Naslovnica Blog Stranica 155

Radovi u aprilu: Borba sa korovima kulminira u proljeće

Agrosavjet
-
0
Radovi u aprilu: Borba sa korovima kulminira u proljeće

„Koliko ima u godini dana, toliko je u aprilu vremena.“ U tačnost ove poslovice već smo se na početku ovog mjeseca svi uvjerili. Statistika bilježi april kao vrlo nestabilan mjesec u kome se mogu ponavljati izuzetno hladni periodi, ali u kome često imamo i najave ljeta.

Posljednih nedelja smo svjedoci učestaloj smeni brojnih klimatskih karakteristika koje su odlika ovog prelaznog perioda između najhladnijeg i najtoplijeg dijela godine. Srednje mjesečne temperature su u poređenju sa onima u martu više u prosjeku čak za šest do sedam stepeni, osjetno je više sunca, ali i mnogo više kiše.

Čemu treba posvetiti najviše pažnje u aprilu?

Tokom aprila bašte dobijaju svoj prepoznatljiv izgled, a većina povrća zasijanog u februaru i martu je iznikla i biljke su sklopile redove pa može da se vidi da li je sietva bila uspiešna. Ovo je prilika da se negde dosiju redovi, ili da se, recimo, na mjesto izvađenog mladog luka posadi arpadžik.

Kišno vrijeme doprinosi razvoju korova, pa je borba sa korovima svakodnevna.

Iskusni povrtari već znaju čime se bave u kom periodu godine kako bi dobili najbolje prinose i kako bi postigli optimalan prinos uz manja ulaganja. Tokom ovog mjeseca je neophodno obaviti suzbijanje korova u izniklom povrću, kao i na zemljištu na kome će se tek obaviti sjetva ostalog povrća: paprike, paradajza, boranije, pasulja.

Pročitajte: 10 najboljih POVRTARSKIH VRSTA za uzgoj u APRILU: Saznajte kako ih posaditi i uživajte u SVJEŽIM PLODOVIMA svoga rada

Kišno vrijeme doprinosi razvoju korova, pa je borba sa njima svakodnevna i ako se ne sprovodi na odgovarajući način, korovi mogu da uguše druge biljke. Zbog sporog porasta i slabe pokrivenosti sve povrtarske biljke su slabo konkurentne u borbi sa korovima. Često se u jednoj godini na istom zemljištu gaje dvije ili tri povrtarske vrste pa se izboru herbicida mora prići opreznije uzimajući u obzir mogućnost slobodne plodosmjene.

Osnovni način suzbijanja korova u povrtarskim usjevima su intenzivne, pravilne i blagovremene agrotehničke mjere, osnovne i dopunske obrade.

Pravilan plodored, obrada zemljišta i sve mjere koje povećavaju konkurentnost usjeva predstavljaju osnovu, a hemijske mjere suzbijanja korova su samo dio u sklopu integrisanih mjera suzbijanja korova u povrtarskoj proizvodnji. Ako se sprovodi organska proizvodnja, onda se umjesto sredstava za uništavanje korova uglavnom koristi nasipanje i zastiranje zemljišta. Njeguju se i rasadi povrća, tamo gdje se proizvodnja obavlja iz rasada. Osnovni način suzbijanja korova u povrtarskim usjevima su intenzivne, pravilne i blagovremene agrotehničke mjere, osnovne i dopunske obrade.
Neophodno je izvršiti prihranu i okopavanje crnog i bijelog luka, kao i okopavanje povrća iz jesenje i rane proljećne sjetve, ali i branje onog koje već stasalo. Ovih dana se beru mladi luk, rotkvice, salata i spanać. Ako je plan proizvodnje da se paprika i paradajz gaje bez prethodne proizvodnje rasada, april je vrijeme za direktnu sjetvu ovog povrća, koja ima više prednosti – smanjena su ulaganja u proizvodnju, a posijane biljke dobijaju razvijeniji korenov sistem, tako da paradajz može da se gaji i bez navodnjavanja.
Početak aprila pravo je vrijeme za direktnu sjetvu paprike, a druga polovina aprila za sjetvu paradajza. U zaštićenom prostoru siju se lubenice, dinje i krastavci za ranu, kao i kupusnjače za srednje ranu proizvodnju. Na otvorenom polju sade se salata, krompir, praziluk i rane kupusnjače. Siju se pasulj, cvekla, celer i boranija, kao i kukuruz šećerac.

Treba voditi računa o izmrzavanju, pa se zaštita od poznih prolećnih mrazeva obavlja prekrivanjem novinskom hartijom, folijom ili slamom i lišćem, ili nadimljavanjem između redova povrća. Realno, pojava mrazeva se ne očekuje u povrtarskim rejonima.

Dobrobiti sode bikarbone: Zemlja se čisti, cvijeće buja, a puževi bježe

Agrosavjet
-
0
Dobrobiti sode bikarbone: Zemlja se čisti, cvijeće buja, a puževi bježe

Vjerovatno u kući imate nekoliko kesica sode bikarbone koja zauzima prostor i na koju ste zaboravili. Ovo bijelo blago ne smije da stoji neiskorišteno.

Soda bikarbona se vijekovima koristi kao pomoć pri čišćenju kuće, dezinfekciji, kao prva pomoć za ljepotu i zdravlje, ali da li ste znali da može da se koristi i kao pomoć u bašti?

1. Soda bikarbona umjesto pesticida

Da biste suzbili štetočine, soda bikarbona je 100 puta efikasnija i bolja od pesticida. Možete da napravite organski sprej za pesticide koji može da ubije insekte koji oštećuju biljke, kao što je grinje pauka, a da pri tome ne naštete korisnim insektima, nama i našoj planeti.

Izmješajte kašičicu sode bikarbone, jednu trećinu šoljice maslinovog ulja i jednu šoljicu vode. Dobro izmiješajte ovu kombinaciju tako da se soda bikarbona dobro rastvori, pa stavite sve u raspršivač i isprskajte biljke.

Ako se borite sa gljivičnim bolestima biljke, prskajte ih ovim rastvorom svaka dva dana dok se biljka ne izliječi. Koristite ovaj sprej i na ružama, na vinovoj lozi i grožđu kada se pojavi plod.

Pročitajte: Soda bikarbona i šećer u borbi protiv mrava

Kako biste odbili insekte, napravite sprej od kašike maslinovog ulja, kašike sode bikarbone i nekoliko kapi tečnog sapuna i sve to razblažite u 5 litara vode. Ovu tečnost prskajte jednom u tri dana da biste spriječili insekte da unište vaš povrtnjak.

Ako imate problem sa mravima možete ih uništiti na njihovom izvoru i to kombinacijom sode bikarbone, šećera i sirćeta. Jednostavno dodajte pet kašičica šećera u prahu u posudu i pomiješajte ga sa sodom bikarbonom. Nemojte koristiti kristal šećer već isključivo onaj u prahu jer su mravi dovoljno pametni da razdvoje zrna sode bikarbone od šećera, piše Novi.ba.

Kada budu jeli sodu bikarbonu pomiješanu sa šećerom, to će ih uništiti. Da biste bili sigurni da ste ubili sve mrave, uzmite jabukovo sirće u raspršivač pa isprskajte put mrava. To će ih sigurno ubiti jer sirće sadrži fungicid koji je smrtonosan za mrave.

2. Testiranje PH vrijednosti zemljišta

Pojedine biljke se gaje isključivo u kiselom zemljištu, dok druge vole alkalno. Stoga morate da znate PH vrijednost zemljišta i da prema njemu gajite biljke.

Testirajte svoje zemljište uz pomoć sirćeta i sode bikarbone:

U nekoliko čašica nakupite zemlju iz sa različitih dijelova bašte ili dvorišta. U jednu čašicu sa zemljom sipajte sirće. Ako zemlja počinje da se pjenuša, to znači da vam je zemljište alkalno. Što znači da joj je PH iznad 7.

Ako nema reakcije, uzmite drugi uzorak i u njega sipajte sodu bikarbonu i malo vode. Ako zemlja počne da se pjenuša, znači da joj je PH ispod 7 što znači da imate kiselo zemljište.

3. Ljepši cvjetovi uz pomoć sode bikarbone

Za cvijeće koje uspjeva samo u alkalnom zemljištu, kao što su hortenzije, begonije i geranium, možete ih podstaći da još ljepše cvjetaju uz pomoć sode bikarbone. Samo rastopite malo sode bikarbone u vodi prije nego sa njom zalijete cvijeće.

Ako hoćete da hortenzije duže traju u vašoj vazi u kući, uradite isto. U vodi razmutite sodu bikarbonu pa u tu kombinaciju stavite hortenzije. Nedjeljama će krasiti vašu kuću.

4. Eliminiše puževe

Ako želite da se oslobodite puževa u vašoj bašti, zapamtite, ne morate da koristite hemikalije. Dovoljno je da pospete sodu bikarbonu pravo na njih i oni će umrijeti. Možete i oko biljaka da napravite „zaštitnu stazu“ od sode bikarbone tako što ćete je sipati direktno na zemljište.

5. Napravite paradajz da bude sladak kao jabuka

Jednostavno smanjite kiselost zemljišta oko paradajza tako što ćete po zemlji posuti sodu bikarbonu. Ovo će učiniti da vaš paradajz ima sladak i pun ukus.

6. Podmladite biljke

Soda bikarbona ima to svojstvo da podmladi biljke. Poslije tretmana sa sodom bikarbonom, cvijeće će bujati i cvjetati kao nikad prije. Dovoljno je da napravite rastvor vode sa sodom bikarbonom i malo morske soli (u pet litara vode rastvorite kašiku sode bikarbone i kašiku morske soli). Sa ovom kombinacijom zalivajte biljke, žbunove, živu ogradu i sve što želite da buja i raste…

7. Ubija korov

Onaj korov koji ne želite da vam raste oko kuće možete uništiti sodom bikarbonom. Korov dobro zalijte pa onda na njega obilato sipajte sodu bikarbonu. Vodite računa da je ne stavljate direktno na biljke koje želite, jer ona može da sprži biljku u korenu.

8. Ubija crve na kupusu, karfiolu ili brokoliju

Pomiješajte jednake dijelove sode bikarbone i brašna pa sa tom mješavinom pospite kupus, karfiol ili brokoli. Crvi, kada osjete sodu bikarbonu, umreće istog dana.

9. Očistite ruke nakon radova u bašti

Ko je radio u bašti zna kako ruke upiju zemlju i da se ta prljavština teško skida. Sada možete da očistite ruke sodom bikarbonom i to bez muke. Na mokre ruke nanesite sodu bikarbonu pa trljajte i vidjećete kako prljavština iz pora nestaje…

Savjeti za uspješan uzgoj povrća uz optimalnu kombinaciju biljaka u vrtu

Agrosavjet
-
0
Savjeti za uspješan uzgoj povrća uz optimalnu kombinaciju biljaka u vrtu

Mnogi poljoprivrednici već sada razmišljaju šta bi ove godine mogli saditi u bašti. S obzirom na to da postoji veliki broj biljaka koje biste mogli da gajite, sada vam sve to djeluje zbunjujuće. Imajući to na umu, evo našeg savjeta čega se sve morate pridržavati prilikom izrade dobrog plana za novi povrtnjak.

Kada planirate povrtnjak, morate znati da previše zasađenih biljaka može biti samo izvor problema. Veliki broj kultura u bašti neće uroditi plodom, naprotiv, one mogu dovesti do prenatrpavanja i stvaranja korova. Prije svega morate znati koje biljke saditi zajedno, a koje su, ukoliko se nađu jedna pored druge, najveći neprijatelji.

Zato je bolje da napravite listu svojih omiljenih vrsta povrtarskih kultura i da tu listu dodatno suzite na one koje su najukusnije kada su svježe ili na one koje koštaju mnogo u trgovinama. Planirajte da pravite po nekoliko uzdignutih leja svake godine. A proširite svoj zasad onda kad postanete sigurni i kad pronađete trikove koji štede vrijeme i koji vam odgovaraju.

Pomiješajte biljke kako biste zbunili štetočine:

Nemaju sve biljke jednaku otpornost na određene stvari, pa im u tome mogu pomoći druge biljke koje ćete saditi u njihovom društvu. Velike površine pod jednim usjevom (ili iz jedne porodice) automatski privlače i veliki broj štetočina, dok ih udružena sadnja može zbuniti.

Kombinacije biljaka u bašti:

Sadite li bijeli luk, bilo bi poželjno da su mu u blizini krastavac, paradajz, mrkva. Mahuna voli blizinu krastavca, rotkvica, salate, cvekle, paradajza, celera, špinata, kelja pupčara, tikvice. Celeru pašu krastavac, grah, poriluk, kupus, paradajz i špinat. Cvekla bolje uspijeva ako se uz nju sade crveni luk, salata, grah.  Za crveni luk poželjni su paradajz, krastavci, mrkva, cvekla. Kada je riječ o grašku, njemu odgovaraju mrkva, kupus, keleraba, salata, rotkvica, rotkve i šparoga.

Keleraba voli grašak, krompir, grah, rotkve, poriluk, celer, salatu, špinat, paradajz, kukuruz.

Ako ste posijali krastavac, uz njega slobodno dodajte grah, crveni luk i bijeli luk, ljetnu salatu, kupus, grah i celer. Nezaobilazno povrće u vrtu je krompir, koji će vam bolje uspijevati ako uz njega stavite kupus, crveni i bijeli luk, grah, zelenu ljetnu salatu i celer. Paradajz obožava i napreduje ako su uz njega mrkva, grah, keleraba, crveni luk, kupus, salata, peršun, poriluk, celer, rotkvice.

Grah bi bilo poželjno saditi uz krastavac, kupus, kelerabu, salatu, rotkvice, celer, paradajz, repu i blitvu. Poriluk ide uz mrkvu, kupus, kelerabu, salatu, celer, paradajz. Hren voli krompir.

Ako sijete rotkvice, neka im blizu budu grašak, grah, mrkva, keleraba, kupus, zelena salata, špinat, peršun, paradajz, mahune. Uz zelenu salatu najbolje idu krastavac, grah, grašak, kupus, poriluk, keleraba, paradajz, rotkve i crveni luk. Špinat treba sijati uz kupus, krompir, kelerabu, rotkvice, paradajz i grah. Mrkvi odgovaraju grašak, poriluk, crveni luk, rotkvice.

Sve vrste kupusa i kupusnjača mogu se sijati uz salate, krastavce, celer, poriluk, rotkve, špinat i paradajz. Tikvice i bundeve idu uz crveni luk i mahune, kao i ostalo povrće, jer nepoželjnih „komšija“ nema.

Koje kombinacije nisu dobre?

Primjera radi, bilo koja biljka iz porodice mahunarki ne uspijeva dobro u kombinaciji s nekoliko biljaka, a to su bijeli i crveni luk, vlasac i poriluk. Biljke s lukovicom im takođe ne odgovaraju. Osim toga, mahunarke ne treba saditi uz papriku, bilo da je riječ o paprikama ili ljutim papričicama. Biljke koje odbijaju štetnike ne dozvoljavaju ni grahu da napreduje. Paradajzu odgovara lijepo i toplo vrijeme te usjevi iz hladnije sezone, kao što brokula i karfiol „imaju nešto protiv“ njih, kao što je to slučaj i s paprikom i svim vrstama tikvica, uključujući bundeve.

Nježne biljke:

Biljke kao što su paprika, patlidžan, bosiljak i slično su vrlo nježne, osim ako ne živite u predjelima sa izuzetno toplim klimama, onda bi trebalo da dobro procijenite i rezervišete najsunčanija mjesta u vašoj bašti za ove visokokvalitetne, a opet nježne usjeve. Zato je potrebno da njih prvo dodate u svoj plan.

„Lutajuće“ biljke:

Nakon njih posadite biljke koje imaju lozu koja luta i koja se pruža svuda po bašti, kao što su dinje, tikvice i slično. One treba da se nalaze po ivicama vaših uzdignutih leja, tako da široki listovi sa loze ne pokrivaju druge biljke. Sadnjom ovakvih biljaka po obodima omogućiće im da se rašire preko staza ili trave, a ne da smetaju drugim biljkama.

Biljke koje rastu vertikalno:

Sve što raste naviše može biti oslonac za grašak, pasulj, tikvice ili krastavac. Te biljke će morati da budu locirane tamo gdje neće zasjeniti drugo povrće. Jedini izuzetak su oblasti sa veoma vrelim ljetima, gdje će nekim biljkama kao što su špinat i zelena salata prijati malo hladovine.

Mart

Treći mjesec već je vrijeme ranog proljeća, kada su dani sve topliji. Uz to, ima dovoljno kiše da zalije novoposađene sadnice koje će tako bolje rasti. Ove sadnice redovno zalijevajte i dohranjujte te ne zaboravite prozračiti zatvorene prostore. Ako ih želite kasnije posaditi na otvoreno, vrijeme je da pripremite zemlju za to.

Neke od biljaka koje možete saditi već u martu su:

  • krastavac,
  • paprika,
  • patlidžan,
  • blitva,
  • bob,
  • cvekla,
  • grašak,
  • mrkva,
  • paštrnak,
  • peršun,
  • proso,
  • repa,
  • rotkva,
  • špinat,
  • kelj,
  • kupus,
  • salata.

 April

U aprilu se kreće s pripremom sadnica za iznošenje i sadnju na otvorenom prostoru. Kako ne bi doživjele šok, potrebno je mjesto na kojem rastu češće provjetravati i postepeno snižavati temperaturu prostorije. Povrće bi se već u aprilu trebalo početi štititi od pepelnice i plamenjače.

U četvrtom mjesecu vani možete posijati:

  • brokulu,
  • cveklu,
  • kelj,
  • kelerabu,
  • krastavac,
  • kukuruz,
  • kupus,
  • mahune,
  • mrkvu,
  • papriku,
  • patlidžan,
  • peršun,
  • poriluk,
  • rotkvicu,
  • špinat,
  • salatu,
  • tikvicu,
  • brokulu,
  • karfiol,
  • hren,
  • krompir.

ES Tribor: Visokoproduktivna i otporna sorta soje za uspješnu poljoprivredu

Agrosavjet
-
0
ES Tribor: Visokoproduktivna i otporna sorta soje za uspješnu poljoprivredu

Nova sorta soje – ES Tribor – koju proizvodi kompanija Lidea, dobija sve veću popularnost širom Evrope zbog svojih izvrsnih performansi i kavliteta. Generalni zastupnik ove sorte soje za Bosnu i Hercegovinu je kompanija Agrimatco.

ES Tribor se ističe visokom tolerancijom na poleganje i pucanje mahuna, što ga čini otpornijim na nepovoljne klimatske uslove i mogućnost oštećenja usjeva. Ova sorta soje takođe pokazuje ujednačenost biljaka, što znači da se može očekivati da će svi usjevi biti jednako produktivni i da će proizvesti dobar prinos.

karakteristike sjemena soje
Agronomske karakteristike sjemena

Takođe, ES Tribor ima dobru toleranciju na Sclerotiniju, bakterioze i plamenjaču, što dodatno povećava izglede za uspješan uzgoj ove sorte. Kada se uzme u obzir i činjenica da je razmak između redova za ovu sortu soje između 25 i 60 cm, a dubina sjetve između 2 i 4 cm, jasno je da je ES Tribor vrlo prilagodljiva sorta koja se može uzgajati u različitim uslovima.

Kako bi se postigao najbolji rezultat s ovom sortom soje, preporučuje se da se sije u topla zemljišta s temperaturom većom od 10°C i s toplim vremenom u danima poslije sjetve. Ova sorta soje idealna je za proizvođače koji traže pouzdanu i kvalitetnu sortu soje koja će im omogućiti visoke prinose i smanjiti rizik od oštećenja usjeva.

Reginalni menadžer za ratarska sjemena kompanije Agrimatco doo, Saša Petković, stoji na raspolaganju zainteresovanim proizvođačima za sve potrebne informacije o sorti soje ES Tribor. Kako bi proizvođači mogli ostvariti najbolje rezultate u uzgoju ove sorte soje, Saša će pružiti korisne savjete i preporuke o naručivanju sjemena i uzgoju usjeva. Zainteresirani proizvođači mogu se obratiti Saši na broj telefona +387 65 656 763.

 

Šta je pikiranje paradajza i kako se izvodi?

Agrosavjet
-
0
Šta je pikiranje paradajza i kako se izvodi?

Pikiranje mladih biljaka paradajza je proces njihovog presađivanja iz zajedničkog im sjemeništa u zaseban veći prostor za razvijanje korijena i napredovanje, a sve u cilju dobijanja rasada. Pikiranje je tehnika koja se najviše koristi za paradajz i papriku, ali može i za neko drugo povrće i cvijeće.

Prvo je bila sjetva paradajza

Sjetva paradajza u zatvorenom se može obaviti u žardinjeru ili saksiju. To je sjemenište. Drži se blizu prozora i zemlja se održava vlažnom. Biljke niču za 7 dana, a već nakon 20-25 dana, kada dobiju dva listića, mogu da se pikiraju. Neko ovo pikiranje izvodi i kasnije.

Pročitajte: Ovo je sve što treba da znate o ranoj proizvodnji paradajza

Pikiranje paradajza

Prije pikiranja zemlja u sjemeništu treba biti vlažna, kako bi se mlade biljke lakše uzimale. Za pikiranje se koriste saksije, a to mogu biti i čašice. Čašice kasnije mogu da se sijeku i razdvoje, kako bi biljke imale više prostora i svjetla. Čašice se pune supstratom, koji se pritisne. Zalijte zemlju vodom sa sobne temperature, a poželjno bi bilo sa vrbinom vodom, koja daje podsticaj razvoju korijena.

Pročitajte: VRBIN SOK – Podstiče rast i ukorijenjivanje biljaka

Korijen treba da ostvari što bolji kontakt sa supstratom. Rupe mogu da se prave olovkom, a ako je mokra zemlja biljke se mogu i samo prstom zabadati. Sada presadite biljčice iz sjemeništa u čaše, gdje će imati više prostora za napredovanje.

Dubina sadnje je do kotiledonih listova. Držite na osvijetljenom mjestu uz povremeno zalivanje. Pikirane biljke će se razviti u rasad za presađivanje na otvoreno u roku od 40-60 dana. Biljke se prije rasađivanja na otvoreno, iznose nekoliko dana napolje. Svakim danom sve više, da bi se adaprirale na prirodne uslove. Tokom maja mjeseca se presađuje na otvoreno.

Kako posaditi narcise u proljeće: savjeti za uspješan uzgoj

Agrosavjet
-
0
Kako posaditi narcise u proljeće: savjeti za uspješan uzgoj

Iako je najbolje vrijeme za sadnju narcisa u jesen, možete ih posaditi i u proljeće. Ako ste propustili jesensko vrijeme sadnje, možete iskoristiti proljeće za sadnju narcisa.

Prije sadnje narcisa u proljeće, važno je znati da se neće razviti dovoljno snažno da cvjetaju iste godine, pa ćete morati pričekati do sljedeće godine za prvi cvjetni urod. Međutim, kada se narcisi jednom uspostave, godišnje će se vraćati s još većim i ljepšim cvjetovima.

Evo koraka koje biste trebali slijediti kako biste uspješno posadili narcise u proljeće:

  1. Pripremite tlo: Kao i u jesen, važno je pripremiti tlo prije sadnje narcisa u proljeće. Očistite područje od korova i kamenja, a zatim rahlite tlo i dodajte đubrivo ili kompost kako biste poboljšali kvalitetu tla.
  2. Izaberite sorte narcisa: Kao i u jesen, u proljeće se može saditi veliki broj sorti narcisa. Među popularnim sortama su žuti,bijeli,rozi, dvosturku. Odaberite sorte koje će najbolje odgovarati vašem vrtu i uslovima rasta. Pročitajte više o sortama naricasa OVDJE
  3. Sadite lukovice: Iskopajte rupe dubine oko 10-15 cm i razmaknite ih oko 10-15 cm jedna od druge. Stavite lukovice u rupe s vrhom okrenutim prema gore. Pokrijte lukovice zemljom i lagano pritisnite da biste učvrstili.
  4. Održavajte zalijevanje: Zalijevajte lukovice umjereno i redovno kako bi se osiguralo da tlo ostane vlažno, ali ne previše mokro. Pazite da ne zalijevate prečesto, jer to može uzrokovati truljenje lukovica.
  5. Dodajte đubrivo : Dodajte đubrivo nakon što narcisi procvjetaju kako bi se poboljšalo hranjenje i potaknuo rast sljedeće sezone.
  6. Održavajte tlo: U proljeće, tlo se može isušiti brže nego u jesen, stoga je važno provjeriti vlažnost tla i zalijevati po potrebi. Također, ako primijetite korove oko narcisa, uklonite ih kako bi se spriječilo da oduzimaju hranjive tvari od narcisa.

Slijedeći ove korake, trebali biste dobiti zdrave i lijepe narcise.

Kako se uzgaja LIJEPI DEČKO da bi bujno cvjetao tokom cijele sezone?

Agrosavjet
-
0
Kako se uzgaja LIJEPI DEČKO da bi bujno cvjetao tokom cijele sezone?

Impatiens (Impatiens balsamina L.) su grupa cvjetnica koja svojim predivnim cvjetovima ukrašava vrtove, dvorišta, balkone i domove. Pripadaju u porodicu Balsaminaceae, a još su poznati pod nazivima Lijepi dečko, Vodenika, Lijepa Liza, Pištika, Nedirak. Biljka je porijeklom iz tropskih područja Afrike i Azije.

Lijepi dečko (Impatiens) u prevodu znači „nestrpljiv“, što se odnosi na izbacivanje sjemenki zrelih plodova.

Stabljika Impatiensa stoji uspravno, razgranata je i može narasti do 60 cm. Listovi joj idu u dužinu od 3 do 9 cm, a mogu biti široki od 1 do 2,5 cm. Uski su, šiljastog vrha i špičastih rubova.

Pročitajte: Evo kako da ANTURIJUM što duže cvijeta tokom cijele godine

Cvjetovi su nepravilne veličine koja se kreće od 2 do 5 cm i dvospolni su. Cvjetanje zavisi og vremenskih prilika i području sadnje, a može biti od jun do oktobar. Dolaze u jednoj boji ili mogu biti šareni te takođe jednostruki ili dvostruki. Dolaze u ružičastim, bijelim, ljubičastim i crvenim bojama. Danas su dostupni razni hibridi koji ponekad daju i neprepoznatljive cvjetove i listove spomenute vrste. Primjera radi hibrid pod nazivom Nova Gvineja ima zelene ili brončane duguljaste listove.

Plod je oblika čahure u kojem se nalaze crne, okrugle sjemenke koje se mogu rasprostrti i do nekoliko metara u daljinu.

S obzirom na izgled biljke Impatiense možemo podijeliti u dvije grupe, a to su:

  • razgranate biljke – ne rastu puno u visinu, stabljika im stoji polegnuta uz površinu
  • uspravne biljke – rastu do visine od pola metra

Sjetva Impatiensa

Budući da se cvjetanje Impatiensa predviđa u ljetnim mjesecima, sjetvu bi trebalo završiti do kraja marta. Ne trebate cijelu sjetvu obaviti u isto vrijeme. Naime, ako ćete Impatiens sijati u intervalima, osiguraćete predivno cvjetanje tokom cijelog ljeta.

Impatiensi su poznati po krupnom sjemenu pa se stoga lako sade, a razmak između svake pojedine biljke kod sjetve mora biti od 2 do 4 cm.

S obzirom na to da vremenske prilike tokom ožujka nisu još pogodne za sjetvu i nicanje Impatiensa na otvorenom, on se u našim krajevima obično prvo posije u posude pa se kasnije presađuje u veće saksije ili u vrt.

Ako ćete ga sijati odmah u vrt kada vremenske prilike to dopuste, sjeme se sije na samu površinu zemlje, na dubinu od svega pola centimetara. Nakon sadnje, potrebno ga je pritisnuti i prekriti supstratom u tankom sloju.

Klima i stanište

Najbolja temperatura za rast (nicanje i klijanje) Impatiensa iznosi od 20 do 24 Celzijusovih stepeni. Ako ćete zadržati spomenutu temperaturu, Impatiensi će niknuti već za sedam dana. No, ako se temperatura smanji na onu od 18 do 20°C, klijanje se može produžiti i za nekoliko sedmica. Preporučuje se ujednačena temperatura koja odgovora uslovima sjetve Impatiensa.

Kada biljka nikne održavajte temperaturu višu od 18°C.

Za napredovanje i cvjetanje presadnica odgovaraju im umjerene temperature. Sve temperature više od 30°Ca mogu usporiti rast i dužinu i trajanje cvjetanja.

Pročitajte: Ehmeja – Biljka prekrasnog cvijeta, veoma jednostavna za uzgoj

Tlo

Supstrat za sadnju Impatiansa mora biti slabo kiselog ili neutralnog pH, od 6,2 do 6,5. zemlja mora biti rastresita, drenirana i prozračna.

Ako želite sami napraviti supstrat za sjetvu preporučuje se da mješavinu zemlje uzmete s pijeska, komposta, stajnjaka ili krtičnjaka. Neće mu goditi isključivo stajnjak ili kompost.

Lijepi dečko – uzgoj

Budući da je biljka osjetljiva na nedostatak svjetlosti (najviše u početnoj fazi rasta), pripazite da im osigurate svakodnevnu svjetlost. U protivnom će izrasti duguljaste i nekvalitetne biljke.

Obavezno ih položite na mjesta gdje je ventilacija zraka dobra jer ćete tako spriječiti pojavu vlage i moguću pojavu bolesti i štetnika.

Presađivanje Impatiansa

Proizvodnja rasada traje otprilike mjesec dana. U tom razdoblju biljke se presađuju kada imaju dva razvijena prava lista. No, prije samog presađivanja, potrebno je u trajanju od dvije sedmice obaviti kaljenje.

Biljka se može saditi u saksije ili u viseće posude, u vrtne ili cvjetne gredice. Bez obzira na to gdje ih presađujete, mjesto bi trebalo biti dobro osvijetljeno i pod utjecajem stalnog blagog cirkuliranja vjetra.

Razmak između presadnica mora biti od 25 do 30 cm.

Jednogodišnje vodenike koje se najčešće sade u vrt su Impatiens walleriana. Obavite to u maju, a do tada ih držite u klijalištu.

Cvjetanje Impatiansa

50 dana od dana presađivanja započeće cvjetanje Impatiensa koja će trajati od 2 do 2,5 mjeseca (tokom ljetnih mjeseci).

Zalivanje

Nakon što biljka nikne, zalivanje je potrebno smanjiti. Lijepi dečko ili njegov drugi naziv Vodenika, daje nam do znanja da je riječ o biljci koja je sama po sebi vodena pa je ne treba puno zalivati. U protivnom bi korijen mogao istrunuti, listići bi mogli požutjeti te bi u konačnici i mlade biljke mogle propasti.

Preporučuje se zalivanje tek kada se zemlja potpuno osuši što možete lako provjeriti tako da položite prst u dubinu od 2 cm u zemlju. Ako je zemlja na toj dubini suha, zalijte biljku.

Kod takvog zalijevanja korijen će se brže razvijati.

Pročitajte: Cvijet koji će vam krasiti dvorište do zime

Prihrana

Kada biljka razvije dva ili tri prava lista, potrebno je započeti s prihranom. Kada biljke presadite na stalno mjesto, a za vrijeme njenog intenzivnog rasta (od maja do septembra) potrebno ih je svake druge sedmice prihranjivati tekućim đubrivom za cvjetne vrste i zalivati po potrebi.

Održavanje i njega

Iako se u našim kontinentalnim područjima lijepi dečko uzgaja kao jednogodišnja biljka, u nekim uslovima može prezimiti. U tom slučaju potrebno je unijeti biljku u zatvoreno prije pojave mraza (u jesenskim mjesecima) i ostavite je da prezimi na temperaturi koja mora biti iznad 16°C. Osigurajte joj spomenutu temperaturu, svjetlost i povremeno zalivanje (tek toliko da se korijen ne osuši) i cvjetaće i tokom zime u zatvorenom prostoru.

Ponovo se iznosi na otvoreno u proljeće (u aprilu), kada to dopuste vremenske prilike.

Ako primijetite da se biljka izdužila, odrežite joj vrhove kako bi se vratio grmoliki rast.

Tajne pripreme zemljišta za proljetnu sadnju – otkrijte kako uzgojiti savršeno povrće u svom vrtu!

Agrosavjet
-
0
Tajne pripreme zemljišta za proljetnu sadnju – otkrijte kako uzgojiti savršeno povrće u svom vrtu!

Priprema zemljišta za proljetnu sadnju povrća ključan je korak u uzgoju zdravog i produktivnog biljnog vrta. Ova faza uključuje pripremu tla, primjenu đubriva i regulisanje pH vrijednosti, što će osigurati optimalne uslove za rast i razvoj vašeg povrća.

Koraci pripreme zemljišta za proljetnu sadnju povrća

Čišćenje vrta i priprema tla

Prije svega, trebate očistiti svoj vrt od ostataka biljaka koje su ostale nakon prošlogodišnje sezone. Ako ste primijetili prisutnost korova, morate ih ukloniti iz korijena kako se ne bi ponovno pojavili tokom sezone. Nakon što ste očistili vrt, zemlju možete pripremiti za sjetvu. Trebali biste okopati zemlju i ukloniti velike grudice tla, kako bi bilo što sitnije i lakše za obradu.

Dodavanje komposta ili đubriva

Nakon što ste pripremili zemlju, potrebno je dodati organsko đubrivo ili kompost kako bi se poboljšao kvalitet zemljišta. Organsko đubrivo ili kompost pomoći će u poboljšanju strukture tla, povećanju bogatstva hranjivih tvari i poboljšanju sposobnosti zadržavanja vlage u tlu. Ova faza je izuzetno važna, jer će biljke uzgojene u bogatom i hranjivom tlu biti zdravije i produktivnije.

Regulisanje pH vrijednosti

Regulisanje pH vrijednosti zemlje još je jedan važan korak u pripremi tla. Većina povrća preferira pH vrijednost tla između 6,0 i 7,0. Ako je pH vrijednost previše kisela ili alkalna, biljke neće moći apsorbirati sve hranjive materije koje su im potrebne za zdrav rast i razvoj. Najbolji način za regulisanje pH vrijednosti tla je korištenje testera za tlo kako biste utvrdili koliko je kiselo ili alkalno tlo. Nakon toga, možete dodati kalcijev karbonat ili sumpor kako biste prilagodili pH vrijednost tla.

Pročitajte: 4 jednostavna koraka za testiranje pH vrijednosti zemljišta u bašti

Održavanje vlage u zemljištu

Nakon što ste završili s pripremom tla, važno je osigurati dovoljno vlage u tlu. Za to možete koristiti vodu iz vodovoda ili kišnice. Kada navodnjavate vrt, pobrinite se da tlo bude dovoljno vlažno, ali ne preplavljeno vodom.

Tako je tlo preplavljeno vodom, korijenje biljaka neće moći dobiti dovoljno kiseonika, što će negativno uticati na rast i razvoj biljaka.

Odabir biljaka i sadnja

Nakon što ste pripremili tlo i osigurali dovoljno vlage, vrijeme je da odaberete biljke koje ćete saditi u svom vrtu. Prilikom odabira biljaka, važno je uzeti u obzir klimatske uslove u vašem području, kao i uslove u vašem vrtu. Različite biljke preferiraju različite uslove, pa je važno odabrati one koje će najbolje odgovarati vašem vrtu.

Pročitajte koje biljke možete posaditi u aprilu: LINK

Prije sadnje, važno je pravilno pripremiti biljke. Ako su biljke uzgojene u loncima, morate ih prvo prilagoditi na vanjske uslove. To možete učiniti postupno izlaganjem biljaka vani nekoliko sati dnevno, a zatim postupno povećavati vrijeme izlaganja. Kada su biljke spremne za sadnju, izkopajte rupe za sadnju koje su dovoljno duboke za korijenje biljaka i napunite ih zemljom. Zatim pažljivo stavite biljku u rupu i pritisnite tlo oko korijena kako biste osigurali da biljka bude čvrsto zasađena.

Zaključak

Priprema zemljišta za proljetnu sadnju povrća ključna je faza u uzgoju zdravog i produktivnog vrta. Ova faza uključuje pripremu tla, dodavanje đubriva i regulisanje pH vrijednosti, kao i održavanje vlage u tlu. Nakon pripreme tla, važno je odabrati biljke koje će najbolje odgovarati vašem vrtu i pravilno ih pripremiti za sadnju. Kada su biljke spremne za sadnju, važno je pravilno ih posaditi kako bi im se osigurali optimalni uslovi za rast i razvoj. Slijedeći ove korake, možete osigurati zdrav i produktivan vrt koji će vam pružiti obilje ukusnog povrća tijekom cijele sezone.

Seoska bašta: Ove vrste cvijeća su gajile sve naše bake

Agrosavjet
-
0
Seoska bašta: Ove vrste cvijeća su gajile sve naše bake

Koliko puta vam se desilo da prođete pored neke bašte i pomislite da vas miris koji se iz nje širi podsjeća na djetinjstvo, ili da je baš ta biljka bila u bašti vaše bake. Prije nego što su se na tržištu pojavile biljke sa velikim cvjetovima i uglavnom bez mirisa – hibridi, bašte su krasile sorte biljaka koje danas polako nestaju.

U takozvanim starinskim baštama, ili u baštama naših baka, uvijek su rasle biljke koje su predivno mirisale i imale neobičan oblik cvijeta. Te biljke bile su otporne na sušu, na razne bolesti i štetočine i nisu imale veliku potrebu za održavanjem, prihranjivanjem i navodnjavanjem, a opet su uvijek davale svoj maksimum.

Bašte su bile omalene, uglavnom koncentrisane pored zida kuće, ili uz neku ogradu ili stazu. Cvijeće je uvijek cvjetalo od proljeća do jeseni. Iako se ponekad našla i koja travka, kao na primjer poponac, maslačak ili bijela rada, bašta je opet izgledala čarobno.

Nekadašnje sorte danas je teško naći. Najčešće se nalaze u nekim seoskim baštama ili nerijetko se mogu kupiti na pijaci. Ne može tačno da se kaže da su to stare i rijetke biljke, naprotiv, tržište je njima preplavljeno, ali to su hibridi koji su usmjereni na razvijanje što većeg cvijeta.

Ovakav tip bašte „seoska bašta“, prilikom rasporeda cvijeća zahtijeva samo jedno pravilo, a to je da se više biljke sade nazad, a niže napred. Oblikom cvijeta treba da se postigne dinamičnost dok se bojom postiže razigranost cijele kompozicije. Biljke koje su najčešće krasile bašte naših baka su: božur, petlova kresta, jagorčevina, lijepi dečko, muškatla, zevalice, dragoljub, sniježne kugle. Takođe, u baštama su bile nezaobilazna ruže, delfinium, prkos...

Božur (Paeonia officinalis) je biljka koja spada u jedne od najlepših perena koje krase seoske bašte. Biljka koja voli osunčanu stranu sa dovoljno vlage u zemlji cvijeta u aprilu i maju sa bogatim velikim crvenim, rozim ili bijelim cvjetovima. Cvijet traje svega nekoliko dana i ubrzo se osipa. Božur se koristi uz ivicu bašte ili kao soliterna perena.

Božur
Božur

Pijetlova kresta (Celosia cristata) je jednogodišnje cvijeće, koje cvjeta od juna pa sve do prvih mrazeva. Stvara seme u velikim količinama, stoga se i samo rasejava. Ima neobičan cvijet u obliku pijetlove kreste, pa je zbog toga dobila takav naziv. Osnovna boja je crveno-roza. Kombinuje se sa nekim nižim cvijećem kao što je to drečavožuta kadifica ili dragoljub.

Pijetlova krijesta cvijet
Pijetlova kresta

 

Jagorčevina (Primula sp.) je niska perena čiji je cvijet među prvim vijesnicima proljeća. Danas su toliko uznapredovali hibridi da je potpuno potisnuta stara sorta sa sitnim, tamnoljubičastim ili bijelim cvjetovima. Dobro podnosi hladnoću, lako se razmnožava i često se mogla naći da cvjeta u travnjaku ili na popucalom kamenu.

Jaglac, cvijet jagorčevine
Jagorčevina

Lijepi dečko (Impatiens balsamina) je još jedna vrsta koja je malo zastupljena u baštama. Kako bi njegova neobična arhitektura došla do izražaja sadi se u grupama. Cvjetovi se pojavljuju u pazuhu listova bijele, roze ili ljubičaste boje. Interesantna je kombinacija sa travama kao što je to Festuca ili pampas trava.

Muškatle (Pelargonium sp.) su nezaobilazno cvijeće koje krase terase i bašte. Muškatle su višegodišnje biljke čija je osnovna boja cvjeta crvena. Najomiljenije su puzave muškatle koje se najčešće stavljaju na prozor, ali takođe postoje muškatle koje nisu puzave. One se mogu saditi i u saksiju, ali i u zemlju. Ako se odvoji jedna manja površina na kojoj će se posaditi samo muškatle, taj deo bašte će biti od proljeća pa sve do jeseni u cvijetu. Da bi muškatle uvijek cvjetale potrebno je redovno uklanjati precvjetale cvjetove i podmlađivati ih u jesen.

muškatle
Foto: Pixabay

Zijevalice (Antirrhinum sp.) su interesantne deci. Pritiskom na donji dio cvijeta otvara se gornji pa su po tome dobili ime. Uglavnom su jednogodišnje, međutim, ako rastu na nekim zaštićenijim mjestima, onda mogu da izdrže period hladnog vremena. Sade se u grupama kako bi njihovi relativno mali cvjetovi došli do izražaja.

Dragoljub (Tropaeolum majus) je staro zaboravljeno cvijeće. Ima nepravilan oblik i puže se, pa se zbog toga možda manje koristi u bašti, jer mu je potrebna veća površina. List mu je skoro okrugao sa izraženom nervaturom. Cvijet je crvene ili narandžaste boje. Često se sadi uz ivicu staze ili uz kuću.

dragoljub
Dragoljub

Sniježne lopte (Viburnum opulus) su drvenaste višegodišnje biljke. Njen naziv opisuje izgled cveta koji se pojavljuje u proljeće. Mali broj cvjetova je sakupljen u jednu kuglu koja podsjeća na snježnu loptu. Orezivanjem može da se postigne da raste kao žbun ili drvo. Po cvjetanju ju je potrebno orezati kako bi na vrijeme formirala nove pupoljke za narednu sezonu. Kombinuje se sa drugim šibljem kao na primjer sa žutom, punom kerijom ili jorgovanom.

Proteini su ključ uspjeha u tovu pilića

Agrosavjet
-
0
Proteini su ključ uspjeha u tovu pilića

Pilići zahtjevaju određenu količinu proteina u smješama u skladu sa fazom razvoja jer proteini odlučuju koliko će krajnji rezultat tova biti isplativ. Međutim, veoma je važno obezbijediti amino kiseline koje oni ne mogu sintetisati. U tome je tajna uspjeha u tovu.

Biološke specifičnosti živine u mnogome utiču na proteinske potrebe ovih gajenih životinja. U nizu specifičnih činioca najvažniji uticaj imaju vrste i hibridi, a potom pravac proizvodnje i uzrast. Veliki broj faktora uslovljava i složenije analize na osnovu kojih se donose preporuke.

Pročitajte: 8 razloga da gajite kokoške u dvorištu: Korisnija životinja od ove ne postoji!

U uslovima ambijentalne temperature (18 do 24 C°) mijenja se obim konzumiranja suve materije, pa je potrebna i promjena sadržaja proteina u obroku. Proizvođači komercijalnih hibrida živine po pravilu daju i posebne preporuke koje se odnose na većinu grupa hranljivih materija počev od proteina pa do mineralno-vitaminskih smješa. Za razliku od nekih drugih vrsta gajenih životinja, kod živine se znatno veći problem javlja u vezi sa biološkom vrijednošću nego sa ukupnim učešćem proteina u hranivima.

U praktičnim uslovima najčešće se lako omogući potrebno učešće proteina u smješi, odnosno obroku. Problem se javlja kada treba obezbijediti sve neophodne amino-kiseline za produkciju standarnih proteina. Kao i sisari (preživari i svinje) tako i živina ima ograničenu mogućnost sinteze pojedinih amino-kiselina u organizmu. One predstavljaju esencijalne amino-kiseline i moraju se obezbediti u količini neophodnoj za zadovoljenje potrebe organizma. Jedan deo ovakvih amino-kiselina uopšte se ne sintetišu u organizmu gde se ubrajaju lizin, metionin, fenilalanin, triptofan i treonin, a druge u meri koja nije dovoljna za zadovoljenje potreba i tu spadaju leucin, valin, arginin, histidin, glicin, prolin i izoleucin. Za razliku od njih neesencijalne amino kiseline mogu da se sintetišu u organizmu.

Postoji i grupa amino-kiselina koje mogu da se sintetišu od esencijalnih amino-kiselina. Kao primjer može se predstaviti produkcija cisteina i tirozina od esencijalnih metionina i fenilalanina.

Pročitajte: Mikroklimatski uslovi u živinarnicima

Proteini su ključ uspjeha u tovu pilića

Brojne su posljedice deficita proteina u ishrani živine, ali se posljedično sve manifestuju kroz vidno opadanje proizvodnje bilo da se radi o nosivosti odnosno drugih parametara u procesu proizvodnje jaja ili se s druge strane radi o depresiji prirasta u tovu brojlerskih pilića. Upravo ovako izražene pojave posljedica su prevashodno nedostatak određenih amino kiselina.

Neosporno je da i nedovoljna količina proteina ima takođe uticaja na slabe proizvodne rezultate. Važno je ipak imati u vidu da se javljaju određeni karakteristični simptomi nedostataka amino kiselina u ishrani živine. Najizraženiji su poremećaji u razvoju perja, brojne patološke promjene boje perja, kao i nastanak dermatitisa.

Autor: Proteini u hranivima za živinu – Dragoljub Krajnović, PSSS Mladenovac

1...154155156...1.015Stranica 155 of 1.015

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia