Blog | Страница 335 од 1016

HRAST SVETO DRVO

Zanimljivosti

Agrosavjet

-

03/01/2022

Rod hrastova obuhvata preko 400 vrsta, a kod nas je zastupljeno samo desetak, uglavnom listopadnih. To su naše najvažnije drvenaste vrste koje čine prostorne komplekse čistih i mješovitih šuma u brdskom pojasu.

Drvo hrasta se upotrebljava za građu, namještaj, kao gorivo. Od lišća se pravi đubrivo lisnjak. Plod je žir, a koristi se za ishranu svinja. Ima značaja i u hortikulturi, kao dekorativno zelenilo.

Najrasprostranjeniji naši hrastovi su medunac, lužnjak, sladun, kitnjak, makedonski hrast i cer.

U srpskoj tradiciji cer je najpoznatiji. To je listopadno drvo široke piramidalne krošnje, visoko do 35 metara. Gruba siva kora u starosti je duboko uzdužno izbrazdana. Plod je jednosjemena orašica – žir. Najviše mu odgovaraju dublja, dosta suva zemljišta, slabo kisele reakcije.

Pročitajte: Napitak od žira – Ima brojne prednosti po zdravlje

Srbima je cer najpoznatiji pod imenom badnjak. Smatra se da je ovo ime dobio još u mnogobožačko vrijeme, kada je jedan od bogova bio i Badnja. Primanjem hrišćanstva, mnogobošci su spalili drveni kip Badnje, a pošto im je bio veoma drag, taj običaj su ponavljali određenog dana svake godine, koji su nazivali badnji dan.

Crkva je badnjaku dala novi smisao. Grijajući se oko cerovih grana, ukućane zagrijavaju ljubav, iskrenost i sloga. Svjetlošću badnjaka razgone mrak neznanja i praznovjerja, a obasipaju ih radost, zdravlje i obilje.

Danas badnjak ima samo simboličan značaj.

Ukiseljena mrkva u tegli – Ako volite mrkvu probajte ovaj recept

Zdravlje i ishrana

Agrosavjet

-

03/01/2022

0

Ukiseljena mrkva u tegli – Ako volite mrkvu probajte ovaj recept

Priznaćete, pomalo neobično. Ukiseljena mrkva – slatkasta, kiselkasta i još ljutkasta. Neobična ali mnogo ukusna i zdrava. Nije teška za pripremiti, a dodićete lijepo osvježenje.

Kad mogu krastavci, paprike, cvekla, zeleni paradajz zašto ne bi mogla i šargarepa?

Sastojci:

3 kg mrkve
9% alkoholno sirće
So
Šećer
Bijeli luk 1-2 glavice
Peršun – pola vezice
Ljute papričice 3-4 komada

Pročitajte: Šarena zimnica – Jednostavan recept uz koji ukusi ljeta ostaju i tokom zime

Priprema:

Mrkvu očistite i stavite, onako u cijelo, da se bare u slanoj vodi. 15-20 minuta od kad prokuvaju, odnosno kada počnu da mekšaju, ali još nisu u potpunosti obarene, već uz malo napora može viljuška da prođe kroz njih (ne i da ih prelomi) mrkve su dovoljno kuvane.

Ocijedite ih tad od viška tečnosti, pustite da se malo prohlade pa isijecite. Možete ih sjeći na kolutove 5-7 mm debljine ili na štapiće 2-3 cm dužine, pri čemu onda mrkvu siječete na polovine ili četvrtine uzdužno.

Dok se mrkva hladi isjeckajte bijeli luk, peršun i ljute papričice. Na 3 kg mrkve otprilike ide 1-2 glavice bijelog luka, pola veze peršuna i 3-4 ljute papričice, mada ove mjere možete jednostavno prilagoditi svom ukusu, zavisno od toga koji ukus želite da preovlada.

Isječene mrkve tad složite u oprane tegle sipajući u 2-3 sloja sjeckane začine. Onda u svaku teglu sipate po 2 rakijske čaše sirćeta, 2 kašičice soli i 1 kašičicu šećera, pa do vrha napunite teglu hladnom vodom. Dobro je zatvorite, provrtite, da vidite da negdje ne curi, a i da se so i šećer rastope i pasterizujete tako što u veću šerpu na dno stavite pamučnu krpu pa na nju uspravno tegle.

Pročitajte: Neodoljive pečene ljute papričice sa medom su idealna zimnica!

Sipate vode okolo i pustite da provri. Ovo je mjera za klasične tegle od 800 g, tako da za manje ili veće ipak morata prilagoditi mjere. Od 3 kg mrkve trebali bi dobiti 7 tegli, mada i ovo zavisi od načina na koji ste sjekli mrkvu.

Kad voda okolo tegli provri, isključite kolo i ostavite tegle do ujutru da se lagano hlade zajedno s vodom. Nakon toga tegle obrišete i složite na mračno i hladno mjesto da zimuju. Ukiseljene mrkve možete jesti već za par dana, mada one ovako spremljene mogu slobodno i narednu zimu dočekati.

Šta je potrebno da bi rana sjetva povrća počela?

Povrtarstvo

Agrosavjet

-

03/01/2022

0

Šta je potrebno da bi rana sjetva povrća počela?

Da biste otpočeli sa sjetvom povrća morate pratiti vremenske uslove.

Povrtarske kulture koje se siju rano karakteriše da klijaju, niču i rastu na nižim temperaturama, da su otporne na mraz i da s pojavom toplih dana s produženim osvjetljenjem veoma brzo prelaze u fazu cvjetanja.

Sačekajte da se zemlja zagrije na +5ºC. Nikada ne obavljajte radove i sjetvu kada je zemljište hladno. Ukoliko je prevlažno, sačekajte da se prosuši. Sjeme će u hladnom i vlažnoj zemlji brzo propasti.

Ako se temperature jako spuste, biljke posijane vani treba zaštiti agrotekstilnom folijom. Ona zadržava topliji vazduh uz zemlju i sprječava isparavanje vode te tako stvara pogodnu mikroklimu koja utiče na brži porast biljke. Na tržištu postoji više trgovačkih naziva za agrotekstil, a to su agril, lutrasil i kovertin.

Napravite sami kurkumu u prahu

Zdravlje i ishrana

Agrosavjet

-

03/01/2022

0

Kurkuma u prahu koju možete kupiti u prodavnici sadrži mnogo aditiva, vještačkih boja i ukusa koji u potpunosti mijenjaju njenu prirodnu aromu. Ako imate gdje da kupite svježi korijen kurkume možete sami napraviti kukrkumu u prahu i to pomoću naših savjeta.

Krajem ljeta, širom Indije se kurkuma priprema, suši i melje za zimu jer je to kod njih jedan od najviše korištenih začina. Ako u gradu u kome živite možete kupiti svježi korijen kurkume onda i vi možete spremiti prah za ovu zimu. Naravno ukoliko volite ukus i miris ovog jedinstvenog začina.

Pročitajte: Mješavina meda i kurkume moćan lijek iz prirode

Kupovina

U cijeloj ovoj priči najvažnije je da znate odabrati pravi kvaliteten plod. Prah možete napraviti od svježeg i od sušenog korijena. Kad je u pitanju svježi korijen, njegov rok trajanja je veoma kratak i čim ga kupite morate ga pripremati (sušiti i mljeti), a proces će biti nešto duži zato vam je naša preporuka da prah pravite od sušenog korijena kurkume. Čak i ako je prethodno sušen, ukoliko korijen nije hrskav nećete dobiti dobar prah koji će se brzo pokvariti.

Kupujte kurkumu organskog porijekla glatke kore koja na sebi nema tragove plijesni.

Pročitajte: Primjena kurkume kod raznih tegoba

Priprema i sušenje

Kurkuma bi trebalo da se suši na direktnoj sunčevoj svjetlosti i to tako da je prije sušenja isiječete na manje komade poslažete na tanjire i ostavite na suncu da se suši. Korijen treba da se osuši tako da bude u potpunosti hrskav bez ikakvih tragova tečnosti u suprotnom će se brzo pokvariti.

Nakon što se korijen osušio od njega ćete lako napraviti prah tako što ćete ga jednostavno samljeti u mlincu za kafu, zatim ga prosijte pa sameljite još jednom da dobijete sitan prah. Korijen je neophodno mljeti odmah nakon sušenja dok je još hrskav.

Nakon što ste korijen pretvrili u prah istresite ga na tanjir u tankom sloju i ostavite da se ohladi, a zatim ga spremite u staklenu teglicu sa hermetičkim poklopcem.

Pet biljaka koje su obilježile prošlu godinu

Ukrasno i ljekovito bilje

Agrosavjet

-

02/01/2022

0

Pet biljaka koje su obilježile prošlu godinu

Kada krećemo u novu godinu volimo napraviti retrospektivu na svim područjima, pa tako i u trendovima koji su obilježili godinu na izmaku. Tako je i u trendovima u uređenju interijera. Kako su biljke neizostavan dio svakog dobro uređenog i skladnog interijera, odlučili smo napraviti presjek onih koje su definitivno vladale 2021.

Monstera

Monstera je već dugo na listi omiljenih kućnih biljaka pa tako nije zaobišla ni 2021. Veličanstvena u svim svojim varijantama i vrstama glavna je u svakom interijeru. Ako ste obožavatelj biljaka, sigurno će vam jedan primjerak monstere biti idealan jer se lako održava.

Strelitzia

Strelitzia Nicolai poznatija i kao White bird of paradise jedna je od omiljenih biljaka u interijeru zbog svog raskošnog i atraktivnog izgleda. Obožava sunce, raste brzo, a o njoj se nije komplikovano brinuti.

Alocasia velvet

Alocasia Black Velvet prava je kraljica interijera. Njeni veliki, tamno zeleni baršunasti listovi unijeće raskoš u svaku prostoriju. Sve biljke iz porodice Alocasia, primjerice Zebrina i Slonovo uho, jednako su atraktivne, ali ovu doslovno svakodnevno poželite maziti.

Sukulenti

Što neobičnije i posebnije to bolje. Ovo vrlo lako može postati moto sukulenata koji su obilježili 2021.

Ficus lyrata

Ficus lyrata ili Fiddle Leaf Fig definitivno je jedna od najpopularnijih sobnih biljaka. Svojim velikim i veličanstvenim listovima, uzet će svu pažnju u prostoru. Fikus je idealan kao poklon za useljenje, diplomu ili neki drugi veliki i važan događaj u životu.

Samo zakopajte vrećice čaja u baštu i evo šta će se desiti

Organska proizvodnja

Agrosavjet

-

02/01/2022

0

Samo zakopajte vrećice čaja u baštu i evo šta će se desiti

Kesice s čajem imaju više namena, ali ako ih koristite za uzgoj povrća i cvijeća, to bi moglo da vam donese novčani profit.

Osim što kesica čaja pomažete svom bilju da bude ljepše i jače, ako ga koristite štitite i okolinu recikliranjem.

Listovi čaja sadrže taninsku kiselinu i hranljive materije koje su prirodno đubrivo za vaš vrt. Kada završe u zemlji, čaj se počinje raspadati, ispuštati u tlo hranljive tvari i tako kreirati zdravije okruženje za uzgoj, piše The Gardening Cook.

Pročitajte: Da li kamilica može da se posije iz kesice čaja?

Neke vrećice za čaj su napravljene od manila konoplje koja se dobija od vlakana iz lišća abake, biljke iz porodice banana. Takve vrećice se mogu staviti u zemlju zajedno s čajem jer se i one brzo raspadnu.

Takođe, iskorištene vrećice čaja, posebno crnog, mogu pomoći u zaštiti bilja od štetnika, kao što to radi i talog od kafe. Njihov miris smeta insektima koji vole grickati vaše cvijeće i povrće.

Vrećica s čajem može vam poslužiti i za sađenje sjemenja. Nježno stavite sjemenku u vrećicu, održavajte je vlažnom, a kad proklije, samo je premjestite zajedno s čajem u zemlju.

Pročitajte: Sa ovih 8 stvari nikad ne smijete da đubrite biljke: Mogu potpuno da unište cvijeće!

Nekima stare vrećice sa čajem služe i za ubrzavanje raspadanja u kanti za kompostiranje ili za održavanje vlage u teglama za cvijeće – sve što trebate napraviti je pod korijen biljke staviti vrećicu sa čajem kako biste mu osigurali više vlage.

Zaštita od hladnoće lukovičastog i gomoljastog cvijeća

Ukrasno i ljekovito bilje

Agrosavjet

-

02/01/2022

0

Zaštita od hladnoće lukovičastog i gomoljastog cvijeća

Niske temperature u toku zime mogu nanijeti znatnu štetu na posađenom cvijeću. Štete nastaju od veoma niskih temperatura, prilikom velikih oscilacija dnevnih i noćnih u rano proljeće kao i od poznih mrazeva.

Na većini lukovica i gomolja rijetko nastaju štete i pri veoma niskim temperaturama jer su otporne. Bez obzira na njihovu otpornost, one potiču iz različitih krajeva pa samim tim neke mogu biti osjetljive za gajenje na našem podneblju tj. na niske temprature. U svrhu preventive treba ih zaštiti od mraza.

Pročitajte: Pet savjeta za jesenju sadnju lukovica – U proljeće će vas dočekati bujno cvijeće u dvorištu

Zaštita od hladnoće lukovičastog i gomoljastog cvijeća

Sigurna zaštita je prekrivanje debelim slojem organskih materija (5 – 8cm) poslije jesenje sadnje. Preporuka je da se koristi treset, slama i potpuno zgoreli kompost. Ukoliko postoji mogućnost i jelove grane su odličan izbor jer su u toku zime dobra izolacija, a u rano proljeće se lakše uklanjaju.

Stajnjak ili nedovoljno zgoreli kompost treba izbjegavati ili rjeđe koristiti jer lukovice često istrule u toku zime pa se preporučuje za visoko rastuće sorte. Znatno veće štete nastaju od poznih proljećnih mrazeva gdje uglavnom strada cvijet dok se biljke normalno razvijaju. Zasađene lukovice i gomolje u rano proljeće za proizvodnju rezanog cvijeta spadaju u grupu koja često strada od poznih mrazeva (gladiole, begonije, dalije…).

Pročitajte: Kako saditi jesenje lukovice cvijeća

Najbolji rezultat se postiže prekrivanjem površina plastičnim folijama, gdje debljina folije nije bitna već broj slojeva folije. Jednostruka folija štiti do -2°C, zbog čega zasađene lukovice i gomolje treba pokriti sa dva ili tri sloja.

Voćari strahuju od žive u termometru

Agro vijesti

Agrosavjet

-

02/01/2022

0

Visoke temperature koje su najavljene u narednim danima za ovo doba godine nisu povoljne za voće, te ukoliko se taj period nastavi, ovo bi mogla biti teška godina za voćare, saglasni su proizvođači.

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpke, kazao je da će najavljene visoke temperature stvoriti probleme za voćare odnosno voće.

„Vjerovatno će pup da krene zbog visoke temperature i puno vlage, a vegetacija bukvalno nije ni stala ove godine“, kazao je Dojčinović za „Nezavisne novine“ i dodaje da je veliki stah kod voćara od vremena.

„Ako budu visoke temperature u januaru, kao što najavljuju, jako loše će se odraziti na voćarsku proizvodnju“, kazao je Dojčinović i ističe da voćari ne mogu biti zadovoljni, te da će sigurno imati veliku štetu.

Pročitajte: Zaštitite voćke od mraza na pravi način i spriječite štetu

„Za voćarsku proizvodnju trebalo bi da oko 30 dana temperatura bude ispod 10 stepeni da bi voćke imale normalnu vegetaciju“, ističe Dojčinović.

Budući da su temperature iznad prosjeka, sigurno će, navodi on, u narednom periodu biti i manje padavina, pa samim tim biće i problem s nedostatkom vlage u zemlji. Dojčinović dodaje da se tako mogu očekivati i manji prinosi.

Kako je rekao, voćarska proizvodnja u ovom periodu trebala bi da miruje.

„Vremenske prilike su postale nepredvidive, više ništa ne znamo ni kada će snijeg, ni kada će mraz, tako da moramo biti spremni na vremenske oscilacije i imati prateću opremu koja je potrebna za zaštitu od vremenskih nepogoda“, pojasnio je Dojčinović. Zaključio je da je iz godine u godinu sve lošiji položaj voćara.

„Najmanje 20 odsto voćara je odustalo od bavljenja voćarstvom jer nemaju mogućnosti ulaganja u svoje zasade“, kazao je Dojčinović.

Da će temperature koje nisu u skladu s godišnjem dobom našteti skoro svim voćkama, kaže i Nikola Vukota, voćar iz Gradiške.

„Ukoliko visoke temperature potraju, šteta će nam biti ogromna“, kazao je Vukota za „Nezavisne novine“.

Da su voćari s razlogom zabrinuti zbog najavljenih visokih temperatura, kaže i Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.

„Svjedoci smo da je u nekim prethodnim godinama kada smo imali ovakve pojave, a naročito ako to potraje, dolazilo do reaktiviranja vegetacije i da se napravi zbrka unutar organizma same voćke, koja bi dovela do ponovog cvjetanja, a znamo da to donosi štetu voćkama u konačnici“, kazao je Marinković za „Nezavisne novine“.

Pročitajte: Uticaj mraza na voće

Sa druge strane ozime kulture koje su zasijena ne mogu pretrpjeti štetu od najavljenih visokih temperatura.

Dragan Mandić iz Zavoda za strna žita pri Poljoprivrednom institutu RS kaže da je stanje zasad odlično.

„Najavljeno vrijeme pogoduje pšenici, jer temperature iznad pet stepeni su pogodne za razvoj biljaka, a takvih temperatura ima nekoliko sati u toku dana, pa ono što biljka preko noći izgubi u nižim temperaturama, preko dana vrati“, kazao je Mandić.

Voćke se sade i zimi ali ne baš uvijek

Voćarstvo

Agrosavjet

-

01/01/2022

0

Jesenja sadnja voćaka se pokazala kao najbolja ali ona se može produžiti i zimi, ali samo onda kada je temperetura vazduha iznad nule i kada zemljište nije smrznuto.

Za nove zasade bira se zemljište na kojem je prethodno urađena hemijska analiza. Ako u zemljištu nema dovljno humusa, njegov sadržaj se povećava unošenjem dobro zgorelog stajnjaka. Tako se istovremeno „obogaćuje“ azotom, fosforom, kalijumom i mikroelemntima. Stajnjak se odma zaorava, na 10-15 cm. Na osnovu rezultata hemijske analize zemljišta dodati po potrebi mineranlna đubriva (NPK)

Priprema zemljišta za sadnju podrazumijeva krčenje rastinja, vađenje panjeva, uklanjanje velikog kamenja, nivelaciju terena ukoliko je potrebno.

Slijedi tzv. fina priprema zemljišta. Tanjira se u jesen, ako će se u to vrijeme i saditi ili zimi ako se voćnjak podiže u proljeće. Radi se teškim tanjiračama po dijagonali u odnosu na smjer oranja, u dva navrata – unakrsno. Neposredno pred sadnju zemljište se usitni sjetvospremačem. Ako je parcela loše pripremljena radi se dva puta – unakrsno po dijagonali. Poslije fine pripreme, traktorskom bušilicom se kopaju jame za sadnju, dovoljno velike da može da se postavi korijen sadnice.

SADITI SAMO ZDRAVE SADNICE

Bez obzira na vrstu voćaka, važan je pravilan izbor sadnica. One moraju biti zdrave, s dobro razvijenim korijenom i nadzemnim dijelom, ne starije od dvije godine. Najbolje su sadnice s prevremenim grančicama, jer rađaju već u drugoj godini. Pripremaju se neposredno pred sadnju. Prije toga se odstrane sve na kojima se primijete znaci bolesti i štetočina, koje se su mehanički oštećene, suve i izmrzle. Posebna pažnja se obraća na rak korijena. Povrijeđene žile se odsijeku do zdravog mjesta, a zdrave prekraćuju da se „osvježe“ presjeci. Odsijecaju se i žile koje se ukrštaju i prepliću. Presjeci se prave oštrim makazama, vodeći računa o tome da budu što manje, da lakše zarastu.

Da bi sadnja bila što preciznija, koristimo čelične sajle, na kojima su obilježena mjesta za voćke u redu. Razvlače se i zatežu uz pomoć čeličnih šipki, između postavljenih kočića kojima su obilježeni redovi. Sva obilježena mjesta na sajli treba da se nalaze iznad jame. Za sadnju su potrebna dva radnika. Prvi postavlja uspravno sadnicu u jamu, tačno pored markice a drugi na žile nanosi rastresitu zemlju i povremeno je sabija nogom.

Voćke se sade na dubinu na kojoj su bile u rasadniku. Spojno mjesto ne bi trebalo da bude više od centrimetar dva iznad zemlje.

Koji su najljekovitiji dijelovi maslačka

Ukrasno i ljekovito bilje

Agrosavjet

-

01/01/2022

0

Koji su najljekovitiji dijelovi maslačka

Maslačak (lat. Taraxacum officinale) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočike. Raste u umjerenim klimatskim uslovima na travnjacima, pored puta, rijeka i jezera, jer voli vlažno zemljiše.

Zbog aromatično-gorkog ukusa u narodu je poznata i pod imenima gorko zelje, popina pogačica, žutinica, žućanik, žuto zelje, mlječika. Poreklo maslačka nije poznato, za ljekovita svojstva ove biljke znali su još stari Grci i Arapi koji su je koristili da umire bolove u stomaku. U srednjem vijeku na cijeni je bila mliječna, bijela tečnost koja se cijedila iz stabljike jer se vjerovalo da pomaže kod bolesti očiju.

U tradicionalnoj kineskoj medicini maslačak se koristi za stomačne tegobe posebno kod upale slijepog crijeva, ali i prilikom problema u dojenju kod porodilja koji nastaju prilikom zapaljenja mliječnih kanala ili nedostatka protoka mlijeka. Maslačak je bio izuzetno cijenjen i među sjevernoameričkim Indijancima. Maslačak, kao ljekovitu biljku prvi je početkom 16. vijeka opisao njemački botaničar Hieronimus Bok.

Maslačak dostiže visinu između 20 i 25 centimetara, ima vretenast korijen koji je izuzetno razgranat pri površini zemlje i može da dostigne veličinu i do pola metra.

Stabljika je šuplja iznutra, a čitava biljka sadrži mliječni sok emulziju bjelančevina i smole gorkog ukusa, dok je cvijet jarko žute boje. Period cvjetanja je od marta do maja poslije koga se pojavljuje sjeme u obliku bijele, pamučaste loptice.

Pročitajte: Kako maslačak čisti jetru i pluća: Narodni lijek koji se pravi sada! /RECEPT/

Svako sjeme ima vazdušasti rep kako bi ga vjetar lakše raznio. Kao hrana maslačak se najčešće koristi kao salata za koje se upotrebljava mlado lišće u rano proljeće. Listovi maslačka sadrže 16 do 18 posto vitamina C i tri procenta gvožđa mnogo više nego spanać. Mlado lišće prije cvjetanja može da se bere i osuši na promaji, a potom da se kasnije priprema kao čaj.

Salata od maslačka pročišćava krv, podstiče mokrenje i ublažava bolove kod oboljenja žuči i jetre, dok čaj od mladog lišća ublažava urinarne infekcije.

Ljekovita svojstva maslačka ima zahvaljujući svom hemijskom sastavu. Sadrži gorke materije, smole, vosak, eterična ulja, flavonoide, inulin, hetrerozide…

Pročitajte: Evo kako MASLAČAK možete koristiti u protiv PLAMENJAČE

Ova biljka je bogata vitaminima A i B, organskim kiselinama, mineralima posebno kalijumom, natrijumom i magnezijumom. U narodnoj medicini koristi se kao gorko sredstvo (kolagog) za smanjivanje masnoće u krvi, cvjetovi za pripremu sirupa sličnog medu, koji se koristi za jačanje organizma, čišćenje krvnih sudova, bronhitis, prehladu, upalu desi i regulisanje varenja. Od prženog korijena može da se napravi zamjena za kafu.

Nekada se smatralo da je maslačak dobar za one sa slabim stomakom, a novija naučna istraživanja su dokazala da pored problema sa stomakom ova biljka povoljno utiče na jetru i žuč jer pospješuje stezanje žučne kese čime se višak žuči potiskuje u crijevo. Najljekovitiji i najdelotvorniji je svježe isceđeni sok od mlade biljke, koji se preporučuje za ublažavanje stomačnih tegoba i hemoroida.

Maslačak je izvrstan diuretik, čisti krv, pomaže u liječenju gihta, anemije, reumatizma, čireva, kod upale bešike, otvara apetit. Ljekovitost maslačka potvrdili su i naučnici koji su tokom istraživanja na životinjama uočili da ova biljka utiče na regulisanje nivoa šećera i lošeg holesterola u krvi.

Gorki sastojci, inulin i polisaharidi prisutni u korijenu maslačka povoljno djeluju na ravnotežu crijevne flore, a sama biljka ima antioksidativni efekat na kompletan oranizam. Ipak prije korišćenja trebalo bi se konsultovati sa ljekarom, ili iskusnim travarom.

HRAST SVETO DRVO

Pročitajte: Napitak od žira – Ima brojne prednosti po zdravlje