Sigurno ste se pitali šta to cvjećari rade pa da ono cvijeće koje se prodaje, stalno bude zdravo i u fazi cvjetanja?
Pretjerana ishrana biljaka azotom: posljedice po kvalitet plodova i otpornost biljaka
Jednostrana preobilna ishrana azotom dovodi do relativnog nedostatka fosfora, kalijuma, bora, cinka, a ako je praćena i prisustvom dovoljne količine vode dovodi do ubrzanog porasta vegetativnih organa na štetu prinosa plodova.
Biljke sa ovakvom ishranom kasnije počinju plodonošenje, na njima su listovi veliki uslijed spore razgradnje hlorofora, tamnozeleni, deblji, dobro hidratisani. Uslijed poremećenog odnosa ugljenih hidrata i proteina u korist drugih, ćelije plodova imaju veću zapreminu i stvaraju mekano, sunđerasto tkivo, uslijed čega lako podležu infekciji. Takođe, imaju lošiji ukus i kvalitet, čuvanje je kraće, a gubici pri čuvanju su veći. Plodovi su mali i slabo obojeni, karakteristična boja plodova se kasnije obrazuje, zbog sporijeg razlaganja hlorofila, a sazrevanje plodova kasni.
Zbog povećane osjetljivosti nekih povrtarskih vrsta na niske temperature, pretjerana ishrana azotom može da ima veoma štetne posledice, posebno u rasadničarskoj proizvodnji. Korijenov sistem biljaka obilno snabdevenih azotom je plitak, zbog čega su takve biljke manje otporne prema zemljišnoj suši. Višak azota nepovoljno utiče na otpornost biljaka prema visokim temperaturama i bolestima. Nepovoljno dejstvo viška azota na kiselim zemljištima može da se ublaži povećanjem pH vrednosti zemljišta do blizu neutralne reakcije, kao i obilnim đubrenjem kalijumom.
Pretjerana upotreba azota ne samo što često nije ekonomski opravdana, nego može da dovede i do zagađenja sredine nitratima i pogoršanja biološke vrednosti proizvoda, zbog čega bi pri utvrđivanju potrebne doze azota trebalo strogo voditi računa kako o potrebama biljaka u azotu, tako i o zalihama azota u zemljištu. Obilna ishrana sa azotom posebno u nepovoljnim uslovima za njihovu redukciju (nedovoljna osvetljenost, nedostatak vlage i dr.), dovodi do njegovog nakupljanja u biljkama. Visok sadržaj nitrata u hrani može toksično da djeluje. Visoke količine azotnih mineralnih đubriva najčešći su uzročnik nakupljanja nitrata u povrću, koji osim nepovoljnog dejstva na zdravlje ljudi i životinja, negativno djeluju na kvalitet povrća.
Posebno mnogo nitrata sakuplja salata, spanać, cvekla, rotkva, keleraba, blitva, nešto manje mrkva, kupusnjače, boranija, a najmanje paradajz, paprika, krastavac, brokola, karfiol, bijeli i crni luk, ali su velike razlike između sorti. Najviše nitrata u prosjeku povrće sadrži u jutarnjim časovima, a najmanje poslije podne. Primjenu azotnih đubriva trebalo bi prilagoditi hemijskim karakteristikama zemljišta i vrsti povrća koja se proizvodi. Nivo obezbijeđenosti povrća azotom može donekle da se ocijeni na osnovu boje listova i porasta, a tačnije na bazi sadržaja azota u listovima i u zemljištu.
Izvor: dipl. inž. Slavica Kodžopeljić, PSSS Zaječar Agroznanje doo Zaječar
Divlja samonikla biljka „diže iz mrtvih“ i pomaže u liječenju mnogih bolesti
Ako na planini ostetite miris bijelog luka budite sigurni da se u blizini nalazi srijemuš.
Moćna samonikla biljka koja poslije duge zime obnavlja tijelo i čisti organizam od glave do pete. Nadaleko je poznat i kao medveđi luk, jer krijepi i ove krupne životinje.
Sezona njegovog branja traje u maju, a na padinama Jelice ima ga u izobilju. Berači se kući vraćaju sa punim korpama divljeg bijelog luka, a veoma tražen bio je u vrijeme vanrednog stanja. Oni koji dobro poznaju ljekovito bilje kažu da sremuš čisti organizam od toksina, ima antibaktirijsko i antivirusno dejstvo.
Pročitajte: Srijemuš – Opis, rasprostranjenost, upotreba i recepti!
„Vrlo je zdrava za krvne sudove, za jetru i žuč. Može se koristiti kao salata, začin, a žene od njega prave pite i meleme. Najbolji je kad se napravi sa rakijom komovicom. Isjecka se i stavi u flašu. Miris bijelog luka ova biljka ima samo dok se jede, a poslije se ne zadržava i ne isparava. Po izgledu najviše liči na đurđevak“, kaže Biljana Đorđević iz sela Slatinska banja podno Jelice.
Ono što je siguno jeste da srijemuš višestruko pomaže i to na nekoliko načina, jer se iz njegove berbe svi vrate preporođeni. Boravak u šumi i potraga za biljem puni baterije, naročito sad poslije perioda izolacije i boravka u zatvorenom prostoru.
Kako postići veću krupnoću i količinu prinosa jagoda kroz pravilnu prihranu
Intenzivna proizvodnja jagoda, bilo da se radi na otvorenom polju ili u plasteničkoj proizvodnji, zahtijeva adekvatan način prihrane.
Agrohemijska analiza zemljišta je prva mjera da se utvrdi sadržaj hranjivih materija u samom zemljištu prije same sadnje, a kasnije se pristupa prihrani po fenofazama.
Korijenov sistem jagode se u intenzivnoj proizvodnji razvija u relativno plitkom sloju zemljišta i da bih sama biljka bolje usvajala hranjive materije neophodno je voditi računa i o temperaturi zemljišta i temperaturi vazduha prilikom prihrane. Takođe svaka sorta jagoda ima svoje specifičnosti u pogledu porteba za makro ili mikro elementima.
