Naslovnica Blog Stranica 967

Lažirali podatke o zasijanim površinama i ostali bez podsticaja

BANJALUKA – Dvadeset poljoprivrednika iz Republike Srpske izgubilo je pravo na podsticaje u naredne dvije godine jer su lažirali podatke o zasađenim površinama pod merkantilnom pšenicom.

Malverzacije su utvrđene tokom kontrole, koja je trajala od 11. marta do 3. juna, a koju su sproveli Agencija za agrarna plaćanja Republike Srpske i geometri Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP).

Kontrolom su bila obuhvaćena 142 korisnika u deset lokalnih zajednica i površina od 627,20 hektara.

„Pošto je 20 korisnika dalo neistinite podatke o površinama zasijanim pšenicom, utvrđen im je pasivni status u trajanju od dvije godine, a u skladu s Uredbom o upisu u registar poljoprivrednih gazdinstava i registrom korisnika podsticajnih sredstava. Za vrijeme trajanja pasivnog statusa oni ne mogu da ostvaruju pravo na podsticaje i druge mjere podrške u poljoprivredi i ruralnom razvoju“, navodi se u izvještaju o izvršenoj kontroli.

Savo Minić, direktor ove agencije, kaže kako će nakon pšenice fokus kontrola biti preusmjeren na zasade soje i oblast veterine.

„Osnovali smo i posebno odjeljenje za kontrolu koje će stalno biti na terenu. Svi oni koji ne budu dali tačne podatke biće sankcionisani, a njihova imena javno objavljena“, poručio je Minić.

Dodao je kako su kontrole dio dogovora s pravim poljoprivrednicima i proizvođačima.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo će ove godine u ovu oblast uložiti 71 milion maraka kroz podsticaje pa je sasvim normalno da kontroliše da li taj novac ide u prave ruke.

„Agrarni budžet nakon ovoga neće biti umanjen, već samo pravičnije raspoređen“, zaključio je on.

U Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske podržali su ovu akciju i poručili kako se konačno mora stati u kraj brojnim malverzacijama.

„Očekujemo da će Ministarstvo sredstva koja će ostati neraspoređena po ovoj namjeni dati onima koji zaista rade“, kazao je Stojan Marinković, predsjednik Udruženja.

Inače, prema Pravilniku o uslovima i načinu ostvarenja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za ovu godinu proizvođači pšenice dobijaju 200 maraka po zasađenom hektaru, a maksimalan iznos koji mogu da dobiju u tekućoj godini je 100.000 maraka, bez obzira na površine koje imaju.

Izvor: Nezavisne

Za mlade poljoprivrednike 2,4 miliona evra

NOVI SAD – U Novom Sadu su danas za 204 mlada poljoprivrednika uručeni ugovori, čija je ukupna vrijednost 284 miliona dinara (oko 2,4 miliona evra), a sredstva su namijenjena za investicije u primarnu, prerađivačku i stočarsku proizvodnju.

Ugovore su uručili potpredsjednik Pokrajinske vlade Đorđe Milićević, zajedno sa pokrajinskim sekretarom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Vukom Radojevićem.

Milićević je poslije uručenja ugovora rekao medijima da Pokrajinska vlada putem razvoja sela želi da zadrži mlade i da zato, osim subvencija za bavljenje poljoprivredom, ulaže sredstva u poboljšanje ukupnih uslova za kvalitetan život na selu.

„Stoga, na selima ulažemo u vodovodne i kanalizacione mreže, kao i uređenje atarskih puteva. Moramo stvoriti uslove za pristojan život porodica na selu i, što je posebno važno, da obezbedimo uslove da mladi ne odlaze iz Srbije“, naglasio je Milićević.

Radojević je naveo da je ohrabrujuća činjenica da je od 204 mlada poljoprivrednika 71 korisnik mlađi od 25 godina.

„Između 26 i 35 godina je 101 korisnik. Više od pola poljoprivrednika ovih sredstava su žene, njih čak 108, dok pet korisnika koji imaju završen poljoprivredni fakultet“, naveo je Radojević.

Najviše ugovora je potpisano sa korisnicima iz lokalnih samouprava Vrbas, Novi Sad, Bačka Palanka i Sombor, a najveće interesovanje je bilo za nabavku kvalitetnih priplodnih grla stoke.

Pomenuta podsticajna sredstva dodijeljena su na osnovu konkursa za podršku mladima u ruralnim područjima Vojvodine u ovoj godini.

Lukova muva -Štetnost i način suzbijanja

Lukova muva – Ova vrsta (Hylemyia antiqua) razvija se na biljkama iz roda Allium. U našoj zemlji redovno je prisutna, a povremeno naročito u godinama sa vlažnim proljećem, javlja se masovno i nanosi značajne štete.

Oštećenja izazivaju larve koje se hrane u centralnom dijelu lažnog stabla i lukovice usljed čega listovi venu, požute i suše se.

Lažno stablo i lukovica su na dodir mekani, a biljka se lako čupa iz zemlje. Štete su najveće u proljeće na mladim biljkama koje mogu biti potpuno uništene od larvi prve genracije.

OPIS I NAČIN ŽIVOTA

Imago (odrasli insekt) je sive boje, dužine tijela 5-7 mm. Larva je crvolika, dužine do 10 mm, žućkasto bijele boje.

Lukova muva gorišnje razvije 2-3 generacije. Prezimljava u stadijumu lutke u zemljištu, na dubini od 20 do 30 cm. Od kraja aprila do polovine maja muve lete i hrane se nektarom raznih vrsta biljaka. Ženka polaže jaja u grupama između listova luka ili na zemlju pored biljke. Period ovipozicije (poleganja jaja) traje samo nekoliko dana i za to vrijeme ženka položi 50 do 100 jaja. Larve se razvijaju u centralnom dijelu lažnog stabla i lukovice. U jednoj biljci može biti i po nekoliko larvi. Odrasla larva napušta biljku i u zemljištu se preobrazi u lutku. Muve druge generacije lete u junu, a u povoljnim uslovima javlja se i treća generacija čiji odrasli insekti lete u avgustu.

MJERE SUZBIJANJA

Za smanjenje brojnosti lukove muve preporučuje se uklanjanje napadnutih biljaka, obrada zemljišta nakon vađenja luka i promjena mjesta gajenja. Ranijom sjetvom ili sadnjom mogu se ublažiti posljedice napada. Takođe, gajenje luka na otvorenim prostorima, izloženim vazdušnim strujanjima, doprinosi slabijem napadu.

Hemijske mjere se mogu primjenjivati samo u usjevima luka koji se gaji radi proizvodnje zrelih lukovica i sjemena. Mogu se koristiti preparati na bazi hlorpirifosa, koji se primjenjuje tokom sjetve ili sadnje ili neposredno prije toga.

U vrijeme leta imaga (koji se može pratiti pomoću žutih ljepljivih ploča ili žutih lovnih posuda) i polaganja jaja, izvodi se prskanje usjeva preparatima na bazi DIMETOATA, HLORPIRIFOSA I HLORFENVINOSA.

Na manjim površinama i u organskoj proizvodnji obavlja se prekrivanje usjeva mrežama u periodu leta muve.

Izvor: www.agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Kako da uzgojim VEĆE glavice LUKA?

Žućenje listova luka: Uzrok i spriječavanje

Suzbijanje lukove lisne buve

Gorka so – ORGANSKO djubrivo od kojeg plodovi bujaju

Gorka so je postala vrlo popularan i cijenjen dodatak u organskom vrtlarstvu. Ukoliko želite zdravije i “življe” biljke naučite kako da ih nagradite sa gorkom solju. Ovaj magnezijum slufat je vrlo efektivan i nježan kada je u pitanju njega biljaka, nije skup, a možete ga koristiti i u vrtu i u saksijama. Gorka so je odlična za bujniju travu, izdašnije ruže i zdravo povrće.

Kako to ona djeluje?

Jednostavno poboljšava đubrenje i obogaćuje zemljište, koje daje vitalnost biljkama, bilo da se radi o kućnom cvijeću, travnjacima ili drveću. Magnezijum i sulfati su ključni za zdrav život bilja, pa zato i ne čudi da je ova so tako dobra za njih. Za razliku od drugih đubriva, gorka so se ne nakuplja vremenom u zemljištu, pa je vrlo sigurna za upotrebu.

Magnezijum je važan za svaku biljku od njenog “ranog djetinjstva”, kada je bila samo sjeme, do odrasle biljke. Poboljšava klijanje, jača stabljiku biljke, pa ona može bolje da upija nutrijente. Uz to, on igra važnu ulogu u fotosintezi, jer potpomaže proizvodnju hlorofila. Za magnezijum se tvrdi da može donijeti bujnost vašem vrtu, više cvijeća, voća i zdravlja.

Sulfat je takođe bitan nutrijent, posebno za zdravlje i dugovječnost biljke. Potpomaže proizvodnju hlorofila. “Udružuje” se sa zemljištem da bi potpomogao da ključni nutrijenti budu efikasniji.

Kako koristiti gorku so?

Najbolje bi bilo da prvo počnete sa kućnim biljkama. Primetićete bujanje i cvjetanje. Za biljke u saksijama potrebno je da rastvorite 2 kašike gorke soli u 3800 ml vode i sa ovom smjesom, umjesto obične vode, zalivate biljku bar jednom mjesečno. Mada, možete to raditi i mnogo češće. Da bi što bolje iskoristila gorku so, biljku bi bilo dobro staviti na osunčanije mjesto (naravno, pazite da ne preterate tokom vrućina). Sa korišćenjem gorke soli možete povećati prinos, odnosno imaćete više povrća i voća po stabljici. Ovo je posebno važno za one ljude koji gaje voće i povrće u saksijama.

Ukoliko tek počinjete sa kreiranjem vrta, koristite gorku so za vaše sjemenke. Pripremite zemljište. Jednu šolju gorke soli stavljate na 10-tak metara kvadratnih zemljišta. (Umiješate je u zemljište). Ovako će sjemenke brže klijati i početi svoj biljni život mnogo jače i zdravije.

So možete koristiti i za povrće, voće i začinske biljke. Napunite ručnu prskalicu sa 1 kašikom gorke soli na 3800 ml vode. Sa tom smjesom prskajte zemljište nakon sijanja. Mada poželjno je i da posle klijanja i tokom rasta biljke prskate zemljište sa istom mješavinom.

Paradajz će bolje uspijevati i biti ljepši ukoliko prije sađenja u rupicu stavite jednu ili dvije kašike gorke soli. (Tokom razvoja biljke zemljište možete prskati sa već pomenutom mješavinom). Isto radite i sa paprikama, samo što još dva puta sedmično prskate zemljište sa rastvorom gorke soli. (Paprike će, dokazano, biti veće).

Jabuke iz Hercegovine našle put do egzotičnih destinacija – Maldiva

Najveći dio proizvodnje u Popovom polju ide prema izvozu u zemlje Evropske unije – Nizozemsku, Italiju, Hrvatsku, u Rusiju i u zemlje okruženja, ali i na egzotične destinacije, od kojih su jedna i Maldivi.

Između Trebinja i Ljubinja na Popovom polju na 340 hektara prostiru se plantaže voća i vinove loze firme Popovo polje a.d., od čega polovinu čine vinogradi, a drugu polovinu zasadi jabuke, kruške i trešnje.

Tendencija širenja zasada se nastavlja i u narednom periodu, kao i do sada. Veliku pažnju posvetili smo izboru kvalitetnog sadnog materijala koji smo svakako usaglasili sa potrebama tržišta, ali i nadolazećim svjetskim trendovima kada je u pitanju svježe voće. Odabir sorti se vršio, naravno, i u skladu sa klimatskim uslovima Popovog polja, čime dobivamo kvalitetan proizvod. Sadni materijal uvozimo većinom iz Francuske, Italije i Nizozemske„, rekao je eKapijuDragiša Bašić, rukovodilac sektora za proizvodnju voća u Popovom polju.

Izvoze jabuke do Maldiva

Ovih je dana u toku sezona berbe trešanja, a po njoj su prepoznatljivi kako na lokalnom tako i na tržištu regije, pa se gajbe pune nekim od najkvalitetnijih svjetskih sorti koje imaju u zasadima, a to su kordia, carina, regina.

Ni po čemu ne zaostaje ni sortiment jabuke, naravno, gdje uspijevamo prvi u regiji brati jabuku sorte gala, koja je izvanredne kvalitete„, ističe Bašić te ne krije zadovoljstvo što najveći dio proizvodnje u Popovom polju ide prema izvozu u zemlje Evropske unije – Nizozemsku, Italiju, Hrvatsku, u Rusiju i u zemlje okruženja, ali i na egzotične destinacije, od kojih su jedna i Maldivi.

Sve manje kvalitetne radne snage

Broj zaposlenih varira, a najveći je u sezoni berbe, kada angažiraju i do 300 ljudi dnevno no žali se Bašić kako je svakim danom ponuda kvalitetne radne snage je sve manja i je to jedan od gorućih problema, ne samo u sektoru poljoprivrede, već i u ostalim granama.

Stalno usavršavanje i nadogradnja znanja i vještina neophodna je mjera uspješnog poslovanja i zato radimo na edukaciji kadrova, a ako je neophodno i na angažiranju dodatnih konsultanata.“

Izvor: Agroklub

IZGLEDA VELIČANSTVENO DOK SE NE PRIBLIŽITE Cvjeta svakih pet do deset godina, a kad se to desi BJEŽITE GLAVOM BEZ OBZIRA

Zahvaljujući vlažnom vremenu, građani Južne Kalifornije ovog proljeća imali su priliku da dožive spektakularno cvjetanje biljaka. Cvjetanje biljke Amorfphophallus titanum, poznatije kao “cvijet mrtvac”, koje su prvi put mogli da vide ovog vikenda između Centra za molekularne i prirodne nauke i Dvorane nauka u kampusu Državnog univerziteta Kalifornije u Long Biču, ipak zaslužuje posebnu pažnju, jer se događa tek svakih pet do deset godina.

Cvijet, čiji latinski naziv u prevodu znači “džinovski deformisani falus”, raste u kišnim šumama ostrva Sumatra (Indonezija) i važi za najveći na svijetu, mada je tehnički riječ o cvasti, skupu cvjetova na zajedničkoj osovini. Može da naraste do visine od 180 centimetara i širine do 120 centimetara.

Cvijet obično traje svega 24 sata, ali zbog hladnije temperature u regionu, ovaj bi mogao da izdrži i 48 sati.

Neobičan cvijet u Kaliforniji dobio je nadimak “Fil”, po preminulom profesoru botanike na tom univerzitetu R. Filipu Bejkeru. Ova vrsta cvijeta je poznata ne samo po tome što vrlo rijetko cvjeta, već i po jakom mirisu, zbog koga je dobio još jedan nadimak: “Smrdljivac”.

Oni koji su imali priliku da osjete njegov smrad, kažu da podsjeća na oznojene čarape, pokvareno meso ili mrtvog pacova.

Da li je skuplja hrana stvarno zdravija?

Često se prilikom kupovine proizvoda radije odlučimo za onaj sa višom cijenom, misleći da je skuplje zdravije. Međutim, da li i viša cijena znači i da je proizvod kvalitetniji? Novo istraživanje sa Univerziteta Vanderbilt tvrdi da imamo potpuno pogrešnu percepciju o zdravoj hrani.

Obično mislimo da ukoliko želimo da se hranimo zdravo onda moramo potrošiti čitavu platu. Nedavno objavljena studija u Journal of Consumer Research zaključuje da je među potrošačima ustaljeno mišljenje „zdravo je skupo“ što u velikoj mjeri utiče na kupovinu, ali i na našu percepciju zdrave hrane.

Kako bi provjerili svoje teorije, Keli Hos i kolege sa Univerziteta Vanderbilt sproveli su nekoliko ispitivanja, u svakom je učestovvalo između 100 i 200 ispitanika. U prvom eksperimentu u jednoj grupi ispitanika dali su im da jedu grickalice od granole koje su navodno dobile ocjenu A- na testu zdravlja, a drugoj grupi dali su identičan proizvod i rekli da je on dobio ocjenu C.

Isptitanici iz prve grupe izrazili su uverenje da je proizvod skuplji, a oni u drugoj da je proizvod nešto jeftiniji.

U sledećem eksperimentu grupi ispitanika dali su keks za doručak i rekli im da on košta 25 centi, a drugoj da košta 2 dolara. Ispostavilo se da ispitanici koji su mislili da jedu skuplji proizvod misle i da je zdraviji.

Kada je prilikom narednog ekesperimenta ispitanicima rečeno da zdrava hrana koju jedu ima jednu novu masnu kiselinu koju drugi proizvodi nisu imali, svi su mislili da je taj proizvod i skuplji u odnosu na druge. Drugim riječima, kad se potrošači prvi put susretnu s nekim nepoznatim sastojkom, zaključiće da je onaj skuplji zapravo i zdraviji.

Potrošači često koriste cijenu kao pomoć pri odlučivanju između relativno sličnih proizvoda. Svi znaju da je salata zdravija od sladoleda i cijena tu nema nikakav uticaj. S druge strane, kad se nađu suočeni s odlukom koju moraju brzo donijeti kupci će prij posegnuti za skupljim proizvodom i živjeti u uvjerenju da je zdraviji.

Izvor: Expres.hr

Jabuke ajdared povučene sa BiH tržišta – rizične za zdravlje ljudi, a posebno djece

BANJALUKA – Jabuke ajdared, proizvođača „Ogi voće“ Gradiška, povučene su s tržišta BiH jer su rizične po zdravlje posebno djece zbog povišenog nivoa ostataka pesticida, saopštili su juče iz Agencije za sigurnost hrane BiH.

„Utvrđeni nivo ostataka pesticida u proizvodu nije u skladu s odredbama Pravilnika o maksimalno dopuštenim nivoima ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla“, saopšteno je iz Agencije.

Oni kažu da su sve informacije potrebne za utvrđivanje sljedivosti, povlačenje i opoziv proizoda dostavili na dalje postupanje nadležnim inspekcijskim organima.

„U okviru vanredne inspekcijske kontrole Republička uprava za inspekcijske poslove RS zabranila je distributeru promet jabuke ajdared I, II i III klase proizvođača ‘Ogi voće’ d.o.o. Gradiška, te naložila povlačenje isporučene količine jabuka od kupaca. Prema pismenoj izjavi odgovorne osobe distributera, kupci su obaviješteni da su jabuke neispravne i zahtijevan je povrat odmah po saznanju o rezultatima analize“, navedeno je u saopštenju Agencije.

Oni ističu da je inicijalnom procjenom rizika zaključeno da kratkotrajni unos jabuke s utvrđenim ostacima aktivne materije Carbendazim (0,450 mg/kg ± 0,225 mg/kg) predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje djece, dok za odraslu populaciju rizik po zdravlje nije ozbiljan.

Izvor: Nezavisne novine

Češka je najveći uzgajivač uljane repice u EU, ali su građani zbog toga bijesni

Uljana repica buja u Češkoj, a ogorčeni stanovnici okrivljuju svog superbogatog premijera za to što je tu unosnu biljku proširio zemljom.

Polja uljane repice pokrivaju 16 odsto obradive površine u Češkoj, što zemlju čini najvećim uzgajivačem u EU.

Premijer Andrej Babiš od toga ima najviše koristi, reći će mnogi u toj zemlji. On je, naime, vlasnik grupe Agroefort, prehrambenog, hemijskog i energetskog koncerna koji kontroliše cijeli ciklus uzgoja i obrade uljane repice.

Agrofert ne samo da uzgaja uljanu repicu nego i proizvodi đubrivo i pesticide, prodaje mašine za proizvodnju i dijelove biljke pretvara u biodizel.

„Gajenjem uljane repice uništavamo vodu, tlo i biodiverzitet jer toj biljci treba mnogo đubriva i herbicida“, kaže botaničar Jakub Hruška iz Češke akademije nauka.

Babiš, drugi najbogatiji Čeh, tvrdi da je upravljačka prava nad Agrofertom prenijeo na fondaciju kako bi izbegao sukob interesa.

Evropska unija nije baš uvjerena u to, pa je pokrenula istragu o tome odlučuje li Babiš kao premijer o subvencijama koje potom ubire kao tajkun.

Dobra zarada

Češki poljoprivrednici, međutim, s uljanom repicom dobro zarađuju, otprilike dvostruko više nego sa pšenicom.

„Postoji dobro tržište za uljanu repicu i poreske olakšice za proizvodnju biogoriva“, objasnio je Hruška.

To je Agrofertov poslovni model i učiniće sve što mogu da ga održe, dodaje.

Grupa nazvana Za Češku prirodu bez uljane repice ima hiljade poklonika na Fejsbuku koji tvrde da ne žele da im se zemlja pretvori u Agrofertistan.

Izvor: B92

UVIJANJE listova paradajza – NE nije u pitanju BOLEST!

Stigao je jun mjesec, živa u termometru raste, a kod paradjaza dolazi do uvijanja donjih listova.

Postavlja se pitanje o čemu se tu radi?

Prije svega, treba znati da navedenu pojavu ne prouzrokuju lisne vaši jer one dovode do uvijanja prvenstveno mlađeg lišća na kojem se vrlo lako i uočavaju. Stoga treba znati da je riječ o manje-više normalnoj pojavi kojom biljka u cilju smanjenja gubitka vode smanjuje i samu transpiracijsku površinu uvijanjem listova. Osim toga, navedena pojava se često može zamijetiti u uslovima uzgoja paradajza s nereguliranim navodnjavanjem, odnosno, u slučajevima nedostatnog zalijevanja.

Savjet poljoprivrenicma da pri ovakvim simptomima kod paradajza ne korste preparate za zaštitu biljaka jer neće imati nikvog efekta.

Pročitajte: Zakidanje zaperaka i vezivanje paradajza – Evo kako se obavlja