Uz pretpostavku da je obavljeno potrebno đubrenje u jesen prije sjetve, sada nam predstoje prihrane kroz koje će se usjevima osigurati dovoljna količina azota u obliku azotnih ili azotno-sumpornih mineralnih gnojiva.
Produženjem dana i povećanjem temperature zraka stvoreni su uslovi za intenzivan proljetni rast ozime pšenice. Da bi se rast i razvoj mogao nesmetano odvijati, što će rezultirati visokim prinosom dobrog kvaliteta, usjevu se mora osigurati dovoljna količina djubriva. Uz pretpostavku da je obavljena potrebna djubrenje u jesen prije sjetve, sada nam predstoje prihrane kroz koje će se usjevima osigurati dovoljna količina azota u obliku azotnih ili azotno-sumpornih mineralnih djubriva.
Prihranu podijeliti u više obroka
Najpouzdanije je potrebnu količinu dušika (N) koju treba primijeniti u prihranama odrediti na osnovu Nmin metode kojom se utvrđuje količina pristupačnog mineralnog oblika dušika u otopini tla te potrebe svake pojedine sorte za dušikom s obzirom na visinu očekivanog prinosa. Kako se radi o različitim sortama koje se uzgajaju na tlima različite plodnosti i u različitim klimatskim uvjetima, nema jedinstvenog pristupa prihrani. Ono što je uvijek bitno naglasiti je da će prihrana podijeljena u više obroka dati bolji rezultat od jednokratne prihrane. Prva prihrana u fazi busanja važna je za sve ozime usjeve i bitno je da se ne kasni s njom. S obzirom na klimatske prilike u prethodnom razdoblju, prva prihrana ozime pšenice već je obavljena. Sada se treba skoncentrirati na drugu prihranu, koja će uslijediti za nekoliko dana, a optimalno vrijeme za nju je početak vlatanja kada se zametak klasa odvoji od čvora busanja približno 2 cm. Ova prihrana je vrlo važna kako bi se spriječila pojava sterilnih klasića i kako bi se povećao broj plodnih cvjetića.
1. i 2. utiču na prinos, a 3. prihrana na kvalitetu
Moramo naglasiti kako su komponente klasa samo djelimično genetski određene što dodatno naglašava važnost dobre opskrbljenosti usjeva azotom u ovoj fazi. Prva i druga prihrana imaju utjicaj na visinu prinosa dok treća prihrana, koja se primjenjuje s početkom klasanja, ima velik utjicaj na poboljšanje kvalitete. Na koliko će se obroka podijeliti ukupno potrebna količina azota za prihranu pšenice određuje svaki poljoprivredni proizvođač za sebe. U drugoj prihrani, koja se provodi u periodu najintenzivnijeg porasta usjeva, mogu se primijeniti KAN, ASN, UAN ili UREA.
Tablica: Formulacija i količina mineralnog đubriva koja se preporučuje primijeniti u II. prihrani
| Formulacija đubriva | Vrijeme primjene 2. prihrana (u vlatanju) |
| ASN (26N + 15S) | 150-250 kg/ha |
| KAN N (MgO) 27 (4,8) | 150-250 kg/ha |
| Petrokemijas (20N + 24S) | 200-250 kg/ha |
| UREA N46 | 80-100 kg/ha |
| UAN N 30 tečni | 80-100 l/ha |
Prilikom odabira đubriva za prihranu ozimih žitarica važno je napomenuti da azotno-sumporna đubriva ASN i Petrokemijas po svojoj učinkovitosti ne zaostaju za standardnim azotnim đubrivom KAN-om koji se najčešće koristi za prihrane u našim uslovima proizvodnje.
Izvor: Agroklub