Prihrana jagoda
Prihrana jagoda po fenofazama je najbolji način da se dođe do oprimalnog prinosa. Prije sadnje unosi se odnos hraniva makroelemenata azota, fosfora i kalijuma u odnosu 5:20:30. Poslije sadnje, da bi se korijenov sistem što bolje prihvatio i razvio, neophodno je unijeti formulacijui sa približnim sadržajem azota i kalijuma dok bi sadržaj fosfora trebalo da bude na maksimumu.
Sljedeća fenfaza je intenzivan porast nadzemnog dijela, tj. zelene mase i tada je biljci neophodan azot. U fenofazi diferencije cvjetova unosimo podjednak sadržaj azota, fosfora i kalijuma. Kada je cvjetanje završeno i došlo je do formiranja plodova, tada se akcenat ponovo daje azotu kako bi sami plodovi imali adekatnu krupnoću, tj. planiranu količinu prinosa po jedinici površine. Pred početak berbe odnos makro elemenata trebalo bi da bude 9:12:36.
Kada krene intenzivna berba i sve do kraja berbe odnos hraniva trebalo bi da bude jedna trećina azota, dvije trećine kalijuma dok sadržaj fosfora treba svesti na najmanju moguću mjeru.
Koje cvijeće je otporno na sušu? Ove vrste traže minimalno zalivanje
Ljeto i vrelina, kao i česti suvi periodi bez padavina, razlozi su da izaberete cvijeće koje je otpornije na sušu. Postoji veliki izbor vrsta biljaka koje uspijevaju u suvljem zemljištu, ne zahtijevaju mnogo zalivanja i dobro podnose duže periode suše.
Biljke otporne na sušu od velike su važnosti ne samo iz ovih praktičnih razloga (zalivanja ujutru i uveče kad su velike temperature i sve je suvo plus šta raditi kad negdje idete na odmor), već iz ugla održivosti i ekologije. U baštovanstvu i pejzažnoj arhitekturi današnjice usljed klimatskih promjena koje se dešavaju, u predjelima dugih i vrelih ljetnjih mjeseci, ove biljke su najbolji izbor zbog smanjenja trošenja vode i zalivanja preko mjere koje je potrebno kad su druge biljke u pitanju kako bi opstale.
Ukoliko imate dio bašte ili balkon koji su većinu dana na direktnom suncu, posadite biljke kojima takvi uslovi odgovaraju. Izaberite upravo ove biljke koje ne zahtjevaju mnogo zalivanja i izdržavaju duže periode bez vode.
Cvijeće otporno na sušu
1. Ehinacea (lat. Echinacea purpurea)
Prelijepa višegodišnja cvjetnica koja cvijeta leti, voli da je na suncu i pomalo da se zaliva. Uspješno se gaji iz sjemena i dijeljenjem busena. Uz to što je lijepa, ehinacea je i veoma ljekovita.
2. Sedumi (Žednjaci, lat. Sedum spectabile)
Sukulentne vrste mesnatih listova koje su veoma otporne na gotovo sve vremenske uslove i ne zahtijevaju pažnju. Uspijevaju na svim tipovima zemljišta i vole sunce. Postoji na stotine vrsta seduma koji cvjetaju na jesen. Visine su od 15 cm do 80 cm, mogu biti niske, srednje i visoke. Cvjetovi su skupljeni u cvasti i obično roze boje. Narodski naziv za sedum svijetlozelenog lista i svijetloroze cvjetova je Debela koka.
Pročitajte: Napravite jeftino đubrivo za cvijeće
3. Ukrasne trave
Odličan izbor biljaka koje su nezahtjevne, izdržljive i lijepo se uklapaju u sa drugim cvjetnicama sličnih karakteristika. Ukrasne trave su višegodišnje biljke kojima odgovaraju sunčani položaji (ima i vrsta za sjenovite) i koje se brzo šire. Ima niskih, srednjih i visokih vrsta do 2,5m.
4. Rudbekija
Rudbekija je perena porijeklom iz Severne Amerike koja cvjeta cijelo ljeto i jesen. Voli da je na sunčanom mjestu i umjereno zalivanje. Uspravnog i bokorastog rasta, visine oko 60-70 cm. Cvijeta od juna do kraja septembra u žutoj boji.
5. Verbena
Verbena cvijeta tokom ljeta i jeseni do prvog mraza. Jednogodišnja cvetnica u raznim bojama koja se u zemljama porijekla (Amerike) uzgaja kao višegodišnja zbog odgovarajućih klimatskih uslova. Žbunastog je rasta, visine od 30 do 50 cm. Cvjetovi su joj u bijeloj, roze, crvenoj, ljubičastoj boji, mogu biti jednobojni i dvobojni. Odlična je za saksije, žardinjere i viseće saksije. Smjestite je na osunčano mjesto i pomalo zalivajte.
6. Cinije
Cinije (lat. Zinnias elegans) su jednogodišnje cvjetnice, ljubiteljke sunca koje se siju od aprila i cvjetaju neumorno cijelo ljeto i jesen do prvog mraza. Što se više beru cvjetovi to ih biljka više stvara. Razmnožavaju se sjemenom koje se sije na proljeće. Postoje u raznim bojama i nekoliko oblika.
7. Hajdučka trava
Hajdučka trava (Achillea millefolium) je višegodišnja cvjetnica za sunčane položaje, traži dobro drenirano zemljište (da se ne zadržava voda) i odlično podnosi periode bez vode. Raste u visinu od 50 do 150 cm, u prirodi je u bijeloj boji dok ukrasne vrste cvjetaju u roze, žutoj, crvenoj. Period cvjetanja je od juna do septembra.
8. Prkos
Niska cvjetnica koja uživa na suncu i izdržava duže vremenske periode bez vode. Uspijeva na siromašnom i suvom tlu. Lako se samorasijava i cvjeta u crvenoj, ciklama, žutoj i narandžastoj boji.
9. Adenijum
Tropska sukulentna biljka koja je poznata i kao Pustinjska ruža. Voli sunčan položaj i traži male količine vode. Kod nas se uzgaja kao kućna biljka zbog zimskih temperatura.
10. Lavanda
Dobro poznat aromatični žbun ljubičastih cvjetova voli sunce i dobro podnosi sušu uz povremeno zalivanje. Kad prođe cvijet, ukoliko ga niste ubrali da sušite, skratite je. Mlade biljke u saksiji zahtijevaju redovnije zalivanje tokom vrelih ljetnjih dana i obavezno da saksija ima otvore za odliv viška vode kako se ne bi zadržavala i istrulio korijen biljke.
Pročitajte: Infuzija za cvijeće koja se pravi od samo dva sastojka
11. Santolina (Lat. Santolina chamaecyparissus)
Žbunasta biljka srebrnastih listova visine oko 40 do 50 cm. Santolina ili svetolin je zimzelen žbun, cvijeta žutim loptastim cvjetovima tokom ljeta. Odgovara joj sunčano stanište, pjeskovito i siromašnije tlo i rjeđe zalivanje. Otporna je na sušu kao i na mraz. Jedino ne voli zadržavanje vlage kao i sve ove biljke istog tipa. Potrebno je kao i lavandu orezivati kako bi zadržala formu.
12. Gaura
Gaura u ćupu jednog manastirskog dvorišta na Kritu Gaura lindheimeri je višegodišnja žbunasta cvjetnica koja uživa na suncu, vrelini, ne smeta joj siromašno tlo, ni duži periodi suše. Izgleda vazdušasto sa svojim dugim tankih drškama sa bijelim cvjetićima na vrhu. Cvijeta tokom ljeta i jeseni. Visina gaure je od 60 do 120 cm. Nezahtjevna, otporna i lijepa cvjetnica.
13. Gailardija (Kokarda)
Otporna cvjetnica koja će vam cvjetati godinama. Traži sunčano stanište i dobro drenirano zemljište (može i u polusjenci). Period cvjetanja joj je tokom ljeta i jeseni. Boja cvijeta je žuta i crvena. Visina gailardije je oko 30 cm.
Sadite ove biljke bolje na proljeće kako bi imale vremena da ojačaju i razviju korijen do ljeta i kasnije za prezimljavanje ukoliko su višegodišnje biljke. Kako biste povećali otpornost svih biljaka na ljetnje uslove, zemlju prekopajte što dublje prije sadnje i redovno okopavajte okolo i uklanjajte korov. Kada kupujete sadnice, bolje je uzeti manju sadnicu pošto će se lakše i brže primiti nego veća i razvijenija biljka.
Poboljšajte zemljište, važno je da se tu ne zadržava voda usljed padavina, dodajte i malo pijeska.
Malč je od velike pomoći kad je u pitanju zadržavanje vlage u zemljištu, pomaže da voda ne ispari brzo kada su visoke temperature. Pravilo je da perene i mlade biljke zalivate prvih par sezona redovnije kako bi razvile jak korijen i kasnije bile otpornije. Biljke sivo-zelenih i srebrnastih listova reflektuju sunčev zrake i zadržavaju duže vlažnost u sebi. Takođe, biljke otpornije na sušu su i one dlakavih listova ili debljih ,,mesnatih” koje u sebi skladište vodu kao što su sedumi.
Pročitajte: ZA RASKOŠAN IZGLED TERASE U APRILU POSADITE OVO CVIJEĆE
Višestruki dobitak
Cvijeće otporno na sušu je sjajno rješenje, bašta će vam izgledati dugo vremena cvjetno, a nećete morati previše zalivati. Dobro je za planetu, jeftinije za kućni budžet zbog smanjenog računa za vodu ljeti i ne morate da se brinete ako ostavite na par vrelih dana biljke bez vode. Ovakvim izborom cvijeća možete imati i lijepu baštu i pametnije koristiti vodu.
Zajedničke karakteristike ovim biljkama su sunčano stanište, dobro drenirano tlo i malo zalivanja. Podsjećamo još jednom da ih prve godine treba zalivati više i redovnije kako bi se razvio jak korijenov sistem za ubuduće.
Ovi PRIRODNI PREPARATI držaće BILJNE VAŠI daleko od vaših biljaka
Biljne vaši su mali insekti koji mogu prouzrokovati veliku štetu na vašim biljkama, stoga je važno pronaći učinkovit način za njihovo suzbijanje. Iako postoji mnoštvo hemijskih insekticida na tržištu, mnogi ljudi traže prirodne načine suzbijanja biljnih vaši kako bi izbjegli upotrebu hemikalija koje mogu biti štetne za okolinu i zdravlje. U ovom članku ćemo istražiti nekoliko učinkovitih načina kako prirodno suzbiti biljne vaši i održavati vaše biljke zdravim i snažnim.
Prirodni preparati za suzbijanje biljnih vaši
Sapunica od ulja narandže
Pomiješajte 1/4 šolje ulja narandže s 4 litre vode i 1 kašićicom tekućeg sapuna. Dobro promiješajte i koristite kao sprej za biljke. Vaši će se gušiti u otopini i umrijeti.
Pročitajte: Ekološki preparat TEPPEKI uspješno uništava BILJNE VAŠI
Mirisni biljni sprej
Napravite sprej od prirodnih sastojaka poput bijelog luka, luka, bibera i vode. U posudu stavite 1 glavicu bijelog luka, 1 luk i 1 kašičicu bibera, dodajte 2 litre vode i prokuvajte smjesu 15 minuta. Ostavite da se ohladi, procijedite i upotrebite kao sprej za biljke.
Voda i alkohol
Uzmite 1/4 šolje alkohola i 4 šolje vode te dobro promiješajte. Napunite sprej bocom i poprskajte biljke ovom otopinom. Vaši će se osušiti i umrijeti.
Neem ulje
Neem ulje je prirodni insekticid koji se dobija iz sjemenki biljke Azadirachta indica. Pomiješajte 1 kašičicu neem ulja s 1/2 litre vode i dobro promiješajte. Koristite kao sprej za biljke.
