U protekloj proljećnoj sjetvi u Srpskoj zasijana je površina od 316.915 hektara, što je za 1,3% manje u odnosu na 2018. godinu.
Skromnije su sijane brojne kulture, uključujući i žitarice, povrće, jagodičasto voće, duvan…
– U sektoru porodičnih poljoprivrednih gazdinstava zasijano je 302.511 ha, ili 1,3% manje, a u sektoru poslovnih subjekata 14.404 ha, odnosno 0,4% manje u odnosu na 2018. godinu – saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku.
Indeks, kada je riječ o žitaricama, u odnosu na 2018. godinu otanjio je za gotovo dva procenta, i iznosio je 98,1%.
U protekloj proljećnoj sjetvi, u odnosu na prošlu godinu, nešto više je zasijano industrijskog bilja, pa je indeks iznosio 100,9%.
Veliki minus, međutim, zabilježen je kada je riječ o ljekovitom i aromatičnom bilju, pa je indeks iznosio 83,3%, a kraće su brazde i pod povrćem (indeks 97,8%) i jagodičastim voćem (96,5%).
Ili, detaljnije, proteklog proljeća zabilježeno je manje zasijanih površina pod pšenicom, raži, ječmom i zobi. Nešto više zasijano je kukuruza, dok je ekspanzija zabilježena kada je riječ o suncokretu (indeks iznosi čak 233,7%), s tim što je povećana i sjetva soje.
Zasađeno je, međutim, manje krompira, mrkve, crnog i bijelog luka, pasulja, kupusa, paradajza, paprike i krastavca, ali je na njivama nešto više graška nego godinu ranije.
Od sjetve su najviše odustali proizvođači duvana, pa je indeks iznosio svega 69,4%, ali i kamilice, gdje je indeks bio 64,3%. Kada je riječ o jagodičastom voću, manje je zasađeno i jagode i maline.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, ističe da je proteklog proljeća sjetva otanjila zbog teške jeseni u prošloj sezoni.
– Jesen nam nije bila povoljna kada su u pitanju ozime kulture. Bila je isuviše sušna, tako da je zasijano manje površina pod pšenicom i ječmom, vodećim ozimimm kulturama. A takođe zbog suše, zasadi uljane repice su u 30 procenata preorani, po našim podacima. Kada je proljeće u pitanju, imali smo problem s hladnim i kišovitim aprilom. To se odrazilo na nicanje kukuruza i soje. Suncokret, kako vidim, dosta dobro izgleda – rekao je Marinković.
Dodao je da su se kasnije vremenske prilike popravile, tako da se na zasijanim površinama mogu očekivati solidni prinosi. Ali, to se ne odnosi na sve kulture.
– Pšenica nam je po kvalitetu i u prinosu podbacila zbog kišnih dana u maju i junu – naveo je Marinković u izjavi za Nezavisne.
Ostoja Nikolić, poljoprivrednik iz mjesta Batković, kod Bijeljine, jedan je od onih koji ne razmišljaju o smanjenju površina pod usjevima, već ih, tvrdi, misli i povećavati.
– Površine na području Semberije su uglavnom zasijane i mislim da ima dosta ljudi koji svoje gazdinstvo nisu registrovali, tako da ne ulaze u statistiku. Ja najviše sijem kukuruz, travne smješe i slično. Mislim da ću u narednom periodu morati tražiti još zemljišta za sjetvu – navodi Nikolić, koji je i predsjednik Upravnog odbora Udruženja proizvođača mlijeka i uzgajivača goveda RS.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske podsjećaju da je agrarni budžet za ovu godinu 71 mil KM.
– Registrovana poljoprivredna gazdinstva, odnosno poljoprivredni proizvođači, mogu da kupe dizel gorivo za potrebe izvođenja proljećnih i jesenjih radova u količini do 100 litara goriva po hektaru. Poljoprivredni proizvođači regresirano dizel gorivo kupuju po maloprodajnoj cijeni umanjenoj za iznos regresa od 0,60 KM/l. Za ovu godinu odobreno je 5,9 mil KM za ovu mjeru – potvrdili su za Nezavisne iz resornog ministarstva.
Osim ove i niza ostalih mjera, po podacima iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, poljoprivredni proizvođači mogu da ostvare i premiju za sjetvu soje, uljane repice i suncokreta po hektaru sjetvene površine.
Izvor: eKapija
