Naslovnica Blog Stranica 896

Sliku o bh. pčelarstvu kvari prodaja neispravnog i nekvalitetnog meda i pripravaka

Agrosavjet
-
0
Sliku o bh. pčelarstvu kvari prodaja neispravnog i nekvalitetnog meda i pripravaka

BiH ima sjajne pčelare, ali takvu sliku o bh. pčelarstvu kvari prodaja meda i pripravaka turistima u parkovima prirode, ispred raznih vjerskih objekata, a koji često nisu ispravni niti imaju kvalitet, naglasila je prof. dr. Behija Dukić sa Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) organizirao je skup „Perspektive i razvoj pčelarstva“, na kojem se okupilo više od stotinu proizvođača, pčelara, predstavnia udruženja, ali i veterinara te stručnjaka koji brinu kako o zdravlju pčela, tako i o zdravlju ljudi.

Profesorica dr. Behija Dukić sa Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu je dala globalni „presjek“ stanja pčelarstva u svijetu i BiH, uz naglasak da su Evropa, a pogotovo BiH područje gotovo idealno za pčelarstvo i proizvodnju meda i proizvoda od meda. Okupljeni na skupu su mogli čuti mnoštvo aktuelnih tema i podataka kroz njeno izlaganje „Klimatske promjene i bolesti pčela.

Prodaje se med koji često nije ispravan

Na potrebu opreza prilikom korištenja hemijskih sredstava, ukazala je dr. Violeta Santrač iz Veterinarskog Instituta RS „Dr. Vaso Butozan“ Banja Luka, kroz svoju temu „Vitalnost u odnosu na učešće patogena u pčelinjoj zajednici i dijagnostička potreba“. Ekspertica za bolesti pčela je istakla da bh. pčelari treba da osjete da iza njih stoji sistem koji im omogućuje da se ravnopravno mogu baviti pčelarstvom, ali i da postoji konekcija između nauke i prakse, te da su ovakvi skupovi prilika za to.

„BiH ima sjajne pčelare, ali takvu sliku o bh. pčelarstvu kvari prodaja meda i pripravaka turistima u parkovima prirode, ispred raznih vjerskih objekata, a koji često nisu ispravni niti imaju kvalitet. Potrebno je uozbiljiti inspekcijske procedure, te raditi na popularizaciji i primjeni postojećeg znanja među proizvođačima. Postoji veliki prostor između savremenih naučnih praksi i pčelarskih praksi na terenu„, naglasila je.

Med kao lijek

„Apiterapijska svojstva pčelinjih proizvoda“ bila je tema s kojom je pčelare upoznao jedan od najvećih regionalnih stručnjaka iz ove oblasti prof.dr. Midhat Jašić sa Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

„Ocjena kvaliteta meda kojeg jedemo jedno je od najtežih pitanja, ali med koji se nalazi u prometu u Bosni i Hercegovini uglavnom je dobar„, kazao je pčelarima prof. Jašić i dodao „kako su pčelari svjesni da ima problema s medom koji se uvozi, jer ne proizvodimo dovoljno meda kolike su naše potrebe„.

„Dodatni problemi su patvorenje meda, te upotreba pesticida„, istakao je, naglasivši da građani i javnost, ali i medicinski krugovi trebaju konačno shvatiti da se pčelinji proizvodi mogu koristiti u liječenju, te da je već hiljadu godina poznata disciplina Apiterapija.

„U posljednje vrijeme zahvaljujući tehnologiji, pogotovo analizama pčeljinjih proizvoda, došlo se do zaključka kako je najbolje iskoristiti pčelinje proizvode u medicini i farmaciji. Iako oficijelno još nije lijek, med se uveliko koristi u tradicionalnoj odnosno narodnoj medicini. Propolis je dobar za dezinfekciju ušne šupljine, polen jača imunitet, matična mliječ također jača imunitet, a pčelinji otrov se koristi za različite reumatske bolesti„, istakao je Jašić.

Izvor: Agroklub.ba

Zemljištu u Evropi prijeti isušivanje

Agrosavjet
-
0
Zemljištu u Evropi prijeti isušivanje

Tresetna zemljišta su prirodni upijači ugljenika, pošto apsorbuju ugljen dioksid iz atmosfere i „zakopavaju“ ga u sebe.

Samo u Evropi, one „zaključavaju“ pet puta više ugljenika nego šume.

Ali najnovije istraživanje pokazuje da se tresetna zemljišta isušuju i da se nalaze u krhkom stanju, a to bi za posljedicu moglo da ima obrnut proces – da zemljište počne da ispušta ugljenik, umjesto da ga apsorbuje. Naučnici kažu da je u ovom trenutku izuzetno važno da se očuva ova vrsta zemljišta.

Istraživači su ispitali 31 tresetno zemljište u Engleskoj, Irskoj, Skandinaviji i ostatku Evrope kako bi spoznali razmjere promjena u posljednjih 2.000 godina.

Studija je objavljena u specijalizovanom magazinu Nature Geoscience, a pokazala je da je veći dio ovakve vrste zemljišta postao suvlji od 1800. do 2000.

40 posto suvlje nego prije 1.000 godina 24 posto suvlje nego prije 2.000 godina Martin Blauv sa Kvins univerziteta u Belfastu rekao je da tresetna zemlja pomaže u očuvanju planete – usisava ugljenik iz atmosfere i skladišti ga, što ublažava posljedice klimatskih promjena.

Ipak, ova studija pokazuje da je „isušivanje ovakve vrste zemljišta promijenilo proces i da bi ono sada moglo da se pretvori u izvor koji ispušta ugljenik, a to svakako nisu dobre vijesti za našu planetu“, navodi Blauv.

Grejem Svindls sa Univerziteta u Lidsu, koji je vodio studiju, ističe da je sada važnije nego prije da se očuva zemljište, a za to je potrebno racionalno upravljanje i aktivna obnova.

„Kombinaciju pritiska klimatskih promjena i uticaja čovjeka mogu potencijalno da dovedu do toga da ovi ekosistemi za skladištenje ugljenika postani izvori ispuštanja istog u prirodu“, upozorio je Svindls.

Šta je tresetno zemljište? To je vrsta vlažnog zemljišta koje postoji u skoro svima zemljama na planeti, od kišnih bara u Velikoj Britaniji do močvarnih šuma u Aziji.

Treset je organski sediment koji nastaje taloženjem organskih ostataka u močvarama.

Formirao se milionima godina unazad.

Zašto je ove zemljište važno u borbi protiv klimatskih promjena? Prirodno tresetno zemljište na našoj planeti skladišti više ugljen dioksida nego sva ostala vegetacija zajedno.

Velike količine ugljenika izvučene fotosintezom iz atmosfere, predstavljaju globalno skladište.

Države se ohrabruju da krenu u proces obnove tresetnog zemljišta kroz međunarodne ugovore o borbi protiv klimatskih promjena.

Ko nanosi štetu ovoj vrsti zemljišta? Klimatske promjene, izvlačenje treseta, drenaža, spaljivanje i pretvaranje u poljoprivredno zemljište – sve to je uticalo na promjene.

Oko 15 posto svjetskih površina tresetnog zemljišta, koje pokriva manje od 0,4 posto kopna na planeti – je isušeno, što je stvorilo efekat staklene bašte, saopštila je Međunarodna Unija za očuvanje prirode. (BBC)

Izvor: Nezavisne.com

BOSANAC MEDOM IZLIJEČIO TEŠKU UPALU PANKREASA

Agrosavjet
-
0
BOSANAC MEDOM IZLIJEČIO TEŠKU UPALU PANKREASA

Zijad Perla, pčelar iz Osanice kod Goražda, uz pčelinje proizvode pobijedio bolest

Zijad Perla, pčelar iz Osanice kod Goražda medom izliječio tešku upalu pankreasa.
– Iz poštovanja prema pčelama i zahvalnosti za moje zdravlje, ustanem na noge kada hoću da spomenem moje krilate mezimice! – kaže Zijad Perla (48) i ističe kako je pčelarstvo vijekovna tradicija njegove porodice u kojoj su dede Murat i Mujo koristili starinske trnke ispletene ljeskovim prućem i oblepljene glinom.
Na petnaestom kilometru od Goražda, uzvodno Drinom, zaselo je selo Osanica u kome pčelari naš sagovornik. Zijo, kako ga iz milja zovu prijatelji, voli to da kaže ovako:
– Rodio sam se koji kilometer dalje od Osanice, u Zubovićima, ali tamo gde su moje pčele, tamo je moje srce.
Ko poznaje ovaj lijep kraj, odmah su mu pred očima prirodne ljepote kakve nudi samo ekološki čista priroda. Sa obe obale rječice Osanice, po kojoj je selo dobilo ime, prostiru se cvjetne livade u zagrljaju crnogorice koja miriše na borovu smolu i čist vazduh. Mjesto – dušu dalo za pčelarenje!
– Ovde nećete naći ništa što zagađuje vazduh, nema većih zgrada, a na sitnim zemljišnim parcelama niko ne koristi pesticide pa se slobodno može reći kako su ovde pčele slobodne kao ptice, bez ikakvih opasnosti po njihovo zdravlje – priča ovaj goraždanski pčelar, ponosan na svoje malo pčelinje cartsvo.
– Imam pedesetak LR košnica, a ako bog da, čim odem u penziju, broj pčelinjih društava će biti daleko veći. U toku sezone sa pčelama ,šetam, po ovim krajevima, koji se prostiru unedogled. Kada je sezona bagrema, moje košnice selim podno Preljuće, a borovi med sakupljaju podno Gostičaja – priča Zijad i s ponosom ističe kako nije imao problema sa zdravljem pčela.
– Prošle zime sam u svakoj košnici ostavio do 20 kilograma meda i redovno sam ih prihranjivao sa šećernim i polenovim pogačama koje lično pravim.
Što je najvažnije, nisam zabiljležio nijedan slučaj oboljenja pčela od raznih bolesti i nametnika, osim varoe koju otklanjam na propisan način, prirodnim preparatima – ističe ovaj pčeloljubac, koji voli za sebe da kaže kako nije medar već pčelar i to pokazuje primjerom:
– U mojim košnicama imaju samo dvije vrste meda: borov, bagremov ili, bolje je reći, livadski i šumski med. Još nisam stasao za ozbiljnija sajamska takmičenja, za sada za tržište proizvodim samo med i polen, a matična mliječ je porodična poslastica – ističe Perla i nastavlja:
– Pčelar sam iz ljubavi i poštovanja prema pčelama. Lično, zahvaljujući pčelarenju i medu, izliječio sam tešku upalu pankreasa i preporodio se.
Izvor: Magično bilje

Veći podsticaji za proizvodnju kozijeg mlijeka u RS u 2020.

Agrosavjet
-
0
Veći podsticaji za proizvodnju kozijeg mlijeka u RS u 2020.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je da će podrška proizvodnji kozjeg mlijeka u Srpskoj u narednoj godini biti veća nego do sada.
– Sasvim sigurno ćemo znatnije podržavati proizvodnju mlijeka po jedinici, po litru, jer trenutno je podrška jednaka proizvodnji kravljeg mlijeka – to je 25 feninga za litar, a znamo da je ova proizvodnja malo drugačija i da se mnogo manje proizvodi u odnosu na govedarstvo – rekao je Pašalić u Јelićki kod Prijedora gdje je posjetio farmu koza Nana Kaas.
On je naveo da je Vlada Srpske ovu farmu podržala u nabavci sistema za mužu i da će nastaviti podržavati ovakve projekte, te dati poseban dorpinos razvoju kozarstva kao grane stočarstva, saopšteno je iz resornog ministarstva.
Izvor: eKapija

Izliječite upaljeno grlo i anginu cveklom – Čim krenu prvi simptomi prehlade i gripa, uradite ovo!

Agrosavjet
-
0
Izliječite upaljeno grlo i anginu cveklom – Čim krenu prvi simptomi prehlade i gripa, uradite ovo!

Uz pomoć ovog moćnog korijena možete izliječiti i virusnu anginu i hronični tonzilitis

Kada osjetite prve znake bola u grlu, potrebno je da odmah preduzmete mjere za liječenje bolesti. Samo će tada biti moguće da prekinete proizvodnju štetnih bakterija. Naravno, to ne isključuje posjetu ljekaru i uzimanje lijekova, prepisanih od strane doktora.

Ali, da bi se efekat osigurao, preporučujemo domaći recept za liječenje angine u kućnim uslovima. Oni će vam pomoći da eliminišete dalji razvoj bolesti i biće odličan dodatak kompleksnoj terapiji.

Za ovo liječenje je potrebna cvekla. Ona je korijen koji ne samo što lako može da izađe na kraj sa upaljenim grlom, nego je u praksi odlično sredstvo za upaljeno grlo.

Svojstva cvekle:

– smanjuje upaljeno grlo i olakšava otok grla;

– ima antimikrobni efekat;

– olakšava bol;

– jača imunitet;

– povećava elastičnost kapilara i normalizuje snabdijevanje krvlju.

Za liječenje se koristi svjež sok od cvekle. On se dobija uz pomoć aparata za cijeđenje soka, blendera ili rendanjem, a rezultat vas neće natjerati da čekate dugo.

1. Efikasan recept za upaljeno grlo

Pomešajte 200 ml soka od cvekle sa 1 supenom kašikom jabukovog sirćeta. Dobijenu smjesu ugrijete na pari ili u mikrotalasnoj do 30-35 stepeni. Čistite grlo ovom smjesom najmanje 6-7 puta dnevno dok se potpuno ne oporavite;

2. Za gnojnu anginu se preporučuje žuborenje sa rastvorom soka od cvekle i luka. Razrijedite sok od cvekle sa vodom jednake količine. U 150 ml od smjese dodajte 1 supenu kašike soka od luka. Perite grlo na svaka 3 sata, ne manje;

3. Sok od cvekle je odlično sredstvo kod prehlade. Pomiješajte sok od cvekle i vodu u jednakoj razmjeri i dodajte malo meda. Stavite po 4 kapljice u svaku nozdvu, 4 puta dnevno u trajanju od 5 dana.

4. Lijek za virusnu anginu: Pomiješajte sok od cvekle sa 100 ml vode i 1 kašičicom soka od limuna. Sa ovom smjesom ispirajte bolno grlo bar 5-6 puta dnevno.

5. Kod hroničnog tonzilitisa se preporučuje da pijete bujon od cvekle. 1 kg oprane (pečene) cvekle kuvajte u 2 litre vode. Uzimajte bujon 3 putna dnevno po 50 ml, takođe i grguljajte. Čuvajte bujon u frižideru, a prije korišćenja zagrijejte.

Kontraindikacije: Preparate od cvekle ne treba da uzimaju osobe alergične na neke komponente biljke. Osobe koje pate od gastritisa, uroliziaze, dijabetesa i osteoporoze, prije upotrebe cvekle kao lijeka treba da se posavjetuju sa ljekarom.

Izvor: Stil

PROČITAJTE:

Cvekla Chioggia ili cvekla crveno-bijele boje

CVEKLA jača imunitet, ali dobra je i zbog OVOGA!

Cvekla bez konzervansa – Recept za najzdraviju salatu

 

Stvari koje niste znali o BANANI!

Agrosavjet
-
0
Stvari koje niste znali o BANANI!

Banana sadrži tri vrste šećera, te vlakna. Takva kombinacija je nezamjenjiva. Banana je najpoznatije voće koje koriste sportisti i osobe koje su dosta aktivne tokom dana.

Bogata je energijom, stoga nije čudo da je sportisti konzumiraju. Stručnjaci ističu da dvije banane mogu dati snage za sat i po vremena treninga.

Prema istraživanjima, ljudi skloni depresiji trebali bi jesti bananu, jer se od nje bolje osjećaju. To je iz razloga što banana sadrži triotopan, vrstu proteina koji se u tijelu pretvara u hormon serotonin, hormon koji popravlja raspoloženje i čini nas sretnima.

PROČITAJTE: BANANA KAO ĐUBRIVO

Vitamin B6 reguliše nivo glukoze u krvi, a banana je odličan izbor ako patite od anemije.

Ovo tropsko voće bogato je potasiumom, te je dobro za borbu protiv visokog krvnog pritiska.

Zanimljivo je i da je banana dobra i za spoljašnju primjenu. Naime, ako vas ubode komarac, mjesto uboda namažite sa bananom. Ona će smanjiti svrab i crvenilo.

Sljedeće sedmice interventni otkup tovljene junadi

Agrosavjet
-
0
Sljedeće sedmice interventni otkup tovljene junadi

Interventni otkup utovljene junadi, koji će Vlada Srpske sufinansirati sa dva miliona KM, počeće iduće sedmice, potvrđeno je u Bijeljini nakon sastanka predstavnika Udruženja poljoprivrednih proizvođača iz Semberije, Federacije BiH i Distrikta Brčko. Na istitucije BiH apeluju da zaštite domaću proizvodnju – u suprotnom prijete blokadama puteva.

U Semberiji je za prodaju spremno 10.000 utovljenih grla, koja svakog dana stvaraju nove troškove. Јedina izvjesna mjera pomoći je interventni otkup koji subvencioniše Vlada radi očuvanja domaće proizvodnje.

Trenutno u Semberiji imamo 5.000 utovljenih bikova. Akcenat je stavljen na bikove koji su teški oko tone i više i oni hitno moraju biti riješeni.

Kaže Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije.

Nakupci koriste situaciju i ucjenjuju cijenom koja je gubitak za farmere. Cijena koju je odredilo Ministarstvo, od 3,9 KM, za stočare je povoljna.

Taj iznos nam odgovara i mnogo znači, jer se cijena ranije kretala od 3,1 do 3,5 KM. Na početku bi trebalo da budu otkupljeni najveći bikovi, a nakon toga rješavaćemo ostalo.

Kaže Ljubiša Stevanović, poljoprivrednik iz Amajlija.

Otkup će trajati do kraja januara. Do tada bi trebalo da bude otkupljen planirani broj grla i rasterećena tovilišta.

Planiran je otkup više od 4.000 životinja, a prioritet su grla koja su prerasla i koja su van produktivnog perioda. Tih 4.000 grla je namijenjeno za izvoz, ukoliko se steknu uslovi za to.

Pojašnjava Dragan Knežević, pomoćnik ministra poljoprivrede.I dalje nema očekivanog izvoza na tursko tržište. Stočari od bh. institucija traže hitne mjere zaštite domaće proizvodnje. Ako uskoro ništa ne urade spremni su, kažu, na blokade puteva i graničnih prelaza.

Izvor

 

NAJBOLJI REZULTATI U POLJOPRIVREDI U Prijedoru za 4 godine završeno 20 odsto projekata

Agrosavjet
-
0
NAJBOLJI REZULTATI U POLJOPRIVREDI U Prijedoru za 4 godine završeno 20 odsto projekata

Grad Prijedor je završio 20 odsto projekata, odnosno 32 od 159 planiranih projekata od 2014. do 2018. godine.

Ovi podaci navedeni su u “Izvještaju o srednjoročnoj evaluaciji Integralne strategije razvoja Grada Prijedora za period 2014.-2018. godina”, koji su usvojili odbornici na posljednjem zasjedanju Skupštine grada.

Šefica Odsjeka za strateško planiranje, upravljanje projektima i razvojem, Zinajda Hošić rekla je da je najviše projekata urađeno u sektoru društvenog razvoja, odnosno 37 odsto.

– Zatim u sektoru životne sredine 15 odsto, pa u sektoru ekonomskog razvoja 7 odsto – izjavila je Hošićeva.

Navela je da je za sve projekte utrošeno 69,97 miliona KM, od planiranih 239,99 miliona KM.

Strategijom je planirano da budu popunjene dvije trećine Industrijske zone “Celpak” i jedna trećina u zoni “Čirkin polje”. Hošićeva navodi da je ovaj cilj djelimično ostvaren, jer je u “Celpaku” pogon “Toplane” na biomasu, te preduzeće koje proizvodi plastičnu galanteriju.

Dodaje da je potpuno ostvaren cilj da se povećaju ulaganja i prihodi u poljoprivredi.

– Broj poljoprivrednih gazdinstava je kontinuirano rastao, od 957 registrovanih gazdinstava 2015. godine, uz stalno povećanje, krajem 2018. registrovano je ukupno 1.253 gazdinstava, što je za 31 odsto više – kaže Hošićeva.

Dodala je da je djelimično ostvaren i cilj da se poboljša turistička ponuda Prijedora, prvenstveno na području Nacionalnog parka „Kozara“.

– Registrovan je rast prihoda u oblasti turizma i ugostiteljstva od 24 odsto u periodu 2015.-2018. godina, dok je broj zaposlenih u oblasti turizma i ugostiteljstva u istom periodu imao negativan trend – rekla je ona.

U izvještaju je navedeno da je u ovom periodu broj zaposlenih umanjen za 12 radnika, odnosno 20 odsto, te da je pretpostavka da pojedini poslodavci nisu prijavljivali radnike i da je broj sezonskih radnika uticao na ovaj rezultat.

Jedan od ciljeva bio je unapređenje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, preduzetništva i zapošljavanja.

– Ovaj cilj je djelimično ostvaren, jer je registrovan porast prihoda malih i srednjih preduzeća za 36 odsto i porast broja zaposlenih za 15 odsto u periodu 2014.-2018. godina. Broj novopokrenutih radnji po godinama je bio u padu – izjavila je Hošićeva.

Dodala je da je djelimično ostvaren i cilj projekta „Podrška investicionim aktivnostima i razvoju javno-privatnog partnerstva“, jer je ostvaren stalan rast privrednih ulaganja dijaspore, ali nije došlo do rasta zaposlenih u rudarstvu

Energetska efikasnost u svrhu održivog razvoja je veoma aktuelna tema. I pored značajnih projekata, koji su realizovani u proteklom periodu, emisije CO2 nisu smanjene – kaže Hošićeva.

Navela je da je djelimično izgrađena i društvena infrastruktura.

– Rekonstruisana su 23 objekta za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, povećan je broj korisnika kulturnih usluga i sportskih sadržaja, u funkciju je stavljeno 29 objekata ambulante porodične medicine – navela je ona.

Dodaje da je prioritet privlačenje investicija, te da je neophodno pojednostaviti administrativne procedure. Među ciljevima je i modernizacija postojeće privrede, kao i uvođenje novih tehnologija, uz zaštitu životne sredine i razvoj poljoprivredno-prehrambene industrije.

– Problem nedostatka adekvatne radne snage osjećaju svi privrednici, naročito u uslovima odlaska radne snage u inostranstvo. Posebno su značajni programi za usklađivanje tržišta rada sa potrebama privrede, kao i veze s predstavnicima dijaspore – navedeno je u izvještaju.

Preporuke iz ovog izvještaja trebalo bi da budu korištene tokom izrade nove startegije razvoja grada Prijedora.

Đaković: Završićemo planirano

Odgovarajući na pitanje odbornika da li će penzioneri dobiti šahovsku tablu u centru grada, gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković rekao je da će planirano biti urađeno.

– Generalno znate da su krupni projekti koji se rade u gradu Prijedoru u završnim fazama. Imamo još manjih projekata koji su bili prijedlozi savjeta mjesnih zajednica i cijenim da ćemo u skorom periodu uraditi ne samo šahovsku tablu, već tu ima još pojedinačnih projekata koje smo planirali, da ako ne u ovoj, završimo u idućoj godini – obećao je Đaković.

Izvor: Srpska info

Greškom kupio 1.000 kokoški na internetskoj aukciji

Agrosavjet
-
0
Greškom kupio 1.000 kokoški na internetskoj aukciji

Muškarac sa Novog Zelanda slučajno je postao vlasnik 1.000 kokoši nakon što je pogrešno pročitao oglas na aukcijskoj web stranici.

Novozelandska internetska stranica za aukcije Trade Me organizirala je početkom novembra aukciju prodaje 1.000 kokoški. Perad je morala biti prodana do ponedjeljka, 4. novembra jer se farma jaja u kojoj su prebivale zatvarala. Bilo je potrebno što hitnije naći dom za njih pa su vlasnici kokoši dali na internetsku aukciju.

Steve Morrow, čini se, nije baš dobro pročitao pravila aukcije. On je velikodušno stavio pozamašnu svotu na ponudu. No, mislio je kako će pobjednik aukcije moći uzeti onoliko kokoški koliko želi. Ugostitelj Morow je trebao samo par kokoši, tek toliko da pojača jato od njih deset koliko ih već ima i koje su osiguravale jaja za doručak njegovih gostiju.

Kada ga je prodavač kokoški, Matthew Blomfield nazvao, pitao ga je što planira učiniti sa 1.000 kokoši. „Bio sam zapanjen, šokiran i bez riječi„, za Insider je izjavio Morrow.

Odmah je sutradan potražio pomoć na Facebooku. Za nekoliko sati dobio je na hiljade odgovora od ljudi iz čitave zemlje koji su ponudili pomoći u ponovnom udomljavanju peradi.

Najkonkretnija pomoć došla je od prihvatilišta za životinje u Matakani. Ponudili su mu pomoć u koordinaciji spašavanja kokoški u njihove buduće domove. Do 15 sati pronašli su dom za svih 1.000 ptica.

Unatoč kaosu, Morrow je rekao kako je impresioniran pozitivnom reakcijom čitave zajednice. „Cijelo iskustvo je dokazalo kako su ljudi na Novom Zelandu jedna velika obitelj kada je u pitanju pomoć onima kojima je to potrebno„, rekao je Morrow kojega, kako kaže, sada zovu „the chicken man“ (čovjek kokoš).

Izvor: Agroklub.ba

 

SAVJET LJEKARA: MED ČINI MOZAK SREĆNIM, A EVO I KAKO

Agrosavjet
-
0
SAVJET LJEKARA: MED ČINI MOZAK SREĆNIM, A EVO I KAKO

Mr Merica Milavić Vujković, specijalista medicinske psihologije Kabineta za psihijatriju Vojnomedicinske akademije u Beogradu, savjetujete da svakodnevno koristite med jer povećava psihičku i fizičku kondiciju, ali posebno dobro utiče na pamćenje.

– Ne postoji nijedan proizvod medonosne pčele koji nije blagotvoran za osobe sa psihičkim problemima – ističe Merica Milavić Vujković, specijalista medicinske psihologije Kabineta za psihijatriju Vojnomedicinske akademije u Beogradu i nastavlja: – Med djeluje neposredno na mozak zahvaljujući fosforu, gvožđu i eteričnim uljima. Ublažava neurodegenerativna oboljenja i neuralgije. Med je od pomoći kod svih stanja u kojima je aktivnost neurona otežana.

Da li djeluje i na simptome anksioznosti kojima je većina naših građana podložna?

– Efikasnost apiterapije zasniva se i na pozitivnom uticaju koji med ima na raspoloženje. Proizvodi medonosne pčele pomažu u prevenciji i liječenju i psihičke i fizičke napetosti, i na taj način pozitivno utiču i na simptome anksioznosti. Med povećava psihičku i fizičku kondiciju, ali posebno dobro utiče na pamćenje.

Kojim ugroženim kategorijama stanovništva još preporučujete med?

– U eksperimentu koji je sproveden na ženama u menopauzi, rezultati su pokazali pozitivnan uticaj meda tualunge (malezijske tropske biljke) na pamćenje. Cilj istraživanja bila je procijena uspiješnosti pamćenja kod žena u menopauzi koje su konzumirale med, u poređenju sa ženama koje su dobijale estrogene i progesterone. Memorija je procjenjena testom verbalnog auditivnog učenja prije i poslije terapije od šesnaest nedelja. Žene koje su uzimale med bolje su se prisjećale neposrednih događaja, međutim nije bilo razlike u uspiješnosti kod odloženog pamćenja neposrednih događaja. Isti rezultat postigle su žene sa terapijom u vidu progesterona i estrogena.

Koji sastojci meda podstiču pamćenje?

– Pored sjajne hranljive vrijednosti, med je dobar izvor fiziološki aktivnih jedinjenja, kao što su polifenoli. Napomenimo da ljudi, čija je ishrana bogata polifenolima, uz pomoć antioksidanata koji se nalaze u medu, imaju trideset posto veću šansu da dožive duboku starost, u odnosu na one koji unose manje količine ovog antioksidansa. Upravo zahvaljujući polifenolima, med, na molekularnom nivou, ostvaruje pozitivan uticaj na deficite u pamćenju. Sirovi med ima pozitivan uticaj na memoriju, ali i na anksiolitičko, antidepresivno i antikonvulzivno dejstvo.

Da li još neki pčelinji proizvod povoljno utiče na memoriju?

– Istraživanja pokazuju da matični mliječ pozitivno utiče na blage kognitivne disfunkcije. Istraživanjima je dokazano da dugoročna upotreba matičnog mliječa utiče na koncentraciju neurotransmitera u mozgu.

Na koji način, kada uspijemo da se oraspoložimo, možemo otkloniti hroničan umor?

– Posebno se pčelinji polen i mliječ ističu kako utiču na hroničan umor i neurasteniju. Ovaj proizvod pčela poboljšava koncentraciju i pamćenje (čime utiče i na simptome depresije i hroničnog umora). Sadrži tragove minerala, vitamina, a bogat je i proteinima i ugljenim hidratima. Koristi se za poboljšanje memorije, podizanje nivoa energije i radnog učinka.

Kako pčelinji otrov djeluje na nervni sistem?

– Pčelinji otrov sadrži malu količinu faktora za rast nerava (NGF), što djelimično objašnjava njegovo pozitivno dejstvo kod oboljenja koje karakteriše lokalno odumiranje nervne aktivnosti. Eksperiment ,Mesiera, (1991) pokazao je da miševi dresirani da šapom pritiskaju polugu izvršavaju zadatak brže, ako su prije faze učenja tretirani malim dozama apamina. Primjena apamina poslije faze učenja nije imala efekat na brzinu izvođenja zadatka. Dakle, pozitivno dejstvo apitoksina na nervni sistem seže čak do nivoa viših moždanih funkcija, tj. učenja. Apamin je ta ,čudotvorna, komponenta pčelinjeg otrova koja izoštrava um.

PROČITAJTE:
1...895896897...1.014Stranica 896 of 1.014

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia