Prije ulaska u berbu kukuruza, važno je dobro pripremiti mehanizaciju. Heder na kombajnu mora se namjesttii na ispravan način kako bi zrno na kraju ostalo neoštećeno. Kombajniranje treba obaviti odgovarajućom brzinom kako ne bi došlo do zagušivanja same mašine.
Berba kukuruza se bliži. Da bi na kraju cijelog tog procesa plod bio dobar, nisu dovoljni samo zadovoljavajući prinosi i kvalitet. Kako bi zrno ostalo u dobrom stanju, vrlo je važno ispravno obaviti berbu i na odgovarajući način pripremiti mehanizaciju. Jedan od ključnih elemenata za ubiranje kukuruza je heder, priključni dio na kombajnu koji omogućava upravo žetvu ove žitarice.
Darko Marinković dugo se bavi uslužnom obradom zemlje i iza sebe ima veliko iskustvo. Koristi univerzalni kombajn, namjenjen za žetvu pšenice, ječma, suncokreta, kukuruza i drugog žita, a prije ulaska u berbu sljedećeg usjeva, kaže, ova mašina se mora prilagoditi toj namjeni i dobro pripremiti.
“Umjesto pšenične stavlja se kukuruzna korpa i blindira se – stavljaju se blinde između noževa tako da međuprostor bude zatvoren. Zatim se stavlja korpa sa debljim žicama koja je jača da bi mogla izdržati opterećenje. Nakon toga, pristupa se kačenju grla koje nosi sam adapter za kukuruz”, objašnjava Marinković.
Podesite zazor na adekvatan način
Osim uputstva koje postoji za svaki tip kombajna, poljoprivrednici moraju ispoštovati i osnovno pravilo da se kukuruz skida na otkidačkim pločama, te da zazor podese na adekvatan način, ukazuje diplomirani inženjer poljoprivredne tehnike Milan Pupovac.
“Bitno je podesiti zazor otkidačkih ploča tako da, u zavisnosti od krupnoće klipa kukuruza, on bude tačno određen i da berački valjci ne dodiruju dno klipa kako ne bi došlo do krunjenja. Ako je veliki zazor između ploča, postoji mogućnost da klip prođe dio njih, da ga zahvate berački valjci i onda dolazi do krunjenja zrna i ono je onda nepovratno izgubljeno”, ukazuje Pupovac.
Kod novih kombajna taj zazor se podešava direktno automatski iz kabine dok kod starijih tipova to se mora ručno uraditi.
Kad je godina kišna – razmaknite ploče
Marinković napominje i da se otkidački valjci moraju prilagoditi debljini korjena kukuruza i same stabljike odnosno da se date ploče, u zavisnosti od debljine šaše, razmaknu ili primaknu.
“Ako je debelo stablo šaše, a ploče mnogo primaknute onda dolazi do zaglavljivanja i zagušivanja na ulazu na samom adapteru. Ako je godina kišna, obično stabljika bude debela što znači da se ploče moraju razmaknuti. Primaknu se ako je sušna, pošto su i klipovi tanji, a da ne bi sami klipovi uletali dole i ispadali”, objašnjava Marinković.
Dodaje i da se, prije početka berbe, moraju naštelovati vjetrovi odnosno pojačati. Takođe, trebalo bi naštelovati i sita ili ih zamijeniti, u zavisnosti od vrste kombajna i to tako da kukuruz ne može proći, te da se na taj način takođe spriječi zagušivanje.
Ne brzajte u berbi!
Pupovac ukazuje i na dodatak na hederu koji služi za usitnjavanje biljne mase odnosno kukuruzovine. Postoje, navodi, dva tipa.
“To je obično ili roto disk ili jedan rotirajući nož koji sprovodi odsjecanje i samim tim usitnjavanje kukuruzovine tako da ona ne ostane na samoj površini uspravna nego da bude što niže odsječena”, objašnjava ovaj inženjer.
Napominje da proizvođači, u želji da što prije obave berbu, ne vode računa o brzini kretanja kroz njivu. To nije dobro jer i prevelika brzina može dovesti do zagušivanja kombajna.
“Ukoliko je linijska brzina velika, a kombajn ne može progutati tu masu kukuruzovine, doći će do zagušenja i samim tim zastoja u radu i to direktno prouzrokuje da roto disk ili noževi ne mogu isjeći biljnu masu na onu dimenziju koja je predviđena. Samim tim to predstavlja problem za narednu pripremu za usjev zato što ćemo imati kukuruzovinu koja je nepravilno isjeckana, koja je krupnija i stvoriti će dodatne probleme i troškove u radu dalje.”
Problem – zakorovljenost njiva
Žetvu kukuruza može usporiti i otežati i zakorovljenost njiva, koja je česta pojava na domaćim parcelama, ukazuju naši sagovornici.
“Zakorovljenost njiva pravi probleme prilikom kombajniranja. Tu je i ambrozija. Međutim sirak u kukuruzu je korovska vrsta koja se više razvija, pravi veći problem i usporava rad”, ukazuje Pupovac.
Bezbjednost na prvom mjestu, ali i održavanje
Vrlo je važno i na ispravan način koristiti mehanizaciju kako ne bi došlo do povreda. Prije prilaska kombajnu i silaska sa njega, mora sve biti isključeno.
“Nikako se ne smije prilaziti radnim organima koji su uključeni i aktivni. Na primjer, berački valjci naprave 950 obrtaja u minutu, odnosno 16 u sekundi. Ukoliko je onaj ko upravlja kombajnom u njihovoj blizini u tom trenutku, to može biti vrlo opasno za njega.”
Nakon završetka berbe, savjet Marinkovića proizvođačima je samo izduvati kombajn od prašine i podmazati ga, te da pranje obave u proljeće, dan ili dva prije odlaska na parcelu.
“Ako se kombajn opere u jesen i bude u garaži u toku zime, sva vlaga se zadrži u dijelovima, u ležajevima i onda to korodira u toku cijele zime. Sljedeće godine kad krenete, vi imate problem zato što je sve korodiralo, ležajevi se moraju mijenjati”, objašnjava ovaj poljoprivrednik.
Prednost univerzalnog kombajna
Dodaje i da je bolje imati univerzalni kombajn za više usjeva upravo zbog isplativosti, posebno ukoliko jedan proizvođač uzgaja nekoliko različitih žitarica.
“Univerzalni su isplativiji jer su prilagodljiviji različitim žitaricama, prednosti su baš to što se mogu skidati sve poljoprivredne biljke sa njim, od ozimih do jarih usjeva.”
Izvor: agroklub.ba
PROČITAJTE: