa ostatkom soka. Iako je mnogima prva pomisao prosuti ga i baciti u smeće – postoji mnogo načina za ponovno korištenje ove tekućine.

Možda ćete se iznenaditi da sok od kiselih krastavaca ima neke prilično zanimljive zdravstvene prednosti, što je razlog više da ga još bolje iskoristite.

Voda od kiselih krastavaca može se iskoristiti za pravljenje umaka, marinada, a nerijetko se preporučuje samostalno ispijanje ove tekućine zbog brojnih dobrobiti po organizam.

Komponente soka od krastavaca pomažu u balansiranju šećera u krvi, poboljšanju nivoa holesterola i reguliranju visokog krvnog pritiska. Također, ako je vaš sok od kiselih krastavaca fermentiran, a ne konzerviran, dobijate dodatne prednosti.

Ako ponovo koristite sok od kiselih krastavaca kupljen u trgovini, velike su šanse da će trajati duže od domaćeg soka od kiselih krastavaca, zbog konzervansa komercijalnog kvaliteta.

Kiselo povrće

Ostatak soka od slanih kiselih krastavaca savršen je za pravljenje novih kiselih krastavaca ili drugog ukiseljenog povrća. Narežite krastavce i drugo povrće po želji – dodajte ih u teglu i budite kreativni.

Ovo je sjajan način da iskoristite dodatne komade povrća iz drugih jela, kao što je salata. Ali nemojte dodavati dodatnu tekućinu, jer će to poremetiti kiselost i slanost, što utječe i na okus i na sposobnost kiseljenja.

Zamjena za sirće

Samo nekoliko kašika aromatične tečnosti od kiselih krastavaca može različite recepte brzo učiniti ukusnijim. Koristite ostatak soka od kiselih krastavaca umjesto (ili kao dodatak) sirćetu i soli u receptima za krompir salatu ili druga jela po želji.

Marinada za meso

Većina marinada za omekšavanje mesa sadrži ključne sastojke poput sirćeta i soli. Dodavanje namirnica poput bijelog luka, soli, bibera pa čak i malo šećera poboljšava okus i krajnji rezultat. Kako sok od kiselih krastavaca može biti zamjena za sirće, istovremeno može poslužiti kao sastojak u marinadi.

Kokteli

Dodajte kašiku ili dvije ostatka soka od kiselih krastavaca u željeni koktel za „slani udarac“ i zasigurno drugačiji okus od onog na koji ste navikli.

Sos za pomfrit

Napravite sopstveni sos za pomfrit (ali i druga jela) ovako: 2 kašike majoneze, 1 kašika kečapa, 1/2 kašičice bijelog luka u prahu i 1 kašika soka od kiselih krastavaca. Dobro promiješajte i uživajte.

Kora drveta kao pomoć protiv opadanja kose

Agrosavjet
-
0
Kora drveta kao pomoć protiv opadanja kose

Za očuvanje dobrog zdravlja tokom jeseni i zime može da bude zaslužna i biljna apoteka.

U nju bi svakako trebalo dodati i koru bijelog hrasta, jer ona može da bude lijek za mnoge boljke. Ukoliko želite sami da je osušite poželjno je da je prikupite sa mladih stabala, čije su grane promjera najviše dva do tri centimetra.

Hrastova kora je od pomoći za proširene vene, krvarenja i proliv. Zahvaljujući sposobnosti da sužava tkivo, ona može da zaustavi ili ublaži krvarenje, smanji dijareju ili suzi proširene vene.

Ovaj lijek iz prirode ima i protivupalno djelovanje i za kožne probleme, poput ekcema, opekotina,posjekotina, a smanjuje i bol i oteklinu u slučaju uboda insekata.

Pročitajte: Zaustavite opadanje kose na prirodan način uz ova 3 sastojka

S obzirom na to da ima snažno antiseptično dejstvo pomaže i u slučaju bakterijskih infekcija kože, kao i bešike.

Zbog obilja saponina, hrastova kora pomaže i u slučaju respiratornih tegoba, a naročito kod iskašljavanja sekreta iz bronhija.

Kora bijelog hrasta veoma je popularna i za lečenje gingivitisa i zubobolje. U ovom slučaju se primjenjuje kao vodica za usta, tako što se skuva šolja jačeg čaja i ohlađen se mućka u ustima.

Protiv opadanja kose

Jednaku količinu izmrvljene kore hrasta i ljuski crnog luka potopite u pola litre vode i kuvajte na tihoj vatri pola sata. Vodu procijedite i prelijte preko kose posle pranja. Ovaj postupak ponavljajte tri puta nedeljno.

URME su „slatkiši prirode“ – Četiri važna razloga da ih uključimo u ishranu

Agrosavjet
-
0
URME su „slatkiši prirode“ – Četiri važna razloga da ih uključimo u ishranu

Urme se drugačije nazivaju „slatkišima prirode“ jer su  poznate po svojoj slatkoći, što ih čini odličnom užinom ili zamjenom za bijeli šećer u receptima. One takođe obezbjeđuju antioksidanre, vlakna kao i brojne hranljive materije.

Kalijum

Urme sadrže kalijum jedan od najvažnijih minerala prisutnih u ljudskom tijelu. On reguliše ravnotežu tečnosti, kontrakcije mišića i nervne signale. Kada je nivo kalijuma nizak, to utiče na glavne tjelesne funkcije, što dovodi do niskog nivoa energije, grčeva u mišićima i fizičkog i mentalnog umora.

Urme sadrže vlakna

Vlakna su ključna u regulisanju digestivnog sistema i održavanju normalnog zdravlja crijeva. Dnevni preporučeni unos dijetalnih vlakana je 25 do 30 grama, piše Real Simple.

Pročitajte: Ove 4 namirnice ubrzavaju i najsporiji metabolizam

Urme sadrže magnezijum i bakar.

Magnezijum je važan mineral za ljudsko tijelo i mozak. On reguliše funkciju mišića i nerava, nivo šećera u krvi i krvni pritisak. Takođe je ključan za sintezu proteina u tijelu. Bakar pomaže da vaše tijelo dobije dovoljno gvožđa. Zajedno sa magnezijumom omogućuju tijelu da formira crvena krvna zrnca. Bakar takođe pomaže da se održe zdrave kosti.

Urme su dobar izvor vitamina B

Vitamin B6 pogoduje centralnom nervnom sistemu i metabolizmu. Funkcioniše tako da pretvara hranu u energiju i pomaže u proizvodnji serotonina i dopamina. Vitamin B6 je jedan od osam ključnih vitamina B koji su važni u podržavanju pravilnog funkcionisanja ćelija. Kada nivo vitamina B6 padne, ljudi reaguju osipom na koži, oslabljenim imunološkim sistemom, niskim nivoom energije.

Bonsai drvo – Osnovni savjeti za početnike

Agrosavjet
-
0
Bonsai drvo – Osnovni savjeti za početnike

Ako se odlučite na kupvinu bonsai drveta, valja se informisati baš o određenoj vrsti, a mi u nastavku donosimo uopštene savjete za uzgoj bonsai drvaca.

Uzgoj bonsai drvca

Bonsai drvce ne podnosi temperature niže od 15 stepeni. U ljetnim mjesecima preporučuje se da ga u jutarnjim satima držite na direktnom suncu, a preostali dio dana u sjeni.  Drvce bi trebalo stajati na povišenom. Zimi se preporučuje da bonsai drvce stavite pored prozora. Važno je da prima dovoljno sunca (zato se preporučuje da stoji na južnoj strani).

Zalivanje bonsai drvca

Redovno i pravilno zalivanje jedan je važnijih uslova za uspjeh bonsai drvaca. Odmah valja napomenuti da se zemlja u koju je drvce posađeno nikada ne smije osušiti u potpunosti. S druge strane, drvce se nikada ne smije niti previše zalivati. Tačnije, zimi se preporučuje zalivati jednom u dva dana, a ljeti se može zalivati čak i nekoliko puta dnevno, zavisno od položaja na kojem se nalaze i od vrućine.

Najbolje ih je zalivati malenom prskalicom zbog toga što vole prskanje po lišću, ali i dosta vlage u zraku. Zbog toga bi zimi bilo poželjno ovlaživati vazduh u grijanom prostoru oko drvca.

Mlaka voda je najbolji izbor za zalivanje. Štaviše, zbog manjeg udjela kamenca od vode iz slavine, najbolji izbor je kišnica. Nikako ne treba ići u drugu krajnost, tj. zalivati destiliranom vodom jer ona nema potrebne minerale.

Pročitajte: Evo kako se gaji fikus ginseng koji uspijeva i kao bonsai

Bonsai drvce se može zaliti i tako da posudu u kojoj se nalazi uronite u vodu (na primjer, u kantu) i ostavite tako otprilike 5 minuta. Nakon što posudu izvadite iz vode, pobrinite se da višak vode iscuri.

Uopšteno govoreći, teško je procijeniti koliko vode bonsai drvetu treba, to ponajviše zavisi od vremenskih uslova u kojima se nalazi, veličini posude u koju je posađeno drvce te od vrste zemlje (supstrata). U početku je važno provjeravati zemlju drvca pa prema tome zalivati.

Idealno vrijeme za zalivanje je rano jutro ili večer. Pripazite tokom jako vrućih dana. Voda se može previše zagrijati i tako naštetiti korijenu drvca.

Održavanje bonsai drvca

Prihranjivanje bonsai drvca

Preporučuje se prihranjivanje bonsai drvca vještačkim tekućim đubrivom, odnosno standardnim đubrivom za bilje. Vrlo je važno prihranjivati drvce jer voli propusnu zemlju, što znači da takva zemlja teže zadržava hranjive materije. Valja biti oprezan s količinom đubriva koju koristimo. Savjetuje se upola manja količine od preporučene.

Ako koristite tekuće đubrivo, treba ga nanijeti u već vlažnu zemlju. Ako pak koristite đubrivo u obliku štapića ili kuglica, opet treba pripaziti na količinu. Što se vremenskog razmaka između prihranjivanja tiče, u proljeće, ljeto i jesen se preporučuje prihranjivanje dva puta sedmično, a zimi jednom mjesečno. U ljeto na četiri sedmice treba napraviti pauzu od prihranjivanja.

Orezivanje bonsai drvca

Orezivanje bonsai drvca možda je najkomplikovaniji dio održavanja ove biljke. Kako biste u tome bili uspješni, potrebno je vrijeme i iskustvo. U nastavku donosimo uopštene smjernice o „bonsai tehnici“.

Drvce treba redovno orezivati jer mu se tako daje i održava oblik. Obično se širi prema gore i van što se naziva apikalnom dominacijom. Redovnim orezivanjem se pospješuje i rast unutrašnjih grana blizu debla.

Osnovno orezivanje se radi tako da se svi prerasli izboji (koji izlaze iz oblika) režu oštrim makazama. Orezuju se debele i velike grane. Vrlo često je teško odlučiti koje grane treba, a koje ne treba orezivati. Orezivanje se obavlja u rano proljeće ili kasnu jesen (prije ili poslije razdoblja rasta biljke).

Prije orezivanja drvce valja očistiti od suhog lišća. U pravilu se orezuju jedna od dvije nasuprotne grane ili jedna od dvije grane koje rastu paralelno. Takođe, treba ukloniti i grane koje se križaju s linijom drvca. Uklanjaju se i grane pri vrhu krošnje (kako bi drvce izgledalo skladnije). Za uklanjanje većih grana (debljih) potrebno je koristiti konkavna kliješta (kako bi se izbjegla pojava ožiljka koji se eventualno može ukloniti posebnom pastom).

Pročitajte: Pustinjska ruža – Cvijet božanstvenog izgleda koji traži minimalnu njegu

Presađivanje bonsai drvca

Kada korijenje napuni posudicu u kojoj bonsai raste, treba ga presaditi. U pravilu se presađuje svake 2 do 3 godine. Naravno, treba pratiti rast drvca i prema tome odlučiti kada ga presaditi. Presađivanje se obavlja u razdoblju mirovanja, tj. kasnu jesen ili rano proljeće. Kratko razdoblje nakon presađivanja, drvce treba držati na sjenovitom mjestu.

Priprema bonsai drvca za zimu

Priprema bonsai drvca za zimu započinje u novembru. U tom razdoblju đubrenje treba malo prorijediti. Listopadna bonsai drvca treba očistiti od osušenog lišća. Nakon toga, drvca se mogu ožičiti. Budući da bakrena žica može ostaviti mrlje na drvcu, možda je bolji izbor koristiti aluminijsku foliju.

U razdoblju pripreme za zimu, drvce treba i preventivno prskati krečno-sumporovom otopinom. Ona ubija larve i jajašca insekata, a štiti drvce i od gljivica. Nadalje, površinu treba očistiti od supstrata. Sklanja se 1 do 2 cm-a s vrha supstrata. Dio koji ste skinuli nadomjestite svježim supstratom, a potom ga dobro zalijte.

Pročitajte: Japanska dunja – Izdržljiva žbunasta ljepotica

Njega bonsai drvca preko zime

Zima je idealna za ožičavanje bonsai drvaca. Ožičavanje je prilično složen postupak. Svakako se teži sa što manje žice, postići što bolje položaje grana. Nikada ne smijete ukrštati žice. Svježe ožičeno drvce treba zaštititi od mraza i vjetra, ne smije ga se prskati te ga treba držati na temperaturi oko 4 stepena.

Uzgojiti bonsai drvce i uspješno ga održavati na životu može se činiti jako teškim, ali zapravo samo zahtijeva dosta informisanja i opreza. Uputstva koja smo ovdje pružili važe uopšteno za bonsai drvca, ali nakon kupovine treba obratiti pozornost na vrstu i informisati se upravo o njoj.

1...335336337...1.016Stranica 336 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia