Mnogi nesavjesni povrtari koriste nedozvoljeni etrel, kako bi povrće brže sazrelo, što može da ima i štetne posledice po zdravlje ljudi, posebno kada se upotrebljava bez kontrole
Profesor ratarstva i povrtarstva na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, dr Nebojša Momirović, upozorava da je mnogo neodgovornih proizvođača koji se služe ovim metodama.
“Nekad su bili registrovani preparati za regulisanje rasta i dozrevanja višnje, radi jednokratnog branja i ujednačenog zrenja”, objašnjava prof. dr Momorivoć. – Nikada, međutim, nije bila odobrena upotreba aktivne materije etrel, naročito kod paradajza i dinje, gde se najviše i koristi. Dozvoljena je isključivo folijarna primjena, i to u odrđenoj koncentraciji, koja apsolutno nema nikakve štetnosti po zdravlje čoveka.
Prema riječima profesora Momirovića, kod nas se, radi bržeg zrenja, prispeća na tržište i veće cijene proizvoda, umjesto folijarne primjene radi sistem “kap po kap“, prenose Novosti.
“Ovim sistemom, u velikim količinama, za nedelju dana može da se izazove zrenje paradajza ili dinje”, priča prof. dr Momirović. – Na taj način umanjuju kvalitet i dužinu čuvanja takvih proizvoda, ali mogu da izazovu, u pojedinim slučajevima, i probleme u ishrani ljudi. Riječ je o neodgovornosti, jer za dozrevanje postoje jednostavniji, jeftiniji i prirodniji načini. Prirodni hormon zrenja je gas etilen, koji emituju crveni plodovi paradajza i dinje. Kako objašnjava profesor Momirović, sistemom “kap po kap“, biljka navodnjavanjem kroz korijen primi veliku količinu ove aktivne materije i to ima štetne posledice. Zvanično nije dozvoljen i nabavlja se na sivom tržištu.
Izvor; SD