Naslovnica Blog Stranica 201

Boranija je čudesno povrće za kontrolu nivoa šećera u krvi

Boranija spada u nevjerovatnu superhranu za ljude koji se bore sa dijabetesom, jer ona pomažu u kontrolisanju nivoa šećera u krvi.

Boranija je mahunarka i nalazi se na vrhu liste namirnica koje se preporučuju dijabetičarima, a koju preporučuje i Američko udruženje za dijabetes (ADA).

Njihov sadržaj antioksidanata, dijetalnih vlakana, minerala i vitamina može pomoći u sprečavanju nastanka šećerne bolesti.

Boranija takođe pruža zdrave količine proteina. Ona košta mnogo manje od ostalih izvora zdrave ishrane, pa je atraktivna i za zdrave ljude i za dijabetičare, posebno za one koji nemaju dovoljno finansijskih sredstava.

Pročitajte: Njega usjeva boranije

Kako boranija koristi ljudima koji imaju dijabetes?

Kada je u pitanju njen uticaj na nivo šećera u krvi, složeni ugljeni hidrati koji se nalaze u boraniji rangiraju se nisko na skali glikemijskog indeksa (GI).

Tijelu je potrebno više vremena da je svari, pa ona sporije i ravnomjernije oslobađa šećer u krv, održavajući nivo glukoze u toj tečnosti stabilnim na duže vrijeme.

Treba znati da pečena boranija može da sadrži više ugljenih hidrata od svježe i ta veća količina ugljenih hidrata čini da je u takvom stanju manja zdravo za dijabetičare. Još gore, konzervirana pečena boranija sadrži i velike količine dodatog šećera, pa je zato kuvana boranija najbolji izbor za ishranu.

Prednosti složenih ugljenih hidrata dodatno su povećane visokim sadržajem vlakana u boraniji. Vlakna poboljšavaju varenje i pomažu da dobre bakterije u crijevima bujaju.

Jedenje boranije i druge hrane bogate vlaknima može pomoći smanjenju uticaja jednostavnih ugljenih hidrata na nivo glukoze u krvi. Vlakna usporava varenje, a to pomaže u održavanju stabilnog nivoa glukoze u krvi.

Osim što podstiču probavu, dijetalna vlakna takođe poboljšavaju zdravlje srca. Vlakna pomažu u regulisanju nivoa holesterola u krvi i smanjuju rizik od srčanih bolesti, gojaznosti i moždanog udara. Kardiovaskularne i metaboličke bolesti često nastaju zbog nezdravih stanja izazvanih dijabetesom.

Pročitajte: Visoke sorte boranije i njihove karakteristike

Ostale hranljive i zdravstvene koristi boranije

Boranija takođe daje dosta biljnih proteina koji su organizmu potrebni za rast i popravljanje oštećenih tkiva. Protein je izvor energije, ali pošto je složen ugljeni hidrat, treba mu više vremena da se svari, tako da duže održava ljude sitim. Zbog toga ljudi jedu manje i pomaže im u sprečavanju prejedanja i gojaznosti.

Šolja boranije daje isto proteina koliko i 50 grama mesa. Ali za razliku od hrane životinjskog porijekla, boranija nema zasićenih masti. Zato ona nudi odličan način povećanja unosa proteina bez suvišnih kalorija.

Boranija je takođe sadrži obilje vitamina i minerala, kao što su kalcijum, folati, gvožđe i magnezijum.

U isto vrijeme, boranija skoro da nema suvišnog holesterola, trans masti i soli. Kombinacija visokog sadržaja hranljivih sastojaka i malo štetnih jedinjenja čini boraniju veoma efikasnim u prevenciji bolesti.

Pročitajte: Nepravedno zapostavljene sorte mahunarki

Svako treba da uvrsti boraniju u ishranu

Ništa lakše nego dodati boraniju u svoju ishranu. Ona se jednostavno može jesti kao obrok ili kao prilogu uz neko glavno jelo.

Boranija se odlično slaže i u salatama. Neizostavni je dio vege pljeskavica, kao i obavezni sastojak za punjenje buritota i takosa.

Kad god je to moguće, nabavite svježu i sirovu (nesmrznutu) boraniju. Pripremite je za kuvanje tako što ćete je namočiti u vodi 8 do 12 sati, a zatim temeljno isprati. To smanjuje rizik od nadimanja, gasova i drugih neprijatnih nuspojava jedenja ovog povrća.

Slatko od dunja sa orasima – Najbrža priprema starinske poslastice

Kako da pripremite ukusno i mirisno slatko od dunja sa orasima pročitajte u nastavku teksta.

Sastojci slatko od dunja sa orasima:

1,5 kg rendanih dunja
2 kg šećera
400 ml vode
1 limun

Pročitajte:  Imate višak tikvica? Napravite slatko – Nećete se pokajati

Šećer i vodu staviti da se špinuje. U ušpinovan šećer dodati rendane dunje. Od početka ključanja kuvati (bez mijšanja samo lagano protresati posudu) 15-20min. Pred sam kraj dodati kolutove limuna, a zatim skiloniti sa vatre i dodati 300 gr nasjeckanih oraha.

Sačekati par minuta pa još vruće stavljati u tegle.

Detalje pripreme pogledajte u videu:

Uzgoj bijelog luka i luka u organskoj bašti

Hladniji mjeseci u godini idealni su za uzgoj povrtnih kultura poput bijelog luka, luka, mrkve, graška, boba i salate, jer im u početnim fazama rasta bolje odgovaraju niže temperature te dovoljno vlažno tlo. Ove povrtnice moguće je saditi u kasnu jesen ili u rano proljeće pa se zavisno od vremena sadnje/sjetve nazivaju jesenskim ili proljetnim povrtnicama. Pa tako razlikujemo jesenski luk/bijeli luk od onoga proljetnog isto kao i mrkvu, grašak i salatu.

Uzgoj bijelog luka i luka u organskoj bašti

Bijeli luk( Allium sativum) i luk (Allium cepa)  pripadaju porodici lukovičastog povrća koje se uzgajaju na vrlo jednostavan i sličan način.

Bijeli luk se uzgaja vegetativnim putem iz češnjeva, dok se luk uzgaja iz malih lukovica koje se mogu uzgojiti sjetvom sjemena iz kojih se razvija lukovica te se ona sadi tek u drugoj godini uzgoja. Uglavnom, uzgoj ove dvije povrtnice iz češnjeva i lukovica  je identičan jer imaju iste zahtjeve prema položaju, hranjivima i tlu.

Pročitajte: Uzgojite savršen PRAZILUK na potpuno prirodan način

Luk se može saditi i u maj, nakon što prođe opasnost od napada lukove muve, iako su plodovi (glavice) po pravilu nešto manji i ako nastupi duže sušno razdoblje potrebno je zalijevati nasad. Ako se lučice sade samo zbog lista tada ih je moguće saditi skoro pa cijelu godinu na vrtu, osim ako tlo nije smrznuto. Takođe, sadnja lučica u posudama na balkonu je postala sve popularnija za sve one ljude koji nemaju svoj komadić zemlje, a žele uzgojiti zdravu, neprskanu biljku.

Uslov je da se bijeli luk i luk nikada u vrtu ne sadi u blizini, već ih je potrebno odvojiti drugim biljnim kulturama, a idealni su upravo dobri susjedi u vrtu.

U jesenskoj sjetvi sade se od druge polovine oktobra pa sve do polovine novembra, dok je proljetnu sjetvu idealno započeti već u drugoj polovini februara pa do polovine marta ako to vremenski uslovi dozvoljavaju. Naime, ranom sjetvom moguće je izbjeći najopasnijeg štetnika lukovičastog povrća, tzv. lukovu muvu koja je aktivna već sredinom aprila, a napada mlade i dovoljno nerazvijene biljke.

Ranijom sadnjom bijeli luk i luk će imati dovoljno vremena da ojačaju i izbjegnu spomenutog štetnika. Takođe jesenskom ili ranom proljetnom sadnjom možemo očekivati i veće prinose,  jer u tlu uglavnom ima dovoljno vlage i temperature su niže pa se i biljke bolje i brže razvijaju.

Za sadnju češnjaka najbolje je osigurati vlastito sjeme koje se sadi iz godinu u godinu iz razloga što je ono prilagođeno podneblju  i uslovima u vašemu vrtu pa je stoga i zdravije i otpornije.

Pročitajte: Jesenja sadnja luka – Savjeti za uspješnu proizvodnju

Dobri susjedi u bašti bijelog luka su: mrkva, paradajz, krastavci, jagode, neven, origano, ruže i voće.

Loši susjedi u bašti bijeli luka su : pasulj, kupus, grašak.

Postoji više vrsta sjemena bijelog luka od ružičastih pa do bijelih kultivara kao i kultivara za jesensku i proljetnu sadnju. Jesenski bijeli luk stvara veće glavice od proljetnog, ukusniji je i vrlo je otporan na niske zimske temperature, dok je proljetni poznat po tome što se može duže čuvati pa nije rijetkost da ostane zdrav cijelu godinu.

Lučice luka takođe možemo nabaviti u raznim bojama od bijele, žute pa sve do ružičaste i ljubičaste. Svaka vrsta je posebna na svoj način pa tako je srebrenac idealan za uzgoj mladog luka, dok je npr. ljubičasti poznat kao najzdraviji i najdekorativniji.

Mnogi bacaju ovaj dio jabuke, a to je ogromna greška – gubi većinu vitamina i vlakana

Jabuka je jedna od omiljenih poslastica, a naučno je dokazano da njena kora sadrži najviše vitamina.

Zbog toga se preporučuje, da jabuku nikako ne ljuštite, već da je jedete zajedno sa korom.

Većina vlakana je u kori

Oblikovanje krošnje oraha i rezidba u prvoj godini

Orah se najčešće uzgaja u obliku piramide. Visina stabla ne bi smjela prelaziti 100–150 cm jer stabla s višim deblom kasnije ulaze u rod. No, ako se orah uzgaja i zbog drva, onda deblo treba biti više kako bi se zadovoljili standardi za drvnu industriju.

Rezidba oraha treba biti minimalna, a provodi se u prvih 5 – 6 godina nakon sadnje kako bi se oblikovala jaka i dobro razgranata krošnja koja će biti dobro osvijetljena sa svih strana. Rezidba oraha obavlja se isključivo u razdoblju mirovanja kako bi se izbjeglo curenje sokova koji ometaju zacijeljivanje rana.

Rezidbu oraha u svrhu oblikovanja krošnje u najbolje je obaviti osljepljivanjem pupova jer jednogodišnji izbojci imaju šuplju srčiku i teško zacjeljuju pa je poželjno izbjegavati rezidbu prije kretanja vegetacije. Izuzetak je skraćivanje sadnice na visinu debla prije prve vegetacije. Neke sorte (Franquette) imaju oštrije uglove grananja pa im se mladice moraju poviti kako bi krošnja bila otvorenija. Osnovne grane s provodnicom moraju zatvarati ugao od 45° jer se tako postiže dobra ravnoteža rasta i rodnosti.

Pročitajte: Rezidba oraha određuje brojnost i kvalitet ploda

Važno je odabrati kvalitetne sadnice koje će se moći dobro oblikovati. One moraju biti dobro razvijene barem do visine 2 m kako bi se moglo oblikovati deblo željene visine. Nakon sadnje, a prije početka vegetacije, sadnice se skraćuju na 1–1.5 m visine debla kojoj se dodaju još i četiri do pet dobro raspoređenih pupova iz kojih će se razviti tri do četiri osnovne grane i provodnica koja se uzgaja iz najvišeg pupa. Pupovi međusobno moraju biti razmaknuti dvadesetak cm kako bi grane krošnje bile čvrste. Stoga ukupna visina skraćivanja ne bi smjela biti manja od 2 m.

Sve mladice koje rastu iz ostavljenih pupova treba pustiti da slobodno rastu. Nepoželjne suparničke mladice koje se razvijaju blizu provodnice najbolje je odmah odstraniti ili potpuno spriječiti razvoj osljepljivanjem pupova. Također treba uklanjati sve mladice koje rastu ispod visine debla.

Četiri osnovne grane bi u odnosu na strane svijeta morale biti raspoređene na sljedeći način. Prva i najniža osnovna grana mora rasti prema jugozapadu kako bi kasnije štitila deblo od ožeglina i mrazopuca. Druga osnovna grana mora se pružati prema jugoistoku kako ne bi zasjenjivala prvu osnovnu granu. Treća osnovna grana mora se pružati prema sjeverozapadu kako ne bi zasjenjivala ostale grane, a imat će dovoljno svjetla jer je smještena blizu vrha krošnje. Četvrta osnovna grana mora se pružati prema sjeveroistoku kako ne bi zasjenjivala ostale grane, a imat će dovoljno svjetla jer je smještena u vrhu krošnje.

Ako neka mladica i nema željeni smjer rasta, onda je se povijanjem može ispraviti da raste u željenom smjeru. Jedino je važno da raste blizu potrebnog mjesta na voćki i da se povijanjem ne pravi velik luk.

Kad ostavljene mladice narastu 40–50 cm, potrebno ih je poviti tako da zatvaraju ugao od oko 45° u odnosu na provodnicu. To se može učiniti uz pomoć uz pomoć štapova koji se pričvrste u krošnju kako bi držali potreban razmak. Ako mladice za osnovne grane slabo rastu, privremeno ih se može ostaviti u uspravnom položaju kako bi ojačale, a povijanje pod željenim uglom ostavi se za drugu vegetaciju nakon sadnje.

Loše komšije: Krompir i luk nikad ne čuvajte zajedno, evo zašto!

Ako znate koje vrste namirnica mogu biti skladištene zajedno, a koje ne smiju biti blizu jedna drugoj, tad ćete produljiti vijek trajanja vaše hrane. Uopšteno, nemojte skladištiti voće ili povrće osjetljivo na etilen s voćem ili povrćem koje proizvodi veliku količinu tog plina, kaže John Adler iz američke frime koja se bavi hranom Blue Apron. 

– Vjerojatno najbolji primjer za to je skladištenje luka s jabukama, jer ćete završiti s jabukama koje imaju miris luka. Ili, još jedan bolji primjer su krompir i luk. Zajedničko skladištenje luka i krompira ubrzat će proces zrenja krumpira, a time i bržeg kvarenja ili klijanja. To vrijedi i za češnjak, unatoč činjenici da bi krompir, luk i češnjak trebali biti smješteni zajedno na hladnom i tamnom mjestu – pojasnio je.

Pročitajte: Pravilno skladištenje produžava vrijeme čuvanja krompira

Izdvojio je i jabuke kao primjer. One, kaže, puštaju puno etilena pa ih ne želite držati u zdjeli s drugim voćem.

– Pokušajte ih držati najmanje 15 do 20 centimetara od ostalog voća i povrća. Postoji jedn izuzetak od ovih pravila, a to je ako poželite da vam neko voće brže sazre, poput nezrelih banana, tada jabuke stavite blizu – otkrio je.

Poput jabuka i zrelih banana, i dinje proizvode dosta etilena.

Ove dvije grupe namirnica ne idu zajedno

Proizvođači etilena su:

  • avokado
  • jabuke
  • banane (zrele)
  • smokve
  • grožđe
  • dinje
  • kruške
  • breskve i nektarine
  • paprike
  • krompir
  • paradajz

Osjetljivi na etilen su:

  • banane (nezrele)
  • brokula
  • prokulice
  • kupus
  • mrkva
  • karfiol
  • krastavci
  • lisnato povrće
  • zelena salata
  • luk
  • tikvice

Kako ćete spriječiti truljenje plodova bundeve

Ako želite da vam bundeve što duže traju, onda već prilikom kupnje treba paziti kakvu bundevu ćete izabrati. Dobro ju pregledajte da nema nigdje posjekotina, udubljenja ili mrlja.

Sami životni vijek bundeva razlikuje se od jedne do druge vrste. Ako ih držite podalje od direktnog sunca ili hladnoće, možete očekivati ​​da će trajati dva do tri mjeseca.

Kako spriječiti truljenje bundeve u bašti?

Bundeve treba zalijevati samo dok se ne pojave plodovi.

„Bundeve vole nešto više navodnjavanja u fazi cvijetanja za pravilan razvoj ploda“, kaže Patty Buskirk, vodeći oplemenjivač biljaka i hortikulturist u kompanij Seeds by Design.

„Održavajte stabilan raspored navodnjavanja dok se plodovi ne zametnu, a zatim potpuno prekinite zalijevati kad plodovi počnu dobijati ​​boju kako biste smanjili rizik od truljenja“, objašnjava za Country Living.

Pročitajte: Bundeva, kraljica jeseni u službi zdravlja

Neka priroda učini svoje. Bundeve zametnu puno cvjetova, a zatim ispuste plodove koje biljka ne može održati do zrelosti.

„U redu je ostaviti bundeve na peteljci, ali ih je potrebno nježno podignuti sa zemlje i staviti na, na primjer, malu drvenu kutiju, na slamu ili malu paletu kako biste ih zaštitili od suvišne vlage iz zemlje“, kaže Buskirk.

Kako spriječiti truljenje bundeva kod kuće?

Ako želite potpuno prirodno sačuvati svoju bundevu, postoji nekoliko jednostavnih savjeta i trikova.

Manje poznata metoda prirodnog konzervisanja bundeve je paprena metvica. Sve što trebate učiniti je razrijediti jednu jušnu kašiku eteričnog ulja paprene metvice u litri vode. Zatim smjesu ulijte u čistu bočicu s raspršivačem i lagano poprskajte bundevu.

Paprena metvica je prirodni suzbijač gljivica i usporit će proces truljenja, značajno produžujući životni vijek vaše bundeve.

Kako spriječiti da vam se bundeva smežura?

Bundeve se smežuraju jer im ponestane vlage. Svakodnevno prskanje vodom pomiješanom s nekoliko kapi izbjeljivača održat će bundevu vlažnom i otjerati bakterije.

Kako biste spriječili mikrobe da pretvore bundevu u kašu, upotrijebite izbjeljivač i vodu za pranje ili potapanje bundeve, pritom pazeći da očistite sve dijelove ploda.

Prehladna okolina može dovesti do propadanja bundeve, stoga ih izbjegavajte stavljati u zamrzivač ili ih izlagati mrazu. Najbolje se čuvaju na temperaturama između 10 i 15 Celzijusa stepeni i na umjereno vlažnom mjestu.

Kako ispeći kestenje u rerni?

S nestrpljenjem smo dočekali sezonu omiljenih šumskih plodova – kestena. Tim povodom smo pripremili kratak vodič „kako ispeći kestenje u rerni“. Ovaj postupak je zaista jednostavan i ne zahtijeva posebne kulinarske vještine. Trebaće vam samo kvalitetni plodovi, nož, pleh, rerna i malo dobre volje.

Kako pripremiti kestenje za pečenje?

Dobra priprema je ključ uspjeha. Prije svega, trebate oprati kestenje. Kad su kesteni čisti, osušite ih i stavite na dasku za rezanje. Morate izrezati prorez u ljusci svakog kestena jer to omogućuje istjecanje pare tokom procesa kuhanja, odnosno pečenja. Vrlo oštrim nožem s deblje strane kestena napravite rez dubok 3 mm. Može biti u obliku plusića ili veći, polukružan.

Pročitajte: Kako da ispečete kesten i od njega napravite kolač?

Ovaj korak je obavezan! Jer ako ne napravite rupu za izlaz pare, kesten će eksplodirati. Uz to, stvaranje dovoljno velikog reza olakšava guljenje kestena.

Pečenje kestenja

Pečenje kestena u rerni prilično je jednostavno. Kada su kesteni pripremljeni, stavite ih na pleh i pecite 20-ak minuta na 200 °C. Gotovi su kad se raspuknu i kad se kuhinjom počne širiti neodoljiv miris jeseni. Većim kestenima biće potrebno oko 20 do 25 minuta pečenja, a manjim samo 10 do 15 minuta. Ako primijetite da su kesteni još uvijek nedovoljno pečeni nakon vađenja iz rerne, slobodno ih vratite u rernu na još nekoliko minuta, samo pripazite da ih ne prepečeš. Ako su kesteni u potpunosti pocrnili, vrlo vjerojatno ste ih prepekli pa je naš savjet da svakih nekoliko minuta zavirite u rernu i provjerite stanje.

Kada su pečeni, izvadite ih rerne te pleh pokrijte mokrom krpom i držite tako 10-15 minuta kako bi se kesteni omekšali i bili lakši za guljenje.

Sjetva ozimog povrća u oktobru i novembru mjesecu

Sjetva ozimog povrća ove jeseni je dobar izbor jer u proljeće ćete imati mlado povrće, puno vitamina i minerala. Crni luk će biti pojeden u slast u proljeće, spanać će vam donijeti gvožđe kada je proljećni umor prisutan.

Sjetva ozimog povrća

Jesenja sjetva, odnosno, sadnja povrća je veoma korisna jer obezbjeđuju svježe plodove u rano proljeće. U našim klimatskim uslovima u jesen se uglavnom sije i rasađuje crni luk srebrenjak, salata, spanać, grašak i kupus. Za ovakvu vrstu proizvodnje treba prije svega izabrati odgovarajuće sorte, odabrati pravo vrijeme sjetve kao i adekvatnu agrotehniku kako bi biljke lakše podnele nepovoljne uslove tokom zime na otvorenom polju.

Nakon završene berbe i uklanjanja ostataka biljaka prethodne kulture, potrebno je obaviti obradu i pripremu zemljišta za sjetvu ozimog povrća. Prilikom obrade, obaviti i zaoravanje potrebnih količina organskog i mineralnog đubrenja koje se unosi na osnovu rezultata agrohemijske analize zemljišta.

Tokom oktobra mjeseca, ukoliko su povoljni vremenski i zemljišni uslovi, u baštama se sije, odnosno sadi ozimo povrće. Ozime sorte salate, kada imaju tri-četiri lista, rasađuju se na razmak od 15-20 cm u redu i 20-30 između redova.

Setva ozimog povrća ove jeseni

Krupan arpadžik se može iskoristiti u proizvodnji mladog luka. Sadnja se obavlja gusto sa razmakom redova od 20 cm, a u redu od 5 cm. Iz ovakvih lukovica u rano proljeće se dobija mladi luk koji se koristi za ishranu već od kraja februara. Takođe, krupan arpadžik se može koristiti i kasnije u toku zime, za proizvodnju mladog luka u zaštićenom prostoru. Sadnja se obavlja od kraja novembra pa sve do sredine januara.

U oktobru se sadi i bijeli luk. Koriste se krupniji čenovi jer se tako razvijaju jače i otpornije biljke. Sadi se u redove na razmak 20-40 cm, a u redu 5-10 cm. Pored luka, sije se i ozimi spanać. Spanać se sije sredinom oktobra. Za sjetvu se biraju sorte koje su tolerantne na niske temperature. Berba listova spanaća je u proljeće, u martu i aprilu. Spanać u zimu ulazi s dva do četiri prava lista i takav prezimljava. U proljeće normalno nastavlja rast. Za ozimu proizvodnju, spanać se sije na uzdignute gredice koje su manje izložene zadržavanju vode kod veće količine padavina.

Krajem oktobra i početkom novembra mogu se sijati šargarepa i grašak ukoliko su povoljni uslovi.

Autor: Snježana Vujinović, dipl.inž., PSSS Srbija

Tečno zlato – Najbolji recept za čaj od kurkume i đumbira

Tečno zlato – Najbolji recept za čaj od kurkume i đumbira. Ovaj čaj je među najzdravijima na svijetu – kurkuma je, kažu nutricionisti, funkcionalna hrana! Evo kako se priprema napitak poznat i pod nadimkom “tečno zlato”.

Kurkuma, koja važi za jedan od najzdravijih čajeva, svrstava se u riječniku modernih nutricionista u “funkcionalnu hranu” – onu koja nam obezbjeđuje ne samo ishranu već i ljekovito dejstvo. Drugim riječima, upravo onu hranu koja jeste i lijek.

Ključna stvar u pripremanju čaja od kurkume i đumbira je da ne preskačete korake pripreme, zato na njihov redosled treba obratiti pažnju.

Ne preskačite med. Ovom čaju treba malo slasti, kako bi se neutralisao ukus začina. Recept je predviđen za četiri šolje, ali vi možete smanjiti unos, ukoliko ga pijete sami u popodnevnim satima.

Pročitajte: Odličan sirup za čišćenje pluća – Pijte samo ujutru!

POTREBNO JE:

  • 2 šolje vode
  • 1/2 šolje svježe, sjeckane kurkume
  • 1 kašika isjeckanog i oljuštenog đumbira (svježeg)
  • 1 kašika mahune kardamoma (vrsta đumbira)
  • 2 kašičice cijelog karanfilića
  • 1 štapić cimeta
  • 2 vrećice čaja od narandže
  • 2 kašike meda
  • 2 šolje punomasnog mlijeka
  • mljevena kurkuma (po želji)

Pročitajte: Napravite sami kurkumu u prahu

PRIPREMA:

U jednu posudu sipajte vodu, sjeckanu kurkumu, đumbir, kardamon, karanfilić i cimet i sve to stavite da provri na jačoj temperaturi. Kada provri, smanjite temperaturu i kuvajte 5 minuta. Zatim, skinite sa šporeta, dodajte dvije kesice čaja i ostavite da odstoji 10 minuta. Sve to procijedite, kako biste odbacili čvrste materije i onda napitak izmiješajte sa medom. Kuvano mlijeko raspodelite jednako na 4 šolje i u svaku šolju dodajte jednaku količinu ove čajne mješavine.

Odozgo čaj možete posuti jednom kašikom mljevene kurkume ili narendati jednu kafenu kašiku ovog dragocenog začina. Izbor je na vama.