Pročitajte: Pripravak od PAPRATI koji eliminiše BILJNE VAŠI
Redovno održavanje biljaka
Biljke koje su zdrave i jake manje su podložne napadima biljnih vaši. Pazite da biljke imaju dovoljno svjetla, vode i hranljivih materija. Uklanjajte uvelo lišće i stabljike kako bi se spriječila nakupljanje insekata.
Važno je napomenuti da se prirodni načini mogu pokazati manje učinkovitima u odnosu na hemijske insekticide, stoga je potrebno biti strpljiv i redovno primjenjivati odabrani prirodni način suzbijanja biljnih vaši.
Maslačak kao narodni lijek, ipak se ne preporučuje svima
Maslačak (lat. Taraxacum officinale) je vjesnik proljeća i narodni lijek za povišene masnoće u krvi, probleme sa jetrom i žuči. Koristi se kao čaj, od mladih listova se pravi i salata. Tradicionalni je lijek za urinarne, stomačne i crijevne bolesti. U narodnoj medicini maslačak se najviše upotrebljava za liječenje jetre i žuči.
Od sadnje do berbe krompira: Važnost upravljanja svim fazama rasta za visok prinos i kvalitet
Krompir (Solanum tuberosum L.) je biljka koja je značajna za ishranu ljudi širom svijeta. Rast krompira i formiranje krtola odvijaju se u pet fenoloških faza.
U prvoj fazi, od sadnje do nicanja, na krtolama rastu klice, a počinje i rast korijenovog sistema. U početku ove faze, rast klice i korijena se dešava na račun rezervne materije matične krtole. Minimalna temperatura za ovu fazu je 7°C, a maksimalna 30°C.
U drugoj fazi, od nicanja do formiranja pupoljaka, intenzivno se razvija korijenov sistem i stoloni. Biljka intenzivno formira nadzemnu masu.
Za treću fazu, od pojave pupoljaka do punog cvjetanja, karakteristično je zametanje krtola. Najbrže rastu krtole kod ranih sorti, a najsporije kod kasnih. Ukupan rast biljke, i podzemnog i nadzemnog dela, u ovoj fazi dostiže maksimum.
Pročitajte: Sve o brzini i načinu razvoja biljke krompira
U četvrtoj fazi, od punog cvjetanja do početka zrenja, rastu krtole čija se masa stalno povećava. U zavisnosti od sorte, period rasta nadzemne mase značajno se razlikuje. Kod ranih sorti, taj period je najkraći, a kod najkasnijih može biti i do 30 dana duži. Zaustavlja se rast listova, a kod ranih sorti i rast korena.
Peta faza je od početka zrenja do sušenja cime, pri čemu krtole potpuno dozrevaju. Masa cime i korijena postepeno se smanjuje, a masa krtola se stabilizuje.
Vrijeme formiranja mlade krtole zavisi od sorte i uslova uspijevanja. Postojala su mišljenja da sa početkom cvjetanja nastaje i obrazovanje krtola. Međutim, rezultati pokazuju da cvjetanje započinje 7-25 dana kasnije u odnosu na obrazovanje krtola. Samo kod nekih sorti oba procesa teku zajedno. Zbog toga početak cvjetanja ne može biti tačan pokazatelj ranozrelosti sorte. Ranozrele su one sorte koje u kratkom vremenskom periodu obrazuju visok prinos krtola. Po tempu povećanja prinosa, sorte krompira mogu biti: sa intenzivnim nakupljanjem mase krtola u početku njihovog obrazovanja, zatim sa sporim početnim rastom i intenzivnim kasnijim rastom krtola, i sa postepenim rastom krtola u toku čitave vegetacije. Ove sorte su manje zavisne od specifičnih klimatskih uslova i mogu se gajiti u različitim regionima.
Uzgoj krompira zahtijeva pažljivo praćenje i upravljanje svim fazama rasta i razvoja biljaka. Znanje o dinamici rasta krompira i fazama razvoja biljke ključno je za planiranje i upravljanje usjevima. Na osnovu karakteristika sorti i uslova uspevanja, poljoprivrednici mogu da odaberu odgovarajuću sortu i planiraju optimalno vrijeme sadnje, navodnjavanja, đubrenja i drugih agrotehničkih mjera.
Uz to, poznavanje dinamike rasta i razvoja krompira može pomoći u prepoznavanju i rješavanju problema u proizvodnji, kao što su bolesti i štetočine. Pravovremena primjena zaštitnih mjera može značajno uticati na količinu i kvalitetu prinosa.
Ukupan prinos i kvalitet krompira zavisi od mnogih faktora, uključujući sortu, uslove uspijevanja, agrotehničke mjere i vremenske prilike. Međutim, poznavanje fazama rasta i razvoja krompira može pomoći poljoprivrednicima da maksimiziraju prinose i optimiziraju proizvodnju.
Savjeti za uspješnu proizvodnju crnog luka iz rasada
Crni luk (Allium cepa) je važna namirnica koja se koristi u svim kuhinjama širom svijeta. Proizvodnja crnog luka iz rasada može biti vrlo uspješna i omogućiti visoke prinose, ali zahtijeva poznavanje procesa i detaljno planiranje proizvodnje. U ovom članku opisa ćemo korake u proizvodnji crnog luka iz rasada.
Priprema za proizvodnju rasada
Prije sadnje luka, potrebno je pripremiti zemljište. Sjetva se obavlja na otvorenom, u leje, u toku augusta, a za radnu proizvodnju luka koristi se prije sve srebrenjak majski i junski. U leje se sije 8-10 grama sjemena po kvadratnom metru, a sjeme se prekriva kompostom u sloju od 1-2 centimetra. Uz zalivanje prije i poslije nicanja, održava se umjerena vlažnost zemljišta. Za vrijeme sunčanih dana usjev se sjenči, jer je luk do faze trećeg pravog lista osjetljiv na visoke temperature. Jedan od načina smanjenja temperature je održavanje optimalne vlažnosti zemljišta.
Sadnja
Sadnja se obavlja početkom oktobra u fazi 3-4 lista na rastojanje 20-40 x 5-10 cm ili 4 redne pantljike 50 x 20 x 5 centimetara uz obavezno zalivanje. Ovaj rok sadnje omogućava da se biljke dobro ukorijene do pojave niskih temperatura i tako uspješno prezimljuju. U proljeće, početkom marta, čim se može ući u njivu, usjev se prihranjuje s 50-100 kg azota po hektaru (što zavisi od stanja useva) uz kultiviranje. Za vrijeme sušnog proljeća, usjev se zaliva i po potrebi štiti.
Berba
Korišćenje ovog luka započinje u aprilu, kada se koristi kao mladi luk, a lukovicu formira u maju i junu. U ovoj proizvodnji može se ostvariti prinos od 10-25 t/ha, što zavisi od sorte i vremena ubiranja. Lukovice iz rane proizvodnje ne mogu se čuvati. Kasna proizvodnja lukovica iz rasada omogućava visoke prinose, uz veća ulaganja, a moguća je samo u uslovima navodnjavanja. Najveće prinose ostvaruju slatke sorte lukova (kaba, gostivarski, bučinski). Ljute sorte brzo prekraćuju rast i obrazuju sitnu lukovicu, što ih čini manje pogodnim za proizvodnju. Stoga, za ovu vrstu proizvodnje preporučuju se slatke sorte, koje su manje osjetljive na stres i brže rastu, omogućujući tako formiranje većih i kvalitetnijih lukovica.
Kada je u pitanju proizvodnja rasada za kasniju sadnju i proizvodnju lukovica, sjetva se obavlja u mlaku leju u martu. Nakon sjetve, zemljište se dobro zalije, a temperatura u toku dana treba da bude između 15-18°C, a noću između 6-10°C. Viša temperatura može dovesti do izduživanja rasada i prevremenog formiranja lukovica. Osim toga, za postizanje najboljih rezultata u proizvodnji rasada, može se primijeniti skraćivanje dana u fazi rasta, što će poboljšati kvalitetu i veličinu lukovica.
Pročitajte: Proizvodnja crnog luka na otvorenom polju – Obratite pažnju na zemljište
Najkvalitetniji rasad za kasniju sadnju treba biti star između 50-60 dana, a sadnja se obavlja u drugoj polovini maja. Luk u fazi sadnje treba imati 3-4 lista, visinu lažnog stabla od 10-15 cm, i debljinu između 0,3-0,6 cm. Ukoliko su listovi izrazito izduženi, treba ih skratiti na 1/3 kako bi se smanjila transpiracija do momenta ukorenjavanja.
Nakon sadnje, luk treba zalijevati i njegovati redovno, a u fazi kada ima oko 7-8 listova potrebno je izvršiti prihranu kompleksnim tečnim đubrivom. Također, za vrijeme sušnih perioda potrebno je provesti navodnjavanje kako bi se osigurali optimalni uvjeti za rast i razvoj luka.
Kada je riječ o berbi, luk može biti spreman za upotrebu u ranom proljeću kada se koristi kao mladi luk, dok se lukovice formiraju u maju i junu. U ovoj vrsti proizvodnje može se ostvariti prinos od 10-25 t/ha, ovisno o sorti i vremenu berbe.
Uz primjenu ovih tehnika i redovno održavanje usjeva, moguće je postići kvalitetnu i produktivnu proizvodnju crnog luka iz rasada, koja je važna za zadovoljenje potreba tržišta i održavanje održivosti poljoprivredne proizvodnje.
Otrovne biljke – Evo kojih se morate PAZITI! [LISTA: 21 BILJKA]
Iako lijepe, mnoge su otrovne biljke oko nas i moramo ih se paziti, ali paziti i na naše ljubimce i stoku.
Biljke proizvode otrovne ili toksične supstance kao hemijski odbrambeni mehanizam protiv predatora. Predatori biljaka mogu biti i biljojedi koji ih jedu. Otrovi u cvijeću i biljkama funkcionišu na isti način. Važno je razumjeti koje simptome možete primjetiti ako slučajno progutate bilo koju toksičnu biljku i koja toksična svojstva mogu da nose biljke i određene cvijetnice.
Kada ste u nedoumici, ne pokušavajte da sami postavite dijagnozu. Obratite se hitnoj službi i potražite stručnu pomoć.
Otrovne biljke – oprez
Ako ste strastveni baštovan ili ljubitelj prirode, uživate u prirodi i otkrivanju novih i zanimljivih biljaka. Nažalost, iako je većinu zabavno ubrati ili probati, pa čak i jesti u nekim slučajevima, u šikarju vreba i mnogo opasnih biljaka.
1. Velebilje spada u otrovne biljke
Sa tako zloslutnim imenom teško da je iznenađenje da Velebilje odnosno Smrtnosno Gluvo doba noći na engleskom (Deadly Nightshade) nije baš najbolji prijatelj ljubitelja prirode. Legenda o Magbetu kaže da su njegove trupe otrovale invazijsku dansku vojsku vinom napravljenim od smrtonosnih bobica velebilja. Takva biljka ne bi privukla samo bradate Vikinge. Sa svojim jarko crnim, debelim bobicama, djeca i radoznali kućni ljubimci su posebno u opasnosti da budu u iskušenju da probaju voće.
Stabljike, listovi, bobice i korijeni sadrže atropin i skopolamin koji izazivaju paralizu parasimpatičkih, nevoljnih mišića (tj. vašeg srca). Takođe može izazvati ozbiljnu iritaciju kože samo ako dođe u kontakt sa njegovim listovima.
Ime vrste: Atropa
Toksičnost: velika
Toksični agens: atropin, skopolamin, hiosciamin
Simptomi: nejasan govor, osetljivost na svjetlost, halucinacije i konfuzija, respiratorni problemi, ubrzan rad srca, suva usta, nejasan govor, proširene zenice, gubitak ravnoteže, respiratorne poteškoće
Potencijalni uzrok smrti: Slom parasimpatičkog nervnog sistema
Porijeklom iz: Evrope, Severne Afrike, Zapadne Azije i Severne Amerike
2. Biljka ricinusovog pasulja ili Hristova palma
Iako je ricinusovo ulje dugo bio višenamjenski sastojak u kućnim lijekovima, sjame sjemenke, prije nego što se prerade, su glavni izvori otrova ricina. Porijeklom iz područja od Afrike do južne Azije, ipak se može naći u mnogim baštama širom svijeta kao ukrasna biljka. Samo jedna ili dvije otrovne semjenke mogu biti pogubne za dijete.
Biljka ima karakterističnu šiljastu kuglastu kapsulu, a sjeme je veliko, ovalno i na jednom kraju sadrži izbočinu.
Ime vrste: Ricinus
Toksičnost: velika (pasulj)
Toksični agens: Ricin
Simptomi: krvava dijareja, teška dehidracija, smanjen krvni pritisak, otežano mokrenje, ubrzan rad srca, konvulzije, mučnina i povraćanje, ubrzan rad srca
Potencijalni uzrok smrti: Cirkulatorni šok
Poreklom iz: Mediterana, istočne Afrike, južne Azije
3. Duvan
Do pet miliona ljudi umre od bolesti povezanih sa duvanom svake godine. To je uglavnom zbog štete uzrokovane pušenjem. Čak i u svom nezapaljivom obliku, to je jedna od najotrovnijih biljaka. Sadrži nikotin (čest sastojak većine insekticida) i anabazin, koji mogu biti fatalni ako se konzumiraju u velikim količinama.
Ime vrste: Nicotiana tabacum
Toksičnost: mala (jede se nekoliko listova), velika (pušenje, žvakanje)
Toksični agens: nikotin, anabazin
Simptomi: povraćanje, mučnina, vrtoglavica (biljka)
Potencijalni uzrok smrti: Rak od pušenja prerađenog duvana
Porijeklom iz: Sjeverne i Južne Amerike
4. Imela
Božićni favorit u zapadnoj kulturi se koristi kao ukras na divratku ispod kojeg se navodno treba poljubiti. Ali zapamtite, imela vam može pokvariti praznike na više načina. To je zato što gutanje bobica, lišća ili izdanaka može izazvati jak bol u stomaku i dijareju. Ekstremni slučajevi mogu čak dovesti do smrti kroz kardiovaskularni kolaps, a takođe su izuzetno toksični za mačke i pse.
Ime vrste: Santalales
Toksičnost: mala (male količine), velika (velike količine)
Toksični agens: farotoksin, viskotoksin
Simptomi: zamagljen vid, groznica, povraćanje, dijareja, pospanost, usporen rad srca, napadi
Potencijalni uzrok smrti: Može izazvati pobačaj
Porijeklom u: Evropi i Britaniji, uveden u Severnu Ameriku
5. Visterija (Glicinija)
Drveće glicinije, iako lepo kada cvjeta, takođe ima veoma toksično sjeme. Poznato je da izazivaju povraćanje, dijareju, bol u stomaku i depresiju centralnog nervnog sistema.
Biljke glicinije imaju prelijepe viseće cvjetove često u živopisnim ljubičastim nijansama. Zbog svoje ljepote često služe kao ukrasne baštenske biljke ili čak kao bonsai ali spadaju u otrovne biljke.
Ime vrste: Visteria sinensis
Toksičnost: mala
Toksični agens: lektin, visterin
Simptomi: osećaj pečenja u ustima, povraćanje, dijareja, bol u stomaku,
Potencijalni uzrok smrti: Gastrointestinalno krvarenje kod kućnih ljubimaca
Porijeklom iz: Azije, Severne Amerike
6. Vodena kukuta
Ako je opisana kao „najotrovnija biljka u Severnoj Americi“, vjerovatno možete pretpostaviti da je to nešto čega se treba kloniti. Ovo je slučaj sa vodenom kukutom koja se ponekad može pomešati sa jestivim stvarima kao što su celer i pastrnjak. Nasilne konvulzije su samo jedan od efekata njegovog otrova (zajedno sa smrću), dok je poznato da preživeli pate od amnezije i tremora do kraja života. Obavezno pažljivo pregledajte sve sumnjive biljke kako biste bili sigurni da nisu otrovna kukuta.
Ime vrste: Konijum
Toksičnost: velika
Toksični agens: cikutoksin
Simptomi: povraćanje, drhtanje, ubrzano disanje, konvulzije, slabost, nepravilan rad srca, halucinacije, utrnula koža ili peckanje kože, otkazivanje bubrega, slinjenje
Potencijalni uzrok smrti: respiratorna insuficijencija
Porijeklom iz: Mediterana i Južne Evrope
7. Drvo strihnina ili Dugme kvejkera ili Drvo otrovnog oraha
Kvejkersko dugme ili Drvo otrovnog oraha sadrži toksin strihnin. Porijeklom iz Indije i jugoistočne Azije, otrov dolazi iz sjemena i osušenih cvjetova. Toksin dovodi do mišićnih konvulzija i ako se dovoljno proguta, može biti fatalan. Takođe je veoma toksičan za pse, pa ako mislite da ga je vaš ljubimac pojeo, pazite na anksioznost, slinjenje, visoku tjelesnu temperaturu, napade i drhtavicu ili ih odmah odvedite veterinaru.
Naziv vrste: Strichnos nuk-vomica
Toksičnost: velika (semenke i kora)
Toksični agens: strihnin
Simptomi: bol u mišićima, otežano disanje, tamni urin, krute ruke i noge, konvulzije
Potencijalni uzrok smrti: respiratorna insuficijencija
Porijeklom iz: jugoistočne Azije i Indije
8. Oleander spada u otrovne biljke
Nisu samo trnje ruže ono što daje razlog za oprez prema cvijeću. Neke od tih lijepih latica takođe mogu biti prilično otrovne. Ipak, sve bi trebalo da bude u redu, sve dok sebe, djecu i kućne ljubimce držite podalje od ovog otrovnog cvijeća.
Cvjetajući u ružičastoj, bijeloj, žutoj i crvenoj boji, oleandri su uvijek lijepi za kuću. Ipak, pazite, cijela biljka je toksična od latica do korijena. Biljka oleandar je klasična ljepota sa nezaboravnim cvijećem koje privlači mnoge baštovane, pa se uvjerite da ste preduzeli odgovarajuće mjere predostrožnosti ako ovu biljku uzgajate u svojoj bašti.
Naziv vrste: Nerium oleander
Toksičnost: velika
Toksični agens: oleandrin i oleandrigenin
Simptomi: povraćanje, iritacija kože, drhtanje, slinjenje, pospanost, gubitak apetita, napadi, smrt
Potencijalni uzrok smrti: respiratorna paraliza, srčana insuficijencija
Porijeklom iz: Mediterana, jugozapadne Azije
9. Đurđevak
Đurđevak ima nježne cvjetove u obliku zvona koji izgledaju atraktivno u mnogim baštama ili cvijetnim aranžmanima. Takođe odiše slatkim mirisom, pa pazite da ne budete uljuljkani u neznanju kada uzgajate ovaj smrtonosni cvijet. Sa toksičnim jedinjenjima, poznatim kao srčani glikozidi, gutanje đurđevka može izazvati nagli odlazak u bolnicu, a česti simptomi su vrtoglavica, povraćanje i osip. Ova mala zvona su takođe veoma toksična za životinje, posebno mačke.
Naziv vrste: Convallaria majalis
Toksičnost: velika
Toksični agens: Convalarin
Simptomi: glavobolja, bol u stomaku, vrtoglavica, osip, koprivnjača, zamagljen vid, prekomerno mokrenje, letargija, nepravilan rad srca, napadi
Potencijalni uzrok smrti: zatajenje srca
Porijeklom iz: Severne Azije i Evrope
10. Hortenzija
Jedno od najpopularnijih “pravo plavih” cvijeća u okolini, buketi hortenzije kriju toksičnu tajnu. Njegovi cvjetovi i listovi sadrže cijanogene glikozide, u osnovi iste kao pilule cijanida, koje izazivaju vrtoglavicu, konvulzije i nesvesticu.
Naziv vrste: Hidrangea macrophilla
Toksičnost: mala
Toksični agens: amigdalin
Simptomi: dijareja, povraćanje, depresija
Potencijalni uzrok smrti: obično nije smrtonosan, ali budite oprezni
Porijeklom iz: Azije i Amerike
11. Foksglav ili Mrtvačeva zvona
Nježna mala lisičarka je zapravo puna “digitalnog” otrova, odnosno digitalina, digitonina i digitoksina. Iako ovo može zvučati kao neka nova tehnologija, one su, u stvari, veoma toksične hemikalije. Posebno su opasni za jelene, ali i druge životinje, iako su i djeca u nekim slučajevima umirala od njih.
Naziv vrste: Digitalis purpurea
Toksičnost: velika
Toksični agens: digoksin
Simptomi: zamagljen vid, povraćanje, slinjenje, tremor, bol u stomaku, halucinacije, jaka glavobolja, smanjen broj otkucaja srca, nepravilan rad srca
Potencijalni uzrok smrti: srčani zastoj
Porijeklom iz: jugozapadne Evrope, severozapadne Afrike, centralne i zapadne Azije
12. Božićno drvo (Poinsetija)
Božićne i praznične omiljene božićne zvezde nisu u kategoriji jestivog cvijeća. Iako su ikada bila samo dva slučaja smrti izazvane otrovnim sokom božićne zvijezde, oni su i dalje opasni. Mačke i psi su posebno ranjivi oko ove omiljene tropske biljke, pa povedite računa o ljubimcima.
Naziv vrste: Euphorbia pulcherrima
Toksičnost: blaga
Toksični agens: Diterpenoid euforbol
Simptomi: povraćanje, slinjenje, iritacija kože, povremeno dijareja
Potencijalni uzrok smrti: Skoro nikad smrtonosno
Porijeklom iz: Meksiko i Centralna Amerika
13. Klematis ili Kožni cvijet ili Putnička radost
Vodite računa da nosite rukavice dok obrezujete cvijeće klematisa u vašoj bašti ili berete buket rezanog cvijeća jer on spada u otrovne biljke. Sadrže anemonin koji utiče i na ljude i na životinje. Efekti mogu da variraju od relativno blagog dermatitisa i iritacije kože do čireva u ustima do ozbiljnije mučnine i balavljenja kod pasa i konja.
Ime vrste: Clematis
Toksičnost: blaga
Toksični agens: Protoanemonin
Simptomi: povraćanje, povraćanje, dijareja
Potencijalni uzrok smrti: Nije smrtonosan
Porijeklom iz: Sjeverne Amerike
14. Anđelova truba
Prelijepi zvonasti cvjetovi anđeoske trube izgledaju delikatno, ali to skriva činjenicu da mogu biti veoma toksični. Gutanje ovih lijepih cvjetova može izazvati bilo šta, od halucinacija do paralize, gubitka pamćenja, pa čak i srčanog zastoja. Listovi i sjemenke sadrže najveću količinu otrova.
Ime vrste: Brugmansia
Toksičnost: velika
Toksični agens: skopolamin
Simptomi: zamagljen vid, suva usta, groznica, amnezija, halucinacije, dijareja, slabost mišića, paraliza, ubrzan rad srca
Potencijalni uzrok smrti: srčani zastoj
Porijeklom iz: Južne Amerike
15. Larkspur (Delfinijum)
Larkspur ili delfinium su popularne ukrasne biljke, ali ljudi treba da budu oprezni. Larkspur je toksičan ne samo za ljude, već i za stoku. Larkspur je čest uzrok trovanja stoke na mnogim farmama, posebno u zapadnim državama i na višim nivoima nadmorske visine. Procenjuje se da su junice tri puta ugroženije i imaju veće šanse da se otruju nego bikovi i junadi. Metoda dejstva otrova naziva se neuro-mišićna paraliza koja može dovesti do respiratorne paralize.
Naziv vrste: Delphinium
Toksičnost: velika
Toksični agens: metillikakonitin
Simptomi: ubrzan rad srca, problemi sa varenjem, iritacija kože, bol u stomaku, konvulzije, respiratorni problemi
Potencijalni uzrok smrti: respiratorna paraliza
Porijeklom iz: Mediterana
16. Jedić (Vukova poguba)
Wolf’s Bane ili Monksblood ima cvijeće koje iskače bojom. Ali, to je jedan od najstarijih otrova koje su ljudi koristili. Korijeni su najotrovniji dio biljke. Vukovu pogubu su lovci i ratnici koristili na vrhovima kopalja i strijela. Biljka se koristi i u biljnim preparatima širom svijeta što ponekad dovodi do slučajnih trovanja.
Zabavna činjenica: Vukova poguba je dobila ime jer ljudi vjeruju da bi biljka odbranila čovjeka od vukodlaka i odagnala ih.
Ime vrste: Aconitum
Toksičnost: velika
Toksični agens: akonitin
Simptomi: povraćanje, osećaj pečenja u stomaku, osećaj peckanja u ustima, sniženi krvni pritisak, slabost motoričkih sposobnosti, smanjen broj otkucaja srca, nepravilan rad srca, napadi,
Potencijalni uzrok smrti: zatajenje srca
Porijeklom iz: Planina u zapadnoj i centralnoj Evropi
17. Kerbera (Samoubilačko drvo)
Porijeklom iz Indije i jugoistočne Azije, ova biljka je dobila svoj zloglasni nadimak jer se kaže da je to najčešći metod samoubistva u mnogim regionima. Istraživači su procijenili da je odgovoran za do 3.000 smrtnih slučajeva godišnje. Takođe se pretpostavlja da je to uobičajen otrov za ubistva, posebno zato što je teško otkriti koje su smrti samoubistvo, a koje ubistvo.
Ime vrste: Cerbera odollam
Toksičnost: velika
Toksični agens: Cerberin
Simptomi: povraćanje, nepravilan rad srca, ubrzan rad srca, koma, pospanost
Potencijalni uzrok smrti: srčani zastoj
Porijeklom iz: istočne Afrike i južne Azije
18. Krvavi korijen (Sanguinaria) spada u otrovne biljke
Krvavi korijen odnosno Bloodroot ima istoriju koja odgovara njegovom imenu. Ovi bijeli i žuti cvjetovi su se istorijski koristili za dobijanje crvene boje. S druge strane, indijanska plemena su koristila Korijen krvi da izazovu abortus kod konja kao i kod ljudi. Zanimljivo je da je Algonkuin takođe koristio krvni korijen za ljubavne čari, ali ovo jeste biljka koja spada u otrovne biljke.
Naziv vrste: Sanguinaria
Toksičnost: velika
Toksični agens: Sanguinarin
Simptomi: sedacija, povraćanje, sniženi krvni pritisak, vrtoglavica, šok, koma
Potencijalni uzrok smrti: zatajenje srca
Porijeklom iz: Severne Amerike oko Velikih jezera
19. Smrdljivo velebilje
Henbane, takođe poznat kao smrdljivo velebilje, koristi se još od vremena Plinija Starijeg koji je dokumentovao njegovu upotrebu kao sedativ i analgetik. Pojavljuje se u biljnim lijekovima, kao i pored smrtonosnog velebilja, datura i mandragore u otrovnim mješavinama. Takođe je pronađena u blizini vikinških grobova koji, zajedno sa svojim halucinantnim svojstvima, navode istoričare da sumnjaju da su vikinški ratnici koristili biljku da izazovu bes kada bi krenuli u rat.
Ime vrste: Hiosciamus niger
Toksičnost: velika
Toksični agens: hiosciamin
Simptomi: halucinacije, povišen krvni pritisak, ubrzan rad srca, ekstremna temperatura
Potencijalni uzrok smrti: zatajenje srca
Porijeklom iz: istočne Evrope i Azije
20. Kozlac (Beli zmijski koren)
Bijeli zmijski korijen je otrovan zbog otrova zvanog tremetol. Može biti opasan jer stoka može konzumirati zmijski korijen koji uzrokuje da mlijeko i meso životinje postanu toksični sa otrovom. Tremetol se akumulira tako da je moguće progutati toksično mlijeko ili meso i ne osjetiti efekte dok osoba ne dostigne prag tolerancije. Opasnost dolazi od stalnog gutanja toksičnog mesa/mlijeka prije nego što simptomi postanu vidljivi. Tremetol može izazvati degeneraciju mišića i uticati na srce. Istorijski, ljudi su ovu vrstu trovanja nazivali „mliječnom bolešću“.
Naziv vrste: Ageratine atlissima
Toksičnost: velika
Toksični agens: Tremetol
Simptomi: dehidracija, iscrpljenost, jako povraćanje, tremor, drhtanje
Potencijalni uzrok smrti: dehidracija
Porijeklom iz: istočne Severne Amerike
21. Ukrasni slak (Sabahčić) spada u otrovne biljke
Dobra vijest je da cvjetovi slaka nisu otrovni. Loša vijest je da je sjeme toksično sa hemijskim jedinjenjem sličnim LSD-u. Gutanje velikih količina može izazvati halucinacije i druge simptome kao što su dijareja ili povraćanje.
Ime vrste: Ipomoea muricata
Toksičnost: mala/veća (semena)
Toksični agens: Ergine
Simptomi: Jake halucinacije, povraćanje, dijareja, vrtoglavica
Potencijalni uzrok smrti: Opasne interakcije sa lekovima
Porijeklom iz: Centralne i Južne Amerike
Bezbijednost na prvom mjestu kada radite sa nepoznatim cvijećem i biljkama.
Naravno, kada unosite cvijeće u svoj dom, želećete da znate šta bi moglo da izazove probleme. Oprezno i samo uživajte u njihovoj lepoti.
Izvor: BOUQS