Petak, 18 Oktobra, 2024
spot_img
Naslovnica Blog Stranica 975

Hrvatski patent za spas košnica – Njemci već ulažu

Zagreb — Dvojica Hrvata izumila su novi način za suzbijanje najopasnijih štetočina u košnicama, od kojih ugine 90 odsto pčela.

Oni su iz Njemačke dobili novčanu pomoć za komercijalizaciju izuma.

Med je poznat kao jedna od najvrednijih namjernica u čovjekovoj ishrani, ali manje je poznato da čak i najekološkiji poizvodi pčelinjeg rada uključuju jedan bitan nedostatak. Grinja varoa, naime, kao najopasnija štetočina u košnicama, suzbija se u svijetu mahom hemijskim sredstvima, posle kojih u medu ostaje štetan reziduum. Međutim, možda već sutra neće biti tako zahvaljujući dvojici inovatora s Fakulteta elektrotehnike, mašinogradnje i brodogradnje u Splitu.

Ivan Tolj i Mate Sablić patentirali su uređaj koji bi bolesti pčela varozi mogao da stane na kraj termičkim načinom.

Sve je počelo kad je Sablić iz hobija počeo da se bavi pčelarstvom. Ubrzo je naučio da varoa umire na temperaturama iznad 43 stepena, koja inače ne škodi pčelama, medu i vosku. On i Tolj pozabavili su se potom onim što najbolje znaju, budući da se naučno bave termodinamikom. Glavni zadatak im je bio da smisle kako tolikoj toploti praktično i ravnomjerno da izlože čitavu košnicu. I uspjeli su, a njihov rad je na javnom takmičnju Hamburga dobio bespovratnih 140.000 evra za komercijalizaciju projekta.

Presudan je bio nalaz da njihov uređaj “vartreat” uništava grinje i u leglima začepljenim voskom, a ne samo na telu pčele.

“Zabilježili smo efikasnost u rušenju varoe s pčele i u leglu na preko 91 odsto. Nakon testiranja nismo imali mrtvih pčela i nije bilo topljenja voska. Pčele nisu bile agresivne, a zatim su i bolje radile, prinos meda je povećan”, pojasnili su Tolj i Sablić.

Rezultati prototipa “vartreata” privukli su i veliku pažnju na svjetskoj konferenciji o apikulturi u Honoluluu krajem 2016. godine.

Divljim svinjama ne prijeti opasnost Još nema afričke kuge, a prošao i redovni odstrel

Zbog brojnosti divljih svinja, koja je u okviru proračunatih kapaciteta, prirodnih uslova – uglavnom brdskih i planinskih lovišta, te udaljenosti od zemalja gdje je registrovana pojava afričke kuge na divljim svinjama, u Srpskoj za sada nisu uvedene vanredne mjere koje se odnose na masovniji odstrel divljih svinja.U Ministarstvu poljoprivrede RS podsjećaju da se redovni odstrel uglavnom sprovodi u sezoni lova, od 1. septembra do 15. januara, ali i u drugim periodima godine.

U Ministarstvu poljoprivrede RS podsjećaju da se redovni odstrel uglavnom sprovodi u sezoni lova, od 1. septembra do 15. januara, ali i u drugim periodima godine.

– Odstrel se sprovodi u skladu sa godišnjim planovima korišćenja i utvrđenim odstrelnim kvotama, koje su proračunate na osnovu proljećnog brojnog stanja. Preko Lovačkog saveza RS, korisnika lovišta, instituta i veterinarskih ambulanti aktivno pratimo zdrastveno stanje populacije divlje svinje u lovištima Srpske. Napominjemo da ni u Srbiji nije uvedena mjera vanrednog odstrela divljih svinja, iako Srbija graniči sa Rumunijom, dok je u Hrvatskoj ta mjera naišla na različito reagovanje – kaže sa Srpskainfo portparol resornog ministarstva Aleksandar Macanović.

Izvor: Srpska info

BiH prijeti afrička kuga svinja!

Zbog širenja zaraze u regioni i BiH prijeti afrička kuga svinja, za koju ne postoji terapija ni vakcina, pa se u slučaju pojave bolesti sprovode radikalne mjere uništavanja životinja na zaraženom području.

Riječ je o zaraznoj virusnoj bolesti domaćih i divljih svinja, koja se ne prenosi na ljude, ali izaziva teške ekonomske posljedice u sektoru svinjogojstva. Oboljele svinje obično ugibaju, a virus je izuzetno otporan i može preživjeti duži vremenski period u spoljašnjoj sredini, proizvodima od mesa i leševima uginulih životinja.

Izvor Foto: AgroSavjet

Najbolja prevencija za zemlje u kojima nema bolesti je sprečavanje ulaska virusa kroz poboljšanu kontrolu granica, te ograničenje kretanja divljih svinja.

Iz Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS apelovali su na nadležne institucije da preduzmu sve neophodne mjere da se zaštiti stočarstvo u RS i BiH.

Predsjednik ovog saveza Stojan Marinković naglasio je da se moraju pojačati mjere zaštite granica i prevoza živih životinja.Ne smijemo dozvoliti da nam dođe ova kuga, jer nam je svinjarska proiozvodnja ionako desetkovana, a znamo da bi svaka pojava na određenom lokalitetu uzrokovala ubijanje životinja u krugu od tri kilometra – upozorio je Marinković.

Bolest se prenosi kontaktom zaraženih sa zdravim svinjama, kontaminiranom hranom i vodom, odjećom i obućom, inficiranim predmetima i opremom, prevoznim sredstvima, stajnjakom, glodarima, insektima…

U Kancelariji za veterinarstvo BiH kažu za Srpskainfo da, pored toga što na kretanje divljih svinja administrativne granice nemaju uticaja, problem predstavljaju i neodgovorni putnici koji bolest mogu unijeti donošenjem mesa i proizvoda od mesa, uključujući i ostatke hrane iz zaraženih zemalja.

– S obzirom na način prenosa, ova bolest je regionalni problem. Zatražili smo da nadležna ministarstva obavijeste sve veterinarske organizacije, ovlaštene dijagnostičke laboratorije, vlasnke farmi svinja i korisnike lovišta o povećanom riziku za pojavu afričke svinjske kuge u BiH, te da preduzmu sve preventivne mere s ciljem ranog otkrivanja ove bolesti – ističe direktor ove kancelarije Ljubomir Kalaba.

Prate situaciju

U Ministartsvu poljoprivrede RS kažu da u Srpskoj nisu nisu zabilježeni slučajevi pojave ove visoko kontagiozne virusne zarazne bolesti, ali redovno prate njeno širenje u Evropi.

– Primjera radi, od 25. januara do 1. februara zabilježeno je 159 žarišta, odnosno slučajeva izbijanja ove bolesti u zemljama EU kod divljih svinja i 13 kod domaćih svinja. Najviše slučajeva kod divljih svinja zabilježeno je u Poljskoj, a kod domaćih svinja u Rumuniji – kaže portparol ovog ministarstva Aleksandar Macanović.

Izvor: Srpska info

BiH može biti među regionalnim liderima u izvozu kornišona

Bosna i Hercegovina može biti među regionalnim liderima u izvozu kornišona, smatraju realizatori projekta USAID/Sweden FARMA II.  

U Srebreniku su jučer održani edukacijski treninzi za proizvođače ovog povrća i razmijenjene prakse uzgoja te informacije o agrotehničkim zahtjevima proizvodnje.

Organizatori skupa, Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja i USAID/Sweden FARMA II poručili su da je edukacija u ovoj oblasti važan segment ka rastu u proizvodnji i podizanju standarda kvalitete.

U posljednjih sedam godina, uz određene oscilacije, raste proizvodnja kornišona. Zbog toga raste broj domaćih poljoprivrednih proizvođača zainteresiranih za ovakva okupljanja. Trendovi posljednjih godina ukazuju i na postepenu stabilizaciju tržišta. Uzgoj kornišona, nije dio tradicionalne proizvodnje u BiH i nije toliko rasprostranjen kao proizvodnja paprike ili paradajza. Nužna je kontinuirana edukacija domaćih poljoprivrednih proizvođača. Korisno je upoznati proizvođače s agrotehničkim zahtjevima koje ova kultura traži. Te s perspektivama koje ona pruža, posebno za male proizvođače jer se proizvodnja kornišona posebno isplati na malim parcelama – poručuju iz USAID/Sweden FARMA II projekta.

Postizanje boljih rezultata

Jučeranašnji skup o temi “Uzgoj i perspektive kornišona za bosanskohercegovačku poljoprivredu” je važan korak naprijed. To je nastavak okupljanja poljoprivrednih proizvođača s ciljem postizanja boljih rezultata u efikasnosti proizvodnje. Kao i dostizanju svih potrebnih EU standarda za izvoz.

Danas smo razgovarali i o podacima vezanim za izvoz kornišona. Uradili smo osvrt na proizvodnju, analizu konkurencije i analizu tržišnih pokazatelja. Svjetska proizvodnja krastavaca i kornišona bilježi stalan porast. Bosna i Hercegovina zauzima 20. mjesto u Evropi po proizvodnji ovih dviju kultura. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, svježi kornišoni su ključna povrtlarska kultura za izvoz. Učestvuju s 32 posto u ukupnom izvozu povrća iz zemlje.

Bosna i Hercegovina izvozi oko 3.500 tona kornišona godišnje. Po trenutnim brojevima, može biti jedan od regionalnih lidera u izvozu ovog proizvoda. U tom smislu, veća informiranost, povezivanje proizvođača i efikasnija proizvodnja mogu osigurati nastavak rasta proizvodnje i povećanje prihoda za male poljoprivredne proizvođače.

Izvor: Fena

Šta moderan farmer radi u februaru?

Iako je još uvijek hladno i ne može se ići u polje, moderan poljoprivrednik ima mnogo obaveza pred sobom. Na koji način koristi ovo vrijeme, saznajte u nastavku.

Trenutno se nalazimo u tihom razdoblju između dvije sezone, jesenskih radova i početka proljetnih aktivnosti. Iako je još uvijek hladno i ne može se ići u polje, moderan poljoprivrednik ima mnogo obaveza pred sobom. Ovo zimsko razdoblje je idealno za rad u toplom. Na koji način moderan poljoprivrednik koristi ovo vrijeme, saznajte u nastavku.

Izrađuje budžet domaćinstva

Uspješnim završetkom prošle sezone poljoprivrednik uzima u obzir sve podatke, te izrađuje proračun za novu sezonu. Pored stalnih inputa proizvodnje kao što su sjeme, gnojivo, pesticidi, energenti, voditelj gospodarstva u svoje kalkulacije uključuje isplativost novih ulaganja. Veće investicije poput kupnje zemljišta, mehanizacije i sl. traže kvalitetnije kalkulacije kako bi ulaganje bilo pozitivno za unaprjeđenje poslovanja. Vrlo je teško prognozirati sve potrebne resurse u narednoj proizvodni sezoni. Npr. dodatna zaštita usjeva uslijed nepovoljnog vremena, zamjena nepredvidivih lomova na mehanizaciji i sl.

Proračun se uglavnom radi na bazi prošlih godina. Što je više dostupnih podataka iz prošlih proizvodnih sezona poljoprivredniku je jednostavnije sastaviti budžet.

Proučava trendove na tržištu i provjerava mehanizaciju

Jednom kad sastavi vlastiti proračun, poljoprivrednik traži trendove isplativih poljoprivrednih odnosno poljoprivredno vezanih aktivnosti. Nadalje, uzima u obzir varijacije u cijenama unazad nekoliko godina, što pomaže kod odabira koliko će zemljišta kojom kulturom zasijati/zasaditi. Uspoređivanje (eng. Benchmarking) gospodarstva, je alat koji poljoprivrednici koriste kako bi poboljšali svoje poslovanje pomoću dijeljenja informacija iz istog proizvođačkog sektora. Poljoprivrednik odlazi na razne seminare i sajmove u cilju obogaćivanja svojih dosadašnjih znanja.

Tiha sezona je najpovoljnije vrijeme za zamjenu dotrajalih dijelova na mehanizaciji. Također, inovativni poljoprivrednici koriste ovaj period za izradu inovacija koje će im olakšati posao u narednoj sezoni. Poljoprivrednik znade s kojim strojevima je imao problema te im posvećuje više vremena. Prvi radovi u polju, idealno kreću u veljači, stoga strojevi poput rasipača mineralnih gnojiva su gotovo pripremljeni za rad.

Treba izraditi i plan za zaštitu bilja, ali i proširiti poslovanje

Zaštita bilja je jedna od najvažnijih operacija koju poljoprivrednik obavlja. Na voditelju gospodarstva je velika odgovornost na koji način i kada će obaviti potrebnu zaštitu usjeva.Uslijed sve većeg pritiska javnosti o uporabi pesticida, poljoprivrednici su prisiljeni koristiti suvremena znanja i tehnologije. Izradom rasporeda u zaštiti usjeva, uzgajivač bilja dobiva višestruke koristi. Npr. planirana količina sredstava koju kupuje u razdoblju kad je cijena manja, planiranje daje širu sliku aktivnosti koje će obavljati itd.

U veljači se radi vizualna analiza polja koje se planira kupiti odnosno uzeti u najam. Iako, uglavnom nema vegetacije, vizualnom analizom terena doznaje se koliko je tlo vodo propusno, provjerava se struktura tla i tekstura. Pored navedenog, može se vidjeti je li prisutna erozija (odnošenje mineralne i organske materije tla pomoću vjetra i vode).

Na kraju dana ovdje se radi o proizvodnji pod vedrim nebom. Majka priroda je nepredvidiva. Kad poljoprivrednik izradi precizan plan na temelju podataka prošlih proizvodnih godina, uvijek mora biti spreman na neočekivane situacije. Poljoprivreda je uistinu jedna od najljepših djelatnosti koja stalno daje izazove i pobuđuje želju za stalnim napretkom.

Izvor: Agroklub

Kako broj dnevne muže utiče na mliječnost

U pravilnoj muži, smatra se da je potrebno da muzač napravi 150-200 puta stisaka šake. Proces nastanka mlijeka u vimenu krava nije nimalo jednostavan proces, oko 500 litara krvi je potrebno da procirkuliše kroz vime da bi nastao 1l mlijeka.

Muža je najvažnija pojedinačna aktivnost na farmi muznih krava, koja u higijenskom smislu ima za cilj da smanji na minimum mikrobiološku, hemijsku i fizičku kontaminaciju mlijeka. U pogledu utrošenog vremena muža oduzima više vremena nego bilo koji drugi rad na farmi. U pravilnoj muži, smatra se da je potrebno da muzač (ručna muža), napravi 150-200 puta stisaka šake.

Niti proces nastanka mlijeka u vimenu krava nije nimalo jednostavan proces, oko 500 litara krvi je potrebno da procirkuliše kroz vime da bi nastao 1l mlijeka. Sve mjere i radnje se na kraju svedu na rezultat ekonomičnosti proizvodnje, iz tog ugla gledajući postavlja se pitanje, može li broj muža na dan uticati na veću ili manju mliječnost krava.

Optimalna muža svakih 12 sati

Stvaranje mlijeka počinje odmah nakon zadnje muže, u ovom stalnom procesu svaki dan se stvaraju nove količine mlijeka u alveolama vimena. Njihovim punjenjem se stvara pritisak, i ako ne dođe do procesa mužnje, ili do sisanja teleta, smanjuje se daljnje stvaranje mlijeka.

Da ne bi došlo do smanjenja mliječnosti, čestim stimuliranjem vimena, to jest, redovnom mužom podstiče se i rad hipofize koja luči hormon oksitocin koji putem krvi dolazi u vime gdje uzrokuje stiskanje alveola i time istiskivanje mlijeka. Nema ustaljene formule po kojoj je određen broj i vrijeme dnevnih muža.

Za koliko vremena, kada i koliko će se stvoriti mlijeka u vimenu od zadnje muže ovisi o brzini probavljivosti ili razgradnji hrane koju krava jede, izbalansiranosti obroka, fazi laktacije, zdravstevenom stanju, starosti, kondiciji i vanjskim mikroklimatskim uvjetima.

Ni u kojem slučaju ne bi trebalo prakticirati jednu dnevnu mužu, dvije muže u razmaku od 12 sati su optimalni uvjeti za nastanak novih količina mlijeka, dok više od dvije muže dnevno idu u skladu sa mliječnosti krava, naročito kod onih visoko miliječnih krava sa dnevnim prosjekom preko 40 litara mlijeka.

Trokratna muža povećava mliječnost

Broj mužnji treba da bude u skladu sa muznosti krava, prosjekom proizvodnje mlijeka, i faze laktacije. Farmer, bilo da se radi o mašinskoj ili ručnoj muži, prilagođava broj dnevnih muža količinama mlijeka prateći fazu laktacije i potencijalu mliječnosti u zavisnosti od pasmine krave.

Prema dosadašnjim zabilježenim iskustvima, analizama i istraživanjima trokratna dnevna mužakod visokomliječnih krava povećava ukupnu dnevnu količinu mlijeka i do 25 % u odnosu prema dvokratnoj muži.

Konstantno stimuliranje vimena i redovne muže olakšavaju i potiču istiskanje mlijeka iz alveolau kojima se mlijeko stvara. Prekid muže i neredovna muža povećava pritisak u alveolama, te smanjuje ukupnu mliječnost krava. Također broj muža prati i razmak između dvije muže, poželjno je da se isti vremenski interval između muža prakticira u kontinuitetu.

Kod dvokratne muže svaki razmak preko 12 sati između večernje i jutarnje muže smanjuje količinu izmuzenog mlijeka do 1,8%, a masti za 0,2—0,9%. Svaki interval ispod 12 sati razmaka između dvokratne muže smanjuje količinu izmuzenog mlijeka i do 3,9%.

Izmusti sve količine mlijeka

Nekoliko je bitnih faktora na koje svaki farmer treba da obrati pažnju prilikom muže. Pored besprijekorne higijene opreme za mužu, ruku i prostora potrebno je osigurati da se izmuzu sve količine mlijeka iz vimena. Da li je upitanju ručna ili mašinska muža, mužu prilagoditi potrebama i u skladu sa mliječnosti, uvijek na vrijme vršiti mužu, ne raditi prekide prilikom procesa muže, osigurati mir u izmuzištu bez rada mehanizacije i prije svega obaviti masažu vimena kako bi došlo do stimulacije izlučivanja mlijeka. Sve nabrojano u konačnici se vidi podvlačenjem ekonomskih pokazatelja i rezultatima proizvodnje.

Izvor: agroklub.ba

PROČITAJTE:

U kojoj zemlji krave daju najviše mlijeka?

Dezinfekcija objekta za životinje

Planirani prinos

Prinos se planira za svaku njivu, godinu i sortu (hibrid).

Planirani ili planski prinos nije željeni prinos, već prinos koji se određuje na osnovu konkretnih elemenata:

  • dubinu humusno akumulativnog sloja
  • prinos koji je bio ostvaren na datoj njivi u prethodnom periodu
  • nivo padavina u periodu prije planiranja prinosa (ljetne I/ili zimske)
  • nivo ostalih agrotehničkih mjera koje će biti izvedene (obrada, mjere njege, vrijeme i kvalitet)
  • potencijal godine za prinos
  • potencijal sorte ili hibrida

Podsticaje gubili zbog svjetla na semaforu

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske mijenja praksu dođele podsticaja za poljoprivrednu mehanizaciju, a na koju su brojni poljoprivrednici imali velike zamjerke.

Naime, prošle godine novac po ovom osnovu dobili su oni koji su prvi podnijeli zahtjev pa su mnogi zbog banalnih razloga u samo nekoliko minuta ostali kratkih rukava.

“Mislimo da će se praksa kakva je bila u prethodnoj godini zaobići, jer se zaista ni u kojem slučaju ne možemo pomiriti s tim da je neko ko preda pet minuta ranije zahtjev vredniji pažnje od nekog ko je malo zakasnio i koga je zaustavilo crveno svjetlo na semaforu”, kaže Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.

Jedna od novina u ovoj oblasti je i to da oni koji su ostvarili pravo na podsticaje u prošloj, neće moći aplicirati u ovoj godini, tačnije moraće jednu godinu da pauziraju.

Prema riječima Borisa Pašalića, resornog ministra, traženo je najpravičnije rješenje.

“Kako god da uradimo, prema nekima nije fer, ali na nama je da procijenimo šta će nam dati bolji efekat. Imali smo prošle godine nekih 220 prijava za traktore, a 90 proizvođača je dobilo podsticaj. Tako smo došli u situaciju da imamo 90 zadovoljnih, a 130 nezadovoljnih korisnika. To nam nije cilj. Želimo da mjera uspije”, kazao je Pašalić.

On je kazao kako će podsticaji za nabavku mehanizacije u ovoj godini biti najmanje tri miliona maraka, što je znatno veća suma nego prošle godine, kada su iznosili 2,2 miliona KM.

Inače, u Ministarstvu poljoprivrede danas su održane završne konsultacije u vezi s pravilnikom za podsticaje u 2019. godini, a poljoprivrednici su izašli nikad zadovoljniji.

Agrarni budžet i u narednoj godini je 71 milion maraka, s tim da su ovaj put napravljene određene preraspođele na štetu mljekara, koji će dobijati pet feninga manje podsticaja po litru mlijeka u korist svinjara, koji mogu očekivati više novca za uzgojene tovne svinje i priplodne krmače.

Jedna od novina je i da pravo na podsticaje neće imati oni koji imaju neizmirene obaveze prema Poreskoj upravi RS po osnovu doprinosa. A takvih je, prema podacima Ministarstva, mnogo. Naime, od 22.000 registrovanih poljoprivrednika, tek 8.000 izmiruje svoje obaveze, pokazuju podaci Ministarstva.

S obzirom na to da su završene konsultacije s poljoprivrednim proizvođačima, Pravilnik o podsticajima bi trebalo da bude objavljen kroz nekoliko dana u “Službenom glasniku RS”.

Zabranjen uvoz 5,4 tone mandarina iz Turske zbog povećanog sadržaja pesticida

Fitosanitarna inspekcija Republike Srpske je u okviru redovnog pregleda pošiljke hrane biljnog porijekla pri uvozu, uvozniku sa sjedištem u Federaciji BiH zabranila uvoz pošiljke mandarina porijeklom iz Turske, u bruto količini od 5.400 kilograma, zbog povećanog sadržaja pesticida.

– Prilikom pregleda pošiljke nadležni inspektor je izvršio uzorkovanje za laboratorijsku analizu radi ispitivanja ostataka pesticida. Na osnovu Izvještaja o laboratorijskoj analizi izdatog od strane “Instituta za vode” Bijeljina, u analiziranom uzorku mandarine utvrđeno je povećano prisustvo pesticida Fenvalerat, iznad vrijednosti propisanih Pravilnikom o maksimalnim nivoima ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla – saopštili su iz Inspektorata RS.

Uvoznik je zatražio superanalizu koja je izvršena u “SP Laboratoriji” Bečej, Srbija, kojom je potvrđeno povećano prisustvo ostatka pomenutog pesticida, na osnovu čega je doneseno rješenje kojim je naloženo vraćanje sporne pošiljke pošiljaocu ili uništavanje pod nadzorom nadležnog federalnog inspektora.

Informacija o radu republičke veterinarske inspekcije za 2018. godinu

Republička veterinarska inspekcija u 2018. godini izvršila 1.323 kontrole od čega je 439 ili 33% bilo sa utvrđenim nepravilnostima. U cilju otklanjanja utvrđenih propusta subjektima je izrečeno 411 upravnih mjera, dok je zbog počinjenih prekršaja izdato 65 prekršajni nalog u vrijednosti od 91.700 KM, a nadležnim sudovima su podnešene tri prekršajne prijave.

Najveći broj kontrola izvršen je u oblasti proizvodnje i prometa sirovina i hrane životinjskog porijekla u objektima kao što su: mesnice, veleprodajni objekti, maloprodajni objekti, klaonice, farme, skladišta, proizvodni pogoni i ostalo.

Najčešće utvrđene nepravilnosti odnosile su se na neadekvatnu veterinarsku dokumentaciju za pošiljke životinja, sirovine i hranu životinjskog porijekla, vršenje samokontrole u proizvodnim pogonima, uslove u pogledu prostorija, sredstava i opreme, nepotpune deklaracije, provođenje preventivnih mjera za kontrolu i suzbijanje zaraznih bolesti i drugo.
Po nalogu republičke veterinarske inspekcije u posmatranom periodu, u kontrolama maloprodajnih objekata, naloženo je uništavanje 988 kilograma namirnica životinjskog porijekla, zbog neodgovarajuće deklaracije i proteklog roka upotrebe.

U posmatranom izvještajnom periodu nastavljene su aktivnosti u cilju efikasnije primjene propisa radi obezbjeđivanja usklađenosti sa zahtjevima Evropske Unije u svim sektorima, sa posebnim akcentom na peradarstvo, otkup i preradu mlijeka, proizvode ribarstva i pčelarstva. Na prioritete u radu veterinarske inspekcije uticale su i aktivnosti revizije Evropske Komisije – Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane u sektoru peradarstva, koja je imala za cilj ocjenu službenih kontrola zdravlja peradi, a u vezi sa mesom peradi i proizvodima od mesa peradi namijenjenim izvozu u zemlje EU.

U cilju provjere ispunjavanja propisanih standarda prilikom proizvodnje, otkupa i prerade sirovog mlijeka, vršene su kontrole primarnih proizvođača mlijeka, odnosno farmi muznih grla, objekata za sakupljanje mlijeka, odnosno sabirnih mjesta i objekata za preradu mlijeka, odnosno mljekara. Imajići u vidu da je u prethodnoj godini vršena registracija svih farmi muznih grla i sabirališta za sirovo mlijeko, pristupilo se provođenju službenih kontrola da bi se na terenu utvrdila usklađenost sa propisanim zahtjevima.

Takođe, jedan od prioriteta veterinarske inspekcije u prošloj godini bilo je praćenje epizootiološke situacije, zdravstvenog statusa životinja i preduzimanje preventivnih mjera u cilju sprečavanja pojave i širenja bolesti. U redovnoj dijagnostici bolesti kod životinja, utvrđeni su pozitivni reaktori bruceloze, leptospiroze, trihineloze, infektivne anemije konja, salmoneloze i drugih, ali u skoro svim slučajevima radilo se o pojedinačnim oboljelim jedinkama, te nije bilo većih žarišta bolesti.

U postupku zbrinjavanja nusproizvoda životinjskog porijekla i životinjskog otpada, kod generatora, odnosno proizvodnih procesa koje stvaraju nusproizvode i otpad životinjskog porijekla, vršen je nadzor nad razvrstavanjem, obilježavanjem i čuvanjem istog na propisanim temperaturama, do konačnog zbrinjavanja uz skladu sa prelaznim rješenjima.

Kontrola proizvodnje i prometa hrane za životinje vršena je u toku redovnih kontrola ispunjenosti uslova proizvodnje i prometa, kao i u slučajevima kada su u monitoringu utvrđene nedozvoljene supstance u sirovinama, te su provođene ciljane kontrola hrane za životinje. Takođe, kontinuirano je vršena i kontrola prometa i upotrebe veterinarsko-medicinskih proizvoda u veledrogerijama i veterinarskim apotekama.