Naslovnica Blog Stranica 165

10 savjeta za uzgoj rasada paradajza u vašoj bašti

Agrosavjet
-
0
10 savjeta za uzgoj rasada paradajza u vašoj bašti

Uzgoj paradajza iz sjemena i sadnja paradajza deluju relativno lako. Izazov je zapravo u uzgoju samih sadnica koje će izrasti u jake, zdrave biljke od kojih će se dobiti veliki broj savršeno zrelih paradajza.

Ovi osnovni savjeti će vam pomoći da izbegnete vretenaste, slabe sadnice, da spriječite gljivične bolesti i pojasniti kako da sprovedete prelazak sadnica iz zatvorenog prostora u baštu.

1. Ne počinjite prerano sa uzgojem paradajza

Ciljajte na to da posadite sjeme paradajza 5 do 6 nedelja prije poslednjeg očekivanog prolećnog mraza. Lako je zanijeti se u iščekivanju predstojećeg proljeća i prerano započeti sadnju sjemena paradajza. Sjeme zasađeno više od 6 nedelja prije poslednjeg proljećnog mraza biće spremno za prelazak napolje mnogo prije nego što spoljašnji uslovi budu budu dopuštali. Sačekajte pravi trenutak kako biste posadili najbolju letnju žetvu.

2. Držite seme paradajza na toplom

Sjeme paradajza ima koristi od blage toplote dok klija. Zagrijavanje tla na 25-35°C podstiče sićušno sjeme da pusti svoje prve korijene i pusti stabljiku. Koristite vodootpornu električnu prostirku kao izvor toplote za sjeme ili postavite zasađene posude za sjeme ili saksije na frižider ili radijator. Uklonite posude za sjeme ili saksije sa izvora toplote čim sjeme nikne. Sadnice najbolje rastu kada je temperatura tla između 15 i 25°C.

Pročitajte: Kako da prepoznate dobar rasad paradajza

3. Osvjetlite sadnice paradajza

Svijetao, sunčan prozor nije dovoljan izvor svjetla za uzgoj čvrstih sadnica paradajza. Sunčeva svjetlost koja dolazi kroz prozor proizvodi sadnice sa dugim, gipkim stabljikama. Jednostavan set fluorescentnih sijalica ili sijalica za uzgoj potreban je za uzgoj sadnica koje su kompaktne i imaju jake stabljike i grane. Sadnice najbolje rastu kada je izvor svjetlosti postavljen 5-10 cm iznad lišća. Koristite tajmer da osvetlite sadnice 14 do 16 sati dnevno.

4. Pametno sa vodom i zalivanjem u uzgoju paradajza

Sadnice najbolje rastu kada je tlo stalno vlažno, ali ne mokro. Kada dodirnete površinu tla, trebalo bi da osjetite vlagu, ali voda ne bi trebalo da izbija kada se tlo lagano pritisne. Održavajte tlo vlažnim laganim zalivanjem svaki dan. Ne dozvolite da se zemlja potpuno osuši. Kantice za zalivanje opremljene glavom za prskanje su za ovu namjenu zgodne.

5. Proredite sadnice paradajza u rasadu

Upotrijebite par čistih rezilica ili se poslužite palcem i kažiprstom kako biste uklonili sadnice koje rastu preblizu jedna drugoj. Ciljajte na to da razmaknete male sadnice na udaljenost od oko 5 cm. Dobro raspoređene sadnice će razviti snažan korijenov sistem koji podržava rast biljke i obilno lišće koje će podržati budući rast samog ploda.

6. Obezbijedite đubrivo za uzgoj paradajza

Nakon što sadnice razviju svoj drugi set pravih listova – a pravi listovi su manje verzije zrelih listova koji pokrivaju odraslu biljku – počinje đubrenje univerzalnim tečnim đubrivom razblaženim do pola jačine. Cilj je da đubrite biljke jednom nedeljno.

Pročitajte: Da li je bolje proizvoditi paradajz iz sjemena ili iz rasada?

7. Dodajte pokretljivost paradajzu

Kada su sadnice visoke 8-10 cm, postavite ventilator u blizini da nežno pomera vazduh oko vaših sadnica. Ideja je da se oponaša vjetar, koji pomaže biljkama da razviju jake stabljike. Svakodnevno kretanje vazduha takođe pomaže u sprječavanju gljivičnih problema u tlu.

8. Proredite sadnice po potrebi

Ako ste sadnice krenuli da gajite u posudi za sjeme ili malom loncu, premjestite mlade biljke u kontejner širine oko 10 cm onda kada biljke dosegnu  visinu od oko 8 cm. Povećana zapremina tla i nadzemni prostor za uzgoj omogućiće biljkama da razviju veći korijenov sistem i snažno grananje.

9. Krenite sa iznošenjem sadnica paradajza na otvorenom

Nakon što u proleće prođe poslednja šansa za mraz, a dnevne temperature su redovno oko 15 stepeni, vrijeme je da pomognemo sadnicama da se pripreme za presađivanje. Prilagodite sadnice strogim uslovima života na otvorenom tako što ćete ih staviti napolje na zaštićenu lokaciju na po nekoliko sati dnevno barem nedelju dana, ako ne i više. Postepeno povećavajte izlaganje sadnica sunčevoj svetlosti i vjetru, unoseći ih unutra svake noći. Ovaj proces se zove očvršćavanje. Svakodnevno premeštanje biljaka unutra i van može biti zamorno, ali ulaganje ovog dodatnog napora pomaže da se minimizira šok transplantacije, tako da vaše sadnice imaju veće šanse da napreduju kada se posade na otvorenom.

10. Presađivanje sadnica paradajza

Sačekajte da presadite sadnice u baštu dok noćne temperature ne budu redovno iznad 10°C. Tople noćne temperature dovode do toplog zemljišta, što je neophodno za dobar rast sadnica paradajza. Paradajz presađen u hladno zemljište bori se nedeljama prije nego što počne dobar rast. Nakon sadnje, rasporedite sloj malča od 5 do 8 cm oko biljaka kako biste spriječili rast korova i smanjili isparavanje vlage iz tla.

Verbena: Kako da je posadite i njegujete

Agrosavjet
-
0
Verbena: Kako da je posadite i njegujete

Verbena je idealna biljka ako ste početnik u cvjećarstvu. Lako se uzgaja u saksijama ali i u dvorištu, a cvjeta od početka proljeća pa sve do hladnih jesenjih dana.

Porijeklo vodi iz tropskih i sutropskih predela Južne Amerike, a Stari Rimljani, Egipćani i Kelti su je slavili kao svetu biljku.

Verbena je rod u porodici Verbenaceae. Sadrži oko 250 vrsta godišnjih i višegodišnjih zeljastih ili polu-drvenih cvijetnica. Listovi su obično naspramno raspoređeni, jednostavni, i kod mnogih vrsta dlakavi, često vrlo gusto. Cvasti su brojne, a cvjetovi sitni i imaju 5 latica. Najčešće su neke nijanse plave, ali mogu biti bijeli, roze ili ljubičasti, posebno kod kultivara,piše agroinfo.rs

Pročitajte: Vjerovanja vezana za VERBENU, a evo i kako se gaji ova nezahtjevna biljka

Verbena cvjeta cvjetovima koji podsećaju na kišobrančiće, a posebnu dekorativnost daju čvrsti zeleni duguljasti listovi koji su nazubljeni. Ovo je prvenstveno balkonsko cvijeće, ali ga slobodno možete gajiti i u vrtu ako ga imate. Vrlo je dekorativno i uljepšaće svaki životni prostor. Uzgoj ovog cvijeća preporučuje se početnicima u baštovanstvu, jer je gotovo nemoguće da vam ne uspije.

Razmnožavaju sjemeno i isječcima stabla. Sadnja sjemena se vrši tokom hladog vremena u plastenicima/staklenicima na optimalnoj temperaturi od oko 20 stepeni. Možete i da ih sadite u bašti krajem aprila mjeseca. Sjetva se obavlja u sterilnom, vlažnom tresetu (supstratu) na dubini do 0.5 cm.

Razmnožavanje mladih dijelova (isečaka) stabla se najčešće obavlja tokom ljetnjeg perioda. Kako bi se pospešio rast korijenovog sistema preporučuje se upotreba vodotopivog đubriva sa povećanim fosforom ili korišćenje nekog stimulatora rasta. Već odrasle verbene se mogu presađivati npr. u saksije prečnika 19-21 po dve ili u visećim žandinjerama prečnika 20-25 cm po 2-3 biljke.

Njega

Ovoj cvijetnoj vrsti odgovara polusjenovita pozicija, ali će dobro podnijeti i sušu, dok neke sorte neće imati problem ni sa jakim vjetrovima ili suncem. Zaliva se redovno samo poslije sađenja, dok se biljka ne primi. Kada jednom krene da raste, ne smije se pretjerivati sa vodom za zalivanje, odnosno zaliva se samo kada je zemljište vrlo suvo i to odstajalom vodom, rano ujutru ili posle zalaska sunca, piše agroinfo.rs.

Кako se koristi timijan?

Agrosavjet
-
0
Кako se koristi timijan?

Timijan se često koristi za poboljšanje opšteg stanja organizma, ali i u gastronomiji. Blagotvorno deluje na želudac, smiruje kašalj, ublažava glavobolju, probavne smetnje, umiruje živce, blagotvorno djeluje na rane, akne, gljivice na nogama. Ova biljka ima jaka antiseptička svojstva pa slovi za jedno od najvažnijih prirodnih sredstava za dezinfekciju.

Кako se koristi timijan?

U kuvanju

Timijan odlično ide uz sva jela od mesa. Može se dodati u salate i, naravno, u supe. Ne postoje tačne doze, oslonite se na sopstveno čulo ukusa i mirisa.

U narodnoj medicini

Za sve starije od tri godine timijan se preporučuje za ublažavanje tegoba disajnih puteva. Jednu supenu kašiku sušenog timijana zakuvajte sa litrom ključale vode i ostaviti da malo prokuva.

U kozmetologiji

Čaj od timijana može se koristiti kao sredstvo za ispiranje kose i tonik za lice. Timijan stimuliše rast kose i pomaže u borbi protiv upala na koži.

Stomatologija

Timijan može pomoći u borbi protiv bolesti usne duplje, kao što su stomatitis i gingivitis.

TAJNA PROFESIONALNIH CVJEĆARA: Jednom mjesečno u vodu sipajte OVAJ SASTOJAK i sobno cvijeće će cvjetati tokom čitave godine

Agrosavjet
-
0
TAJNA PROFESIONALNIH CVJEĆARA: Jednom mjesečno u vodu sipajte OVAJ SASTOJAK i sobno cvijeće će cvjetati tokom čitave godine

Najvažnije je ispoštovati jedno bitno pravilo kada cvijeće zalivate sa ovim specijalnim sastojkom.

Sobno cvijeće zahtijeva redovnu njegu i veliku pažnju kako bi tokom čitave godine cvjetalo i razvijalo se pravilno.

Sigurno ste se pitali šta to cvjećari rade pa da ono cvijeće koje se prodaje stalno bude zdravo i u fazi cvjetanja? U pitanju je ricinusovo ulje!

Sve što treba da uradite je da u 1,5 l vode sobne temperature dodate 1 kašičicu ricinusovog ulja. Flašu dobro zatvorite pa je jako promućkajte. Ulje treba da se dobro sjedini sa vodom prije zalivanja kako ne bi spalio korijen biljke. Nakon što ste jako protresli flašu, odmah tom vodom zalijte cvijeće.

Ako biljka cvjeta jednom godišnje, onda zalijte cvijeće ovim rastvorom jednom godišnje. Ako cvjeta stalno, zalivajte to cvijeće ovom vodom jednom mesečno.

Zašto je važno odstraniti trule mumificirane plodove iz voćnjaka?

Agrosavjet
-
0
Zašto je važno odstraniti trule mumificirane plodove iz voćnjaka?

Da bi smanjili zarazau voćnjaka u toku vegetacije, jako je bitno da nakon berbe ili tokom zime odstranite sve plodove iz voćnjaka jer su oni izvor zaraze.

Jedna od opasnijih i raširenijih bolesti voćnjaka koja se širi na ovaj način jeste monilioza koju izaziva gljivica Monilia laxa i Monilia fructigena.

Monilinia fructicola – mrka ili smeđa trulež plodova
Foto: forestryimages.org

Monilioze se javljaju vrstama koštičavog i jabučastog voća, u dva različita oblika. Prvi je kroz sušenje mladih grana sa cvjetovima (Monilia laxa) a drugi vid je kroz trulež plodova (Monilia fructigena). U suzbijanju ovih bolesti veoma je važna mjera uklanjanje i uništavanje izvora zaraze, a to su osušene grančice i mumificirani plodovi.

Više o ovoj bolesti i načinima njenog suzbijanja pročitajte u članku:

Monilinia fructicola – Mrka ili smeđa trulež plodova

Da li koke u slobodnom uzgoju daju kvalitetnija jaja?

Agrosavjet
-
0
Da li koke u slobodnom uzgoju daju kvalitetnija jaja?

Različiti eksperimenti i praksa su pokazali da su nekada koke odgajane na svježem nezaraženom pašnjaku bile bolje i naprednije od kokica odgajanih u zatvorenom prostoru. Ali mlade kokice nesilice, kao i starije, uspješno se mogu držati zimi pa i ljeti u zatvorenu prostoru.

Stoga i živina tokom proizvodnje jaja, koja se inače drži zatvorena, ako je to moguće treba odgajati na dobrom pašnjaku, uz osobitu pažnju da nije zaražen bolestima i parazitima.

Kod koka nosilja se pak postižu bolji rezultati ako im se osigura dobra paša, bolje nego ako su zatvorene ili kad se puštaju na goli ispust. Perad neće jesti puno paše ako nije sočna i mekana, pa zato treba dobru pašu kultivirati, održavati je što duže u sezoni.

Najbolju pašu predstavljaju djeteline, lucerka i druge leguminoze u kombinaciji s travama.
Da bi se pašnjak poticao za novi porast, valja ga kositi kada je to potrebno.
Paša mora biti naizmjenična, kako bi se izbjegnule jake infekcije parazitima i bolestima. Preporučuje se planirati svake godine koristiti pašnjak na kojem perad nije bila 1 – 2 godine. Veoma je to važno za osjetljivu živinu, koja se mora odgajati na čistom nezaraženom pašnjaku, na koji nema pristup starija perad.

Pročitajte: Ishrana koka nosilja za veliku nosivost jaja

Osim paše, i sijeno lucerke koristi se kao dodatak vitamina A za živinu koja ne ide na ispašu. Sijeno drugih leguminoza, koje je dobro osušeno i koje ima zelenu boju, dobra je zamjena za lucerku.

Lucerkino sijeno i sijeno drugih lugiminoza daju se kao brašno i dodaju kaši kao vitaminski dodatak, a može se davati sijeckana dužine 1 – 2 cm.

Vrlo se dobro može iskoristiti TRINA (TAR), koja se nagomila na štaglju, staji i dr. prilikom manipuliranja leguminozama, a bolje je da se daje navlažena nego suva. Zelena hrana koristi se kao i lucerkino brašno kao i vitaminski dodatak, pa i u toku pašne sezone ako se ne može osigurati dobra paša.

Zelena lucerka, djetelina i druge leguminoze predstavljaju odličnu zelenu hranu za perad. I repica se može davati, no, ona žumancetu jaja stvara tamnu boju.

Vrtni otpatci, lišće kupusa, salate, mrkve, repinih glava predstavljaju dobru zelenu hranu za perad. U jesen i zimi često se kao zelena krma koristi kupus.

Umjesto lucerkinog brašna, kao vitaminski dodatak živini se može dati i silaža od kultura za sijeno, tzv. TRAVNA SILAŽA (SJENAŽA).

Drvo novca je osjetljivije zimi, a ovo je način da ga sačuvate do proljeća!

Agrosavjet
-
0
Drvo novca je osjetljivije zimi, a ovo je način da ga sačuvate do proljeća!

Drvo novca – Zimi se tlo u posudama biljaka suši mnogo sporije nego ljeti. Ako stalno dodajete vodu u mokru podlogu zamije ili biljke poznate koja privlači novac, ona će postati kisela.

U njemu će se naseliti buđ, a lukovice drva novca će istrunuti. Spolja, to se manifestuje premazom na površini supstrata i žutilom lisnih ploča. Iz posude može doći neprijatan miris.

Kako zaliti drvo novca u hladnoj sezoni?

Zalivanje treba da bude rijetko i oskudno. Za taj kratak period, dok je napolju hladno, a grejanje još nije uključeno, bolje je uopšte ne zalivati biljku. Zatim se zalivanje vrši 1-2 puta mjesečno.

Tačna učestalost zavisi od stanja tla u saksiji. Zemljana kugla bi trebalo da se skoro potpuno osuši. Da biste to provjerili, možete zabiti drveni štap za suši u zemlju. Zatim ga izvadite i procijenite stanje podloge.

Zalivanje treba vršiti samo toplom vodom. Nakon zalivanja, obavezno potpuno uklonite višak vlage iz posude. I bolje je zaliti drvo novca u kadi tako da višak vode slobodno odlazi kroz drenažne rupe u saksiji.

Veličina saksije takođe utiče na učestalost zalivanja. Ako je saksija velika, tlo u njemu će se duže sušiti.

Zimi, biljke zahtijevaju posebno pažljivu njegu, jer su oslabljene i uspavane. U ovom periodu treba se pridržavati pravila – manje je bolje!

Pročitajte još tekstova o krasule odnosno drvetu novca:

Krasula – Da li ste znali da ima ova ljekovita svojstva?

2 BILJKE PREMA FENG ŠUIJU PRIVLAČE MNOGO NOVCA: Mnogo su dekorativne,…

KRASULA – 3 načina za uspješno rasađivanje

Kako podstaći drvo novca da procvjeta?

Poljubac majke prirode – Biljka slična ljudskim usnama očarava svijet!

Agrosavjet
-
0
Poljubac majke prirode – Biljka slična ljudskim usnama očarava svijet!

Osim za dekoraciju, Psychotria elata se koristi i za prirodno liječenje – tradicionalna medicina smatra da pomaže kod artritisa, neplodnosti i impotencije.

Psychotria elata, poznatija kao poljubac prirode, mladin poljubac ili pak vrele usne tropska je biljka slabo poznata u našim krajevima, jer još nije došlo do uzgoja odnosno prodaje. Za sada je moguće pronaći je samo u prašumama Kostarike, Ekvadora i Paname, gdje je registrovano oko 2000 vrsta Psychotrie, što je čini jednom od najvećih rodova cvjetnica na svijetu.
Evropski uslovi nisu pogodni za njen rast – mogla bi uspjeti eventualno u staklenicima gdje ima dovoljno topline i vlage. Ne voli direktno sunce, ali bi je niske temperature uništile. Odogvara joj bogato humusno tlo.

Latinoamerikanci imaju sreću da se Psychotria elata uzgaja i na vještački način, u plastenicima, tako da ih mogu imati i u svojim domovima, a često se poklanja ni manje ni više nego za – Dan zaljubljenih.

Raste na tlu bogatom humusom i otpalne od lišća legla, vlažna i zaklonjena od najmoćnijih sunčevih zraka od strane gornje priče stabala.

Zbog ljudskog nemara odnosno neprestane sječe šume ova je vrsta koja inače raste u obliku malenih grmova ili drveća jako ugrožena i prijeti joj izumiranje.

Oblik ljudskih usana samo je jedna faza u njenom cvjetanju – nakon kratkog perioda crvenih latica u obliku usana, počinju cvjetati bijeli cvjetovi, a stare latice otpadaju, što ovu biljku čini još posebnijom i jednom od najljepših cvjetnih vrsta na svijetu.

Začinsko bilje je neizostavni dio bašte – Predlažemo šta posaditi sa kojim povrćem za najbolje prinose

Agrosavjet
-
0
Začinsko bilje je neizostavni dio bašte – Predlažemo šta posaditi sa kojim povrćem za najbolje prinose

Dobri su susjedi u bašti, u mnogim slučajevima mogu podstaknuti rast povrća, otjerati štetočine koje ga napadaju ili mu dati bolji ukus, a u kuhinji su nezamjenjivi.

Najnoviji baštenski trendovi, osim suživota povrtnica i cvijeća, zagovaraju i začinsko bilje u bliskom susjedstvu. Osim što je ono dobar susjed u bašti, u mnogim slučajevima može podstaknuti rast povrća, otjerati šeteočine koji ga napadaju, ili mu dati bolji ukus.

I u kuhinji je začinsko bilje neophodan dodatak jelima. Znalci njime mogu napraviti mala gurmanska remek-djela. Evo nekoliko prijedloga što da posadite ovog proljeća u svojoj bašti kako biste obogatili i svoju kuhinju te sačuvali dobro zdravlje ukućana.

Vlasac

Poput luka, odbija mrkvinu muvu pa ga treba saditi uz mrkvu. Blagog je ukusa pa se može koristiti u svim vrstama salata, a naročito je dobar sitno nasjeckan i pomiješan sa svježim sirom i pavlakom.

Kopar

Privlači parazitske osice koje napadaju kupusnjače, pa ih time brani, no kako ima jako dubok korijen, može spriječiti rast drugog povrća pa ga treba ograničiti na pojedine gredice. Koristimo ga pri kiseljenju krastavaca, a dobro se slaže s kuvanim krompirom i junetinom, s mahunama i tikvicama, karfiolom, u umaku i supama od tog povrća. Sušen zaista izgubi od ukusa, pa ga je bolje zamrznuti.

Pročitajte: KAKO DA UZGOJITE ZAČINSKO BILJE NA TERASI: Sa ovom metodom nema greške, uspijeva čak i početnicima!

Peršun

Odličan je susjed šparogama, kukuruzu i paradajzu. Dobar je pri začinjavanju gotovo svakog jela, jer mu daje svježinu, a ima i odlična antidepresivna svojstva.

Bosiljak

Odbija muve i komarce. Dobar je susjed paradajzu, pa i u tanjuru, a koristi se još i u umacima, salatama i za pesto.

Borač

Takođe se sadi uz paradajz, te uz tikvice, bundeve i jagode. Lišće mu se koristi u salatama, a lijepi plavi cvijet u supama i varivima s mesom.

Nana

Pomaže kupusu da se obrani od bijelog moljca, ali se brzo širi pa treba paziti gdje se sadi. Odlična je s pečenom janjetinom, kao dodatak uz ljetni sok ili osušena za čaj.

Pročitajte: 5 grešaka zbog kojih vam ZAČINSKO BILJE ne uspijeva

Kamilica

Poboljšava kvalitet tla, krompir štiti od krumpirove zlatice, a kupus od uši. Posađena u blizini paradajza daje mu bolji ukus. Mjesto joj je u biljnoj apoteci svakog doma.

Origano

Odlično se slaže sa svim povrćem pa ga posadite u kakvom slobodnom kutku bašte. Osim na pizzi, odličan je u svakom jelu s paradajzom.

Ljupčac

Čije je udomaćeno ime vegeta, poboljšava zdravlje i ukus drugog povrća. Treba ga koristiti umjereno jer je jakog ukusa, a odličan je u supama, salatama i s krompirom.

Ruzmarin

U bašti sadite uz kupus, pasulj, mrkvu i žalfiju. Odbija kupusovog moljca, štetočine na pasulju i mrkvinu muvu. U kuhinji se odlično slaže s jelima od ribe i mesa, a varivima će dati poseban ukus.

Žalfija

Poput ruzmarina, odbija kupusovog moljca i mrkvinu muvu, no ne voli blizinu krastavaca. Poboljšava ukus mesa i variva. U kućnoj apoteci ima počasno mjesto.

Pročitajte: Kako da napravite ljekovitu baštu u kući?

Kopriva

Obogaćuje zemlju jer podstiče rast dobrih bakterija i biljaka. Tamo gdje raste samoniklo, tlo je vjerojatno kiselije. Koristi se i u kuhinji, ali samo mladi listovi, za izradu đubriva odličnog za plodovito povrće i za čaj za čišćenje.

Timijan

Sadite uz kupus jer odbija štetnike. U kuhinji ga koristite uz ribu, kuvani krumpir i zeleno povrće.

Anis

U vrtu podstiče klijavost i rast biljaka, a najjčešće se koristi u pripremi keksa i kolača.

Čubar

Posadite uz mahune, pasulj ili luk. Poboljšava rast i ukus povrća. Gustim supama, jelima od mesa i pecivima daje odličan ukus.

Pročitajte: Čubar: Zdravija zamjena za biber s ukusom majčine dušice

Majčina dušica

Slaže sa svim biljem. Ali pripazite jer se brzo širi. Dobro se slaže s mesom peradi, školjkama i divljači.

Krasuljica

Odlično se slaže s rotkvicom. Koristi se u supama, salatama, umacima i jelima od mesa.

Komorač

Slaže se s drugim biljkama pa ga treba posebno posaditi. Koristi se za kolače, a dobro se slaže s krastavcima.

Mažuran

Dobro se slaže s gotovo svim jelima. Dodajte ga pri kraju kuvanja.

Zašto mačke skaču na kuhinjski pult?

Agrosavjet
-
0
Zašto mačke skaču na kuhinjski pult?

Mačka koja voli da se penje ili skače na radne površine u kuhinji može izazvati razne probleme i izložiti se opasnostima.

Pojedini vlasnici dozvoljavaju mačkama da sjede na kuhinjskim pultovima.

Nećemo se baviti “higijenskom stranom” ove navike, ali radna površina ipak nije mjesto gdje životinja treba da sjedi, i to iz više razloga.

1...164165166...1.011Stranica 165 of 1.011

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia