Naslovnica Blog Stranica 119

AMERIČKA TRULEŽ: Destruktivna, zarazna bolest pčelinjeg legla

Agrosavjet
-
0
AMERIČKA TRULEŽ: Destruktivna, zarazna bolest pčelinjeg legla

Destruktivna, zarazna bolest pčelinjeg legla, američka trulež (gnjiloća) istorijski se nazivala kuga pčela. Riječ je o opasnoj bolesti pčelinje zajednice koja, progresivno slabi pčelu, a na kraju i sasvim uništava. Uzročnik infekcije i oboljevanja larvi u najranijoj fazi razvoja je bakterija Paenibacillus larvae koja se u sporogenoj formi vrlo dobro održava i opstaje u nepovoljnim spoljašnjim uslovima. U inficiranim zajednicama uzročnik se može, u formi vidljivih i nevidljivih formi bolesti, održavati godinama. Bakterija ima više genetskih varijanti što utiče na tok i prognozu infekcije oboljele zajednice.

TOK ZARAZE

Infekcija nastaje unošenjem spora uzročnika, pri čemu spore bakterije Paenibacillus larvae u leglo unose pčele hraniteljice kontaminiranim izvorima hrane za leglo: matična mliječ, med, polen. Vegetativni oblici, bacili, razvijaju se klijanjem unijetih spora u digestivnom traktu larve. Bakterije se vrlo brzo razmnožavaju i uskoro izazivaju uginuće sa karakterističnim, truljenjem, larve. Zaražena larva pretvara se u smeđu, ljepljivu i rastezljivu masu koja se sušenjem prilijepi za dno ćelije (četiri do šest nedelja), a zatim izgleda kao prazna (otprilike za osam nedelja). Jedna oboljela larva može da sadrži više od milijardu infektivnih spora koje su dodatno infektivno opterećenje, odnosno, novi izvor kontaminacije i infekcije. Zaražena pčelinja zajednica progresivno slabi, jer leglo nestaje i nema dovoljne prinove mladih pčela, a samim tim, zajednica postaje neproizvodna.

Niski prinosi meda su jedan od važnih pokazatelja mogućeg prisustva uzročnika bolesti u zajednici.

PRENOŠENjE I ŠIRENjE ZARAZE

Izvor infekcije
• Inficirani ramovi sa leglom
• Inficirani ramovi sa medom (medišni nastavci)
• Med
• Vosak
• Odrasle pčele

Putevi prenosa ( izneđu košnica i pčelinjaka)
• Grabež
• Zaletanje
• Rojevi
• Pčelar kroz postupke pčelarske prakse
• Nabavka i unos inficiranih zajednica

OTPORNOST SPORA

Spore bakterije, Penibacillus larvae, izuzetno su otporne, kako na faktore spoljašnje sredine (suša, vrućina, sunčeve zrake, vlaga), tako i na uobičajena hemijska sredstva koja se koriste u dezinfekciji. Spore mogu opstati u starom saću i košnicama više decenija sačuvavši sposobnost klijanja i infektivnost. U medu ostaju neoštećene pri temperaturi od 100°C u trajanju više od dva časa. Obično kuhanje ne može da uništi spore. Autoklaviranje je postupak sterilizacije u kojem se spore uništavaju uspješno već na temperaturama iznad 121°C, pritiskom od 1,5 bara, u trajanju od 30 minuta. Efikasnost ovakvog postupka potebno je kontrolisati.

KLINIČKA SLIKA

Bolest se može razviti klinički, u svako doba godine, kada zajednica ima legla. Postoje dvije forme bolesti koje pčelar treba da razlikuje:
Klinički prepoznatljiva bolest sa tipičnim promjenama na larvi i leglu – prve promjene koje se mogu uočiti na poklopcima iznad uginule larve su promjene boje poklopčića, kada se na njemu pojave tamnije mrlje, naborani, ulegnuti (uvučeni) i ponekad izgriženi poklopci sa rupicama. Posljedica truležnih procesa jeste promjena larve koja gubi karakterističnu strukturu, oblik i pretvara se u bezobličnu, ljepljivu, rastezljivu tvorevinu. Ubadanjem čačkalice ili palidrvca u takvu larvu („test niti koja se razvlači“) izvlači se nit nijansi smeđe boje, duge i ponekad četiri do pet centimetara (moguće i samo jedan cm,) što je dovoljna indikacija da sumnjiv materijal treba dostaviti u laboratoriju, na konačnu potvrdu.

Pročitajte: Poznavanje šest velikih bolesti pčela

Zaostajanje poklopljenih ćelija, naročito u jesen, koje su nepravilno razbacane po saću, čime se dobija nepravilan raspored legla (nekompaktno, raštrkano leglo), jedan su od simptoma koji upućuju na moguću infekciju.

U daljnjem procesu uginula larva se suši i tada su promjene teže vidljive, tako da četiri do šest nedelja, nakon uginuća, obično ostatak larve priliježe, u tankom sloju, uz donju stijenku ćelije, što nazivamo “fazom kraste”, a nakon osam nedelja, ćelija izgleda kao da je sasvim prazna.

Za dijagnostiku, u ovom slučaju, u laboratoriju je potrebno poslati dijelove promjenjenog legla.

Subklinička forma infekcije – ne ispoljava se jasno tako da je pčelar teško prepoznaje jer pčele uspjevaju prevazići gubitak legla i očistiti uginule larve. U ovom slučaju zajednica stalno slabi, sa vrlo niskim prinosima meda, čak i u dobrim pčelarskim sezonama. U ovom slučaju laboratorija vrši rano otkrivanje mogućih izvora zaraze na pčelinjaku. Ovo se zove rana dijagnostika američke gnjiloće i to je korisna preventivna laboratorijska dijagnostička mjera, naročito za potrebe otkrivanja novih žarišta na inficiranom pčelinjaku i širem regionu koji se kontroliše.

Za dijagnostiku se, u ovom slučaju mogu poslati uzorci meda, meda iznad plodišnog dijela legla, pčela, voska, polena i perge, kako bi se utvrdilo prisustvo spora uzročnika bolesti kada na leglu nema vidljivih promjena.

Jod protiv plamenjače i pepelnice u povrtarstvu – Zaštitite svoje biljke na prirodan način

Agrosavjet
-
0
Jod protiv plamenjače i pepelnice u povrtarstvu – Zaštitite svoje biljke na prirodan način

Jod je poznati antiseptik širokog spektra, koji razoružava vojsku bakterija, gljiva i drugih „napasnika“ koji dovode do infektivnih i upalnih procesa kod ljudi. Manje se zna da njemu zdravlje ne duguju samo ljudi, već i biljke. Jod može da se koristi da bi se spasilo povrće od mnogih bolesti. On uspješno zamjenjuje fungicide, njime se liječe biljke i smanjuju otrovni ostaci u njima, koji su neminovnost poslije zaštite drugim hemijskim preparatima.

Od kojih parazita jod štiti povrće?

Na prvom mjestu je gljiva prouzrokovač plamenjače paradajza. Da bi se plamenjača spriječila da zarazi paradajz, potrebno je da se povrće štiti rastvorom koji se priprema od 9 litara vode, jednog litra surutke i 2ml apotekarskog joda (5-postotna koncentracija). Poslije 12 do 14 dana od rasađivanja, paradajz se prvi put prska ovim rastvorom, a kasnija prskanja se ponavljaju svakih 10 do 12 dana. Ako zakasnite s prvim prskanjem i otkrijete već formirane pjege, odstranite lastar sa simptomima, ostatak paradajza oprskajte u više navrata u razmaku od pet dana, i plamenjača će nestati.

Pročitajte: ČAJ od LJUSKI JAJA: Čudotvorna, naučno dokazana PRIHRANA za PARADAJZ

Rastvor na bazi joda odlično suzbija pepelnicu, koja zna da „izjeda“ biljku sporije, ali zato ne i bezopasnije. Od pepelnice najčešće oboljevaju krastavci, tikvice i bundeve. Ako primetite prve znake ove bolesti, počnite da tretirate usjeve rastvorom: 9 litara vode, 1 l surutke i 1ml joda, ponavljajući prskanja svakih 5 do 7 dana. Ukoliko budete uporni, možete u potpunosti da izbacite fungicide iz proizvodnje ovog povrća.

Iskusni baštovani tvrde da biljke, prskane rastvorom joda, duže rađaju. Čak i ako nema znakova pepelnice, prskajte krastavce ovim rastvorom svakih 10 do 12 dana. Ako otkrijete da je korijen krastavca svenuo zajedno sa dijelom biljke blizu zemlje, postoji vjerovatnoća da ga je zarazila gljiva koja prouzrokuje trulež korena. Povrće se može spasiti ako se zaliva rastvorom joda, a priprema se tako što se u kantu od 10 l vode doda 1 ml joda. Svaki krastavac valja zaliti s 1 l ovog rastvora.

Ako je od pepelnice „stradalo“ neko drugo povrće, ili sadnice, ukrasno drveće… i oni mogu da se štite rastvorom joda, samo, za njih je potrebna nešto jača koncentracija: u 5 l vode se rastvori 5 ml joda. Rastvorom joda štite se i tikvice od pepelnice, a on se pravi od 10 l vode i 5 ml joda.

Kupus voli rastvor od joda

Da bi bio zdrav, zalivajte ga rastvorom od 10 l vode u koju ste dodali 2 ml joda. Svaku biljku zalijte 1 l ovog rastvora. Jodom mogu da se zaštite i jagode od gljive koja izaziva trulež korijena. Sva mudrost je da se zemljište oko bokora nedjelju dana prije cvjetanja, a potom i koji dan kasnije, zalije rastvorom joda koji se priprema od 10 l vode i 1 ml joda.

Pročitajte: Recept za prihranu sobnih biljaka: Cvjetaće bolje nego ikad

Jod je efikasan i u zaštiti jabuka od gljiva koje izazivaju trulež u skladištu. Najkasnije desetak dana pred berbu, krošnje posebno ciljajući plodove, oprskaju se rastvorom od 10 l vode i 10 ml joda. Takođe, i 15 do 10 dana pred berbu i grozdovi se mogu zaštititi od truleži rastvorom od 10 l vode i 8 ml joda.

Da bi se dezinfikovalo bilo koje sjeme, potrebna je samo jedna kap farmaceutskog joda, razblažena u 1 l destilovane vode. U taj rastvor natopite gazu ili pamučnu krpu pa je dobro iscijedite, te u nju umotajte sjeme i ostavite ga da odstoji 6 do 8 sati. Poslije toga sjeme osušite na sobnoj temperaturi i posijte.

Muškatle cvjetaju bez prestanka uz jednu kap ovog elementa!

Agrosavjet
-
0
Muškatle cvjetaju bez prestanka uz jednu kap ovog elementa!

U različitim vremenskim periodima domaće muškatle zahtijevaju različitu njegu.

Od početka proljeća i do kraja ljeta, kod zalivanja ovog cvijeća, u vodu treba dodavati malo prihrane na osnovi fosfora koji blagotvorno djeluje na cvetanje. Obratite pažnju da u prihrani treba da bude minimalan procenat azota, jer muškatle mogu prestati da cvjetaju. U toku ljeta muškatle vole svjež vazduh, te ih iznesite na terasu, ili u baštu.

U prvo vrijeme, sa promjenom mjesta boravka kod muškatli može opadati lišće, i cvijeće će malo „bolovati“. Ali poslije će vas obradovati cvjetanjem. Odlična prihrana za muškatle je rastvor vode i joda:

Potrebno je 1 kap povidon joda dodati u 1 litar vode, i sa 50 ml ovog rastvora politi po unutrašnjim zidovima saksije. Nemojte pretjerati, da ne spalite korijen. Nakon takvog zalivanja, muškatle će neprestano bujno cvjetati.

Jedna kap joda će spasti vašu baštu od gljivičnih infekcija

Izvor: uspesnazena.com

PROČITAJTE:

Najopasnije bolesti MUŠKATLI

KAKO NJEGOVATI MUŠKATLE KALIOPE: Kakvu zemlju vole i kada ih treba prihranjivati

Sadnja i njega PELARGONIJA

Trikovi za uspiješan uzgoj karfiola

Agrosavjet
-
0
Trikovi za uspiješan uzgoj karfiola

Postoje 2 perioda sadnje karfiola: jedno je u proleće i tada je berba od jula do avgusta, a drugi period sadnje je krajem juna i u prvoj polovini jula i tada je berba od septembra do novembra.

U ovom periodu sade se sadnice, što je i bolje od direktne sadnje sjemena, jer su veće šanse da će biljke opstati.

Sadnja karfiola

Sadnice je potrebno navići na otvoreno prije nego što ih posadite, pa ih postepeno izlažite suncu 5 dana, prije nego što ih posadite na stalno mjesto. Presađivanje uradite kasno popodne, kako bi se smanjio stres biljaka. Sadnice se sade na razmak 60 x 70 cm.

Nakon presađivanja, biljke prihranite tečnim đubrivom prema uputstvu proizvođača. Pošto se prime u zemlji, dodajte im kompost bogat azotom.

Karfiol traži dosta vlage i zato je potrebno redovno zalivanje ili navodnjavanje. Takođe, preporuka je da se postavi malč oko mladih biljaka, kako biste zaustavili korov i zadržavali vlagu zemljišta.

Kada glavica karfiola dostigne veličinu teniske loptice sprovodi se postupak etioliranja, kako glavica ne bi požutila od uticaja sunca. Neophodno je preklopiti spoljne listove preko glavice i blago ih vezati. Na taj način će se napraviti zasjena i glavica će ostati bijela.

Karfiol: Sve zdravstvene prednosti ovog jestivog cvijeta!

Berba karfiola

Karfiol je spreman za berbu nedelju ili dvije nakon etioliranja, odnosno pokrivanja glave. Preporuka je da svakih nekoliko dana provjerite rast. Možete početi berbu kada glavice dostignu obim od 15 cm i više, a prije nego što dođe do izduživanja cvjetnih grana. Pošto je ovdje riječ o jesenjoj berbi, na raspolaganju vam je 10-15 dana.

Berbu treba obaviti kada je suv i sunčan dan. Glavu možete izrezati velikim nožem, obavezno sa jednim setom lišća kako biste je zaštitili od oštećenja.

Svježe ubran karfiol može da se čuva nekoliko dana, a ako se glavica pokrije kao što smo opisali, može da se sačuva još 15 dana.

Izvor: Gardening Know How

PROČITAJTE:

Šta sijati i saditi u JULU

“Karfiol koji ujeda”: Uočeno biće koje je ranije viđeno samo tri puta

Bijeli krastavac: Zaboravljena sorta odličnog ukusa i visoke otpornosti

Agrosavjet
-
0
Bijeli krastavac: Zaboravljena sorta odličnog ukusa i visoke otpornosti

Bijeli krastavac je stara sorta koja datira iz 1896. jako dobrog ukusa i finog roda. Inače ima dosta veću otpornost na bolesti i vremenske uslove. Bijeli krastavac je jednogodišnja zeljasta biljka i pripada porodici Cucurbitaceae.

Gaji se kao salatni krastavac na otvorenom polju i u staklenicima i plastenicima, i kao industrijski (kornišon). Konzumira se u svježem stanju i kao kiseli krastavac. Male je kalorične vrijednosti. Krastavac ima slabo razvijen korjenov sistem, koji u zemljište prodire vrlo plitko od 5-25 cm. Stablo (vriježe) je puzavo, razgranato, dužina stabla zavisi od sorti i uslova gajenja.

Dužina može biti i do 3 m. Listovi su krupni, a sa donje strane poneke sorte imaju i bodljikaste izrasline. U pazuhu listova izrastaju bočni izdanci koji se kod nekih sorata uklanjaju ili ostavljaju za plod. Krastavac je biljka koja na istoj vreži razvija muške i ženske cvjetove.

Često se više razvijaju muški cvjetovi i prinos je tada vrlo nizak. Zato se za tržište gaje hibridi krastavaca sa ženskim cvjetovima. Temperatura: Za razvoj na otvorenom potrebna je srednja dnevna temperatura veća od 15 ºC, dok je optimalna 25-27 ºC.

Cvjetanje započinje kod temperature 15-17 ºC, a oprašivanje se najbolje obavlja na temperaturama 18-21 °C. Od dana zametanja plodova do berbe treba da prođe od 30 do 40 dana. Brzina rasta pojedinih plodova zavisi od broju plodova na biljci. Vrijeme plodonošenja traje 1,5-2,5 mjeseca.

Voda

Za svoj rast i razvoj treba dosta vlage kako u zemljištu tako i u vazduhu. Relativna vlažnost vazduha bi trebala biti 85-90 %, što je teško postići u spoljnim uslovima. Najpovoljnija vlažnost zemljišta je oko 70 % punog kapaciteta zemljišta za vodu tj. ukupno 90-150 l vode/m2 za dva mjeseca gajenja.

U početku su zalivanja ređa i s manjim količinama vode, a poslije, naročito u vrijeme plodonošenja i berbi, krastavac traži zalivanje svakih 4-5 dana, u zavisnosti od vrste zemljišta i gajenja.

Zemljište

Za gajenje krastavca najbolja su duboka, plodna i rastresita zemljišta bogata organskim materijema, neutralne ili slabo kisele reakcije (pH 5,5-6,5). Teška, hladna i jako kisela zemljišta ne pogoduju kvalitetnom gajenju ove kulture.

Plodored

Krastavac je dobar predusjev za paradajz, kupus i papriku. U pogodne predusjeve za krastavac ubraja se kupus, celer, salata, grašak i kukuruz šećerac.

Obrada zemljišta

Obrada zemljišta počinje u jesen i to dubokim oranjem, a pred sjetvu ili sadnju po potrebi se kultivira.

Kada i koliko je potrebno zalivati KRASTAVAC?

Đubrenje

Za sklop 30 000-40 000 biljaka/ha i prinos 35-45 t/ha potrebno je izvršiti đubrenje i prihranu prema preporuci stručnjaka. Za prosječno đubrenje krastavca prije sadnje potrebno je uneti 150 kg/ha azota, 160 kg/ha fosfora, 300 kg/ha kalijuma i 65 kg/ha kalcijuma. Moguća je i folijarna prihrana, ali to poskupljuje proizvodnju i treba biti oprezan da se ne spali list i cvijet biljke prilikom primjene.

Ako se proizvođač odluči za folijarnu prihranu s vodotopivim đubrivima tada treba u fazi od presađivanja do cvjetanja, koja traje oko 22-25 dana, koristiti formulaciju NPK 11:44:11.

Od perioda cvjetanja do formiranja plodova, koja traje 20-22 dana, koristi se formulacija NPK 16:8:32. Od formiranja plodova do berbe i tokom berbe u periodu od 50 dana i nadalje koristi se formulacija NPK 9:12:36. U međuvremenu ako je došlo do gubitka lisne mase iz bilo kojeg razloga potrebno je jednom nedeljno primjeniti formulaciju NPK 20:20:20.

Sjetva i sadnja

Kao glavni usjev sije se krajem aprila, a kao postrni tokom juna. Sije se na većim površinama pomoću sijačica, a na manjim ručno u redove ili kućice.

U redove se sije na 80-100 cm razmaka red od reda i u redu 20-30 cm biljka od biljke. Kornišoni se siju gušće, a količina sjemena zavisi od gustoće sjetve i iznosi 2-4 kg/ha.

Ako se proizvodi rani krastavac, sjetva se obavlja u toplim plastenicima 30-40 dana prije sadnje na stalno mjesto. Bolji način proizvodnje jeste proizvodnja na crnoj polietilenskoj foliji.

Zemljište ispod folije se znatno brže zagrije, što omogućuje brže nicanje i bolji razvoj biljaka. Folija sprječava rast korova, a oblikovani su plodovi čisti, jer se većina nalazi na foliji. Biljke nisu u direktnom dodiru s zemljištem pa su manje izložene infekciji bolestima koje se nalaze u zemljištu.

Folija

Folija za gajenje krastavaca na većim površinama postavlja se polagačem folije ili ručno. Istovremeno s polaganjem folija mogu se ispod folija postaviti i perforirane cevi za kasnije navodnjavanje sistemom kap po kap.

Za sjetvu na većim površinama koriste se pneumatske jednoredne sijalice koje u jednom prohodu buše rupe i seju po 3-4 sjemenke na podešeni razmak od 30 cm i na dubinu 2 cm. Za sjetvu 1 ha takvim načinom sjetve potrebno je 1,5-1,8 kg sjemena, čime se u berbi osigurava sklop od 4-6 biljaka/m2.

Da bi se ubrzala proizvodnja, nakon sjetve čitava se površina može prekriti folijom od sintetičkih materijala, a jednoj od njih komercijalni je naziv Agryl. To je paučinasta poluprozirna tanka folija propusna za svjetlost, vazduh i vodu, naročito dobrog toplotnog djelovanja. Folija je fizička prepreka za napad štetočina.

Postavlja se odmah nakon sjetve, a ostaje na usjevu do početka cvjetanja. Najsigurniji način proizvodnje, kojim se ostvaruju najveći prinosi, gajenje je na armaturi.

Zbog bolje provjetrenosti biljaka na armaturi, manji su problemi s bolestima, plodovi su čisti, a berba lakša. Za armaturu se koriste stubovi visoki 2 m, povezani žicom na koju se veže konopac ili se između stubova razapne plastična mreža po kojoj se uspinje biljka, a ukopaju se tako da im je vrh 150-180 cm iznad zemljišta. Na donjem dijelu stabljike potrebno je redovno zakidati zaperke. Uz redove je takođe poželjno postaviti cjevi za navodnjavanje kao i redovno, 2-3 puta nedeljno navodnjavati. I u gajenju na armaturi može se primjeniti polietilenska folija, a kad se biljke razviju, zemljište se može pokriti slamom.

Izvor: centarzaprirodnumedicinu.com

PROČITAJTE:

Kako đubriti krastavac, paradajz, papriku i patlidžan?

Kada je PRAVO vrijeme za berbu KRASTAVACA?

10 zlatnih pravila za zalivanje biljaka tokom ljetnjih mjeseci

Agrosavjet
-
0
10 zlatnih pravila za zalivanje biljaka tokom ljetnjih mjeseci

Tokom ljetnjih mjeseci biljkama je potrebno mnogo vode da bi preživile visoke temperature. Međutim, mnogi od nas griješe kada misle da će zalivanjem biljaka i cvijeća u neograničenim količinama njih zaštititi od vrućine. Da bismo razjasnili nedoumice kada i koliko vode je potrebno vašim biljkama, otkrivamo vam 10 zlatnih pravila za zalivanje cvijeća tokom ljetnjih meseci.

Pravilo br. 1 – Odredite mjeru zalivanja

Razvoj većine biljaka zavisi od procenta ravnomjerne vlažnosti. Međutim, često čim vidimo da zemlja oko biljke nije dovoljno vlažna, mi dodajemo još vode. Potrebno je ostaviti zemlju da se dovoljno osuši, pa tek onda dodati vode. Blago sušenje zemlje imaće bolji efekat na brži rast korijena nego konstantno zalivanje.

Pravilo br. 2 – Zalivajte rjeđe, ali temeljnije

Vaše biljke zalivajte jednom do dva puta nedeljno. To će biti dovoljno da osvježite biljke, pružite im vlažnost. Bolje je da cvijeće zalivate rjeđe, ali većom količinom vode, nego sa malo vode, a često.

Pravilo br. 3 – Zalivajte u određenom dijelu dana

Iako neki to već znaju, potrebno je naglasiti da je biljke najbolje zalivati tokom kasnih večernjih ili ranih jutarnjih sati. S obzirom na to da je voda hladna, a zemljište toplo, ukoliko ipak odlučite da je bolje zalivati biljke po najvećoj vrućini, sjetite se da će sva voda mnogo brže ispariti i da će biljke brzo ostati bez vlažnosti. Takođe, ukoliko ih zalijete uveče, one će biti opskrbljene vodom i spremne će sačekati novi dan.

Kakva VODA je najbolja za ZALIVANJE povrća?

Pravilo br. 4 – Neka listovi ostanu suvi

Vlažno lišće postaje vrlo brzo oboljelo lišće. Ukoliko ih navlažite i ostavite tako preko noći, stvorićete pogodno tlo za stvaranje gljivica. S druge strane, ukoliko na listovima ostane vode preko dana, na tim mjestima će se stvoriti opekotine od sunca.

Pravilo br. 5 – Odredite količinu vode

Adekvatna količina vode za zalivanje podrazumjeva da ona mora stići i do korijena. Premala količina vode često pokriva samo gornji sloj zemlje i ne odlazi u dubinu. Dovoljna količina vode podrazumjeva i da vlažnost zemljišta bude ravnomjerno raspoređena sve dok plodovi, u slučaju povrća i voća, ne budu spremni za branje.

Pravilo br. 6 – Zalivajte u nekoliko navrata

Vodi je potrebno vremena da prodre u zemlju. Umjesto da se vaše saksije cvijeća prelivaju, ili da oko vašeg struka paradajza stavite toliko vode da počne da otiče, najbolje je da dodajete vodu u dijelovima. Dakle, budite strpljivi i zalivajte vaše biljke u nekoliko navrata.

Zalivanje paprike – Na ovaj način povećava se prinos do 50%

Pravilo br. 7 – Zalivajte biljku sa svih strana

Ukoliko zalivate biljke samo u jednom dijelu, a zapostavljate drugi, to dovodi bržeg razvoja i rasta korijena samo sa te strane, a samim tim i do slabijeg apsorbovanja hranljivih materija iz zemljišta. Da bi se one pravilno i jednako razvijale, važno je da ih zalivate sa svih strana ravnomjerno.

Spremite se za vrele ljetne dane – Kako da uštedite na vodi za zalivanje

Pravilo br. 8 – Nemojte ih zapostaviti

U vrijeme ljetnjih godišnjih odmora uvijek nas brine koga da zadužimo da se stara o našim biljkama. Sada ne morate brinuti o tome jer biljke možete poređati u kadu i sipati malo vode da bi imale dovoljno vlage. Još ako imate osunčani prozor u kupatilu preko kog će svjetlost dolaziti do njih, to je idealno rješenje. Ipak, ukoliko imate veću količinu biljaka, najbolje je da nekog od rodbine ili komšiju zadužite da vodi računa o njima dok ste vi na odmoru.

Pravilo br. 9 – Obezbjedite protok vazduha do korijena

Ukoliko stavite preveliku količinu vode oko vaših biljaka, to će smanjiti protok vazduha do korijena biljke. Ćelije u korijenu će se „daviti“ bez kiseonika.

Pravilo br. 10 – Glina duže zadržava vlagu

Sadite vaše biljke u zemljištu gdje ima gline. Glina je poznata po tome da duže zadržava vlagu u zemljištu. Tokom vrelih ljetnjih dana ona će duže zadržavati vlažnosti i nećete morati da brinete u kom se stanju nalaze vaše biljke.

Izvor: agromedia.rs

PROČITAJTE:

Pravilno zalivanje CRNOG LUKA za veći prinos

Organski uzgoj PARADAJZA – Sve od sjetve do berbe!

Posmatrajte ponašanje pilića i osigurajte dobar uzgoj

Agrosavjet
-
0
Posmatrajte ponašanje pilića i osigurajte dobar uzgoj

Prvih dana je posebno važno da obratite pažnju na ponašanje pilića. To su mala živa bića koja reaguju u skladu sa uslovima svog okruženja. Iako ne umeju da govore njihovo ponašanje šalje jasne poruke o tome koliko im je smještaj prijatan a koliko ne. Potrebno je samo da ih pažljivo posmatrate i mnogo toga će vam reći. A nakon toga, ako zaključite da nije bas sve idealno, preduzmite odgovarajuće mjere kako bi im udovoljili.

U najpovoljnijim uslovima pilići su ravnomjerno rasporedjeni po cijeloj površini unutar ograde: jedni se kreću, kljucaju hranu ili piju vodu, dok se drugi odmaraju ili spavaju.

Ako im je hladno, pilići se grupišu ispod sijalice i pište. Ako im je pretoplo, oni bježe od sijalice i grupišu se duž ograde, bezvoljni su, mlitavi i neaktivni. Ako u prostoriji duva promaja, pilici se gomilaju u zaklonjenom dijelu ogradjenog prostora. Pravilo je da prvog dana temperatura bude od 32 do 35C (mjeri se na 5cm iznad poda, tj. povrsine prostirke), koja se postupno smanjuje za 1 stepen svaka dva dana, tako da se na kraju četvrte sedmice pilići drže na takozvanoj sobnoj temperaturi (18-20C), obično bez posebnog zagrevanja.

Medjutim, bolje je da se upravljate prema ponašanju pilica jer termometar ne može da mjeri toplotu koja se dobija zračenjem koje reflektuje zagrijejana infracrvena sijalica.

Izvor: poljoprivrednisavetnik

PROČITAJTE:

Ako gajite piliće na ovakav način prirast je zagarantovan!

Kako da uspješno odgajite piliće

GPS za piliće put do organske hrane

Riješite se svraba nakon uboda insekata – Napravite domaći melem od moćnog bilja

Agrosavjet
-
0
Riješite se svraba nakon uboda insekata – Napravite domaći melem od moćnog bilja

Bez obzira na to da li se radi o ubodu komaraca, nekih drugih insekata, ili je u pitanju osip, ovaj domaći melem protiv svraba će vam pomoći.

Ljeto je lijepo, ali ima i svoje mane barem kada su dosadni insekti u pitanju. Zato napravite melem protiv svraba koji će smiriti iziritiranu kožu. Pored toga, ovaj melem mogu da koriste i mala djeca.

Melem protiv svraba

Postoji mnogo vrsta recepta za meleme. Tradicionalno se prave od masti, voska i ulja i bilja. Možete da korstite maslinovo ulje, hladno cijeđeno suncokretovo ili jojobino. Nemojte samo da koristite rafinisana ulja. Za melem su potrebna biljna ulja koja su izvukla esencije iz bilja. Ova ulja mogu da se prave na tradicionalan način tako što ćete bilje staviti u teglu, preliti uljem, dobro zatvoriti i ostaviti da odstoji negdje u kuhinji ili špajzu oko mjesec dana.

Praktikuje se da svakodnevno protresete teglu da bi se što više izvuklo esencija iz biljaka. Možete da ih pravite i bržom metodom, kuvanjem na pari. Detaljnije o tome pročitaćete u našem receptu.

Pročitajte: Melem za ispucale pete – Jednostavan recept za izuzetne rezultate

Melem protiv svraba sadrži moćno bilje

Za ovaj domaći melem, tradicionalno se koriste ove biljke:

Trputac: zato što ima protivupalno i antimikrobno dejstvo.

Neven: smiruje kožu, posjeduje antiinflamatorna i antiseptička dejstva.

Čičak: simuje svrab. Koristi se i u liječenju ekcema i psorijaze. Odlično je sredstvo ptoriv gljivica i bakterija.

Kako se pravi?

Sastojci:

  • 1 kašika listova trputca
  • 1 kašika cvjetova nevena
  • 2 kašike nadzemnih dijelova čička
  • 2 dl ulja
  • 1 kašika isjeckanog pčelinjeg voska

Priprema: Isjeckajte suvo bilje. Stavite ga u vatrostalnu činiju, a potom činiju stavite u šerpu s vodom. Kuvajte na srednjoj temperaturi pola sata. Sklonite lonac sa šporeta. Ostavite da se ulje u vatrostalnoj činiji ohčadi. Procijedite ulje s biljem kroz sterilnu gazu u čistu vatrostalnu posudu.

Ulju dodajte isjeckani vosak. Vatrostalnu posudu stavite u lonac s vodom i kuvajte na blagoj temperaturi dok se vosak ne rastopi. Miješajte kako bi se sastojci sjedinili. Sklonite s ringle i sipajte rastopljeni melem u teglicu ili kutijicu. Ostavite da odstoji preko noći i da se masa stegne.

Melem nanesite odmah na kožu nakon uboda insekta i mažite više puta dnevno. Ovaj melem se takođe može koristiti u slučaju ogrebotina ili osipa. Nježni i efikasni biljni saveznici čine ovaj melem dovoljno bezbijednim za upotrebu kod male djece.

Pročitajte: Melem od bosiljka – Svaka kuća treba da ga ima, recepti za svakodnevne tegobe

Sladoled od tri sastojka koji ćete praviti cijelo ljeto

Agrosavjet
-
0
Sladoled od tri sastojka koji ćete praviti cijelo ljeto

Ako ste u potrazi za ukusnom domaćom desertnom idejom, zabavnim projektom s djecom ili jednostavno novim receptom za desert koji biste dodali u svoj arsenal, evo jednog koji će vas osvježiti u vrućim ljetnjim danima.

Nema ničeg zabavnijeg ili nostalgičnijeg od uživanja u velikoj posudi sladoleda na kraju sparnog ljetnjeg dana. Ovaj sladoled nije samo mekan, kremast i sočan, već i sve što vam je potrebno su samo tri sastojka i zamrzivač, prenosi Simply Recipes.

Sastojci:

-2 šoljice ohlađene čvrste slatke pavlake

-1 kašičica ekstrakta vanile

-1 konzerva zaslađenog kondenzovanog mleka

Priprema:

1. Stavite kalup za hljeb u zamrzivač da se ohladi dok pravite sladoled.

2. Dodajte čvrstu slatku pavlaku u posudu samostojećeg miksera ili veliku posudu ako koristite ručni mikser. Mutite dok se malo ne zgusne, zatim dodajte ekstrakt vanile. Nastavite da miješate smjesu srednjom do visokom brzinom 5 do 6 minuta.

3. Nježno umiješajte prvu polovinu zaslađenog kondenzovanog mlijeka. Kad se sve spoji, preklopite drugom polovinom.

4. Smjesu za sladoled prebacite u ohlađeni kalup za hljeb. Pokrijte vrh listom papira za pečenje, a zatim čvrsto omotajte tepsiju aluminijskom folijom. Zamrznite dok se ne stegne, preko noći ili najmanje šest sati.

5. Izvadite pripremljeni sladoled iz zamrzivača 5 minuta prije nego što budete spremni za posluživanje, prenosi Večernji list.

Kada jedete lubenicu, ne bacajte sjemenke

Agrosavjet
-
0
Kada jedete lubenicu, ne bacajte sjemenke
Količina minerala i vitamina u kriški lubenice koristan je prirodni lijek protiv umora te tjelesne i psihičke iscrpljenosti. U nastavku teksta pročitajte o koristima koje pružaju sjemenke od lubenice.

Lubenica je jedna od glavnih zvijezda ljeta. Gasi žeđ, osvježava, niskokaloričan je. Može osigurati neprocjenjiv unos vode, posebno za starije osobe. Razlikuje se od drugog povrćam svojom veličinom, težinom i sadržajem vode.

Lubenica je takođe izvrstan izvor antioksidativnih vitamina poput A i C, vitamina B skupine i minerala, posebice kalijuma, magnezijuma i fosfora. I ne samo to, ima i detoksikacijska i depurativna svojstva. Jasno je da je depurativna aktivnost lubenice usko povezana s njenom diuretičkom aktivnošću: stimulirajući diurezu, ona time potiče eliminaciju svih suvišnih otpadnih materija.

Količina minerala i vitamina u kriški lubenice koristan je prirodni lijek protiv umora te tjelesne i psihičke iscrpljenosti, koji nisu rijetki za vrijeme vrućina. Bogata kalijumom, lubenica se takođe preporučuje osobama koje se žale na poremećaje povezane s promjenama osmotskog pritiska, zadržavanjem vode i blage promjene u srčanom ritmu.

Pročitajte: Kora od lubenice – Zdrava hrana ili običan otpad?

Kad jedete lubenicu, ne bacajte sjemenke!

Kao što znamo, lubenica je jedno od najsvježijeg i najukusnijeg povrća. Mnogi od nas, međutim, imaju malo strpljenja sa sjemenkama koje bez puno razmišljanja ispljunemo, a to je krivo.

Pitate se zašto? Kao što je slučaj i sa sjemenkama suncokreta ili bundeve, glavna komponenta sjemenki lubenice su vlakna. Uzimanjem sjemenki lubenice čovjek može povećati svoj udio biljnih bjelančevina i dobrih masnoća, kao što preporučuje International Journal of Agronomy and Agricultural Research.

Zahvaljujući biljnim bjelančevinama, između ostalog, moguće je održavati mišićnu masu i unositi zdrave masnoće koje posjeduju sposobnost regulacije holesterola u krvi. Sjemenke lubenice takođe su važan izvor minerala, poput magnezijuma koji je idealan za sportiste jer sprječava grčeve u mišićima, a sadrže i cink koji pridonosi pravilnom funkcioniranju imunog sistema.

Pročitajte: Slatko od kore lubenice /RECEPT/

Međutim, čak i uz sve te dobre osobine, jasno je da su sjemenke lubenice teško probavljive, pa bi stoga trebalo ograničiti konzumaciju na malu šaku sedmično.

Alternativno, možete ih sačuvati tokom cijele godine sušenjem u rerni, što ih takođe čini probavljivijima. Osušene sjemenke lubenice izvrstan su dodatak svakoj salati, u rangu sa sjemenkama suncokreta i bundeve.

1...118119120...1.012Stranica 119 of 1.012

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia