Subota, 26 Novembra, 2022
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePčelarstvoPčelama prijeti izumiranje - nešto loše se dešava

Pčelama prijeti izumiranje – nešto loše se dešava

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Pčele su najvažniji oprašivači voća i povrća i od njihovog oprašivanja zavisi trećina svjetskih usjeva. Pčelama, kako pokazuju istraživanja, prijeti izumiranje, iako imaju izvanrednu prirodnu obranu koja im čuva zdravlje i napredak preko 50 miliona godina. Postavljaju se pitanja: Zbog čega su pčele u opasnosti i kako ih sačuvati?

Postoji preko 20.000 vrsta pčela na svijetu. One provedu većinu svog životnog ciklusa skrivene u zemlji ili unutar šupljih stabala, i mali broj ovih vrsta je razvio visoko društveno ponašanje kao medonosne pčele.

U proteklim godinama, zabilježeno je masovno izumiranje pčelinjih kolonija u Sjedinjenim Američkim Državama što je ukazivalo na to da se nešto loše dešava. Naučna istraživanja pokazuju da pčele umiru zbog mnogobrojnih međusobno povezanih uzroka, od toga da se ne sade kulture koje proizvode humus, da je eliminisano dosta cvjetajućih biljki, do toga da bolest pčela nikako ne ide na ruku ovom sve ozbiljnijem problemu.

Amerika u minusu za oko dva miliona pčelinjih košnica

Pretpostavlja se da je SAD u minusu za oko dva miliona pčelinjih košnica. Razlog je taj što je nakon Drugog svjetskog rata promijenjena poljoprivredna praksa i ne sade se biljke koje proizvode humus. Poljoprivrednici ne sade djetelinu, koja je prirodno đubrivo koje reguliše nivo azota u tlu, a umjesto toga, počeli su da koriste vještačka đubriva.

Djetelina i lucerka su za pčele veoma hranjive biljke. Nakon Drugog svjetskog rata, u SAD-u se koriste herbicidi kako bi se uništio korov na farmama. Mnogi od tih korova su biljke koje cvjetaju, a pčelama su neophodne za preživljavanje. Takođe, počinju sa uzgajanjem sve veće i veće monokulture usjeva. “Danas govorimo o pustinjama hrane, mjestima u našim gradovima, kvartovima koji nemaju prodavnice voća i povrća. Farme koje su nekad održavale pčele sada su poljoprivredne pustinje hrane, kojima dominiraju jedna ili dvije biljne vrste poput kukuruza ili soje,” navodi Marla Spivak , američka entomološkinja i profesorka Univerziteta u Minesoti, specijalizovana za pčelarstvo i insekte.

Više od 1,5 miliona pčela prevoze da bi oprašili jednu vrstu usjeva

Od Drugog svjetskog rata, sistematski su eliminisane mnoge cvjetajuće biljke koje su pčelama neophodne za preživljavanje. Ove monokulture se šire čak i do usjeva koji su dobri za pčele, kao što su bademi. Prije oko pedeset godina, pčelari bi postavili nekoliko kolonija pčelinjih košnica u voćnjake badema, radi oprašivanja, a takođe i zato što je polen bademovog cvijeta zaista bogat proteinima.

Danas, veličina monokulture badema zahtijeva da većina, preko 1,5 miliona pčela, bude prevezena preko čitave zemlje da bi oprašila ovu jednu vrstu usjeva. Prevoze se kamionima, zatim se istovaraju, jer nakon cvjetanja voćnjaci badema postaju ogromna područja bez cvijeća. “Pčele izumiru tokom poslednjih 50 godina, a mi sadimo više usjeva nego što nam je potrebno. Proizvodnja usjeva koja zahtijeva oprašivanje uz pomoć pčela povećala se za 300 posto,” zaključuje prof. Spivak.

Povrh svega, pčele imaju svoj skup bolesti i parazita. Javni neprijatelj broj jedan za pčele se zove varoa razarač. To je veliki parazit koji isisava krv i kompromituje imuni sistem pčela i širi viruse. Sve divlje vrste pčela su u opasnosti, uključujući i bumbare, oprašivače paradajza. Ove pčele obezbjeđuju rezervu za medonosne pčele. Obezbjeđuju osiguranje oprašivanja paralelno sa medonosnim pčelama.

Ljudi plaćeni za ručno oprašivanje biljaka

U dijelovima svijeta gde nema pčela, ili gde rastu biljke koje nisu privlačne pčelama, ljudi su plaćeni da ručno vrše oprašivanje. Ovi ljudi prenose polen sa jednog cvijeta na drugi pomoću četke.

Bumbari su jedna od nekoliko vrsta pčela na svijetu koje su sposobne da se drže za cvijet i da ga pomjeraju, a to rade trešenjem svojih mišića za letenje na frekvenciji koja je slična muzičkoj noti C. Dok pomjeraju cvijet, oni ga rastvore i to oslobađa polen, i polen se skuplja po čupavom tijelu bumbara i on ga odnosi kući kao hranu. Uzgajivači paradajza sada postavljaju kolonije bumbara unutar plastenika da bi oprašili paradajz i tako dobijaju mnogo efikasnije oprašivanje kada se vrši prirodnim putem kao i kvalitetnije plodove.

Izvor : Agroklub

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

[td_block_2 custom_title="Aktuelno"]