Količina koja se proizvede kod nas daleko je od najvećeg svjetskog proizvođača lubenica Kine, koja proizvede godišnje 79.244,271 tona lubenice. Druga je Turska s 3.928,892 tona, a na trećem mjestu je Iran s 3.813,850 tona.

Četvrto mjesto pripada Brazilu s 2.090,432 tone, iza njega je Uzbekistan s 1.976,373 tona, slede Alžir s 1.877,069 tona, SAD s 1.823,160 tona i Rusija s 1.757,972 tona.

Kinezi mogu da se pohvale lubenicom koja je ušla u Ginisovu knjigu rekorda kao najproduktivnija pojedinačna sadnica tog voća, na kojoj je sazreo čak 131 plod.

U najboljim mogućim uslovima, na jednoj sadnici lubenice, obično sazru dva do četiri ploda.

Izvor: B92

BANJALUKA, BIJELJINA – Na usjevima kukuruza u RS došlo je do štete koju su uzrokovali nedavno olujno nevrijeme, grad, ali i sve intenzivniji napadi kukuruzne zlatice i plamenca, a poljoprivrednici je na pojedinim područjima golim okom procjenjuju na oko 50 odsto.

Ljubo Maletić, poljoprivrednik iz Semberije i predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS, rekao je da je nevrijeme na području Semberije povaljali kukuruz, tako da će šteta biti velika.

„U više navrata u Semberiji je bilo oluje. Šteta je velika, posebno na kukuruzu, koji je polomljen i pokidan, tako da je stanje teško. Mi poljoprivrednici od oka procjenjujemo da zasad štete ima oko 50 odsto ako se ne popravi stanje, a nadamo se da će se popraviti i da neće biti više nevremena“, rekao je Maletić.

On ističe da je i u drugim dijelovima RS stanje slično, jer je u pojedinim mjestima bilo i grada, ali i poplava.

Maletić ističe da na području Semberije nije bilo napada kukuruzne zlatice i plamenca, tako da se na to i ne mogu požaliti.

Međutim, iz prijedorske kancelarije Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, istakli su da su nepovoljne vremenske prilike na ovom području pogodovale razvoju štetočina u usjevima kukuruza, pa je i evidentiran intenzivniji napad kukuruzne zlatice i plamenca.

„Ukoliko je primijećeno prisustvo ovih štetočina, poljoprivrednici nakon žetve treba da uklone žetvene ostatke i duboko uzoru parcele. Na parcelama gdje je prisutna kukuruzna zlatica kukuruz ne treba sijati tri godine“, rekao je Danijel Egić, rukovodilac prijedorske kancelarije Resora.

On je dodao da hemijske mjere zaštite u našim uslovima skoro da nisu moguće, s obzirom na to da su stabljike kukuruza visoke, što zahtijeva posebne skupe prskalice za primjenu sredstava za zaštitu.

Egić je za Srnu naglasio da je na području prijedorske regije prisustvo kukuruzne zlatice evidentirano prije četiri godine, te da ekonomska šteta od ove štetočine može biti i do 50 odsto.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da je u Posavini na parcelama mnogo štete na kukuruzu od grada, te je mnogo polomljenih stabljika od zadnje oluje.

„Zasad nemam izvještaj da je na terenu bilo napada plamenca i kukuruzne zlatice, međutim moramo imati u vidu da su plamenac i kukuruzna zlatica pratioci kukuruza gajenog u monokulturi, te je kod nas to postala svakodnevica. Sigurno je da ćemo imati zabilježenih i ovakvih situacija i to ćemo vidjeti u narednih sedam dana koliki će biti omjeri napada, ali da ih ima, ima ih“, rekao je Marinković.

On ističe da je još rano govoriti o procjeni štete u procentima, ali da štete svakako ima, te da je gotovo svaka parcela pretrpjela štetu od bar 10-20 odsto zbog oluje.

Marinković je dodao da je takođe rano govoriti o poskupljenju i da se može raditi samo o nagađanjima, ali je činjenica da je kukuruz imao loše uslove.

Izvor: Nezavisne novine

Ambrozija (fazanuša, fazanka, limundžik ili partizanka) je jednogodišnja biljka, visoka metar do metar i po, koja je sa područja Sjeverne Amerike uvezena u Evropu kontaminiranim pošiljkama sjemena. Period koji je pred nama pogoduje širenju i razvoju ove biljke, te utjecaju koji ona ima na poljoprivredne površine, ali i ljude.

Kao korov, rasprostranjena je u BiH do te mjere da predstavlja fokus zdravstvenih i ekoloških problema. Razmnožava se sjemenom, a širi posredstvom čovjeka ili vjetrom. Zbog toga, iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) su izdali niz preporuka, savjeta i instrukcija sa mjerama za sprečavanje širenja i procedurama uništavanja ambrozije.

Ambrozija ne prodire duboko u podlogu tako da je sposobna da se ukorjeni i na veoma plitkom i zbijenom zemljištu. U poljoprivrednim usjevima korijen crpi hraniva i vodu za svoju veliku biljnu masu i tako osiromašuje tlo i umanjuje prinose. Pričinjava velike direktne i indirektne štete u biljnoj proizvodnji.

Najbolje fizičko uklanjanje

U instrukcijama koje je objavio Zavod za zaštitu bilja INZ-a, navodi se da mjere borbe protiv ambrozije mogu biti administrativne, mehaničke i hemijske. Najefikasniji način suzbijanja ambrozije je direktno čupanje iz korijena dok je još mlada, posebno poslije kiše, na površinama gdje se javljaju pojedinačne biljke.

Mehanički tretman je posebno značajan na područjima gdje su razvijena naselja, na područjima oko stambenih i  poslovnih objekata, porodilišta, škola, dječijih vrtića itd. U područjima koje imaju problem ekspanzivnog širenja ambrozije, osnovno opredjeljenje suzbijanja je fizičkim metodama, odnosno košenjem.

Biljka se kosi prije cvjetanja najmanje pet (5) centimetara iznad zemlje. Ako se ne kosi nisko, izrasta ponovo za 20 dana kao nova generacija ili kao retrovegetacija, koja je česta nakon košenja. U toku vegetacionog perioda, ambroziju je poželjno suzbijati višestrukim košenjem. Mehanički način uništavanja ambrozije je najteži, ali izgleda najučinkovitiji.

Upotrebu hemijskih sredstava za suzbijanje ambrozije u naseljenim mjestima treba svesti na minimum. Samo manje površine koje je nemoguće kositi tretiraju se ekološki bezbjednim preparatima, uz permanentno praćenje promjena na okolni živi svijet. Od hemijskih mjera suzbijanja ove biljke na raznim nepoljoprivrednim površinama za preporuku je korištenje takozvanih neselektivnih (totalnih) herbicida na bazi glifosata, glufosinat-amonijuma, dihlobenila ili imazapira.

Ako se naiđe na ambroziju u cvatu ili već u precvjetavanju, najbolje ju je odrezati i spaliti, kako se eventualno već zrelo sjeme ne bi širilo dalje te tako prenijelo ambroziju na nove površine. Suzbijanje i uništavanje ambrozije vrši se na površinama: poljoprivrednog, šumskog, građevinskog i vodnog zemljišta.

Ko je nadležan za rješavanje problema?

Odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine mjere za sprječavanje širenja i uništavanje ambrozije provode vlasnici i korisnici poljoprivrednog zemljišta, šumskog ili građevinskog zemljišta, subjekti koji upravljaju vodotocima i kanalima i površinama uz vodotoke i kanale; koji održavaju površine uz javne puteve, ceste i željezničke pruge, koji upravljaju nacionalnim parkovima, parkovima, grobljima i drugim zelenim površinama; te vlasnici i korisnici zapuštenih zemljišnih površina pored puteva.

Posljedice po ljude

Polen ambrozije je jedan od najjačih poznatih alerganata. Kod osjetljivih osoba može doći do crvenila očiju, suzenja i svraba očiju, zapušenja nosa, svraba nosa, kihanja, kašlja, piskanja u prsima, otežanog disanja, astme, kao i drugih alergijskih manifestacija, kao na primjer na koži i probavi.

Kako navode iz INZ-a, takve osobe imaju smanjenu radnu sposobnost ili djeca sposobnost učenja, smanjena im je koncentracija, nervozni su i uopšteno imaju smanjen kvalitet življenja. Prag koji izaziva alergijske reakcije je vrlo nizak-manji od 20 polenovih zrna po metru kubnom zraka.

Više informacija o izgledu, karakteristikama, načinu širenja i iskorjenjivanju ambrozije, ali i nadležnostima u vezi sa njenim suzbijanjem i uništavanjem, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica je objavio na svojoj internet stranici, te detaljno i u letku koji će biti distribuiran u javnosti, a istovremeno u elektronskoj formi dostupan na internet stranici INZ.ba

Izvor: Akta

Inspekcija RS izvršila je dodatno uzorkovanje jabuke. Rezultatima analize utvrđene su vrijednosti aktivne materije Carbendazim u propisanim granicama. Proizvođač ističe da mu je napravljena velika šteta.

PODGORICA – Uprava policije Crne Gore podnijela je krivičnu prijavu protiv Termoelektrane „Pljevlja“ i četiri odgovorna lica zbog ekološkog incidenta i pomora ribe u rijekama Vezišnica i Ćehotina.

Policijski službenici prikupili su dokaze koji ukazuju na sumnju da su preduzeće „Elektroprivreda Crne Gore – Termoelektrana (TE) Pljevlja“ i odgovorna lica u ovom privrednom društvu počinili krivična djela zagađenje životne sredine i nepreduzimanje mjera zaštite životne sredine.

Policija je tužiocu podnijela krivičnu prijavu protiv „Elektroprivrede Crne Gore – Nikšić – TE Pljevlja“ zbog osnovane sumnje da je izvršilo krivično djelo zagađenje životne sredine.

Prijava je podnesena i protiv izvršnog direktora TE „Pljevlja“ čiji su inicijali V.Š. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo zagađenje životne sredine i krivično djelo nepreduzimanje mjera zaštite životne sredine.

Protiv rukovodioca Sektora za operativnu kontrolu i planiranje u TE „Pljevlja“ čiji su inicijali D.B. krivična prijava je podnesena zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo zagađenje životne sredine, kao i protiv smjenskog inženjera čiji su inicijali R.D, dok je protiv stručnog lica za zaštitu životne sredine u ovoj TE čiji su inicijali S.V, podnesena prijava zbog nepreduzimanja mjera zaštite životne sredine.

Policijski službenici došli su do činjenica koje ukazuju na sumnju da su ova lica počinila krivična djela koja su im stavljena na teret tako što je rukovalac bager stanice, po prethodno dobijenom usmenom nalogu od smjenskog inženjera R.D, a u skladu sa usmenim instrukcijama rukovodioca D.B, sa kojima je bio upoznat izvršni direktor V.Š, otvorio drenažni ventil koji se nalazi van kruga TE „Pljevlja“ radi izlivanja otpadnih voda iz sistema termoelektrane u rijeku Vezišnicu, što je izazvalo ekološki incident i pomor ribe u ovoj rijeci i Ćehotini.

Izvor: Nezavisne novine

Kompanija ’Herbos Nature’ iz Sarajeva, jedan od najvećih otkupljivača malina u BiH, objavila je ovogodišnju otkupnu cenu ovog voća, ispod koje se neće ići.

Kako su potvrdili za klix.ba, otkupna cijena malina sorte vilamet i miker definisana je u iznosu od 2,50 KM po kilogramu.

Navode da je to zagarantovana minimalna cijena ispod koje neće biti finalni obračun. Očekuje se da će i drugi otkupljivači ponuditi sličnu cenu.

Izvor: klix