Naslovnica Blog Stranica 985

Devetaci: U porodici Keča krava otelila tri teleta

Zanimljiva priča iz Devetaka kod Novog Grada. Na porodičnom imanju Angeline i Draženka Keče krava je otelila tri teleta.

Na području opštine ovo je treći slučaj u posljednjih nekoliko godina da krava oteli troje i više teladi.
Draženko i Angelina imaju četiri krave. Očekivali su od Mice kako je od milja zovu, tele, ali nisu ni slutili da će ih biti troje.

– Jedno je otelila sama a onda smo došli supruga i ja i izvukli još jedno. Odmah sam rekao da najvjerovatnije ima još jedno. Tako je i bilo. Dva muška i jedno žensko tele – priča nam Draženko.

Ovi domaćini namjeravaju da telad othrane i ostave ih na imanju.

– Najvjerovatnije ću ih ostaviti zato što su trojke. Ostaviću ih da rastu. Muške ću sigurno ostaviću, a možda i ovo žensko – glasno razmišlja Draženko.

Veterinari ističu da se ovakvi slučajevi događaju i da ne bi trebalo biti neobično da krava odjednom oteli više teladi.

– To je izniman slučaj, međutim desi se. Krava nije multiparna nego uniparna životinja. Desi se da oteli i treće ali to je izuzetak – pojašnjava doktor veterinarske medicine Miroslav Zgonjanin.

Prošle godine Keče su od druge krave dobili dvoje teladi, koje su othranili i prodali.

Ministarstvo poljoprivrede isplatilo više od 1,7 miliona KM podsticaja

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske posredstvom Agencije za agrarna plaćanja Srpske danas je isplatilo 1.740.615 KM po osnovu podsticaja za poljoprivrednu proizvodnju.

Isplaćena je kompletna premija za krmače i nazimice iz prošle godine, premija osiguranja, podrška uzgojno-selekcijskom radu, saopšteno je iz resornog ministarstva.

U okviru ove sume isplaćen je i ostatak obaveza po osnovu poljoprivredne mehanizacije i modernizacije prerađivačkih kapaciteta, te premija za industrijski suncokret i sredstva za zaštitu zdravlja životinja.

Vrijeme sjetve kukuruza – OPTIMALAN ROK

0

Kukuruz je toploljubiva biljka i treba ga seiati kada se temperatura zemljišta na dubini sjetve (5-7cm) ustali na 10-12 stepeni. Optimalni period u našim uslovima najčešće pada između 15 i 25 aprila. To je tako teoretski.

U praksi je bitno konkretno za svaku godinu i svaku njivu precizno odrediti vrijeme sjetve. U nekim godinama optimalni rok može biti i 10 april, a nekada tek 20 april.

Neki proizvođači siju kukuruz već krajem marta. To je rizično, ukoliko zahladi, period od sjetve do nicanja u takvim uslovima može da se ~rastegne~ i na više od 20 dana, a imperativ je da kukuruz što prije nikne.

Skeme koje dugo stoji u hladnoj i vlažnoj zemlji podložno je truljenju i napadu žičara, što rezultuje u smanjenom sklopu, odnosno proređenom usevu.

Broj biljaka po jedinici površine je najvažnija komponenta prinosa i ako nema dovoljno biljaka ne može se očekivati visok prinos.

Višegodišnja istraživanja su pokazala da je najbolje vrijeme za sjetvu kukuruza u prvoj dekadi aprila.

Sjetva u prvoj dekadi aprila u povoljnim godinama jednaka je, po prinosu, sjetvi u prvoj dekadi maja, ali je u nepovoljnim sušnim godinama, kakave su kod nas u većini, u značajnoj prednosti.

U takvim sušnim godinama sjetva u prvoj dekadi aprila može dati veći prinos i za tri tone od setve u prvoj dekadi maja.

Brčko: Novi pogon za proizvodnju košnica

Brčanski pčelari, zahvaljujući udruženom radu i organizaciji dobili su pogon za proizvodnju sanduka pčelarskih košnica i satnih osnova. Mjesečni kapacitet pogona u kome je trenutno zaposleno pet radnika je 300 košnica.

Projekat pogona za izradu košnica i satnih osnova, materijalno je realizovan uz pomoć projekata “FARMA 2”, USAID-a, Švedske ambasade i SVG organizacije.

Incijatori projekta je Udruženje građana “Golub” i Udruženja pčelara “Matica” i “Pčela”.

Realizacijom ovog projekta, pokrenuta je škola pčelarstva, kako pčelari početnici na svojim greškama ne bi skupo plaćali potrebno iskustvo i znanje.

U pogonu za proizvodnju košnica, radno mjesto našlo je pet novozaposlenih.

Nije izostala ni pomoć Vlade Distirkta, koja subvencioniše kupovinu pčelarske opreme i podstiče pčelarsku proizvodnju sa po 20 maraka po košnici, uz uslov od minimalnih 20 košnica.

Ko posije domaći hibrid kukuruza „BL 43“ dobija podsticaje

BANJALUKA – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske ove godine putem programa podsticaja u poljoprivredi uvelo je novu mjeru regresiranja sjemena domaćeg hibrida kukuruza namijenjenog za predstojeću proljećnu sjetvu, s ciljem podrške zainteresovanim poljoprivrednim proizvođačima merkantilnog kukuruza.

„Regres u iznosu od 15 KM po sjetvenoj jedinici, odnosno pakovanju od 25.000 zrna odnosi se na sjeme domaćeg hibrida kukuruza `BL 43` koji je selekcionisan u našim agroekološkim uslovima od naučno-istraživačke institucije Poljoprivredni institut Srpske Banjaluka“, saopšteno je iz resornog ministarstva.

U saopštenju se dodaje da je riječ o sjemenu izuzetnog kvaliteta, srednje stasnog hibrida kukuruza „BL 43“ koji se odlikuje visokim potencijalom rodnosti, stabilnim prinosom i odličnim kvalitetom zrna, a može se nabaviti u poljoprivrednim apotekama širom Republike Srpske.

U Semberiji sve više proizvođača jagode

U Semberiji je sve više proizvođača jagode koja se proizvodi i na zatvorenom, ali i otvorenom prostoru. Jagoda iz plastenika već bi krajem naredne sedmice mogla biti na tržištu, a poljoprivrednici očekuju i dobru cijenu za rani rod.

Sorte jagoda “kleri” i “zenga zengana” najzastupljenije su kod semberskih proizvođača, a ova proizvodnja pokazala se kao veoma dobra na ovom području.

Proizvodi se i na otvorenom i zatvorenom prostoru, a cilj je da se rod dobije što ranije kako bi se postigla dobra cijena.

– Jagoda je mnogo je zahtjevna kultura, koja se mora njegovati preko cijele godine, bez obzira što dolazi rano i što berba završava krajem petog ili polovinom šestog mjeseca. Takođe zahtijeva cjelogodišnje navodnjavanje, čišćenje od korova, spremanje za narednu sezonu i obnavaljanje – kaže Mujo Bogaljević, direktor Zemljoradničke zadruge “Agrofarmer” iz Janje.

Salko Beganović iz Janje već petu godinu bavi se proizvodnjom jagode. Kaže da je ova godina za sada dobra, te se nada da u narednom periodu neće biti mnogo padavina koje na otvorenom mogu dovesti do truljenja jagode.

– Od jula počinje sadnja, prije toga proizvodnja rasade. Imamo puno zalijevanja, hranjenja, ali ni te obaveze nisu problem, koliko plasman robe na tržište. Mi bi mogli mnogo više da proizvedemo, da nemamo poteškoće sa otkupom. Najbolje rješenje bi bilo kada bi se našla neka srednja cijena, kako bi osigurali siguran otkup – navodi Beganović.

Sead Sinanović jagodu je zasadio na tri dunuma, a prvo branje očekuje već 10. aprila.Rasad je sam proizveo i svake godine ga obnavlja.

Od proizvodnje jagode može se dobro zaraditi, a vraćanje uloženih sredstava je brže nego kod drugih voćnih vrsta.

Proizvođači se nadaju i dobroj cijeni te očekuju da će ona za ranu jagodu biti od tri do pet KM po kilogramu.

Podjela sredstava za zaštitu biljaka

Sredstva za zaštitu biljaka posebno su formulisani hemijski spojevi koji sliže za zaštitu biljaka od bolesti štetočina i korova. U ova sredstva ubrajaju se i regulatori rasta  i neki drugi slični proizvodi za tretiranje biljaka koji ne služe za ishranu biljaka. Sredstva za zaštitu biljaka sadrže uz aktivnu supstancu i druge potrebne dodatke koji omogućavaju kvalitetnije djelovanje aktivne supstance odnosno one hemijske supstance koja djeluje na organizam koji želimo da suzbijemo.

Sredstva za zaštitu biljaka često se nazivaju i pesticidima, iako je taj pojam širi, jer osim sredstava za zaštitu biljaka obuhvata i sredstva za suzbijanje štetočina na ljudima i domaćim životinjama.

PODJELA SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJAKA

  1. INSEKTICIDI – SREDSTVA ZA SUZBIJANJE INSEKATA
  2. AKARICIDI – SREDSTVA ZA SUZBIJANJE GRINJA
  3. NEMATOCIDI – SREDSTVA ZA SUZBIJANJE NEMATODA
  4. LIMACIDI – SREDSTVA ZA SUZBIJANJE PUŽEVA
  5. RODENTICIDI – SREDSTVA ZA SUZBIJANJE GLODARA
  6. FUNGICIDI – SREDSTVA ZA SUZBIJANJE UZROČNIKA BOLESTI
  7. HERBICIDI – SREDSTVA ZA SUZBIJANJE KOROVA

 

Vrijeme je za drugu prihranu pšenice – spriječite pojavu sterilnih klasića

0

Uz pretpostavku da je obavljeno potrebno đubrenje u jesen prije sjetve, sada nam predstoje prihrane kroz koje će se usjevima osigurati dovoljna količina azota u obliku azotnih ili azotno-sumpornih mineralnih gnojiva.

Produženjem dana i povećanjem temperature zraka stvoreni su uslovi za intenzivan proljetni rast ozime pšenice. Da bi se rast i razvoj mogao nesmetano odvijati, što će rezultirati visokim prinosom dobrog kvaliteta, usjevu se mora osigurati dovoljna količina djubriva. Uz pretpostavku da je obavljena potrebna djubrenje u jesen prije sjetve, sada nam predstoje prihrane kroz koje će se usjevima osigurati dovoljna količina azota u obliku azotnih ili azotno-sumpornih mineralnih djubriva.

Prihranu podijeliti u više obroka

Najpouzdanije je potrebnu količinu dušika (N) koju treba primijeniti u prihranama odrediti na osnovu Nmin metode kojom se utvrđuje količina pristupačnog mineralnog oblika dušika u otopini tla te potrebe svake pojedine sorte za dušikom s obzirom na visinu očekivanog prinosa. Kako se radi o različitim sortama koje se uzgajaju na tlima različite plodnosti i u različitim klimatskim uvjetima, nema jedinstvenog pristupa prihrani. Ono što je uvijek bitno naglasiti je da će prihrana podijeljena u više obroka dati bolji rezultat od jednokratne prihrane. Prva prihrana u fazi busanja važna je za sve ozime usjeve i bitno je da se ne kasni s njom. S obzirom na klimatske prilike u prethodnom razdoblju, prva prihrana ozime pšenice već je obavljena. Sada se treba skoncentrirati na drugu prihranu, koja će uslijediti za nekoliko dana, a optimalno vrijeme za nju je početak vlatanja kada se zametak klasa odvoji od čvora busanja približno 2 cm. Ova prihrana je vrlo važna kako bi se spriječila pojava sterilnih klasića i kako bi se povećao broj plodnih cvjetića.

1. i 2. utiču na prinos, a 3. prihrana na kvalitetu

Moramo naglasiti kako su komponente klasa samo djelimično genetski određene što dodatno naglašava važnost dobre opskrbljenosti usjeva azotom u ovoj fazi. Prva i druga prihrana imaju utjicaj na visinu prinosa dok treća prihrana, koja se primjenjuje s početkom klasanja, ima velik utjicaj na poboljšanje kvalitete. Na koliko će se obroka podijeliti ukupno potrebna količina azota za prihranu pšenice određuje svaki poljoprivredni proizvođač za sebe. U drugoj prihrani, koja se provodi u periodu najintenzivnijeg porasta usjeva, mogu se primijeniti KAN, ASN, UAN ili UREA.

Tablica: Formulacija i količina mineralnog đubriva koja se preporučuje primijeniti u II. prihrani

Formulacija đubriva Vrijeme primjene
2. prihrana (u vlatanju)
ASN (26N + 15S) 150-250 kg/ha
KAN N (MgO) 27 (4,8) 150-250 kg/ha
Petrokemijas (20N + 24S) 200-250 kg/ha
UREA N46 80-100 kg/ha
UAN N 30 tečni 80-100 l/ha

Prilikom odabira đubriva za prihranu ozimih žitarica važno je napomenuti da azotno-sumporna đubriva ASN i Petrokemijas po svojoj učinkovitosti ne zaostaju za standardnim azotnim đubrivom KAN-om koji se najčešće koristi za prihrane u našim uslovima proizvodnje.

Izvor: Agroklub

 

Koliko puta se obavlja kultiviranje kukuruza

0

Kultiviranje kukuruza – Dubina kultiviranja zavisi od uzrasta kukuruza, pri čemu je u fazi od 3 – 5 listova dubina manja i obrnuto.

Različita je i brzina kretanja traktora – kod nižeg kukuruza sporija, a u kasnijim fazama razvića biljaka veća brzina. Ukoliko je brzina kretanja suviše velika, a biljke niske u porastu veoma često može doći do zatrpavanja biljaka.

Takođe potrebno je voditi računa o dubini rada ove agrotehničke mjere, ali isto tako i širini zaštitne zone, kako ne bi oštetili korijen ili stablo biljaka.

Dubina međuredne kultivacije treba da bude različita u zavisnosti od intenziteta zakorovljenosti i faze razvića biljaka kukuruza.

Prva kultivacija obavlja se na dubini 10-12 cm, druga na 6-8 cm i treća 5-6 cm.

Broj kultiviranja zavisi od uzrasta biljaka i količine padavina.

Preporuka je da kukuruz treba kultivirati poslije svake obilnije kiše, kako bi se konzervirala vlaga, dodao vazduh korjenovom sistemu i razbila eventualna pokorica, sve dok traktor može ući u njivu, a da ne ošteti usjev, ali ne manje od dva puta.

Prilikom međuredne kultivacije obično se i izvodi prihranjivanje biljaka kukuruza azotnim đubrivima. Međuredna kultivacija je od posebnog značaja u organskoj biljnoj proizvodnji, u kojoj nije dozvoljena primjena klasičnih herbicida.

PROČITAJTE:

Štetni insekti uskladištenih žitarica i kukuruza

Uzgoj BUKOVAČA između redova KUKURUZA ima višestruke prednosti!

Kako pravilno pripremiti heder za kombajniranje kukuruza?

Pogledajte 9 ukrasnih biljaka koje najbolje rastu u vodi

Uopšteno, najbolji kandidati su biljke s jakim, drvenastim stabljikama. U okviru ove vrste postoji mnogo biljka, pa čak i cvjetnica. Neke mogu dugo godina živjeti u spremniku s vodom, dok druge jedva dožive jednu godinu. Sve zavisi od životnog ciklusa biljke. Osim toga, najbolje mjesto za staviti biljku u kući je u blizini prozora, ali bez direktnih zraka Sunca.

Srećni bambus (Dracaena braunii)

Srećni bambus možete vidjeti svuda: u domovima, restoranima, prodavnicama itd. Smiješno je da, uprkos svom imenu, nema nikakve veze sa bambusom, to je dracena i raste bez poteškoće potopljena u vodi.

Potos (Epipremnum aureum)

Potos je tropska biljka koja se vrlo dobro prilagođava unutrašnjosti doma i hidrokulturi, samo treba da stavite kraj stabljike u vodu i za nekoliko sedmica počeće puštati korijenje.

Spatifilum (Spathyfillum)

Spatifilum je jednostavna biljka koja se bez problema može kultivisati u vodi. Ima intenzivno vrlo zeleno lišće i proizvodi atraktivno bijelo cvijeće.

Filadendron (Philodrendon scandes)

Postoje mnoge vrste filadendrona koje su prilagođene uzgoju u vodi, ali filadendron penjačica je ona koja najbolje odgovara hidrokulturi, listovi su vrlo lijepi, srcoliki i svijetlozeleni. Još jedna dobra stvar je da im ne treba puno svjetla.

Sobni puzavac, tradeskancija (Tradescantia)

Bilo koja od mnogobrojnih sorti ove biljke vrlo se jednostavno razmnožava u vodi, samo treba da izrežete oko deset centimetara stabljike i umočite jedan kraj u čašu vode.

Bršljan (Hedera)

Bršljan se takođe može uzgajati samo s vodom, postoji mnogo vrsta, a najbolje za hidrokulturu su oni s malim listovima.

Singonij (Syngonium)

Singonij je još jedna biljka koja se koristi za ukrašavanje naših domova, a takođe je pogodna za uzgoj samo s vodom.

Tamjan (Plectranthus verticillatus)

Ovo je još jedna biljka vrlo jednostavna za uzgoj ovom metodom. Nakon što uronite korijen, brzo raste i postaje gusta i lijepa biljka.

Aglaonema (Aglaonema)

Aglaonema je vrlo popularna biljka u zatvorenim prostorima.