Tresetna zemljišta su prirodni upijači ugljenika, pošto apsorbuju ugljen dioksid iz atmosfere i „zakopavaju” ga u sebe.
Samo u Evropi, one „zaključavaju” pet puta više ugljenika nego šume.
Ali najnovije istraživanje pokazuje da se tresetna zemljišta isušuju i da se nalaze u krhkom stanju, a to bi za posljedicu moglo da ima obrnut proces – da zemljište počne da ispušta ugljenik, umjesto da ga apsorbuje. Naučnici kažu da je u ovom trenutku izuzetno važno da se očuva ova vrsta zemljišta.
Istraživači su ispitali 31 tresetno zemljište u Engleskoj, Irskoj, Skandinaviji i ostatku Evrope kako bi spoznali razmjere promjena u posljednjih 2.000 godina.
Studija je objavljena u specijalizovanom magazinu Nature Geoscience, a pokazala je da je veći dio ovakve vrste zemljišta postao suvlji od 1800. do 2000.
40 posto suvlje nego prije 1.000 godina 24 posto suvlje nego prije 2.000 godina Martin Blauv sa Kvins univerziteta u Belfastu rekao je da tresetna zemlja pomaže u očuvanju planete – usisava ugljenik iz atmosfere i skladišti ga, što ublažava posljedice klimatskih promjena.
Ipak, ova studija pokazuje da je „isušivanje ovakve vrste zemljišta promijenilo proces i da bi ono sada moglo da se pretvori u izvor koji ispušta ugljenik, a to svakako nisu dobre vijesti za našu planetu”, navodi Blauv.
Grejem Svindls sa Univerziteta u Lidsu, koji je vodio studiju, ističe da je sada važnije nego prije da se očuva zemljište, a za to je potrebno racionalno upravljanje i aktivna obnova.
„Kombinaciju pritiska klimatskih promjena i uticaja čovjeka mogu potencijalno da dovedu do toga da ovi ekosistemi za skladištenje ugljenika postani izvori ispuštanja istog u prirodu”, upozorio je Svindls.
Šta je tresetno zemljište? To je vrsta vlažnog zemljišta koje postoji u skoro svima zemljama na planeti, od kišnih bara u Velikoj Britaniji do močvarnih šuma u Aziji.
Treset je organski sediment koji nastaje taloženjem organskih ostataka u močvarama.
Formirao se milionima godina unazad.
Zašto je ove zemljište važno u borbi protiv klimatskih promjena? Prirodno tresetno zemljište na našoj planeti skladišti više ugljen dioksida nego sva ostala vegetacija zajedno.
Velike količine ugljenika izvučene fotosintezom iz atmosfere, predstavljaju globalno skladište.
Države se ohrabruju da krenu u proces obnove tresetnog zemljišta kroz međunarodne ugovore o borbi protiv klimatskih promjena.
Ko nanosi štetu ovoj vrsti zemljišta? Klimatske promjene, izvlačenje treseta, drenaža, spaljivanje i pretvaranje u poljoprivredno zemljište – sve to je uticalo na promjene.
Oko 15 posto svjetskih površina tresetnog zemljišta, koje pokriva manje od 0,4 posto kopna na planeti – je isušeno, što je stvorilo efekat staklene bašte, saopštila je Međunarodna Unija za očuvanje prirode. (BBC)
Izvor: Nezavisne.com