Međunarodni sajam poljoprivrede u Novom Sadu organizovano je posjetilo 600 semberskih poljoprivrednika, koji su na ovoj najvećoj i najznačajnijoj smotri agrara u regionu imali priliku da se upoznaju o aktuelnostima iz ove oblasti, saopšteno je iz Gradske uprave Bijeljina.

– Novosadski sajam je prilika da se domaći proizvođači upoznaju o spoju iskustva i najnovijih dostignuća u poljoprivredi i to prenesu u Semberiju – rekao je gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić, koji je zajedno sa poljoprivrednicima posjetio Sajam.

Prema njegovim riječima, Gradska uprava i Agrarni fond u Bijeljini tradicionalno organizuju posjetu ovom najznačajnijem godišnjem događaju za poljoprivrednike s ciljem da na domaćim njivama primijene svjetska dostignuća u proizvodnji.

Na 86. Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu, koji traje od 11. do 17. maja, predstaviće se 1.518 izlagača iz 61 države.

Vrbas za sada ne navire, ali zato Sava raste i jutros u 9 sati iznosila je 814 centimetara na mjernom mjestu kod Srpca dok se redovne mjere proglašavaju na 860 a izvanredne na 940 centimetara.

Pažnju javnosti ovih dana privukla  je pojava bruceloze i kju groznice u jednom velikom stadu u Brčko distriktu  tj.naselju Palanka. Brčanski Inspektorat je preduzeo sve zakonom predviđene mjere. Te neophodne analize kako bi se ovaj slučaj stavio pod kontrolu.

Navedeno stado je brojalo ukupno 358 ovaca. Od čega 261 nije imala ušnu markicu. Nisu bile vakcinisane protiv zaraženih bolesti. Inspekcija Brčko distrikta je nakon izvršenih dodatnih analiza i potvrđenih rezultata o oboljenju, naložila eutanaziju ukupno 97 ovaca iz ovog stada.

Rekao je Miodrag Vasić, Glavni inspektor brčanskog Inspektorata.

Mikroorganizmi se izlučuju putem mlijeka, urina i fecesa inficiranih životinja. Karakterističan, i vrlo važan, način prijenosa odvija se tokom porađanja mladunčadi, kada veliki broj uzročnika dospijeva u okolinu iz amnijske tekućine i posteljice.

Mikrorganizimi su otporni na vrućinu.Takve osobine otpornosti organizma dopuštaju bakterijama da prežive duži vremenski period.

Čovjek se najčešće zarazi udisanjem ustajalog stajskog zraka koji sadrži velik broj mikroorganizama iz isušenog tkiva posteljice, plodne vode i ekskreta životinja. Ljudi su vrlo osjetljivi na bolest, i često je potreban vrlo mali broj organizama da uzrokuje infekciju. Rjeđi način infekcije je putem zaraženog mlijeka, ili putem  zaražene hrane. Još rjeđi način prijenosa je s čovjeka na čovjeka.

Sve neophodne veterinarsko sanitarne mjere su provedene još prije mjesec dana kako na stadu. Tako i na zemljištu i pratećim zgradama u kojima su ovce boravile. Te ukoliko se u narednih mjesec dana ne pojave novi slučajevi smatraće se da je suzbijeno dalje širenje ove dvije bolesti.

Slučaj pojave bruceloze i kju groznice na stadu u naselju Palanka jedan je od najobimnijih u Brčko distriktu u posljednjih desetak godina. Obzirom da je gotovo stotinu životinja moralo biti eutanizirano.

 Što je Q groznica?

Q groznica je zoonoza uzrokovana globalno prisutnom bakterijom, poznatijom kaoCoxiella burnetii. Q groznica je prvi put opisana 1935. god. Procjena je stručnjaka da veliki broj bolesti uzrokovanih spomenutom bakterijom prolazi nezapaženo, ili se iz nekog razloga ne prijavljuje nadležnim veterinarskim službama, pa je teško ponuditi točnu i preciznu procjenu incidencije ove bolesti na globalnoj razini. Mnoge infekcije kod ljudi prolaze neopaženo.

Stoka, ovce i koze primarni su rezervoari zaraze C. burnetii. Međutim, infekcije su zabilježene kod cijelog niza životinja, od drugih vrsta domaćih životinja pa do kućnih ljubimaca.
C. burnetii uglavnom ne uzrokuje klinički očitu bolest kod spomenutih životinja, iako su slučajevi pobačaja kod ovaca i koza povezivani s infekcijom C. burnetii.

Oukland — Porota je donijela 2,055 milijardi dolara vrijednu presudu u korist bračnog para koji tvrdi da su dobili kancer zbog izlaganja Monsantovom herbicidu, prenosi  CNN.

Presuda suda u Ouklandu podrazumjeva 55 miliona dolara odštete bračnom paru i kaznu od dvije milijarde dolara za Monsanto, saopštili su tužioci.

Ova presuda uslijedila je nakon nekoliko slučajeva koje je kompanija izgubila na sudu zbog tog herbicida. Pred federalnim i državnim sudovima čeka ih još hiljade sličnih tužbi.

Bajer, vlasnik Monsanta, insistira na tome da je glifosat – aktivna materija Raundapa – bezbijedan za ljude.

Bajer je razočaran odlukom suda i žaliće se na presudu u ovom slučaju, saopšteno je iz kompanije.

Sedamdesetogodišnji tužitelji, Alva i Alberta Piliod iz Livermora, koristili su taj herbicid na svom imanju duže od tri decenije, a dijagnostikovan im je kancer istog tipa, ne-Hodžkinov limfom, u razmaku od četiri godine, kako kažu njihovi zastupnici na sudu.

Raundap je najkorišćeniji herbicid u SAD, prema podacima Nacionalnog centra za infomacije o pesticidima.

Razorne poplave koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu ali i čitav region  2014. godine ponovo prijete, a u pojedinim dijelovima naše zemlje već su načinile značajnu štetu.

Poplave ostavljaju posljedice na obradive površine ali i na čitav eko sistem. Štete za stanovnike područja zahvaćenih poplavom su ogromne, od šteta kod stambenih i poljoprivrednih objekata do šteta u poljoprivrednoj proizvodnji.

Uticaj poplava je uopšteno štetan. Osim što dolazi do erozije površinskog, plodnog sloja, dolazi i do mehaničkog i hemijskog onečišćenja, a zadržavanje vode duže od uobičajenog štetno utiče na biljni pokrivač životinjski svijet.

Najčešće dolazi do narušavanja uobičajene, prirodne ravnoteže i trebat će izvjesno vrijeme da se ona iznova uspostavi. Ne smijemo zanemariti niti razni naplavljeni otpad, ali on će se ipak lakše prikupiti nego što će se sanirati eventualna hemijska zagađenja

U poplavnim vodama završavaju pesticidi, gorivo za traktore, sadržaji septičkih jama, deponije stajskog đubriva.

Savjet poljoprivednicima „Potrebno je izostaviti dublje oranje dok se ne utvrdi nivo i vrsta onečišćenja koja su, moguće, prisutna nakon poplava. Tek nakon potrebnih analiza stručnjaci će dati i preporuke kako sanirati eventualna onečišćenja.“

Struktura zasijanih površina biljnim usjevima u Bosni i Hercegovini se ne mijenja već dugi niz godina. Najveće učešće u ukupno zasijanim površinama od 58% imaju žitarice, zatim krmno bilje 26%, povrće oko 15%, i industrijsko bilje svega 1%.

Proizvodnja žitarica predstavlja osnovu prehrambene sigurnosti stanovništva, najvažniji je segment poljoprivredne proizvodnje. Žitarice su najviše zastupljene u ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje. Od ratarskih kultura najznačajnija je proizvodnja pšenice, kao najvažnije hljebno žito, i kukuruz, koji je osnovna kultura koja se koristi u ishrani stoke.

Na drugom mjestu po obimu proizvodnje je proizvodnja krmnog bilja. U strukturi proizvodnje krme oko 55% ukupne proizvodnje čini zeleni kukuruz (za silažu), zatim leguminoze koje imaju učešće od 16% i lucerka 15%.

Proizvodnja industrijskog bilja, također, nije zanemariva. U strukturi proizvodnje uljarica, oko 76% proizvodnje čini proizvodnja soje, a oko 24% proizvodnje čini proizvodnja uljane repice. Iako se duhan u BiH uzgaja na veoma malim površinama koje u prosjeku iznose oko 1.700 hektara i sa kojih se proizvede oko 2.300 tona duhana godišnje, te površine imaju veliku važnost u osiguranju prihoda poljoprivrednika u svim područjima uzgajanja.

Proizvodnja povrća predstavlja jednu od najzastupljenijih i ekonomski najisplativijih grana u poljoprivredi. U strukturi ukupno zasijanih površina krompir i povrće imaju udio u prosjeku od oko 15%, s tim što je odnos zasijanih površina krompirom i ostalih povrtnih vrsta 49:51% i ide u korist većih površina zasijanih ostalim povrtnim vrstama. Prosječna domaća godišnja proizvodnja krompira iznosi oko 385 hiljada tona sa niskim prosjekom prinosa od oko 10 tona po hektaru. Prosječna proizvodnja najznačajnijih povrtnih kultura iznosi oko 300 hiljada tona s tim što najveće učešće u proizvodnji imaju kupus i kelj (23%), zatim paradajz (16%), paprika (15%), crni luk (13%), krastavac (12%), i ostale povrtne vrste (22%).

Proizvodnja voća u BiH se odvija na površinama koje prema raspoloživim podacima iznose oko 101 hiljadu ha, na kojima je zasađeno oko 24 miliona rodnih stabala. Prosječna godišnja proizvodnja voća je oko 264 hiljade tona. Na nivo proizvodnje, prinose voća i stabilnost proizvodnje u velikoj mjeri utiču vremenski uvjeti koji su tokom posljednjih nekoliko godina značajno izmijenjeni, a posebno sve češće pojave kasnih proljetnjih mrazeva i dužih sušnih perioda. U voćarskoj proizvodnji najviše su zastupljene šljiva (53,4%), jabuka (24%) i kruška (10%), mada se uzgaja i veliki broj drugih voćnih vrsta. Proizvodnja jagodičastog voća u Bosni i Hercegovini posljednjih godina doživljava snažnu ekspanziju, a naročito proizvodnja maline i jagode. Prosjek proizvodnih površina pod jagodom i malinom iznosi oko 3 hiljade hektara sa kojih se u prosjeku proizvede oko 10.000 tona jagode i oko 20.000 tona maline.

Ukupne površine pod vinogradima, prema procjenama, zauzimaju oko 3.660 hektara na kojima je zasađeno 15,3 miliona rodnih čokota, sa kojih je ostvarena proizvodnja u prosjeku od oko 2 kg grožđa po rodnom čokotu.

Na imanju nekadašnje zadruge “Dojčin Lukić” u Loparama na površini od 50 hektara zasađen je moderan voćnjak. Rezultat je saradnje lokalne zajednice sa investitorima iz dijaspore koji nedaleko odavde planiraju izgradnju hladnjače i izvoz voća na zapadnoevropsko tržište. Prvi značajniji rod očekuje se za tri godine.

Zemljište površine 50 hektara koje je bilo potpuno zapušteno i zaraslo, pretvoreno je u moderan voćnjak sa 40.000 sadnica različitih sorti šljive. Voće je zasađeno prije dvije godine.

– Nakon pete godine od zasada, očekujem prinos od 40 kilograma po stablu, dakle 1,6 miliona kilograma šljive koje će biti plasirano na zapadno tržište, koje je obezbjeđeno kao izvoz konzumne šljive – rekao je Dragan Jović, investitor DOO “Fruktum”.

Preduzeće “Fruktum” otkupilo je i loparsku ciglanu u stečaju.

U krugu bivše fabrike planiraju izgradnju hladnjače, ali i otkup voća od drugih proizvođača kojih je na Majevici značajan broj. U voćnjaku je sada zaposleno desetak radnika, a njihov broj će u vrijeme sezonskih poslova biti veći.

– Obavljam posao đubrenja, otkopavanja, frezanja, tarupiranja…Tek sam se zaposlio i zadovoljan sam – ističe Šefko Karasuljić, jedan od zaposlenih radnika.

Lokalna zajednica pomogla je realizaciju ove investicije odričući se prihoda od zakupa zemljišta.

– Mi smo kao lokalna zajednica omogućili da on uđe u posjed od 500 dunuma, odnosno 50 hektara i praktično taj zakup koji je predviđen da se plaća, nećemo naplaćivati jer će oni imati veće troškove od zakupa kroz uređenje zemljišta, tako smo isto dodijelili besplatno na 25 godina i ono se koristi svvrsi – rekao je Rado Savić, načelnik opštine Lopare.

Majevica ima izuzetne prirodne uslove za razvoj voćarstva, a opština Lopare već godinama pomaže zasnivanje novih voćnjaka donacijom sadnica.

Formiranje novog, do sada najvećeg voćnjaka na Majevici, pomoglo je i resorno Ministarstvo u Vladi Republike Srpske podsticajima prilikom sadnje i donacijom protivgradne stanice.

Izvoe: RTRS