Petak, 18 Oktobra, 2024
spot_img
Naslovnica Blog Stranica 967

Aronija je jedna od najzdravijih biljaka na svijetu

Agrosavjet
-
0
Aronija je jedna od najzdravijih biljaka na svijetu

Aronija je vrsta grmlja koja raste u šumama gdje je visoka vlažnost. Osim ukusa, aronija je snažan detoksifikator i može uništiti spojeve koji uzrokuju rak u tijelu. Voće sadrži antioksidante koji mogu zaštititi tijelo od oštećenja slobodnih radikala i spriječiti brojne bolesti.

Istraživanja su pokazala da u velikom postotku “ubija” maligne stanice tumora mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre. Takođe sprečava akumulaciju teških metala u tijelu.

Najbolji način korištenja voća je zamrzavanje. Zapakujte kilogram u vrećice i odmrzavajte po potrebi. Aronija prilično dobro prati niske temperature i može biti sok, tako da nećete morati brinuti o procesu zamrzavanja koji uništava hranjive tvari. Kad se voće odmori, sok je manje gorak, što je velika prednost.

Za najbolje rezultate, stručnjaci predlažu piti čašu soka aronije ujutro prije doručka. Bolesni ljudi to trebaju učiniti prije svakog obroka. Sok je potpuno siguran za djecu, iako preporučena doza iznosi pola čaše dnevno. Držite sok od aronije na mračnom i hladnom mjestu ili u hladnjaku kako biste spriječili da se pokvari.

Izvor: nezavisne.com

PROČITAJTE:

Jagode: Ljekovite od korijena do ploda

Da li ste znali da kadifa liječi ove bolesti?

SIRUP OD KOPRIVE: Obavezno ga zabilježite jer liječi sve bubrežne bolesti i probleme!

Kako rastvoriti tromb – Prirodna rješenja

Zablude: Sjeme će klijati bez obzira kako ste ga čuvali i koliko je staro

Agrosavjet
-
0
Zablude: Sjeme će klijati bez obzira kako ste ga čuvali i koliko je staro

Ako ste već odlučili koje ćete kulture posijati ovog proleća, sada je vrijeme da nabavite i sjeme. Nešto ćete kupiti, a neke sjemenke ste ipak sačuvali u podrumu jer znate da je baš ta sorta provjereno dobra. Međutim, upravo ovde nastaju najveće zablude.

Zabluda:

Kraj zime i početak proleća idealno je vrijeme da u bašti posijete one kulture koje rado konzumirate. Sticajem okolnosti u podrumu ste pronašli staro sjeme nekog kvalitetnog i preukusnog paradajza koje ste sačuvali da opet posijete. Iako ne znate koliko je sjeme staro i da li su uslovi u kojima ste ga čuvali bili adekvatni vi odlučujete da ga posijete u nadi da će ono proklijati.

Istina:

Ipak, ovde ste se prevarili! Ako ste uradili sve kako treba, a vaše sjeme ipak nije proklijalo, postoji mogućnost da je previše staro ili da ga niste čuvali dobro. I ovo se odnosi na sve, ne samo na sjemenke paradajza.

Za čuvanje sjemenki postoje određena pravila. One se obično čuvaju na tamnom, prohladnom i suvom mjestu. Ne smiju biti blizu direktnog izvora toplote, niti smiju biti izložene visokim temperaturama. Pruje skladištenja sjemenke moraju biti potpuno suve, u suprotnom mogu izazvati truljenje. Biljka čije ste sjeme uzeli mora biti potpuno zdrava, ili će sjeme takođe biti zaraženo.

Zato ukoliko niste sigurno da ste sve ovo uradili, najbolje je da obnovite vaše zalihe!

Traktorske gume: Kako produžiti vijek trajanja?

Agrosavjet
-
0
Traktorske gume: Kako produžiti vijek trajanja?

Traktorske gume, naročito posljednje, toliko su skupe,, da kad dođe vrijeme njihove zamjene poljoprivrednike hvata “noćna mora”. Osnovni savjet stručnjaka za poljoprivrednu mehanizaciju je da se strogo poštuju preporuke i propisi proizvođača guma. Pritisak pneumatika treba kontrolisati manometrom svakih 15 dana.

Osnovno pravilo pri održavanju je da one uvijek budu nampumpane prema uputstvima proizvođača, odnosno, da se propisani pritisak redovno održava. Kod mnogih traktorista postoji pogrešno uvjerenje da jako tvrda guma ima veću teretnu izdržljivost. Naprotiv, previše napumpana guma sklona je u radu većem klizanju koje uzrokuje brže “lizanje”, zatim ostavlja duboke tragove na terenu, a istovremeno povećava potrošnju goriva.

Nije dobro i kada su gume nedovoljno napumpane. Tada postoji mogućnost da guma klizi na samom bandažu i oštećuje ventil i kida tekstilne niti. Preveliko prijanjanje mekše gume terenu, umanjuje brzinu kretanja i prouzrokuje neravnomjerno trošenje profila.

Pritisak prema podlozi

Traktori obavljaju razne radne operacije, teže i lakše, kao što su, na primjer, oranje i transport.

“Prema uslovima rada i pneumatici su podvrgnuti veoma različitim zahtjevima prema opterećenju, brzini vožnje i stanju podloge. Podloga se prilagođava više ili manje profilu gume pa dolazi do njihovog “priljubljivanja”. Prilikom poljskih radova, bokovi pneumatika trpe bočne sile, kakav je slučaj kod oranja kada jedna guma ide po dnu brazde. Kako na pneumatike, osim bočnih sila, uslijed teže traktora, djeluje i opterećenje zbog sile otpora pluga – bokovi guma se deformišu.”, objašnjava Milan Mijailović, serviser poljoprivredne mehanizacije iz Smedereva i ističe da su te deformacije vidljive na unutrašnjoj površini bočnih delova guma.

Kada se traktor vozi putevima sa tvrdom podlogom, pritisak vazduha u gumama treba povećati. Ako se pritisak ne poveća dovoljno, nastat će krivljenje rebara gume. Rebra se savijaju u smjeru vožnje, dodir sa podlogom oslabi pa se tako gume troše neravnomjerno i brzo propadaju. Uz pravilan pritisak, gume će se trošiti pretežno po sredini i istovremeno.

Kako se guma deformiše?

Uz isti pritisak vazduha i uz isto opterećenje, guma se na tvrdom putu jače deformiše, a na mekanom zemljištu deformacije gotovo i da nema. Uz smanjen pritisak vazduha, guma se bolje prilagođava podlozi. Što je pritisak vazduha u gumama manji – veća je dodirna površina sa podlogom pa se opterećenje ravnomjerno raspoređuje, što pri traktorskim radovima na njivama znači i manje sabijanje zemljišta.

“Takođe, pri malom pritisku u gumama, veći broj rebara prijanja za podlogu i nema proklizavanja točkova. Međutim, smanjeni pritisak vazduha u gumama smanjuje i nosivost guma. Pri vožnji na tvrdoj podlozi, nedovoljno napumpane gume deformišu se i brzo strada skelet gume. Da bi se to izbjeglo, na tvrdoj podlozi pritisak u gumama treba povećati.”, ističe majstor Mijailović.

Izvor: agroklub.ba

PROČITAJTE:

Predsjednik Bjelorusije: Traktor kao lijek protiv koronavirusa

Upravljanje sa dva traktora istovremeno

Otkriće japanskih naučnika moglo bi spriječiti prevrtanja traktora?

Šest potencijalno otrovnih biljaka koje jedemo svakodnevno

Agrosavjet
-
0
Šest potencijalno otrovnih biljaka koje jedemo svakodnevno

Postoji dosta vrsta voća, povrća, ali i drugih biljnih vrsta koje rado konzumiramo, ali koje su isto tako potencijalno opasne za naše zdravlje ukoliko se pripremaju ili konzumiraju nepropisno. Pripazite malo na ove vrste ili bar na njihove dijelove.

Paradajz naravno nije otrovan, ali preporuka da budete oprezni sa njim nije svakako bez razloga. Postoji dosta vrsta voća, povrća, ali i drugih biljnih vrsta koje mi rado konzumiramo, ali koje su isto tako potencijalno opasne za naše zdravlje ukoliko se pripremaju ili konzumiraju nepropisno. Prema Modern farmeru, evo nekoliko činjenica o njima koje vjerojatno niste znali.

Paradajz

Iako je već rečeno kako paradajz nije otrovan, neki njegovi dijelovi ipak jesu. Plod svakako nije, ali lišće biljke paradajza, kao i korjen i stabljika (u nekim slučajevima, čak i nedozreli plodovi) bogate su tomatinom, alkaloidom koji je u izvjesnoj mjeri toksičan za ljude.

Neće vas ubiti, osim ako ne pojedete na kilograme ovog povrća. Ipak, možda završite sa gastrointestinalnim stresom.

Jabuke, višnje i kajsije

Sjeme svih ovih voćnih vrsta nije jestivo. Ono je gorkog ukusa, neprijatno i teško za varenje. Taj njegov gorak ukus zaštitni je element, odnosno, priroda je to tako uredila kako ga životinje ne bi jele i na taj način uništavale biljke. Svojstva sjemena potiču od supstance koja se naziva amigdalin, koje se pretvara u cijanid kada dođe u kontakt sa kiselinama u čovjekovom probavnom sistemu.

Trešnje, kajsije, breskve i nektarine imaju ovu supstancu u mnogo većim koncentracijamanego na primjer jabuke, ali sva sjemena i koštice ih imaju.

A šta ako slučajno progutate nešto ? Nije ništa strašno. Vaše tijelo će to jednostavno odbaciti.

Grah

Mnoge mahunarke mogu da izazovu blage gastrointestinalne tegobe kada su nedovoljno kuvane, ali crveni grah (vrsta koja se uvijek koristi u čili sosevima) je poseban.

Zrna graha sadrže fitohemaglutinin. Ukoliko pojedete i samo nekoliko nedovoljno kuvanih zrna, možete da imate ozbiljnih problema sa dijarejom i povraćanjem.

Prema FDA (The Food and Drug Administration) to nije fatalno i rijetko može da dovede do hospitalizacije, ali prilično je uobičajeno da ljudi imaju problema nakon konzumiranja graha koji nije odgovarajuće termički obrađen.

Rabarbara

Rabarbara je proletna vrsta, koja je kiselog ukusa i podsjeća na celer. Listovi ove biljke izuzetno su otrovni. Veoma su bogati oksalnom kiselinom, koja brzo izaziva otkazivanje rada bubrega kod ljudi.

Oko 25 gr čiste oksalne kiseline prosječna je količina koja je smrtonosna za čovjeka. Ipak, listovi rabarbare ne sadrže samo čistu oksalnu kiselinu i zapravo je potrebno oko 11 kilograma lišća da bi došlo do fatalnih posljedica. Ipak, budite oprezni. Za svaki slučaj.

Šparoga

Kao i kod rabarbare, dio kod šparoge koji je jestiv je njena mlada stabljika i ona je savršeno bezbjedna za jelo. Ipak ovo povrće krije i jednu tajnu – njegovi plodovi, jarko crvene bobice, toksični su za ljude.

Dovoljna je i sasvim mala količina koja izaziva povraćanje i stomačne tegobe. Malo aktivnog uglja može da riješi ovaj problem i da neutrališe eventualne neprijatne posljedice.

Indijski orah

Još jedno ukusno voće koje nikako ne bi trebali da jedete u sirovom stanju (kada se kupe, oni obično budu već pečeni). Porijeklom iz Amazona, indijski orah zapravo nije orah već je u pitanju sjeme koje se čudno izdiže sa dna voća. Ono je takođejestivo, ali se rijetko viđa osim u tropskim krajevima.

Možda ste primjetili da se indijski oraščići nikada ne nalaze u ljusci, poput kikirikija i to je iz razloga što kada su u sirovom stanju, obloženi su anakardnom kiselinom. Ovakiselina veoma je blisko povezana sa kiselinom koja se nalazi i u otrovnom bršljanu. Ipak, mnogo je gori slučaj kada je pojedete.

DOBILI ODOBRENJE BiH počela izvoziti konje u Evropsku uniju

Agrosavjet
-
0
DOBILI ODOBRENJE BiH počela izvoziti konje u Evropsku uniju

Nakon što je posljednjom izmjenom Regulative EU broj 2018/659 Bosna i Hercegovina uvrštena u spisak trećih zemalja iz kojih je dozvoljen privremeni i trajni izvoz registrovanih konja u zemlje EU, juče je realizovan prvi izvoz dva registrovana konja iz Bosne i Hercegovine u Evropsku Uniju.

Poslije dobijanja informacije da je usvojena navedena izmjena Regulative broj 2018/659, Kancelarija za veterinarstvo Bosne i Hercegovine je organizovala nekoliko sastanaka i obuka za predstavnike konjičkih saveza i klubova koji djeluju u Bosni i Hercegovini, kao i obuke za nadležne veterinarske inspektore koji vrše ispunjavanje veterinarsko-zdravstvenih certifikata za međunarodni promet konjima u skladu sa zahvjevima Evropske unije.

S ozirom da organizacija konjičkih utrka i drugih takmičenja u kojima učestvuju konji slijedi u narednom periodu, očekuje se i povećan međunarodni promet registrovanim konjima između Bosne i Hercegovine i Evropske unije.

Pored privremenog i trajnog izvoza registrovanih konja, navedenom izmjenom omogućen je i privremeni ulazak registrovanih konja iz zemalja EU u Bosnu i Hercegovinu i njihov povrat u EU, a što ranije nije bilo moguće, piše Klix.

Navedena činjenica će sa sigurnošću doprinijeti poboljšanju i afirmaciji konjičkog sporta u Bosni i Hercegovini dolaskom konja iz Evropske unije na takmičenja u Bosni i Hercegovini.

Prvo proljetno prskanje voćaka – kada i kako ga obaviti?

Agrosavjet
-
0
Prvo proljetno prskanje voćaka – kada i kako ga obaviti?

Proljetno “plavo prskanje” se obavlja tokom mirovanja vegetacije i može se obaviti do početka bubrenja pupoljaka. Ima cilj da smanji broj štetočina i prouzrokovača bolesti koji u odgovarajućim stadijumima, otpornim na niske temperature, prezimljavaju u krošnjama voćaka, na granama i pupoljcima.

Kada je riječ o zaštiti voćaka značajno mjesto zauzima proljetno prskanje. Ono se obavlja za vrijeme mirovanja vegetacije, pa do početka kretanja pupoljaka, to jest bubrenja pupoljaka, a ima cilj da smanji broj štetočina i prouzrokovača bolesti koji u odgovarajućim stadijumima, otpornim na niske temperature, prezimljavaju u krošnjama voćaka, na granama i pupoljcima. Štetni organizmi uzgajanih voćaka vrlo su aktivni tokom čitave vegetacije, kada se provodi najveći broj tretmana. Ipak, zaštitu voćaka od prouzrokovača bolesti i štetočina treba početi znatno ranije i to još u periodu mirovanja vegetacije.

Tretmani se obavljaju nakon zimskog pregleda voćaka

Zimski pregledi voćaka su vrlo važni jer se na osnovu njihovog rezultata utvrđuje neophodnost zimskog tretiranja. Na granama, grančicama, u naborima kore ili pod ispucalom korom, zimu provodi mnoštvo štetnih insekata i grinja. Zimskim pregledima se utvrđuje prisustvo štetnih organizama na voćkama. Prije svega, utvrđuju se prisustvo i broj jaja lisnih vaši, gubara, kukavičje suze, crvenog preglja i mrazovaca (Geometddae), larve šljivine štitaste vaši, kalifornijske vaši, krvave vaši, smotavaca, glogovca, žutotrbe, jabukinog moljca i drugih štetočina. Tokom februara i marta, s rastom temperature aktiviraju se odrasli insekti kruškine buve i jabukinog cvjetojeda. Njihovo prisustvo se utvrđuje pregledom grančica i pupoljaka.

Voćari sami lupom mogu da provjere prisustvo jaja štetočina

Diplomirana inženjerka zaštite bilja Slavica Dželatović savjetuje proizvođačima da obavezno provjere prisustvo jaja spomenutih štetočina u svojim voćnjacima. Voćari preglede mogu da obave pomoću lupe, dok za detaljan pregled uzoraka oni mogu da se obrate stručnjacima u savjetodavnim službama. Prvi tretman u voćnjaku se provodi odmah nakon rezidbe i iznošenja grana iz voćnjaka. Rezidbom se moraju odstraniti sve oštećene grane i zaostali plodovi koji predstavljaju izvor zaraze za narednu vegetacijsku sezonu.

“Plavim prskanjem” suzbijaju se prouzrokovači bolesti voćaka

Prvim proljetnim prskanjem, takozvanim “plavim prskanjem” suzbijaju se prouzrokovači bolesti voćaka i vinove loze i to prozrokovači kovrdžavosti lista breskve, rogača šljive, monilioza koštičavih voćki, pjegavosti lista i krastavosti plodova kruške, kestenjaste pjegavosti maline, šupljikavosti lišća i kovrdžavosti plodova kajsije i drugih voćaka, bakterioza kod koštičavih i jabučastih voćaka, ekskorioze vinove loze, kao i uzročnici mnogih drugih bolesti biljaka. Tom zaštitnom mjerom se kontrolišu različiti patogeni, prouzrokovači bolesti, a prije svega patogeni rana. “Plavim prskanjem” se suzbijaju patogeni koji prezimljavaju u krošnji voćaka skriveni u pukotinama kore, pupoljcima, rak ranama i slično. Zato se to prskanje provodi u proljeće pred samo kretanje vegetacije, to jest pred bubrenje pupoljaka.

Voćke prskati po sunčanom vremenu bez vjetra

Proljetno “plavo prskanje” se mora uraditi temeljito, odnosno, dobro treba isprskati svako stablo, tako da po obavljenom tretmanu primenjeni rastvor bude prisutan na cijeloj površini stabla. Prska se po sunčanom vremenu, bez vjetra. Temperatura prilikom prskanja mora da bude iznad 8°C jer se mineralna ulja “ne lijepe” za tretiranu površinu ako je temperatura niža od 8°C. Posebno treba istaći značaj proljetnog “plavog” tretiranja kod starijih i zapuštenih voćnjaka. Prije prskanja, stabla treba pripremiti, uklanjanjem nepotrebnih grana, struganjem lišajeva i mahovine, da bi sredstvo bolje prijanjalo na tretiranu površinu, kao i eliminacijom mumificiranih plodova, deformisanih i bolesnih dijelova voćke. Njih je najbolje iznijeti iz voćnjaka i spaliti.

Fungicidima se suzbijaju ekonomski najznačajnije bolesti voćaka

Primjenom fungicida na bazi bakra suzbijamo ekonomski najznačajnije bolesti koje prezimljuju na grančicama, u kori ili ispod ljuspica pupoljka zaraženih stabala. Uljna komponenta predstavlja insekticid, namijenjen za suzbijanje prezimljujućih jaja insekata. Na jabučastom voću, preparati na bazi bakra utiču na smanjenje infekcionog potencijala krastavosti jabuke i kruške (Venturia spp.), čiji uzročnici zimu preživljavaju na kori i opalom lišću. Na koštičavom voću suzbijaju se prouzrokovači bolesti: kovrdžavost lista breskve (Taphrina deformans), rogač šljive (Taphrina pruni), šupljikavost lišća koštičavog voća (Clasterosporium carpophilum), bakterijski rak (Pseudomonas spp).

Čime zaštititi jezgrasto voće?

Na jezgrastom voću, naročito u zasadima oraha i lijeske, primjenom bakarnih preparata preventivno štitimo to voće od bakterioze (Xanthomonas spp) koja može da izazove velike štete stvaranjem rak rana na granama. Dodavanjem mineralnog ulja preparatima na bazi bakra (bakar oksihlorid) suzbijaju se prezimljujuće forme šetnih insekata: štitaste vaši (Coccidae, Lecanidae), lisne vaši (Aphididae), krvava vaš (Eriosoma lanigerum), jabukin cvjetojed (Anthonomus pomorum), jabukin moljac (Hyponomeuta malinellus), šljivin moljac (Hyponomeuta padellus), breskvin moljac (Anarsia linealella), kruškina buva (Cacopylla spp), mrazovci (Geometridae), gubar (Lymantria dispar), kukavičja suza (Malacosoma neustria) i razni smotavci (Torticidae)

Izvor: Agroklub

Kako zaštititi voćke od mraza i niskih temperatura

Agrosavjet
-
0
Kako zaštititi voćke od mraza i niskih temperatura

Koliko će biti oštećenje od niskih temperatura, zavisi od vremenskog perioda u kom se mraz javio, intenziteta i trajanja mraza, ali i od same vrste i sorte voća. Mraz koji se javi rano u proljeće može da nanese ozbiljnu štetu. Međutim, znatan dio ove štete može biti spriječen primjenjivanjem aktivnih ili pasivnih oblika zaštite od mraza.

Niske temperature i mrazevi imaju negativan uticaj na osnovne fiziološke procese u biljkama na taj način što ih prvo usporavaju, a zatim ih i sasvim prekidaju. Kada temperatura padne ispod nule, dolazi do formiranja leda u biljkama. Kako kristali leda rastu, oni izvlače vodu iz stanica biljke i gubitak vode uzrokuje uginuće biljaka.

Pored navedenog, kristali leda takođe vrše i veliki pritisak na zidove stanica, kako se uvećavaju, što dovodi do pucanja i oštećenja tkiva.

Koliko će biti oštećenje od niskih temperatura, zavisi od vremenskog perioda u kom se mraz javio, intenziteta i trajanja mraza, ali i od same vrste i sorte voća. Mraz koji se javi rano u proljećemože da nanese ozbiljnu štetu. Međutim, znatan dio ove štete može biti spriječen primjenjivanjem aktivnih ili pasivnih oblika zaštite od mraza.

Uticaj temperatura na voće

Životni procesi biljaka zavise od oscilacija idealnih – maksimalnih i minimalnih temperatura. Maksimalne i minimalne temperature predstavljaju ključni faktor za uspijevanje biljaka, ali i njihov geografski raspored. Niske temperature korisne su u zimskom periodu za održavanježivota voćaka u toku zimskog mirovanja, ali takođe su i nepovoljne zbog mrazeva. Najčešće se javljaju u toku zimskog mirovanja ili kasnije u početnim fenofazama vegetacije, kada su i najopasniji.

Prema riječima savjetodavke Snežane Janjić, u toku jačih zima mogu nastati slabije ili jače povrede tkiva i pojedinih organa voćaka uslijed mrazeva, koje obično ne dovode u pitanje samo održavanje voćaka. Tako mogu da izmrznu u potpunosti ili djelimično: cvjetni pupoljci, nedozreli vrhovi mladara, tanje grančice u unutrašnjosti krune, koje su bile jače zasjenjene ili grančice jače opterećene rodom predhodne vegetacije.

“Uslijed izmrzavanja mogu se javiti pukotine ili nekrotične pjege. Slične promjene mogu nastati i na korjenu, što je vrlo nepovoljno za održavanje i rodnost voćaka. Mnoge posljedice izazvanim niskim temperaturama mogu se izbjeći preventivnim mjerama kao što su pravilan izbor položaja terena, odabir sorti koje su otporne na niske temperature, izbor podloge i dr. Zatim potrebna je i primjena agrotehničkih mjera koje omogućavaju da se voćke održe u stanju što veće otpornosti na mrazeve,” objašnjava Snežana.

Značaj agrotehnike

Agrotehničkim mjerama neophodno je spriječiti bujan rast ljetorasta, kasno završavanje vegetacije ili jača oštećenja organa uzorkovana štetočinama. Značajne rezultate u praksi dala je mjera krečenja stabala i snažnijih grana, na jesen. Krečenje voćaka ima prednost jer u proljeće usporava kretanje vegetacije čime se smanjuje i mogućnost stradanja mladih stabala od kasnih proljetnih mrazeva.

Na osnovu istraživanja, urađena je skala izmrzavanja i utvrđene su kritične temperaturevazduha: za zametnute plodove kritične su temperature u intervalu -1°C do +2°C, otvorene cvjetove ugrožavaju temperature od –3°C pa naviše. Neotvoreni pupoljci stradaju na temperaturama od -5°C do -8°C. Kambijum ugrožavaju temperature od –10°C, a neodrvenjeli dio stabla, apsorptivnu sposobnos korjena, kao i čitavu biljku, ugrožavaju temperature od –25°C do – 35°C.

Mraz voli neobrađeno zemljište

Opasnost od pojave mraza znatno je manja blizu većih vodenih površina, iznad neobrađenog zemljišta, ali i na južnim obroncima. O ovim okolnostima potrebno je voditi računa prilikom planiranja sadnje voćaka i vinove loze. Neophodno je da se svaki voćar upozna sa tehnologijom procesa zaštite od mraza, ali i da pravovremeno ulaže u tehnologiju jer u protivnom mraz će, vrlo vjerovatno, prepoloviti ili u potpunosti uništiti očekivani rod, a što predstavlja veću štetu od troškova ulaganja u tehnologiju zaštite od mraza.

U Srpskoj i BiH za sada bez prisustva Afričke kuge svinja

Agrosavjet
-
0
U Srpskoj i BiH za sada bez prisustva Afričke kuge svinja

Afrička kuga svinja prijeti većem dijelu Evrope, ali u Republici Srpskoj i BiH za sada nije potvrđeno njeno prisustvo. Domaći uzgajivači su ipak zabrinuti i traže da nadležne institucije preduzmu mjere zaštite.

Glavni prenosilac zarazne bolesti su divlje svinje. Zbog toga su posebno na oprezu uzgajivači svinja iz Gradiške, Srpca i Laktaša gdje na 170 farmi ima oko 50.000 tovljenika.

U susjedni Srbiji i Hrvatskoj u toku je intenzivan odstrel divljih svinja i monitoring prisustva virusa kod domaćih svinja.

Slične aktivnosti uskoro počinju u Republici Srpskoj.

Zaraza bi na područje Srpske mogla doći i putem zamrznutog svinjskog mesa. Virus afričke kuge svinja može da preživi i do 1.000 dana u zamrznutom mesu.

O mjerama zaštite govorilo se na predavanju “Afrička kuga svinja – metodologija otkrivanja i pristup suzbijanja” koju je organizovao resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, Područna kancelarija Gradiška.

Lijeskin polen važan izvor hrane za svaku pčelu u rano proljeće

Agrosavjet
-
0
Lijeskin polen važan izvor hrane za svaku pčelu u rano proljeće

Kako pčelari kažu, od lijeske se meda niko nije najeo. Mada lijesku ne možemo smatrati medonosnom, ona je ipak bez svake sumnje odlična pčelinja biljka. I zaista, pčele vrlo često sleću na nju zbog cvijetnog praha. Kada im je svjež polen najpotrebniji, pčele rado posećuju ovu biljku i to pred kraj zime i u vrijeme prvih naznaka ranog proljeća.

Potrebu pčela za svježim polenom pčelari bi trebalo da iskoriste. Kada je pčelinjak na lokaciji gde ima dosta lijeske, treba ga tu i ostaviti, jer on nije štetan za pčele koje sakupljaju polen koji bi ionako ostao neiskorišćen.

Pčele imaju značajnu korist od lijeske jer su njene rese izuzetno bogat izvor svježeg polena. Zato ga one i sakupljaju užurbano u velikim količinama i odnose u košnice. Sa dolaskom toplijeg vremena, u nižim predkelima pčele započinju sa ranim unosom cvetnog praha s lijeske već u februaru. One mogu da uzimaju prah i kasnije tokom marta, a u planinskim predjelima čak i u aprilu.

Pčele posećuju lijesku tokom čitavog dana, čim prilike za izletanje postanu povoljne. Najviše ih privlače mlađe rese koje se još nisu otvorile, a kako prilaze biljci, onda se okreću i ka starijim resama koje su bledožućkaste boje i koje se lako njišu na vjetru.

Ako je riječ o biljkama na koje do tada nisu sletale, obično ih najviše privlače stare rese na koje i sleću. Na njima se zadržavaju kratko, jer uzimaju samo malo polena koji je ostao na samim krajevima. Tada prelaze na mlade, nedozrele, na koje su i prvobitno krenule. Na mladim resama se nalazi najveći broj pčela, ponekad i po nekoliko na jednoj resi.

Na značaj lijeskinog polena pčelaru ukazuju i same pčele svojim ponašanjem. To je nesumnjivo bogat izvor hrane, zato bi pčelari trebalo da naviknu pčele na lijeskin polen.

Navikavanje, odnosno dresura pčela je jednostavna. Trebalo bi sakupiti samo određenu količinu lijeskinog polena, malo ga namazati šećernim sirupom i ostaviti u blizini pčelinjaka. Ako tada u okolini ne bude bilo povoljnije biljke, one će početi da se spuštaju prvo na namazan polen, jer je slatkast, a potom i na ostalo. Tako će se navići na lijeskin polen, pa će krenuti u potragu za njim po okolini.
U svakom slučaju, polen lijeske je dragocen rani unos preko potreban za razvoj i napredovanje pčelinjih društava u rano proleće koji bi pčelari trebalo da iskoriste. Zato bi trebalo i da umnožavaju ovu veoma korisnu biljku u okruženjusvojih pčelinjaka.

Vermikompostiranje – Glistenjak najhranljiviji za cvijeće i povrće

Agrosavjet
-
0
Vermikompostiranje – Glistenjak najhranljiviji za cvijeće i povrće

Vermikompostiranje je zapravo kompostiranje pomoću glista. Ovim procesom nastaje vermikompost ili glistenjak, koji se ubraja u najbolja đubriva kojima možemo oplemeni naše ukrasne i sobne biljke. Od ovako nastalog glistenjaka možete napraviti i tečni kompost odnosno „čaj od komposta“, koji će posebno koristiti vašim ukrasnim biljkama.

Proljećni mjeseci koji su pred nama pored početka poljoprivrednih radova donose i poslove oko ukrasnog bilja, kako u baštama, tako i u sobnom ambijentu. Početak sezone posebno je važan za đubrenje i oplemenjivanje zemlje ukrasnih biljaka.

Hranljivo đubrivo za sobne ukrasne biljke ne morate kupiti, možete ga napraviti i sami, i to uz pomoć glista. Stručnjaci ističu da je ovako pripremljeno đubrivo od organskog otpada naročito korisno za biljke.

Šta je vermikompostiranje?

Vermikompostiranje jeste metod kompostiranja uz pomoć kišnih glisti. Kišne gliste u ovom procesu koriste se za dopunjavanje procesa konverzije organskog otpada. Naime, crvi se hrane organskim otpadnim materijalom, poput biljnih ostataka, ljuski jaja i slično, i kroz svoj proces varenja ga pretvaraju u izlučevine u vidu granula koje se nazivaju vermikompost ili glistenjak.

Od skoro 3.600 vrsta crva, za proizvodnju glistenjaka najčešće se koriste kalifornijske gliste (Eisenia fetida ili Eisenia andrei). Gliste mogu razgraditi bilo koji tip organskog, biorazgradivog materijala. Glistenjak može nastati od različitih ostataka hrane, od kuhinjskih ostataka i taloga kafe, preko slame i lišća, žetvenih ostataka, pa sve do otpada od živine i mliječnih otpadaka.

Na dnevnom nivou kišne gliste mogu pojesti i izlučiti polovinu svoje tjelesne težine u organskom materijalu. Kako populacija crva raste i umnožava se, tako se povećava i njihova sposobnost prerađivanja organskog materijala. Na primjer, pola kilograma kišnih glisti nedeljno može da utroši i do 3,5 kilograma organskog otpada.

Prednost glistenjaka

Glistenjak sadrži mnogo više makro i mikronutrijenata, u odnosu na standardni kompost za vrt i sobne biljke. Takođe, glistenjak sadrži više kalcijuma, azota, fosfora, magnezijuma, gvožđa i cinka. Zbog toga, glistenjak poboljšava rast biljaka, suzbija različite bolesti i infekcije koje mogu uništiti biljke.

PROČITAJTE:

Proizvodnja đubriva uz pomoć vrijednih glista

Kako i kada primijeniti đubriva u povrtnjaku?

Kako ostvariti veću plodnost zemljišta?

1...966967968...986Stranica 967 of 986

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: info@agrosavjet.com

Telefon: +38765833447

PRATITE NAS

Posao za poljoprivredne inženjere

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia