Naslovnica Blog Stranica 985

Najavljena najveća plantaža lješnika u BIH

Ova proizvodnja planirana je već par godina.

Ideja je protekla od naših prijatelja iz Italije, Fondacija SIE Onlus Alessandria. Prije nešto više od dvije godine boravili smo u Italiji. Tada smo obišli njihove plantaže lješnika u regiji Pijemont s ciljem upoznavanja tehnologije uzgoja i prerade lješnika.

Prošle jeseni imali smo uzvratnu posjetu stručnjaka iz Italije, Alberto Pansecchi doktora agronomije i stručnog savjetnika za plantaže lješnika.

Višednevnim radom na terenu analizirani su uslovi za uzgoj Lješnika na području opštine Donji Vakuf. Nakon pozitivnih nalaza određena je lokacija i izvršena je priprema zemljista površine 30 dunuma ili 3 hektara za sadnju lješnika, koja je planirana za mjesec april.

Prijateljii iz Italije će obezbjediti sadnice lješnika za ovu našu proizvodnju.

Veliku podršku za ovu ideju pruža i načelnik opštine Donji Vakuf, Huso Sušić.Rekao nam je Nermin Šutković, direktor Zemljoradničke zadruge „AT“ Donji Vakuf.

Pored plantaže uzgoja lješnika u Zemljoradničkoj zadruzi „ AT“ Donji Vakuf planiraju podizanje i rasadnika lješnika. S ciljem pružanja kvalitetnog sadnog materijala svim zainteresovanim proizvođačima.

Banjaluka: 1,7 miliona KM za podsticaje u poljoprivredi

Grad Banja Luka podržaće ove godine poljoprivrednu proizvodnju u ruralnim područjima sa oko 1,7 miliona KM. Tako je za podsticaje poljoprivrednicima planirano 900.000 KM, za subvencije za poboljšanje kvaliteta poljoprivrednog zemljišta 200.000 i 628.500 KM za aktivnosti Razvojno-edukativnog centra „Manjača“.

Podsticaji za razvoj poljoprivredne proizvodnje i ove godine biće usmjereni za sufinansiranje voćarske i proizvodnje u zaštićenim prostorima, izgradnje hladnjača i sušara i objekata za uzgoj stoke, nabavku opreme i poljoprivredne mehanizacije.

Za privođenje zemljišta kulturi, ovogodišnji program je koncipiran na drugačiji način u odnosu na one iz prethodnih godina, u smislu da su za kategorije korisnika koji mogu ostvariti pravo na dodjelu ovih sredstava utvrđeni procentualni iznosi od ukupnih sredstava predviđenih za ove namjene.

– Cilj je da se prioritetno podrže veća gazdinstva s cjelovitijim projektima koji će rezultirati značajnijim efektima – pojasnili su iz Centra za razvoj poljoprivrede i sela, putem kojeg se i plasiraju podsticaji, te naveli da će za razliku od dosadašnje prakse da aplikanti dostavljaju projekte prije utvrđivanja faktičkog stanja, biti obavezni da dostave samo zahtjev za izradu projekta za predmetnu parcelu.

Ovaj program, koji će se naći pred odbornicima na zasjedanju 6. februara, sadrži još dvije bitne novine, kojima je definisano da je korisnik sredstava dužan da na predmetnoj parceli zadrži proizvodnju najmanje tri godine, kao i da nakon realizacije dostavi izvještaj o utrošku dodijeljenih sredstava s pripadajućom dokumentacijom.

Kako su kazali iz Centra, čije su primarne aktivnosti usmjerene ka razvoju ruralnog područja, sredstva za subvencije će biti dodijeljena putem javnih poziva, a u skladu s pravilnicima.

Novi vid podrške

U okviru podsticajnih sredstava za razvoj poljoprivrede predviđena su i dva nova vida podrške za poljoprivredne proizvođače, i to premije za otkupljenu proizvodnju krastavaca i podsticaji kooperantima za proizvodnju kornišona, aromatičnog, začinskog i ljekovitog bilja.

Poziv za ove podsticaje je u toku, i zainteresovani poljoprivrednici sve informacije mogu dobiti u Centru za razvoj poljoprivrede i sela. Projekat finansira Međunarodni fond za ruralni razvoj, a realizuje Jedinica za koordinaciju poljoprivrednih projekata pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, u saradnji sa Resorom za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.

Turistički sadržaji oko jezera na Manjači

U Centru za selo ističu da će ove godine biti nastavljene aktivnosti na izradi Resursne karte na ruralnom području Banje Luke, kao dokumenta u kojem će se, kroz analizu postojećeg stanja i identifikaciju svih raspoloživih resursa, formulisati prioriteti i pravci budućeg djelovanja s ciljem stavljanja u funkciju razvojnih potencijala na ruralnom području, a koja bi ujedno predstavljala polazni dokument za izradu strategije ruralnog razvoja.

Nastaviće se i aktivnosti na stavljanju u funkciju tržnice domaćih proizvoda na mjestu devastirane tržnice u naselju Lazarevo, uspostavljanje brenda Krajiška kuća, te otvaranje Hercegovačke kuće, u okviru saradnje gradova Trebinje i Banja Luka.

U cilju stavljanja turističkih potencijala u funkciju razvoja, u okviru aktivnosti na unapređenju turističko-rekreativne ponude na Manjači, planirana je izrada studija, projektnih zadataka i drugih dokumenata neophodnih za realizaciju projekta „Turističko-rekreativni centar Manjača“, a u saradnji sa Arhitektonskim fakultetom izrada idejnog rješenja uređenja prostora oko jezera Šljivno kao privlačnog izletišta.

Takođe nastaviće se aktivnosti na uspostavljanju prihvatilišta i karantina za životinje, kao i na izgradnji stočnog groblja.

Registrovana bolest “ludih krava” na granici sa Češkom

U Poljskoj je registrovan slučaj atipične goveđe spongiformne encefalopatije /BSE/, poznatije kao bolest “ludih krava”, na farmi u blizini granice sa Češkom, saopštila je Svjetska organizacija za zdravlje životinja, čije je sjedište u Parizu.

Bolest je registrovana na farmi krava u jugozapadnom gradu Mirsku, navodi se u saopštenju Organizacije, koje se poziva na Ministarstvo poljoprivrede Poljske.

U saopštenju se navodi da je zaražena životinja ubijena.

Atipična BSE može da se javi spontano kod stoke i da ima malu stopu širenja, navodi se u saopštenju.

Prethodni poznati slučaj “ludih krava” u Poljskoj registrovan je u martu 2013. godine.

Podsticaj malinarima u Srpskoj 0,30 KM za kilogram

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je danas u Bratuncu da je ovo ministarstvo obezbijedilo četiri miliona KM za premije poljoprivrednicima, a da će trećina tog iznosa biti isplaćena uzgajivačima maline koji će, zbog loše prošlogodišnje cijene, dobiti podsticaj od 0,30 KM za kilogram ovog voća.

Govoreći o ovom podsticaju, Pašalić je pojasnio da će narednih dana uzgajivači maline dobiti rješenja, a zatim će početi isplata podsticaja koji ukupno iznosi 1,5 miliona KM.

Pašalić kaže da je, zbog krize u sektoru malinarstva u posljednjih nekoliko godina, bilo zamišljeno da se isplati podsticaj od 0,40 KM za kilogram maline, ali da zbog velikih količina nije bilo toliko sredstava, pa će biti isplaćeno 0,30 KM za kilogram.

“Za malinu izdvajamo najveći podsticaj – trećinu sredstava iz agrarnog budžeta, dok je premija za jabuku 0,07 KM, a za krušku 0,09 KM za kilogram”, rekao je Pašalić novinarima.

Pašalić je ocijenio da je današnji sastanak u Bratuncu sa delegacijom ruskog grada Rošalja važan posebno sa stanovišta plasmana jagodičastog voća na veliko rusko tržište, što je posebno značajno za Bratunac i okolinu koji su poznati po uzgoju maline i drugog voća.

“Iznijeli smo i potencijale naših drvoprerađivačkih kapaciteta i nadamo se da će doći do saradnje, ne samo ovih opština, nego i regija Birač i Podmoskovlje”, ocijenio je Pašalić i najavio je podršku resornog ministarstva ovim aktivnostima.

On je istakao da je Republika Srpska do sada imala dobru saradnju sa ruskim partnerima i izvozila jabuke na rusko tržište.

“Izvoz jabuke i kruške u Rusiju je u porastu i ovo je prilika da se taj izv

I ovo je BiH: Uzgaja lubenice na trotoaru

U kotorvaroškom naselju Čepak sedamdesetosmogodišnja Milica Milić uzgaja lubenice na stazi ispred kuće jer je uvidjela da lubenicama odgovaraju betonske ploče.

Prije pet godina prilikom pripreme za proljećnu sjetvu iz sjemenki između betonskih ploča razvilo se tridesetak vriježa lubenica, pa je Milica nakon što je uvidjela da im to odgovara, počela redovno tu da stavlja sjemenke.

Prošle godine na stazi se razvilo desetak lubenica, od kojih je jedna bila teška čak 12 kilograma.

“Iako ih nisam redovno zalivala i đubrila, lubenice su  rodile, a uzgoj na trotoaru izaziva veliko interesovanje”, istakla je Milica Milić.

Milica, koja je doselila u Čepak iz Banjaluke prije 11 godina, osim lubenica uzgaja i maline, kupine, aroniju, ribizle, lješnike, a bavi se i pčelarstvom.

“Prirodu sam zavoljela u rodnom Kruševu Brdu od oca Uroša, koji je cijeli radni vijek radio kao šumar. Uzgoj povrća i voća za svoje potrebe mi predstavlja veliko zadovoljstvo”, kaže Milićeva i dodaje da i u ovim godinama stigne sve obaviti na vrijeme.

Izvor: Fokus

Lijepe mirisne ali i smrtonosne biljke

Veliki broj biljaka koje su izuzetno toksične mnogi ljudi uzgajaju u svojim baštama. Takođe, bitno je znati da su kod nekih biljaka otrovni samo plodovi, dok je kod drugih smrtonosan svaki dio.Otkrijte biljne vrste koje se ubrajaju u najopasnije i najotrovnije biljke na čitavoj planeti.

Ljutić (Aconitum napellus)

Baštovan iz Velike Britanije je 2014. godine umro pod misterioznim okolnostima, nakon što su mu gotovo svi organi otkazali. Iako uzrok smrti nije otkriven, sumnja se da je nesrećni baštovan najverovatnije preminuo nakon kontakta sa biljkom po imenu jedić ili ljutić (lat. Aconitum napellus), koja pripada rodu skrivenosjemenica iz familije ljutića. Najotrovniji dio biljke je korijen, ali su i listovi poprilično otrovni. Neurotoksini iz biljke se mogu apsorbovati kroz kožu, a neki od simptoma trovanja su peckanje, povraćanje, ukočenost i dijareja.

Prema nekim teorijama, biljke su razvile određene toksine radi samoodbrane. Određene vrste biljaka sadrže kombinaciju hemijskih jedinjenja koja su efikasna u borbi protiv insekata, štetočina i drugih mikroorganizama, ali koja isto tako štete i ljudima.

Ricinus  (Ricinus communis)

Uprkos svojim raskošnim crvenim plodovima koji mogu da uljepšaju mnoge bašte, ricinus je veoma otrovna biljka. U našem narodu je zovu skočac i crveni čičak (lat. Ricinus communis). Otrovni su svi delovi biljke, ali je koncentracija otrova najveća u sjemenkama. Simptomi trovanja su povraćanje i dijareja koji mogu trajati i do nedelju dana prije nego što nastupi smrt usled otkazivanja funkcija organa.

Oleander (Nerium oleander)

Oleander je svrstan među najotrovnije biljke na planeti, a opet velike su šanse da je i sami imate u svojoj bašti ili domu pošto je to jedna od popularnijih kućnih biljaka.

Ova biljka, koja raste u obliku malog grma, vizuelno izgleda više nego lijepo. Međutim, žvakanje lišća, stabla ili cvijeća može dovesti do smrti. Zapravo, svaki dio oleandra je otrovan, a u jako malim dozama se koristi i kao lijk u narodnim medicinama. Čisti oleander oštećuje oči, crijeva, a može da zaustavi rad srca.

PROČITAJTE:

Čuvarkuća – Biljka koja štiti kuću i porodicu od požara, bolesti, zlih sila

Prema  vjerovanju, čuvarkuća štiti kuću i porodicu od požara, bolesti, zlih sila… Zato je i prozvana čuvarkućom. Čuvarkuću je lako uzgajati iz pelcera. To je vrlo otporna biljka koja se može uzgajati u saksijama ili na otvorenom.

Dostupna je u različitim bojama, a naraste do dvadesetak centimetara. Zanimljivo je da čuvarkuća djeluje i nakon zamrzavanja. To je logična posledica njene visoke tolerancije na hladnoću i sposobnosti preživljavanja u zimskim uslovima. Bere se od marta do oktobra, a ako raste u saksiji, onda tokom čitave godine.

U narodnoj medicini koristi se zbog svojih antiupalnih i diuretičkih svojstava. Primenjuje se u obliku soka, obloga, masti, tinkture ili čaja.

Čuvarkuća je biljka koja se od davnina koristi kao prirodni lijek. Karakterišu je debeli mesnati listovi puni vode i cvjetovi zvjezdastog oblika.

Ona sadrži tanin, biljnu sluz, ulje, smolu, kalcijumov malat, mravlju i jabučnu kiselinu. Istraživanja su potvrdila da poseduje flavonoide i ugljenehidrate. Čuvarkuća je stari narodni lijek za bolesti uha, oštećenja bubne opne i gubitak sluha. Njen sok rastvara višak cerumena u uhu i smanjuje bol. Dovoljno je 2 do 3 ml soka iz lista ukapati u uho, malo odležati i nakon nekoliko minuta pustiti da sok iscuri iz uha.

Čuvarkuća ima slično djelovanje kao i aloe vera, koja je poznata u liječenju različitih kožnih tegoba. Zbog antiupalnih i antiseptičkih svojstava služi i kao odlična prva pomoć kod opekotina, uboda i ugriza, jer pruža brzo olakšanje i smirenje.

Čuvarkućom možete tretirati: kurje oči, pjegice, rane i čireve, herpes zoster, tvrdu kožu na tabanima. Problematično mjesto jednostavno premažite sokom čuvarkuće ili stavite oblog od prerezanog lista.

Sok čuvarkuće može se piti ili grgljati u slučaju bronhitisa, gnojne upale zuba, uha i grla. Čuvarkuća u medu liječi miome i ciste na materici. Deluje detoksikacijski i preporučuje se nakon neumerenosti u jelu i piću. Pomješana s vrućom vodom, čuvarkuća i med, snižava temperaturu. Sameljite 750 g listova čuvarkuće i pomešajte ih s kilogramom meda. Uzimajte jednu kašiku ujutru na prazan stomak, a tokom dana jednu do dvije kašike.

Čaj od čuvarkuće koristi se kod obilnih menstruacija, menstrualnih grčeva, dijareje i čireva. Kuvajte 10 g sveže ili 12 g osušene čuvarkuće 15 minuta u 250 ml vode. Procedite i pustite da se ohladi. Ujutru na prazan stomak, popijte šoljicu čaja, a nakon toga svaki sat po jednu kašiku čaja.

PROČITAJTE:

ČUVARKUĆA SAČUVALA DOMAĆINA

Deset prirodnih rješenja za uklanjanje virusnih bradavica

Ribarstvo i akvakultura u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina ima veoma dugu tradiciju u uzgoju slatkovodne ribe, pastrmke i šarana, s obzirom na značajno vodno bogatstvo koje čini sedam vodnih slivova, veliki broj riječnih i planinskih jezera, te podzemnih voda. Mrijestilišta i ribogojilišta u BiH su brojna i raličitih su kapaciteta, površine i godišnje proizvodnje.

Prema lokalitetu i vrsti uzgoja ribe ribnjaci i ribogojilišta se dijele na salmonidna, ciprinidna i marinska. U sektoru akvakulture BiH, najznačajnije riblje vrste su: pastrmka (kalifornijska pastrmka, potočna pastrmka i potočna zlatovčica), šarani (šaran, amur, bijeli glavaš tolstobik), te morske (lubin, orada i zubatac) kao i mekušci (dagnje i ostrige).

2015. godine urađena je analiza sektora ribarstva i akvakulture u Bosni i Hercegovini čiju je izradu finansirala Evropska komisija, a implementirao FAO. Izrađena sektorska analiza je rezultat zajedničkog rada domaćih i FAO eksperata, te predstavnika nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini.

Dokument pod nazivom „Sektor ribarstva i akvakulture u Bosni i Hercegovini“ može se naći na LINKU

U ovoj sektorskoj analizi su prikazani potencijali u oblasti ribarstva kako bi se ubuduće mogli koristiti fondovi, prije svega predpristupni fondovi Evropske unije namijenjeni za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Riba i proizvodi od ribe su jedan od strateških proizvoda animalnog porijekla koji Bosna i Hercegovina može izvoziti na zahtjevno tržište EU. Kada govorimo o ispunjavanju uslova, onda prije svega mislimo na primjenu međunarodnih standarda i standarda Evropske unije vezanih za oblast sigurnosti hrane, kako u zakonskoj regulativi tako i u procedurama, a naravno i proizvođači (izvoznici) sa svoje strane ispunjavaju sve potrebne veterinarsko-higijenske i sanitarne uslove (kao što je za ovu granu privrede standard HACCP), ali druge potrebne standarde.

Kapaciteti za proizvodnju i eksploataciju ribe u BiH, vodno bogatstvo, hidrološki kao i ekološki uslovi, te fizikalno-hemijska svojstva vodotoka, izuzetno razvijena tehnologija kako uzgoja tako i prerade ribe, tradicija u uzgoju i proizvodnji ribe kao i konstantan rast izvoza ribe, predstavljaju izuzetne preduslove za povećanje proizvodnje ribe.

Prema gruboj procjeni 65% proizvodnje pastrmke u BiH se odvija na području Federacije, a 35% u Republici Srpskoj. Gotovo cijela proizvodnja šarana realizuje se u Republici Srpskoj. Proizvodnja morskih vrsta koncentrisana je u Neumu gdje postoje dva kavezna uzgajališta ukupne površine 0,36 ha. Ukupna korisna površina instaliranih kapaciteta akvakulture u BiH iznosi oko 3.113 ha.

Veličina objekata u eksploataciji ribe u Bosni i Hercegovini za pastrmske ribnjake iznose 91.026 m2 i šaranske ribnjake 2.278 ha. Prosječna proizvodnja konzumne ribe u Bosni i iznosi oko 5.000 tona.

Izvor: mvteo.gov.ba

PROČITAJTE:

Ribari iz Save izvadili lobanju nepoznatog stvorenja

Kako da razlikujete svježu od ribe nepoželjne za ishranu

6 vrsta voća za koje ste možda mislili da je povrće

Kada uvidite koliko povrća je u botaničkom smislu voće, shvatićete da postoji još mnogo kombinacija u obrocima gde je glavni sastojak voće, a ne povrće. Govoreći iz perspektive botanike, voće je sjemenkasta struktura koja se razvija iz oplođenog cvijeta. Voće pripada višegodišnjim biljkama, te se ne mora saditi svake godine. S druge strane, povrće nastaje iz drugih dijelova biljke, poput korijena, stabla ili lišća. Sadi se svake ili svake druge godine. Postoji mnogo povrća koje dolazi od iste biljke – na primer, celer je stablo, a kelj lišće. 

1. Paradajz

Da je paradajz voće, mnogi već znaju, jer ova dilema je počela još u prošlom vijeku.

U raspravu o tome šta je voće, a šta povrće upleo se američki zakon. Kada je 1884. godine uveden porez od 10% na uvoz povrća, ali ne i voća, Niks koji se bavio uvozom paradajza se pobunio.

On je pokrenuo tužbu u namjeri da pokaže da je paradajz voće, a ne povrće. Tražio je da mu država vrati novac koji su uvoznici plaćali u obliku poreza.

  • Iz ugla botanike, paradajz nastaje oplodnjom cvijeta, što predstavlja osnovnu definiciju voća.

Ipak, sud je donijeo jednoglasnu odluku da je paradajz ipak povrće. Obrazložili su to riječima da se paradajz koristi za vrijeme obroka, u, uz ili nakon mesa ili ribe, dok se voće koristi u slatkim jelima i jede na kraju obroka.

2. Paprika

Kada pravimo prilog uz jelo, uglavnom dodajemo papriku. Nikada vam ne bi palo na pamet da napravite slatkiš od paprike, zar ne?

Ipak, i paprika je voće. Možda bi ipak bilo zanimljivo napraviti kolače od paprike?

3. Krastavci i tikvice

Ni krastavci, ni tikvice nisu slatki, i zelene su boje – sve nam govori da je riječ o povrću, ali da li  je?

Imaju neutralan ukus, i najčešće se koriste kao prilog jelu, međutim krastavac i tikvice sadrže sjemenke koje ukazuju na to da je ipak riječ o voću.

Pročitajte: Kisele tikvice – Obavezno isprobajte ovaj recept

4. Masline

Mediteranska ishrana ipak je zasnovana na voću – maslinama. One se gotovo uvijek koriste u pripremi slanih jela i daju im poseban šmek koji ni malo nije voćni.

5. Patlidžan

Gorkog ukusa, tamne boje, zelene unutrašnjosti, ali ipak nije povrće jer sadrži sjemenke. Gorak ukus patlidžan može da se izgubi ako ga posolite i ostavite da odstoji i pusti tečnost.

6. Grašak

Iako slatkog ukusa, većina smatra da je grašak povrće. Mahuna u kojoj grašak raste je iz cvijeta. Grašak se sadi tako što se osušeni plod koristi kao sjeme, tako da je ipak riječ o voću.

Izvor: Organicnet

Kako pravilno đubriti zasade oraha?

Pravilnim đubrenjem poboljšava se zemljišna struktura, od kojih zavisi vodno-vazdušni režim, ali se istovremeno povećava i plodnost. Đubrenjem se regulišu: trajanje vegetacije, otpornost na mrazeve, bolesti i štetočine, kvalitet plodova, kao i dugovječnost stabala.

Đubrenje oraha je veoma važna agrotehnička mjera jer ta voćna vrsta za svoj razvoj troši velike količine hranjivih materija živeći i po nekoliko decenija na istom zemljištu. Različiti organi oraha troše i različite količine hranjivih materija. Plodovi troše mnogo fosfora i azota, a lišće dosta kalijuma i magnezijuma. U zavisnosti od uzrasta i razvijenosti korjenovog sistema orah troši nejednake količine hranjivih materija. Pravilnim đubrenjem poboljšava se zemljišna struktura, od koji zavisi vodno-vazdušni režim, ali se istovremeno povećava i plodnost. Kako navodi diplomirana inženjerka poljoprivrede Ana Đoković đubrenjem se regulišu: trajanje vegetacije, otpornost na mrazeve, bolesti i štetočine, kvalitet plodova, kao i dugovječnost stabala.

Mladom zasadu oraha najpotrebniji je azot

Orah treba gajiti na zemljištima dobre strukture i bogatim humusom. Naročito je značajna pH vrijednost zemljišta, koja treba da iznosi 6-8. U mladom zasadu oraha najveće su potebe za azotom. On se dodaje prije početka vegetacije (2/3) količine krajem maja ili početkom juna (1/3). Količina čistog azota potrebna za đubrenje jednog stabla u prvoj godini iznosi 100 grama, a svake naredne, zaključno sa petom godinom, količina se povećava dva puta.

Količina đubriva određuje na osnovu folijarne analize i izgleda voćke

U fazi pune rodnosti orah se đubri na osnovu analize zemljišta i lista i planiranog prinosa. Količina đubriva određuje na osnovu folijarne analize zemljišta i izgleda voćke. Folijarna analizase sprovodi svake godine u periodu između maja i jula. Azot je naročito potreban od zametanja plodova do kraja vegetacije. Plodovi sadrže više azota od svih drugih organa. Iz zemljišta se za potrebe plodova iznese oko 60% azota, lišće 30%, a za stvaranje novog tkiva 10%.  Najvažnija je ishrana azotom i kalijumom.

Organska đubriva se unose svake treće ili četvrte godine

Orah se đubri organskim i mineralnim kompleksnim đubrivima. Organska đubriva se unose svake treće ili četvrte godine i to u jesen u količini 30-50 t/ha, zajedno sa fosforno-kalijumovim đubrivima, uz obavezno zaoravanje. Azotna đubriva se unose u dva navrata – pred početak vegetacije i krajem maja ili početkom juna. Za postizanje visokih prinosa orijentacione količine osnovnih hranljivih materija koje se po hektaru unose đubrenjem treba da budu:

  • 120-150 kilograma azota
  • 50-60 kilograma fosfora
  • 200-250 kilograma kalijuma

Veća kiselost zemljišta može ograničiti usvajanje hraniva

Kada je riječ o kiselosti zemljišta na kojima se se gaji orah, u proizvodnoj praksi i ogledima je dokazano da ta biljka ima veći rast i prinos kada je gajena na zemljištima sa pH 7 u odnosu na pH 6 i pH 8,2. Uticaj pH na porast organa zavisi od karakteristika zemljišta. Kiselost zemljišta sprečava rast korjena, što ograničava i usvajanje hraniva iz dubljih slojeva i povećava zavisnost stabla od sadržaja hraniva u vodi, koja se nalazi u površinskom sloju zemljišta. Dakle, usvajanje hranjivih materija može biti ograničeno povećanom kiselošću zemljišta.

U đubrivu mora da postoji pravilan odnos između hranjivih materija

Usvajanje pojedinih elemenata je povezano sa pH reakcijom zemljišta. Najpovoljnija vrjednost pH za usvajanje azota i kalijuma je iznad 6,0; a kalcijuma i magnezijuma iznad 7,0. Za bor, mangan, cink i bakar pH treba da je između 5,5 i 7. Efikasno đubrenje zavisi od hranjivog elementa koji je u minimumu, što znači da u đubrivu treba da postoji pravilan odnos između pojedinih hranjivih materija. Optimalno đubrenje azotom čini neophodnim i đubrenje kalijumom i fosforom. Povećanje odnosa azota prema kalijumu (N:K) izaziva nepotpuno usvajanje kalijuma, i obrnuto, ako se poveća količina kalijuma, onda se slabije usvaja azot. Takođe se antagonistički ponašaju željezo, mangan i cink prema magnezijumu, fosfor prema cinku i bor prema magnezijumu.

Morfološke promjene listova i drugih organa ukazuju na manjak hraniva u zemljištu

Danas se najsigurnijom metodom za određivanje potrebe za pojedinim hranjivim elementima smatra ako se pedološko-hemijska analiza zemljišta dopuni hemijskim analizama listova i drugih organa voća. Nedostatak azota i kalijuma, a u nekim slučajevima i fosfora, kao i mikroelemenata (Fe, B, Cu, Zn, Mg i Mn) može se utvrditi prema morfološkim promjenama na lišću, rjeđe na plodovima, kori stabla i dr.

Izvor: Agroklub

PROČITAJTE:

Ovo su voćne vrste koje možete uspješno gajiti zajedno sa orahom!

Pieral Lara – Sorta oraha koja obećava visoke prinose i krupne plodove