U Republici Srpskoj u planu su izmjene Zakona o genetski modifikovanim organizmima kojima se dozvoljava promet genetski modifikovane soje i njenih proizvoda za životinjsku ishranu.

Kako se navodi u obrazloženju Nacrta zakona, koji će se pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske naći na narednoj sjednici, promet će se odvijati u strogo kontrolisanim uslovima uz prethodno pribavljeno odobrenje resornog ministarstva.

Tako je onaj koji stavlja u promet GMO soju dužan da uspostavi sistem sljedivosti i postupke na osnovu kojih se mogu identifikovati subjekti od kojih nabavlja, odnosno kojima je isporučio genetski modifikovanu soju i proizvode od genetski modifikovane soje.

Pet godina mora voditi evidenciju koja omogućava praćenje i identifikaciju onih od kojih je nabavljena ili kojima je isporučena genetski modifikovana soja i proizvodi od genetski modifikovane soje.

“Subjekat koji stavlja u promet genetski modifikovanu soju i proizvode od genetski modifikovane soje odgovoran je za štetu nanesenu ljudima, imovini i životnoj sredini, koja nastane njenim stavljanjem u promet”, stoji u Nacrtu zakona.

Postupak za stavljanje u promet soje se pokreće podnošenjem zahtjeva Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, a ako su ispunjeni svi uslovi, ministar donosi odobrenje.

Ministarstvo vodi registar izdatih odobrenja za stavljanje u promet genetski modifikovane soje i proizvoda od genetski modifikovane soje.

“Primjena ovog zakona će omogućiti potrošačima da izvrše izbor u vezi s hranom za životinje koju upotrebljavaju za njihovu ishranu, a to se posebno odnosi na genetski modifikovanu hranu, koja će, ukoliko prođe veoma složenu proceduru procjene rizika i odobravanja u Evropskoj uniji, prema odredbama ovog zakona morati biti jasno obilježena, tako da će potrošači moći da zaštite svoje osnovno pravo na izbor, tj. moći će da sami donose odluku da li žele ili ne žele da kupuju hranu za životinje koja sadrži genetski modifikovane organizme”, navodi se u obrazloženju zakona.

Stojan Marinković, poljoprivrednik i predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, mišljenja je da je relativno kratak period upotrebe GMO usjeva i kultura da bi se moglo doći do zaključka kakve su posljedice po konačnog konzumenta i čovjeka.

Kaže kako su pojedini herbicidi koji se koriste kod uzgoja GMO kulture opasniji od samog proizvoda.

“Na primjer poznato je da su ostaci glifosata, herbicida koji se koristi u zaštiti GMO soje protiv korova, izvor kancerogenih oboljenja za konzumenta”, kaže Marinković.

Prema njegovim riječima, u ishrani životinja se godinama koriste genetski modifikovani organizmi te da je to gotovo nemoguće kontrolisati.

“Dobar dio GMO soje iz uvoza dolazi do naših životinja kroz smjese i druge proizvode, a mi na to ne možemo uticati. Ono što je apsurdno je da je dozvoljen promet soje, a da nije dozvoljena njena proizvodnja”, zaključio je Marinković.

IZVOR : NN

Poljoprivrednici sa područja Banjaluke imaju mogućnost da se, pod povoljnim uslovima, uključe u proizvodnju ljekovitog bilja i krastavaca – kornišona, saopšteno je iz Centra za razvoj poljoprivrede i sela.

Poljoprivrednici imaju mogućnost da se bave proizvodnjom kamilice, mente, matičnjaka, nevena i ostalog ljekovitog i aromatičnog bilja kao kooperanti preduzeća iz Banjaluke, te proizvodnjom krastavaca kornišona kao kooperanti preduzeća iz Kozarske Dubice.

– Pri zasnivanju proizvodnje, svim proizvođačima će biti obezbijeđen kompletan repromaterijal, koji će otplaćivati kroz proizvod (50 odsto od ukupnog startap paketa), a otkup cjelokupne proizvedene količine je zagarantovan. U toku proizvodnje proizvođačima je obezbijeđena i stručna savjetodavna podrška – rekli su nadležni.

Detaljnije informacije o projektu potencijalni proizvođači mogu dobiti u Centru za razvoj poljoprivrede i sela.

Projekat finansira Međunarodni fond za ruralni razvoj, a realizuje Jedinica za koordinaciju poljoprivrednih projekata pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, u saradnji sa Resorom za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.

IZVOR: INFOSRPSKA

Izgradnja sistema za navodnjavanje u Semberiji jedan je od projekata Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede, kojim je planirano navodnjavanje oko 10.000 hektara.

Time će se poljoprivrdnicima omogućiti jeftinija i sigurnija ratarska i povrtarska proizvodnja. Za Pilot područje u Donjem Crnjelovu, raspisan je tender za izvođača radova, čija se vrijednost procjenjuje na oko 3, 8 miliona maraka .Sistemom distributivnih cjevovoda sa pumpnim stanicama, voda iz kanala Stara Dašnica, biće dovedena do privatnih poljoprivrednih parcela. Mladen Mitrović jedan je od poljoprivrednih proizvođača u Donjem Crnjelovu, koji će među prvima u Semberiji dobiti mogućnost korištenja dvostruko jeftinijeg navodnjavanja povrtarskih kultura.

Početkom proljeća , projektom resornog ministartva, planirana je izgradnja pilot sistema za navodnjavanje korištenjem postojeće kanalske mreže.

– To je dio parcela gdje je plastenička proizvodnja intenzivna i gdje se obavlja proizvodnja povrća i dio ratarske proizvodnje. Glavni vod bi išao sa kanala Dašnica, s tim da nam je obećano da nam bude dovedena infratstruktura do svake parcele – ističe Mladen Mitrović, poljoprivrednik iz Donjeg Crnjelova. Pilot projekat u Crnjelovu obuhvata oko 470 hektara. Ovih dana otvoren je i tender za izvođače radova.- Do 15. februara je raspisan poziv tako da očekujemo već u martu sa izvođenjem radova, nekih 30-ak kilometara cjevovoda, poručuje Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

U resornom ministarstvu napominju da je vrijednost projekta oko 3,8 miliona maraka, koji će biti obezbijeđeni iz sredstava Svjetske banke. Sa 15% učešća u finansiranju projekta, učestvuje i grad Bijeljina. – Imamo dio sredstava od doprinosa za vode, koje možemo trošiti samo uz saglasnost ministartsva, tako da ćemo jedan dio uložiti za eksproprijaciju, a drugi dio za navodnjavanje- napominje Mićo Mićić, gradonačelnik Bijeljine. Uz glavnu kanalsku mrežu u Semberiji, projektom je planirano da se obezbijedi navodnjavanje za oko 10000 hektara površina pod povrtarskim i ratarskim kulturama. To podrazumijeva 40 pumpnih stanica i oko 320 kilometara cjevovoda u selima Kojčinovac, Obarska i Crnjelovo.

IZVOR : RTRS

U Republici Srpskoj uskoro bi trebalo da budu formirani reprocentri u govedarstvu, u kojima bi se uzgajala kvalitetna rasna grla za potrebe domaćih farmi.

Proizvodnjom vlastitog i kvalitetnog priplodnog materijala će se značajno unaprijediti stočarska proizvodnja i smanjiti uvoz junica koje ranijih godina na farmama nisu dale očekivane rezultate.
Inicijativu su pokrenuli resorno ministarstvo i udruženja poljoprivrednika. Reprocentri bi trebalo da budu formirani na većim farmama, koje imaju uslove za proizvodnju kvalitetnog priplodnog materijala za popunjavanje vlastitog stada, ali i prodaju drugim farmerima.

Tako će domaći stočari obezbijediti kvalitetna grla za potrebe vlastitih farmi po znatno povoljnijoj cijeni i uz manje troškove, kojima su inače izloženi kada su primorani da priplodne junice uvoze iz EU.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Zoran Maletić kaže da je planirano da se reprocentri osnuju na 40 do 50 najvećih farmi u Srpskoj.

– To bi bilo činjeno na principu nabavke visokokvalitetnog, seksiranog semena. Imaćemo majke koje imaju porijeklo, dobićemo očeve koji imaju porijeklo, moraće se voditi matična evidencija i poštovati uzgojni program RS za određene rase. Sada je u pitanju simentalac, jer je i opredijeljenost proizvođača RS proizvodnja mlijeka i mesa. Za to moraju biti zainteresovani i sami uzgajivači – kaže Maletić.

Zbog loših iskustva sa uvezenim steonim junicama farmeri su zainteresovani za formiranje reprocentara na vlastitim farmama.

Ostoja Nikolić iz Udruženja proizvođača mlijeka i uzgoj goveda kaže da će tako domaći farmer izbjeći mogućnost da kupuju priplodni materijal lošijeg kvaliteta.
– Možemo proizvesti kvalitetna grla za svoje potrebe. Na mojoj farmi sam počeo od 2014. da vršim selekciju i ostavljam najbolja grla za potrebe moje farme, odnosno proizvodnjom ženskih grla vršim remont mog stada – rekao je Nikolić.

Zbog problema koje je imao sa uvezenim steonim junicama i farmer iz Dvorova, Željko Trifković, uzgaja telad iz vlastitog stada i popunjava farmu. Kaže, reprocentri će znatno unaprijediti stočarsku proizvodnju.

– Trebalo bi da se osnuje što više tih centara da bi ljudi imali veći izbor tih priplodnih grla. Bez kvalitetnih krava nema ni kvalitetnih priplodnih junica. Kad sam počeo da se bavim ovim kupio sam 14 teladi, uvezenih iz Njemačke i Češke. Morao sam praviti vlastitu selekciju i zbog kvaliteta i zbog finansijskog aspekta – kaže Trifković.

Ovaj semberski farmer se proizvodnjom mlijeka bavi od 2008. godine.

– Imam 17 krava na muži, koje daju oko 440 litara mlijeka. Nadam se da ću moći proširiti farmu. Kad se sve uzme u obzir, prošla godina je zadovoljavajuća – kaže ovaj farmer.

Korak bliže standardima EU

Proizvođači bi trebalo da idu u smjeru proizvodnje i prodaje kvalitetne priplodne stoke, jer im se prije svega nudi mogućnost veće zarade, smatraju u resornom ministarstvu i naglašavaju da će nizom mjera podržati ovu proizvodnju.

Većim obimom proizvodnje povećala bi se i konkurentnost domaćeg stočarstva i produktivnost govedarske proizvodnje, a proizvođači približili standardima EU.

IZVOR : SRPSKAINFO

Različite opasnosti u životnoj sredini  izuzetno su se uvećale u posljednjih četrdeset godina. Na nezgode, stres i bolesti koje su ljudi oduvijek imali, društvo dvadesetog vijeka dodalo je otrovne hemikalije i radioaktivne supstance. Tokom njihove proizvodnje, prerade, distribucije, korištenja i odlaganja u otpad, ove supstance predstavljaju opasan i nerazuman rizik za našu životnu okolinu i naše zdravlje.

Kao što već svi znamo u Bosni i Hercegovini ne postoji kontorlisana kupovina i upotreba  pesticida (hemijska sredstva za zaštitu biljaka). Zakon o sredsvima za zaštitu biljaka je takav da bilo ko može da kupi bilo koji pesticid u neograničenim količinama i upotrebi ga samostalno bez priustva stručnjaka.

Ovakav način primjene, a kao posljedica nepravilnog rukovanja pesticidima  doveo je do velike kontaminiranosti (zagađenosti)  životne sredine počevši od zemljišta , vazduha i na kraju samih plodova koje redovno konzumiramo.

Život u zagađenoj sredini izaziva mnoga oboljenja za koja ni savremena medicina nema rješenja. Lista oboljenja je zasrašujuće duga, a neka od tih oboljenja su rak , porođajni defekti, reproduktivni problemi, astma i alerigije.

Najčešće su ugroženi radnici hemijske industrije zaposleni pri preradi hemikalija, poljoprivredni radnici koji zaprašuju i prskaju bilje (prskači i mješaoci), piloti u poljoprivredi (prskanje iz aviona) ali i stanovništvo koje živi u poljoprivrednim područjima.

RAK:

Mnogi kanceri su povezani sa pesticidima, uključujući rak mozga, kostiju, jetre, pankreasa, bešike, prostate kao i leukemije. Rak limfnog sistema, kao što je Hodzkin nimfon i non- Hodzkin, je posebno dobro dokumentovan. Ovo je sedma najčešće postavljena dijagnoza raka kod odraslih, a treća najčešće dijagnostikovana kod djece. Ustvari djeca koja žive u poljoprivrednim područjima imaju veći rizik od ovih bolesti.

POROĐAJNI DEFEKTI:

Urođene mane kod ljudi i životinja su sve češće kako upotreba pesticida raste, naročito u poljprivrednim područjima. Na primjer, gastrošiza, porođajni defekt u kojoj se crijeva bebe i drugi organi razvijaju van abdomena, se javlja mnogo češće kod beba sa majkama koje žive u krugu od 25 kilometara u kojem je korišten pesticid atrazin. Atrazin je povezan sa devet različitih urođenih defekata.

REPRODUKTIVNI PROBLEMI:

Izlaganje pesticidima može da utiče na reproduktivni sistem muškaraca i žena podjednako. U jednoj studiji, ljudi koji su imali visok nivo pesticida u urinu su imali deset puta veće šanse da dobiju nizak kavalitet sperme.

ASTMA I ALERGIJA :

Stopa astme se penje dramatično  u skladu sa porastom upotrebe pesticida. Upotreba pesticida je takodje povezana sa alergijama na hranu. Jedna studija je pokazala da više od 25 000 žena iz poljoprivrednih područja pati od astme isključivo zbog upotrebe pesticida.