Naslovnica Blog Stranica 947

Problem za poljoprivrednike: Biljke će tokom vikenda doživjeti toplotni stres

Velika vrućina koja će tokom narednog vikenda pogoditi Bosnu i Hercegovinu donijet će probleme i poljoprivrednim dobrima.

U agrometeorološkoj prognozi za period od 12. do 18. augusta, koju su izradili Sektor za primijenjenu meteorologiju i Sektor za agrometeorologiju, navodi se da će vrhunac toplotnog vala donijeti temperature i do 40 stepeni, što će uzrokovati probleme u poljoprivredi.

Sredinom sedmice (14. i 15.8.) će biti nešto nestabilnije, što ponegdje može usloviti mjestimičnu kišu, pljuskove i grmljavinu. Tada će se sa promjenom strujanja zraka visoke vrijednosti temperature spustiti 10-tak stepeni niže u unutrašnjosti, a minimalne vrijednosti se očekuju u granicama od 16 do 22°C.

Rast i razvoj ratarskih kao i voćarskih i vinogradarskih kultura odvijat će se u povoljnim vremenskim uslovima. Zbog manje vrućine, u drugom dijelu sedmice bit će lakše obavljati poslove na otvorenom.

Uslovi vlažnosti procijenjeni prema Standardiziranom indeksu padavina (SPI-2) za period 03.06.2019. – 01.08.2019.godine ukazuju da su u proteklih 60 dana na sjeverozapadu zemlje i dijelovima centralne Bosne preovladavali sušni do umjereno sušni uslovi, u području gornjeg toka sliva Vrbasa bilo je izuzetno vlažno, dok je na preostaloj teritoriji vlažnost bila normalna.

Prema Prognozi SPI 1, Standardizovanog padavinskog indeksa za period od 30 dana, izvedenoj na osnovu prognoziranih vrijednosti Virtualnog centra za klimatske promjene jugoistočne Evrope (SEEVCCC), RHMZ-a Srbije, za naredni period (01.08.2019. – 01.09..2019. godine) u FBiH predviđaju se normalni uslovi vlažnosti, navodi se u izvještaju koji je pripremila Sabina Hodžić iz Sektora za primijenjenu meteorologiju FHMZ-a.

Izvor: Klix ba

Savremene tehnologije u proizvodnji trešanja daju od 15 do 20 tona ploda po hektaru

Moderni trešnjari sve se brže šire u Srbiji. Od prošle do ove godine podignuto je na desetine novih hektara. Voćari su prepoznali dobru isplativost i veliki potencijal novih sorti trešanja.

– Volimo da jedemo trešnju, prije svega, a smatarmo da je na tržištu dobro plaćena i rentabilna. Takođe, naše podneblje i uslovi su idelani za gajenje ovog voća – rekao je Zoran Šafarik iz Šida za sajt kompanije Agro Ferticrop.

Ova proizvodna godina poljoprivrednicima nije išla na ruku. Obilne padavine i niske temperature umanjile su projektovanje prinose.

– Očekivali smo da imamo ozbiljniji rod, jer je ovo druga godina. Mraz nam je sve „pokupio“. Te noći je trajao satima, a i kasnije konstantne niske temperature i vlažno vrijeme nisu pogodovali – kaže Milorad Jakšić iz Bačke Topole.

Pomenuta kompanija krenula je sa primenom Bibaum sistema, koji podrazumjeva dvije biljke na jednom korijenu

– Krenuli smo sa ovim sistemom da bi u narednom periodu imali sve njegove benefite, a to je bolji procenat prve klase plodova, ujednačenost i bolja obojenost, uštedu u radnoj snazi, odnosno cijeni koštanja prouzvoda – dipl.inž. Milutin Karas.

Savremene tehnologije, između ostalog, karakteriše i veći broj biljaka po jedinici površine.

– Imam zasad od četiri hektara, a po hektaru smo zasadili 1.880 sadnica – kaže Nikola Suša iz Gakova, a Nenad Vrećo iz Šajkaša dodaje da se njegov voćnjak prostire na hektar i po, sa 2.650 biljaka, u pet sorti.

Adekvatan odabir sadnog materijala jedan je od glavnih preduslova visokog roda, a posebno je važno da sadnice budu sertifikovane. Svojevrsnost trešanja iz novih tehnologija ogleda se u brzom stupanju na rod, što je nezamislivo kod starih tehnologija.

– Ove biljke dostižu pun rod u četvrtoj godini i očekuje se od 15 do 20 tona po hektaru, a mi bi bili zadovoljni i sa 12 tona vrhunskog kvaliteta. Plan nam je proširenje, možda već sljedeće godine – kaže Šafarik.

Izvor: eKapija

Plamenjača dinje i mjere zaštite

Plamenjača dinje – Ova bolest podjednako napada krastavac, lubenicu, tikvicu i dinju. Na starijem lišću javljaju se pjege žućkaste boje. Ove pjege se šire i mogu zahvatiti veliki dio lista. Na naličju lista u okviru ovih pjega razvija se sivkasta prevlaka reproduktivnih organa parazita. Pjege se spajaju, a zaraženi dijelovi liske se suše, postaju krti, lome se i raspadaju uslijed dejstva vjetra i udara kišnih kapi. Jače zaražene biljke uslijed masovnog propadanja listova uginjavaju.

Za većinu prouzrokovača plamenjače, vlažno i prohladno vrijeme je osnovni uslov za širenje bolesti, što nije slučaj sa plamenjačom dinje. Plamenjača dinje ostvaruje zarazu biljaka na temperaturama od 8 do 30° C, sa optimumom od 15 do 25° C. Za ostvarenje zaraze dovoljno je svega dva časa, kada je relativna vlažnost vazduha 100 % (prisutna kap vode) na temperaturi od 20 do 25°C.

Mjere zaštite

Protiv ove bolesti se moramo boriti preventivnim tretmanima. Treba omogućiti biljci nesmetani razvoj (bez plamenjače) i na taj način ostvariti šansu za što veći prinos. S obzirom da se radi o prouzrokovaču plamenjače koji uglavnom ostvaruje zarazu preko stominih otvora sa naličja lista, za uspješnu zaštitu biljaka neophodno je preventivno i veoma kvalitetno pokrivanje svih dijelova biljaka efikasnim fungicidima. Za suzbijanje prouzrokovača ove vrste plamenjače, postoje brojni preparati na bazi sledećih aktivnih materija, odnosno njihovih kombinacija: bakar, mankozeb, fosetil aluminijum, azoksistrobin, cimoksanil metalaksil+mankozeb, cimoksanil+famoksadon i dr. Pri primjeni fungicida obavezno voditi računa o karenci.

Izvor: SavjetodavnaSrpske

PROČITAJTE:

Povrće se nakon kiše razbolijeva – kako ga oporaviti na prirodan način

ODLIČNA IDEJA: Kako gajiti krastavce u buretu

Naučite kako da suzbijete plamenjaču: POTPUNI USPIJEH ZAGARANTOVAN

Evo kako da u jesen pravilno skladištite paradajz

Skladištenje paradajza uključuje mnogo nijansi. Ovo povrće je osjetljivo na neugodne mirise, pa ih treba staviti daleko od drugih namirnica. Pored toga, neki plodovi mogu ubrzati proces zrenja paradajza, a oni će se pogoršati brže od standardnog roka trajanja. Pored toga, raznolikost paradajza utiče na period očuvanja svježine. Srednje sezone i kasne sorte će se skladištiti duže od ranih vrsta.

Među najvažnije postupke skladištenja spadaju:

– Berba se obavlja u jutarnjim ili večernjim časovima kada su plodovi suvi,

– Higijena berbe mora biti na visokom nivou, gajbice i ambalaža moraju biti čiste i prilikom berbe ne smiju doći u dodir sa zemljom,

– Plodove prilikom berbe treba sačuvati od mehaničkih povrijeda, a plodove povrijeđene i oboljele odstraniti prije berbe i ne miješati sa zdravim.

Pročitajte: Slijedite ovih osam savjeta za bolji rod paradajza

Plodovi paradajza koji su gajeni u bašti, kao što su sorte Volovsko srce ili neke ornamentalne sorte i hibridi ovog povrća, posebno su pogodni za lagerovanje u toku zime. Obrani plodovi, po pravilu, trebalo bi da budu čisti, zdravi, bez oštećenja i truleži. Sa takvim paradajzom možeте biti sigurni da će u skladištima u potpunosti dozreti. Dozrijevanje može trajati duže ili kraće, što zavisi od veličine ploda.

Plodove koje ćeте skladištiti najbolje je da poređate u gajbice u tanjem sloju, a poželjno je i da stavite nekoliko slojeva papira, kako bi se paradajz dobro provjetrio i pravilno dozreo. Plodovi uzreli na ovaj način odličnog su ukusa i nikako ne bi trebalo da ih bacate.

Semberske proizvođače duvana očekuju veliki gubici

U Semberiji i Posavini počela je berba duvana, a budući da vremenski uslovi nisu pogodovali razvoju ove kulture, gubici su izvjesni.

Ovom industrijskom biljkom zasađeno je 320 hektara. U preduzeću “Duvan” , koje je organizator ove proizvodnje, procjenjuju da će umjesto planiranih 540 tona, od 103 kooperanta, otkupiti maksimalno 370 tona duvana.

– Beremo tek prvo kolo. A u ovo vrijeme trebalo je da zasiječemo cvijet kako bismo poboljšali i prinos. I ovo što smo podbrali do sada lošijeg je kvaliteta. Nadamo se da će nam vrijeme poslužiti do kraja sezone – kaže ovaj proizvođač duvana.

U minusu će ove godine biti i organizator proizvodnje – preduzeće “Duvan”, koje je u vlastitoj režiji zasadilo duvan na 20 hektara. Tehnolog Branimir Andrić pojašnjava da je u pojedinim dijelovima Semberije bilo više padavina, čak 50 do 60 litara kiše po metru kvadratnom, što je dovelo do zbijanja zemljišta i sprečavanja rasta korijena.

Prema njegovim riječima, nakon toga su i trospke temperature uzele danak, pa su proizvođači, koji imaju mogućnost, morali da navodnjavaju parcele.

– Sve to dovešće do kašnjenja u zrenju, a time se povećava rizik od ranog mraza – upozorava Andrić.

Dodaje da dodatni problem predstavlja i pojava insekta.

Kiša je ometala sadnju, prevelika vlaga u zemljištu rast i razvoj biljaka, a visoke temperature posljednjih 15-ak dana naglo ubrzale zrenje duvana, što ugrožava ovogodišnji rod.

Dragan Jović iz Srednje Čađavice očekivao je da će sa 6 hektara ubrati od 150 do 160 kilograma po dunumu, ali biće, kaže, do 30 odsto manje.

– Prisiljeni smo da duvan tretiramo insekticidima više nego što smo planirali. I to poskupljuje proizvodnju, ali ukoliko to ne uradimo, duvan nećemo odbraniti od bolesti – zaključuje Andrić.

U Semberiji ima i onih proizvođača koji se uprkos teškoćama nadaju dobrom i kvalitetnom prinosu. Na imanju porodice Savić u Ljeljenči duvan je u punom cvatu. Imali su i štetu od nevremena, ali usjeve su osigurali.

– Zasadili smo  od 80 do 100 dunuma. Sad je tek podbran, a onda idu drugo i treće branje. Očekujemo više od 40 metara duvana – kaže domaćin.

Ulaganja u proizvodnju iz godine u godinu su sve veća, a cijena duvana godinama ista. Prosječna otkupna cijena je tri marke po kilogramu. Kao i ranijih godina, AD “Duvan” je obezbijedio kompletan repromaterijal za ovu proizvodnju, od đubriva do zaštitnih sredstava. Dug za repromaterijal proizvođači će isplatiti osušenim duvanom. Preduzeće obezbjeđuje i dodatnu premiju za proizvođače koji ostvare prinos veći od 150 kilograma po dunumu – za prvu klasu 40, drugu 35 i treću 30 pfeniga, ali takvih će ove godine po svemu sudeći biti malo.

– Pravili smo kalkulaciju. Ulaganja u proizvodnju su velika, oko 4.000 maraka po hektaru, ne računajući rad. Kilogram duvana bi trebali otkupljivati po cijeni od šest maraka i tada bismo imali računicu. Ovako radimo samo što moramo, jer ne možemo ostaviti oranice da zarastu, niti znamo šta bismo sa uloženom mehanizacijom i sušarama – kaže Savić.

Otkup ovogodišnjeg roda duvana počeće 12. avgusta.

Manjak radne snage, dnevnica 40 KM

Proizvođači duvana muku muče i s nedostatkom radne snage. Dnevnice sezonskih radnika su od 40 do 50 maraka, ali je sve teže doći do radnika.

Vujadin Josipović godinama kod istog gazde bere duvan. Nije, kaže, lako ali nema izbora.

– Teško je za 20 evra biti cijeli dan na ovom suncu, ali dnevnica iznosi toliko pa kome je nužda radiće za te pare. Od nečeg se mora preživjeti – kaže on i dodaje da duvan beru samo stariji dok mladi bježe od tog posla.

Izvor: SrpskaInfo

DEJSTVOVANO U BANJALUCI I PRIJEDORU: Ispaljene 23 protivgradne rakete

Protivgradna zaštita dejstvovala je na području Prijedora, Banjaluke i Oštre Luke sa ukupno 23 rakete, saopšteno je iz “Protivgradne preventive Republike Srpske”.

Dejstvovano je juče od 17.45 do 18.26 časova.

Dejstvovalo je 11 protivgradnih stanica, a najviše raketa ispaljeno je na području grada Prijedora, ukupno 18.

Iz “Protivgradne preventive” naveli su da su strijelci prijavili pojave pljuskova i grmljavine, a sitan grad padao je na području opštine Oštra Luka.

Izvor: SrpskaInfo

Apel poljoprivrednicima da ne pale vatru na otvorenom prostoru

Iz banjalučkog Odsjeka za poslove civilne zaštite i profesionalne teritorijalne vatrogasne jedinice apeluju da se građani zbog najavljenog perioda visoke temperature vazduha uzdrže od bilo kakvog paljenja vatre na otvorenom prostoru, a posebno u neposrednoj blizini šuma.

Iz Odsjeka navode da je na terenu ovih dana uočena učestalija pojava paljenja otpadnog materijala ili materijala nastalog krčenjem površina, što može da bude jako opasno za vrijeme visoke temperature vazduha.

Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, narednih dana, posebno za vikend i početak sljedeće sedmice, biće veoma toplo, sa najvišom dnevnom temperaturom vazduha od 34 do 38 stepeni Celzijusovih.

Izvor: N.N.

Afrička kuga svinja i moguće ekonomske posljedice za Balkan

Ukoliko laboratorijske analize, čiji se rezultati očekuju u petak, budu pokazale da su svinje iz dva sela u okolini Mladenovca oboljele od afričke kuge, Srbija će bolest morati prijaviti Međunarodnoj organizaciji za zaštitu životinja (OIE), Evropskoj komisiji i državama u okruženju.

Kada se sije LAN i kako se gaji?

Posljednjih godina došlo je do inteziviranja proizvodnje lana. Lan ne podnosi gajenje u monokulturi jer dolazi do pojave štetočina i bolesti. Na istu se površinu može sijati svakih 6-7 godina.

Odgovara mu svaki pedusjev koji se rano skida i tako omogućava kvalitetnu obradu zemljišta. Najpovoljniji predusjevi lanu su strna žita. Minimalna temperatura za predivi lan kreće se oko 3 °C, a optimalna oko 20 °C. Izdrži temperature do – 5 °C. Jari lan za ulje izdrži nisku temperaturu od -5 °C, ozimi do -12 °C, a pokriveni snijegom i do -20°C.

Lan je biljka dugog dana. Predivi lan bolje uspijeva u uslovima izmjene vedrog i oblačnog vremena, tada se stabljika manje grana i dobije se više kvlitetnijeg vlakna. Lan za ulje traži više svjetlosti i u uslovima dobrog osvjetljena daje veći prirod sjemena s većim postotkom ulja. Najveće potrebe za vodom su u fazi formiranja pupoljaka i cvjetanja, a poslije se potreba za vodom sve više smanjuje.

Optimalni rok za sjetvu lana je između 15. marta i 15. aprila. Kako bi u žetvi ostvarili optimalan sklop 600-650 biljaka po metru kvadratnom, treba zasijati 750-800 sjemenki po metru kvadratnom. Računa se da od posijanih sjemenki ostane do žetve, oko 75-80 %. U rjeđem se sklopu stabljika bolje grana, ali je lan slabo konkurentan korovima.
Količina sjemena za sjetvu iznosi 55-70 kg/ha, zavisno o krupnoći i upotrebnoj vrijednosti sjemena. Lan se može sijati žitnom sejalicom ili sejalicom za sitnosjemene kulture. Razmak između redova trebao bi biti 15-30 cm. Dubina sjetve na težim zemljištima iznosi 1-2 cm, a na lakšim 2-3 cm.
Korovi koji često predstavljaju problem u usjevu lana, mogu se uspješno suzbijati primjenom herbicida. Rano uklanjanje korova je važno kako bi eliminisali konkurenciju samom usjevu. Međutim, mnogi širokolisni korovi čine ozbiljne probleme u usjevu jer nemamo odgovarajući herbicid koji bismo primijenili odmah nakon sjetve, nego tek u vegetaciji kod visine lana od 5-10 cm.
Najčešća štetočina lana kod nas je buvač, koji u kratkom vremenu može nanijeti velike štete mladom usjevu. Buvač se pojavljuje čim izbiju mlade biljčice lana i u uslovima toplog i mirnog vremena njegova aktivnost dolazi do punog izražaja. Za suzbijanje ove štetočine treba koristiti dozvoljene insekticide.

Lan u ishrani ljudi

Najznačajnije ljekoviti sastojci su sluzi kojih ima u lanenom sjemenu u velikim količinama. Sadrži linamarin, linin, gorke tvari, omega 3 masne kiseline, vitamine A, B, D, E, bakar, magnezijum, selen, željezo, kalcijum, cink.

Prije svega koristi se kao sredstvo za čišćenje kod hroničnog crijevnog zatvora. Kako sjeme lana ima sposobnost bubrenja, djeluje na povećavanje obujma crijeva, širi ih i pospješuje peristaltiku. Kod uporabe svježe mljevenog lanenog sjemena presudnu ulogu ima ulje koje pospješuje klizavost sluznice. Čaj pripravljen od lanenog sjemena izvrsno je sredstvo za liječenje upalnih procesa u ustima, ždrijelu i desnima. Mlaki čaj pije se protiv kašlja, promuklosti i upale želučane sluznice.

PROČITAJTE:

Kako uzgojiti rogač iz sjemena?

Najvažnijih pravila za uzgoj brokolija

HOKAIDO TIKVA – Uzgoj i upotreba ove popularne tikve

Srijemuš ili medvjeđi luk : Ljekovita svojstva i mogućnost gajenja u bašti

Srijemuš je jedna od moćnih samoniklih biljaka koja poslije hladne i duge zime brzinom munje obnavlja tijelo i čisti organizam od glave do pete.

U narodu poznat kao medvjeđi luk, srijemuš sadrži obilje etarskih ulja, vrijedne minerale, soli, šećer, vitamin C, karotin, bjelančevine, masti i alicin. Ukoliko protrljate bilo koji deo biljke među prstima, osjetićete karakterističan miris bijelog luka. Ali, kada zagrizete listić srijemuša, njegov glavni sastojak alin, pod uticajem kiseonika, pretvara se u alicin koji dobro utiče na kardiovaskularni sistem i pomaže da krvni sudovi ostanu mladi i elastični. U isto vrijeme, sprječava da se krv lijepi za krvne sudove. Ima izuzetno jako dejstvo na crevne parazite i sprječava infekcijske upale sluzokože crjeva.

Pored toga što čisti organizam od toksina, ima antibakterijsko i antivirusno dejstvo. Travari kažu da je dovoljan samo gram sremuša dnevno da podstaknete cirkulaciju i da vam krv normalno teče kroz vene.

Hematomi i rane koje sporo zarastaju bivaju brzo izlječene ako se premažu svježim sokom od sremuša, a kupke sa njegovim lišćem smiruju nadraženu kožu, ekceme i dermatitis.

Gajenje srijemuša

Ovo je rijetko ali medvjeđi luk se može uzgajati u povrtnjacima, na osunčanim mjestima koja se odlikuju dobrom dreniranošću i vlažnošću. Razmnožavanje se obavlja sjemenom u proljeće, presađivanjem ili deljenjem lukovica u proljeće ili jesen. Takođe, postoji mogućnost uzgoja i u zatvorenom prostoru.

Kada beremo srijemuš sakupljaju se listovi za pripremu salate, kao i lukovica koja je bjeličaste boje i koja se koristi kao pikantan začin. Za ishranu se koriste svježi nadzemni djelovi medveđeg luka, a sakupljaju se prije cvjetanja. Mlađi listovi koji se koriste kao salata sadrže dosta vitamina, a stariji su veoma ljuti.

PROČITAJTE:

Srijemuš (medvjeđi luk) i mrazovac, pouzdani i nepouzdani znaci raspoznavanja

Ova biljka je u Rusiji dobila spomenik, spasila je milione života, a raste i u Srbiji

Vrijeme je da posadite VLAŠAC- Tjera proljetni umor, pun je gvožđa