Termos-košnice koje je osmislio dvadesetpetogodišnji Dragan Spaić zadržavaju prednosti i drvenih i stiropornih košnica, a istovremeno ispravljaju nedostatke i jednih i drugih.
Termos-košnice, napravljene od drvenih nosača i tri sloja – spoljašnjim od plastike, srednjim od stiropora i mekim drvetom sa unutrašnje strane, odgovor su Dragana Spaića na izazov koji se nametnuo u bavljenju pčelarstvom porodice Spaić. Tražio je način da posao olakša svom ocu, koji se, nakon operacije, nije želio odreći hobija – pčelarstva, ni preći na lakše košnice od stiropora.
Moja sestra Maja, djevojka Tatjana, čija se porodica takođe bavi pčelarstvom i ja, razmišljali smo kako da osmislimo lakše košnice, koje će zadržati dobre osobine drvenih košnica, jer je drvo prirodno stanište pčela. Tako smo došli do ideje da košnicu radimo od nosećeg rama i troslojnih stranica. Sa unutrašnje strane je drvo, u sredini stiropor i sa vanjske strane dvoslojna PVC ploča. Ideju smo predložili mom ocu Obradu, koji je profesor na Fakultetu za proizvodnju i menadžment Trebinje. On je prihvatio ideju i napravio konstruktivno rješenje. U saradnji sa Radom Paranosom, koji se, takođe, bavi pčelarstvom, a posjeduje i stolarske mašine, napravili smo dva prototipa“, objašnjava Dragan Spaić kako se našao u priči o inovacijama.
Dragan Spaić: Pčelinja društva su u termos-košnicama energetski efikasnija
Termos–košnice, objašnjava naš sagovornik, sadrže prednosti i drvenih i stiropornih, i istovremeno ispravljaju nedostatke i jednih i drugih. Lakše su i jeftinije od drvenih košnica, a njihova konstrukcija obezbjeđuje odličnu termoregulaciju, što doprinosi i umnožavanju pčelinjih društava, ali i povećanju količine meda.
“Do pčela je drvo, tako da su pčelama obezbijeđeni uslovi približni prirodnim, a košnice su istovremeno lakše u odnosu na klasične drvene. S druge strane potrebnu nosivost i stabilnost obezbjeđuje noseći ram. Toplotna izolacija je znatno veća u odnosu na toplotnu izolaciju drvene košnice. Zbog dobrih izolacionih karakteristika stiropora, pčele manje energije troše na grijanje i hlađenje košnica, a više na skupljanje nektara. Nema velikih oscilacija temperature u pojedinim dijelovima košnice pa u sezoni matica zaliježe sve okvire u nastavku ne izbjegavajući krajnje. Pčele nisu u dodiru sa stiroporom, ni sa unutrašnje ni sa vanjske strane“, objašnjava Dragan.
Ovaj mladi Trebinjac dodaje da kod korištenja ovakvih košnica nije potrebna zaštita od prodiranja vode štetnim zaštitnim sredstvima.
Medalje na sajmovima inovacija
Draganova termos-košnica prvi put je predstavljena na sajmu inovacija u kineskom gradu Fošanu, gdje je osvojila bronzanu medalju, a on specijalnu diplomu Udruženja inovatora “Građansko inoviranje” iz Singapura. Uslijedile su nagrade i na drugim sajmovima. U Skoplju je termos-košnica osvojila zlatnu medalju, u Istanbulu bronzanu, u Zagrebu još jednu zlatnu, a da se radi o odličnoj inovaciji potvdio je i poslednji u nizu, sajam inovacija u Nirnbergu, gdje je termos-košnica opet nagradjena zlatom.
Uz pomoć udruženja inovatora do zaštite inovacije
Prije svih nagrada i sajmova termos-košnica se dobro pokazala u pčelinjaku porodice Spaić. Na nedavno održanom sajmu u Tuzli nagrađen je zlatnom.
“Rezultati, i u našem pčelinjaku na Zupcima, i u pčelinjaku komšije u Popovom polju su bili dobri, pa smo ideju proslijedili Udruženju inovatora Istočne Hercegovine sa željom da postane dostupna i ostalim pčelarima. Međutim, Borko Babalj, prvi čovjek udruženja i član Međunarodne organizacije nacionalnih udruženja inovatora (IFIA) i Husejin Hujić jedan od prvih ljudi Asocijacije inovatora BiH i Međunarodne organizacije nacionalnih udruženja inovatora (IFIA) procijenili su da se radi o značajnom doprinosu u oblasti pčelarstva. Oni su nam pomogli da napišemo patentnu prijavu i pokrenemo proceduru zaštite inovacije kod Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, što je uslov za učešće na međunarodnim sajmovima inovatora“, priča Dragan.
Moguće i pokretanje pogona za proizvodnju
Na adresu Spaića stigla je i ponuda da isporuče određen broj komada ovih košnica pčelaru u Makedoniji. Dragan je svjestan da je neophodno ispuniti nekoliko uslova da bi njegova inovacija ušla u proces masovne proizvodnje, prije svega obezbijediti sredstva za proizvodnju nulte serije kako bi se utvrdilo kako će se termos-košnica pokazati i u drugim pčelinjacima trebinjske regije i okruženja.
“Ako bi termos-košnica pokazala dobre rezultate na tržistu, što i očekujemo, a ponude za proizvodnju i dalje budu pristizale, postoji mogućnost da se putem različitih projekata ili u saradnji sa investitorima obezbijede sredstva za pokretanje pogona za proizvodnju“, kaže naš sagovornik.
Spaići se već skoro dvije decenije bave pčelarstvom iz hobija, a njihov pčelinjak na Zupcima trenutno broji dvadesetak pčelinjih društava. Dragan je apsolvent na Medicinskom fakultetu u Foči. Pored medicine, komotno možemo reći da je njegova druga ljubav pčelarstvo, kojim se namjerava i dalje baviti iz hobija.
IZVOR : AGROKLUB
