Naslovnica Blog Stranica 828

Pčelari traže veće podsticaje i preventivne preglede pčela zbog zaraznih bolesti

Potreba za većim podsticajima pčelarstvu i preventivnim pregledima pčela zbog zaraznih bolesti istaknuta je danas tokom okruglog stola „Nacrt programa za veterinarstvo za 2020. – Poticaj za pčelarstvo“ koji je u Sarajevu organizovao Savez pčelara FBiH u saradnji s Privrednom komorom FBiH.

Predsjednik Saveza Sejo Deljo izjavio je da je u proteklih 12 godina kroz taj program podijeljeno 26 mil KM, od čega pčelari faktički nisu dobili ništa.

– Danas smo skrenuli pažnju na probleme koji su prisutni u pčelarstvu. Iako je budžet za poljoprivredu povećan za 27%, dio za pčelare od 2,5 mil KM ostao je nepromijenjen u odnosu na 2019. – naveo je Deljo.

Istakao je da je za pčelarstvo trebalo izdvojiti više od 3 mil KM i da se nadaju da će to tako i biti u budućim projekcijama.

Kazao je da je u prošloj godini pčelarima zbog nastalih šteta od bolesti „američka trulež legla“ isplaćeno 10.500 KM, odnosno 100 KM po zaraženoj košnici, što se ne može smatrati poticajem.

Deljo je naglasio da je potrebno provoditi edukaciju pčelara o zdravstvenoj zaštiti pčela kako se takve situacije ne bi dešavale, za šta bi trebalo izdvojiti sredstva u programu poticaja.

Također, dodao je da je potrebno i preventivno se boriti protiv takvih teških zaraznih bolesti tako što bi veterinari imali zakonsko pravo da vrše preventivne dijagnostičke preglede košnica.

Izvor:  biznis.ba

U RS podstiču sve – od kupovine traktora do makaza za voće

Podsticajna sredstva za poljoprivrednike u Republici Srpskoj u ovoj godini odobravaju se korisnicima koji ulažu u brojne vrste poljoprivrednih mašina, uključujući i traktore, ali su na spisku i druge vrste mehanizacije i priključaka kao što su, primjera radi, kupilice povrća te električne makaze za voće.

Prema Pravilniku o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za kapitalne investicije u poljoprivrednoj proizvodnji u 2020. godini u RS, podsticaji se mogu dobiti i za traktorske kabine te traktorske priključke, gdje, između ostalog, spadaju berač kukuruza, plugovi, rolobaleri, cisterne za osoku i samoutovarne prikolice za sijeno, prese za sijeno…

Na spisku su i tanjirače, drljače, sijačice, rasipači mineralnog đubriva, traktorske kosačice, prskalice, freze.

Na podršku poljoprivrednici mogu da računaju i pri nabavci sakupljača i prevrtača sijena, traktorskih utovarivača, sadilica i vadilica za povrće, sjekača bala za sijeno/slamu, mješaonica stočne hrane kapaciteta do pola tone i tako dalje.

Podsticajna sredstva odobravaju se u iznosu od 30 odsto od ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova investicije za komercijalna poljoprivredna gazdinstva, odnosno u iznosu od 15 odsto za nekomercijalna porodična gazdinstva.

Taj procenat iznosi 40, odnosno 20 odsto za poljoprivredna gazdinstva koja su na 600 metara nadmorske visine ili iznad.

Osim za poljoprivrednu mehanizaciju, podsticaje je moguće ostvariti i za investicije u stočarsku proizvodnju, gdje, recimo, spadaju izgradnja objekata, nabavka junica tovnih rasa, opreme za govedarske, svinjarske, ovčarske, kozarske ili živinarske farme te opreme za pčelarstvo.

Kada su u pitanju npr. govedarske farme, podrška neće izostati za nabavku muzilica, pojilica, termopojilica, ventilacija, laktofriza, boksova za telad… Proizvođači svinja mogu da računaju na podsticaje pri nabavci boksova za prasenje, čekališta, grijnih ploča, hranilica, pojilica…

Pri investicijama za pojilice, hranilice, muzilice i slično podršku mogu očekivati i vlasnici ovčarskih i kozarskih farmi, dok podrška živinarskim farmama obuhvata, uz ostalo, pojilice, hranilice, opremu za inkubiranje…

Ovim pravilnikom obuhvaćene su i investicije u biljnoj proizvodnji, kao što je recimo izgradnja plastenika, zatim investicije u preradi poljoprivrednih proizvoda poput nabavke opreme za hladnjače te investicije za adaptaciju, izgradnju i opremanje ribogojilišta.

„Pravo na novčane podsticaje za kapitalne investicije u poljoprivrednoj proizvodnji mogu da ostvare fizička i pravna lica sa prebivalištem, odnosno sjedištem u RS, koja obavljaju poljoprivrednu proizvodnju u RS i koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava“, navodi se u pravilniku koji je donio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Boris Pašalić.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, smatra da su predviđena podsticajna sredstva za kapitalne investicije poljoprivrednicima svakako potrebna i da će im one pojeftiniti proizvodnju.

„Međutim, bilo bi daleko bolje kada bi taj procenat bio 50 odsto, umjesto 30 odsto, koliko je predviđeno ovim pravilnikom“, rekao je Marinković za „Nezavisne novine“.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da je isplata prošlogodišnjih podsticaja naišla na podršku poljoprivrednih udruženja.

„Možemo konstatovati da su Ministarstvo i Agencija za agrarna plaćanja Republike Srpske u 2019. godini postigli visok nivo redovnosti i dinamike isplate podsticaja, što je u više navrata pozdravljeno od strane udruženja poljoprivrednih proizvođača“, rekli su za „Nezavisne novine“ iz resornog ministarstva.

Inače, Agencija za agrarna plaćanja RS objavila je juče javni poziv za podnošenje zahtjeva za novčane podsticaje za kapitalne investicije u ovoj godini, koji je otvoren do 25. marta.

Izvor: Nezavisne Novine

Krastavac u aprilu, ako posijete na vrijeme

Krastavac u aprilu –  Krastavac u zaštićenom prostoru raste vrlo brzo i daje visoke prinose, pa zbog toga zemljište mora biti dobro pripremljeno i obezbjedjeno pristupačnim hranivima. Zemljište mora biti dobro pripremljeno, sa dobrim vazdušnim i visokim vodnim kapacitetom, dobro obezbeđeno mineralnim i organskim hranivima. Treba obaviti kvalitetnu osnovnu i predsetvenu pripremu zemljišta, kako bismo dobili što bolje pripremljenu parcelu.

Đubrenje treba obaviti na osnovu rezultata agrohemijske analize zemljišta organskim i mineralnim đubrivom. Dvije trećine mineralnih đubriva trebalo bi da se unesu zajedno sa organskim prije osnovne obrade, a jedna trećina sa pripremom za sjetvu i u prihranjivanju. Đubrenje se sastoji od osnovnog đubrenja i prihrane ili fertirigacije. Magnezijum se dodaje u prihranjivanju.

Krastavac se na našem području najčešće proizvodi preko rasada. Sadnja dobro odnjegovanog rasada obavlja se u prethodno pripremljenom objektu, gde temperatura zemljišta ne bi trebala da bude ispod 16ºC. Pošto su ove biljke robusne, preporučuje se sadnja na veći međuredni razmak. Obično je razmak oko 90 cm između redova i 60 cm izmeđ biljaka u redu.

U našim uslovima krastavac salatar se sadi u sljedećim rokovima:

1. Od 01. – 20. februara Ovaj rok sadnje je karakterističan za proizvođače koji imaju mogućnost zagrijavanja plastenika.

2. Od 15.- 25. marta Ovoj grupi proizvođača krastavac za berbu pristiže u aprilu mjesecu.

3. Od 01.-15. aprila Ovaj rok sadnje je karakterističan za proizvođače kojima je krastavac druga kultura, najčešće krastavac dolazi poslije salate.

Tokom vegetacije, osim održavanja temperature i vodnog režima primenjuje se i prihranjivanje, zaštita od bolesti i štetočina i specifične mjere njege – vezivanje biljaka uz potporu, regulisanje rasta, orezivanje plodova.

Dugu i kvalitetnu berbu možemo obezbediti neprestanim obnavljanjem biljke što se kod krastavca postiže pravovremenom i učestalom rezidbom vreža, skidanjem suvišnih listova i loših plodova.

Cilj uklanjanja prvih cvjetova je da se stvori što razvijenija biljka, sa dobro razvijenim listovima, kako bi se kasnije formirali zdravi i jaki plodovi. Vezivanje stabla (vođenje biljaka) direktno zavisi od visine i tipa objekta, dužine gajenja i dinamike i brzine rasta krastavca. Krastavac se vezuje uz kanap koji se postavlja od osnove do noseće konstrukcije.

Pošto je najčešći način navodnjavanja sistemom kap po kap prihranjivanje se obavlja fertirigacijom. Folijarnu prihranu je moguće primjenjivati samo uz primenu pesticida, jer dolazi do povređivanje biljaka. Kod krastavca treba izbegavati kvašenje listova, a navodnjavanje prilagoditi tipu zemljišta, razvojnom stadijumu biljke i temperaturnim uslovima. U proizvodnji krastavca neophodno je primenjivati hemijsku zaštitu kako bi se kontrolisala pojava bolesti i štetočina, naročito veliki značaj ima tretiranje lišća sa donje strane, jer je podložno razvoju bolesti.

Izbor: PSSS 

PROČITAJTE:

Najčešći problemi pri proizvodnji krastavaca u zaštićenom prostoru

Najpoznatije sorte krastavaca

Armatura za uzgoj krastavaca za kiseljenje ili „kornišona“

U mliječnim proizvodima iz Srbije opasna listerija, RS stopirala uvoz

Inspekcija za hranu Republike Srpske stopirala je uvoz 118 kilograma džema iz Hrvatske i 1.507 kilograma mliječnih proizvoda iz Srbije na domaće tržište.

Iz Inspektorata RS kazali su „Glasu Srpske“ da je laboratorijskom analizom utvrđeno da džem nije odgovarajućeg kvaliteta zbog utvrđene vrijednosti sadržaja suve materije, koja nije u granici referentne vrijednosti, dok je kod mliječnog proizvoda utvrđeno prisustvo listerije.

„Svaku pošiljku hrane koja se uvozi u RS mora pratiti potrebna dokumentacija, koja uključuje i dokaz nadležne laboratorije zemlje izvoznice da je proizvod ispravan. Inspekcije Srpske prilikom uvoza pošiljke hrane, pored provjere dokumentacije, vrše i uzorkovanje proizvoda za laboratorijsku analizu“, kazali su u Inspektoratu Srpske.

Za pošiljke od kojih su uzeti uzorci za analizu zabranjeno je stavljanje u promet, distribuciju ili preradu, sve do donošenja rješenja inspektora u skladu sa rezultatima laboratorijskog ispitivanja uzoraka.

U 2019. godini zabranjen je uvoz za 41 pošiljku hrane.

Izvor: Nezavisne Novine

Spoj šipurka i meda je vitaminska bomba

Kada osjetite da vam gradska gužva smeta i da vam je potreban mir, poželite bar na kratko da pobjegnete i potražite mir. Tako je Igor Đurđević, sa suprugom Snežanom, sinom Nemanjom i ćerkom Irinom svoj mir potražio u selu Markova Crkva kod Valjeva.

Zasadili su plantažu šipurka i tako priča počinje. Mnogi bi se zapitali odakle ideja poznatom frizeru da krene u priču koja je vezana za poljoprivredu i ljekovito bilje.
Po Igorovoj priči sve je počelo kao vikend pčelarenje, sa 13 košnica, a ima namjeru i da proširi broj košnica. Prije sedam godina zasadio je 700 stabala šipurka i kupio tri košnice.

Prvobitno hobi, ljubav i zadovoljstvo, zatim inspiracija čudesnim svetom pčela i na kraju ideja, stvorili su formulu koja spaja, med, propolis i šipurak. Kao potpuno prirodan za jačenje imuniteta, bolje varenje, ljepši izgled kože i detoksikaciju, ističe Igor.

Immuniser je rođen iz lične potrebe da se brine o ličnom zdravlju na prirodan način. Poslije nekoliko godina traženja prave formule i stručnih i stručnih konsultacija
na Poljoprivrednom fakultetu i sa nutricionistom, usavršavanje proizvoda, i pronalaženja savršene teksture, ukusa i gustine, uz prioritet da se sačuva ljekovitost, postala je mala misija gazdinstva.
Igor Đurđević, sa ponosom predstavlja Immuniser.

To je jedinstvena imunoformula koja svojim kvalitetom, sirovinama i izuzetnim nutritivnim sastavom predstavlja potpuno prirodan proizvod za jačanje imuniteta, bolje varenje, ljepši izgled kože i detoksikaciju kod djece i odraslih. Zbog izuzetnog sadržaja vitamina C, osim što djeluje na jačanje imunog sistema, utiče i na jačanje i elastičnost krvnih sudova, istovremeno podstičući metaboličke procese, ističe Ana Todorović, nutricionista i dodaje: moćan antioksidans, što je od velikog značaja u borbi kod sveprisutnih kancerogenih oboljenja. Vitamin C takođe ima značajnu ulogu i kod pušača, čije su potrebe za ovim vitaminom višestruko pojačane.

U Immunoseru se takođe nalazi i značajna količina gvožđa i folata iz grupe vitamina B koji svojim sinergetskim dejstvom povoljno utiču na krvnu sliku, prevenciju i suzbijanje anemije, takođe na lakše podnošenje obilnih menstrualnih ciklusa. Usljed sjajnog mineralnog sastava i visokog glikemijskog indexa Immunizer utiče na brzo i efikasno podizanje energije kod intezivnih fizičkih napora, sportista i kod naglih padova šećera u krvi.

Izvor: Agrobiznis magazin

Ako sadite kupine ovo morate da znate

Kupina spada u grupu jagodičastih voćnih vrsta, ali prilikom podizanje zasada i sadnju ove voćne kulture ne mora da se pokloni toliko pažnje kao kod jagode i maline, znači voćna kultura skromnijih uslova gajenja.

Sam početak prilikom podizanja je veoma bitan da kasnije u toku proizvodnje ne bi imali problema. Uspjeh svake voćarske proizvodnje je korišćenje kvalitetnog sortifikovanog startnog sadnog materijala, dobro pripremljeno kvalitetno zemljište i primjenjena sva neophodna agrotehnika po fenofazama razvoja. Podizanje kupinjaka može na terenima ako imamo dobru cirkulaciju vazduha, prozračnost, slabije pojave rose i druge otežavajuće okolnosti, izbjegavanje uvala depresija i drugo, kao i odabir zemljišta dubokog fiziološkog profila.

Pročitajte: Razmnožite kupine vrhom stabljike

Prilikom podizanja kupinjaka i sadnja kupine mora da se pripremi zemljište na kojoj se planira podići zasad a to podrzumjeva čišnjenje od korova i zemljišnih patogena. Gajenje žita kao predkulture unazad nekoliko godina je dobro priprema za podizanje kupinjaka. Prilikom podizanje zasada osnovna obrada za kupinjak se obavlja na dubini od 40 – 50 cm radi stvaranja povoljnih uslova za razvoj korijenovog sistema. Prije osnovne obrade može da se uradi meliorativno đubrenje na osnovu agrohemiske analize. Po završetku ovih radova pristupa se postavljanju naslona stubova na rastojanju od 5 do 8 m a potom pripremi zemljišta za sadnju. Sadnja se obavlja na zemljištu umjerene vlage gdje je izvršeno đubrenje na osnovu agrohemijske analize (startno đubrenje) i pripremaju jamići za sadnju na dubini od 20 do 25 cm. Kopanje jamića može biti sondama ili ašovom, vrijeme sadnje bolje jesenje nego proljećna sadnja.

Razmak sadnje u mnogome zavisi od primjenjene agrotennike i uslova sredine i u našim uslovima se kreće razmak od 2 m do 3 m između trapova, a u redu u zavisnost od sorte od 50 cm do 80 cm. Na parcelama gde može doći zbog obilnih padavina do kraćeg zadržavanja vode preporučuje se formiranje bankova visine 10 do 20 cm i sadnja na bankove. Prilikom sadnje obavezno potapanje korenjaka u sredstva za stimulaciju ožiljavanja i prijem kao i zakraćivanje posađenih izdanaka po sadnji na dva do tri pupoljaka. Uspjeh sadnje zavisi od pravovremene sadnje i primjenjene mjere njege poslije sadnje.

Izvor: Jugpress

Rezidba korijena nerodne voćke

Zimska rezidba krošnje kod voćaka kod nas je jedan od osnovnih pomotehničkih zahvata kojom se reguliše rodnost. Međutim, kod nekih vrsta i sorti, uz navedenu zimsku rezidbu krošnje, sve češće se primjenjuje i rezidba korijena.

Naime, rezidbom korijena direktno utičemo na smanjenje korijenove mase kod bujnih stabala i uspostavljamo ravnotežu rasta nadzemnog i podzemnog djela voćke. Utičemo na smanjenje bujnosti voćke, povećavanje rodnosti, a samim time i na povećavanje mase ploda.

Kod sprovedene rezidbe podzemnog djela (korijena), dolazi do slabijeg rasta nadzemnog djela, što kao krajnji rezutat može dovesti do veće rodnosti i slabije bujnosti. Slabija bujnost rezultira manjim brojem listova i slabijom ishranjenosti korijena, pa se postiže efekat „malo stablo“, urednija rodnost.

Osim navedenog rezidba korijena daje i sljedeće rezultate:

– utiče na smanjivanje alternativne rodnosti, kao i na diferencijaciju cvjetnih pupoljaka – naime, rezidbom korijena moguće je poništiti negativan uticaj plodova, na diferencijaciju cvjetnih pupoljaka i ostvariti redovitiju rodnost
– doprinosi stabilnijem i boljem prinosu
– omogućava intenzivan rast vlaknastog korijenja – adsorpcija Fe i Zn u samim plodovima nije u direktnoj vezi samo sa dužinom korijena, nego i sa volumenom sitnih žilica korijenja
– omogućava lakše usvajanje mineralnih materija i makro i mikro elemenata (N, P, K, Ca, Cu, Mn, Zn, Mg), koji su neophodni za rast i razvoj biljke (ploda)

Osim napred navedenog, rezidbom korijena povećava se aktivnost biljnih hormona, koji pospešuje transport kalcijuma i time neutrališu negativan uticaj drugih hormona koji ometaju transport kalcijuma u plodu.

KAKO REZATI KORIJEN

Korijen voćaka možemo rezati sa jedne ili sa obe strane voćke na udaljenosti od 20 – 50 cm. Ako sprovodimo rezidbu samo jedne strane, tada režemo na manjoj udaljenosti, a ako je sprovodimo sa obe strane, tada režemo na većoj udaljenosti od debla voćke. Vremenski, rezidbu korijena možemo sprovoditi tokom cijele godine.

Međutim najveći uticaj na smanjenje bujnosti postiže se rezidbom u proljeće prije početka otvaranja pupoljaka.

Proljećna rezidba korijena nerodne voćke

Ako rezidbu korijena sprovodimo prije otvaranja pupoljaka smanjuje se veličina ploda, što može imati prednost kod sorti velikog ploda i izrazite bujnosti. U zavisnosti od toga šta želimo postići, određujemo i vrijeme rezidbe korijena.

Rezultat rezidbe korijena zavisi od:
– bujnosti voćke
– alternaciji
– tipu zemljišta i odnosima u zemljištu
– godišnjem rasporedu padavina, odnosno mogućnosti navodnjavanja

Za obavljanje rezidbe korijena koristi se oštri nož pričvršćen na radni organ traktora. Nož može biti ravan ili zakrivljen Rezidbu korijena, kao i nadzemnog djela, trebalo bi obavljati stručno i u pravo vrijeme, jer se pokazala djelotvornom za smanjenje vegetativnog rasta, ali je zabilježeno i negativno dejstvo na masu ploda i sam prinos. Naime, rezidba korijena ne daje jednake rezultate u svim godinama. U principu, rezidbu korijena dobro je sprovesti u godinama niže rodnosti.

Nepravilno sprovedena rezidba korijena (sprovedena u pogrešno vrijeme ili prejako) može imati za posljedicu preveliko smanjenje volumena korijena, a time i previše smanjen rast, veliki udio manjih plodova, a može prouzrokovati i jaku mrežavost plodova. U sušnim godinama moguć je i stres od suše. U svakom slučaju potrebna je konsultacija stručnjaka i oprez da ne bi došlo do neželjenih efekata.

Izvor: PSSS 

PROČITAJTE:

Rodne grančice koštičavog voća – Slikovit prikaz!

Vinograd – Bolesti vrebaju tokom zimskog mirovanja

Nesavjesne ne brinu čak ni VISOKE KAZNE: Zimski požari na jugu Srpske postali SVAKODNEVICA

Trebinjski vatrogasci juče su ugasili požar u rejonu Volujca, nekoliko kilometara od grada, gdje je gorjela trava i nisko rastinje.

Manji požari na području Trebinja u zimskim mjesecima su skoro svakodnevnica, u januaru ih je bilo skoro 60, a uzrok, je uglavnom, ljudski faktor.

 

 

 

Iz PU Trebinje pozvali su građane da prilikom paljenja vatre na otvorenom obrate pažnju na okolinu, vode računa o vremenskim prilikama i drugim okolnostima koje mogu uticati na širenje vatre, te da vatru ne ostavljaju bez nadzora.

Podsjećaju da Zakon o zaštiti od požara, koji je stupio na snagu u novembru 2019. godine, kao jednu od mjera zaštite od požara zabranjuje paljenje korova i drugog poljoprivrednog otpada bez prethodnog obavještavanja vatrogasnih jedinica.

Po ovom zakonu, novčane kazne se kreću od 100 do hiljadu KM ukoliko se pali korov i drugi poljoprivredni otpad bez obavještavanja vatrogasaca i ukoliko se ne preduzmu potrebne mjere u cilju sprečavanja širenja vatre.

Izvor: SrpskaInfo

Kada možemo da očekujemo ozbiljnije alergijske reakcije

Proljeće će, po svemu sudeći, ove godine stići ranije, pa se tako već u martu očekuju i prvi problemi građana koji imaju alergijske reakcije.

Stručnjaci poručuju da je najbolje da se građani jave ljekaru najmanje nedelju dana pre nego što nastupi sezona cvjetanja, kako bi na vrijeme uzeli terapiju.

Načelnica opšte službe Doma zdravlja „Stari grad“ Branka Lazić kaže da 10 odsto stanovništva pati od neke vrste alergije i da je najbolje rješenje da se prate uputstva ljekara.

– Kod novootkrivenih pacijenata terapija se svodi najčešće na tablete, ako pacijent nije ugrožen, dajemo antihistaminike i uvjek se trudimo da pacijente održavamo u dobrom stanju – rekla je Lazićeva za Tanjug.

Kako ističe, simptomi najčešće počinju s jakom sekrecijom iz nosa, crvenilom očnih sluznica, elementima alergijske astme i simptomi se ne smiruju dok se ne primjeni određena terapija.

– Prije nego što nastupi sezona cvjetanja za utvrđeni alergen, najmanje nedelju dana ranije je potrebno početi s primenom terapije i čim se izađe iz sezone alergija, pravi se ispitivanje i održava se kontrola – rekla je Lazićeva.

Prema njenim rečima, statistika pokazuje da nisu retke situacije da pacijenti koji imaju alergiju na jedan alergen, dobiju reakciju i na neki drugi.

– Kod svih sumnjivih pacijenata, u takvim situacijama produžava se terapija do kraja septembra, kada se i završava sezona ambrozije – dodala je Lazićeva.

Narednih 20 dana biće promenljivo vrijeme, uz smjenu toplijih i hladnijih dana, poručuju iz RHZS-a.

Mljekari iz BiH ciljaju izazovno tržište Rusije

Veliko tržište Rusije izazovno je za proizvođače mlijeka u BiH i izvoz mlijeka na tamošnje tržište bio bi značajan za sve u lancu proizvodnje i prerade mlijeka, ali je neophodan dogovor na međudržavnom nivou između ove dvije zemlje, potvrdili su za „Nezavisne“ proizvođači mlijeka.

U kompaniji „Mlijekoprodukt“ su rekli da je tržište Rusije veoma izazovno za sve proizvođače iz BiH, te da svi oni sa dovoljno velikim kapacitetima svakako treba to da iskoriste.

„Mi raspolažemo potrebnim kapacitetima za izvoz mlijeka u Rusiju. Podržavamo napore Vlade RS o ponovnom pokretanju teme izvoza u Rusku Federaciju“, kazali su u ovoj kompaniji.

Dodali su dа „Mlijekoprodukt“ svoje proizvode već plasira na okolna tržišta i tržište EU, te da izvoz čini preko 48 odsto poslovanja ove kompanije.

„Ulaskom na tako veliko tržište kao što je rusko dodatno bismo podigli poslovanje kako naše kompanije, tako i čitave ekonomije u BiH“, istakli su u „Mlijekoproduktu“.

Uredbe i zakoni Ruske Federacije, prema njihovim riječima, jedni su od najrigoroznijih, a u mnogim segmentima zahtjevniji su od uredbi nekih zemalja EU.

Napominju da bi otvaranje ruskog tržišta bilo od velikog značaja za sve u lancu proizvodnje i prerade mlijeka, počevši od primarnih proizvođača, farmera, pa do svih koji se bave preradom mlijeka.

Adin Fakić, direktor kompanije „Milkos“ iz Sarajeva, rekao je da je BiH relativno mali proizvođač mlijeka, te da je svako novo tržište značajno zbog nepostojanja sigurnosti za proizvođače da će svaki litar mlijeka biti otkupljen.

„Smatram da BiH ne koristi svoje kapacitete i potencijale. Prije svega ne koristimo potencijale naših odnosa sa Rusijom i Turskom. Uradili smo veliki iskorak i možemo slobodno reći da smo po tehničko-tehnološkoj i stručnoj opremi na nivou mljekara u EU„, rekao je Fakić.

Dodao je da je povratak na EU tržište trajao dugo, te da se BiH tamo nije vratila ni sa 10 odsto kapaciteta koje je izvozila prije nego što je Hrvatska ušla u EU.

„BiH ima ugovor o slobodnoj trgovini sa Turskom, a izvozi samo meso, ali i to je dokaz da se može uspjeti ukoliko postoji razumijevanje vlasti“, kazao je Fakić.

Dodao je da su ruski inspektori prije nekoliko godina obišli pojedine mljekare u BiH, među njima i „Milkos“, te da su utvrdili da tehničko-tehnološka opremljenost zadovoljava njihove kriterije.

„Propisi ruskih inspektora se znatno razlikuju od onih u EU, a njihov pristup kontroli je najsličniji onom koji je imala bivša Jugoslavija. Oni, za razliku od EU koja preferira princip samokontrole i vlastite odgovornosti za sve što radite, smatraju da su za to odgovornije nadležne institucije i veterinarske inspekcije“, objasnio je Fakić.

Istakao je da bez dogovora na međudržavnom nivou, te ostvarivanja saradnje i potpisivanja ugovora o slobodnoj trgovini nema ni izvoza na ovo tržište.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mljekara RS, ipak nije optimističan kad je riječ o izvozu u Rusiju, jer, kako kaže, ovo tržište je prilično daleko od BiH, što može predstavljati problem za prevoz mlijeka.

„Izvoz mlijeka u Rusiju je interesantan posebno za zemlju koja je mala kao BiH, ali pitanje je isplativosti izvoza mlijeka u Rusiju. Zašto kod nas nema mlijeka iz SAD – pa zato što je to daleko. Mlijeko je teško prevesti na tako veliku udaljenost, drugačije bi bilo da izvozimo proizvode na bazi mlijeka, kao što su sirevi“, rekao je Usorac.

Dodao je da u RS ima sve manje proizvođača mlijeka te da je trenutno aktivno manje od 4.000 farmera, a nekada ih je bilo više od 17.000.

„Velika je razlika premija za mlijeko u BiH. Na primjer, u RS je 25 feninga po litri, dok je u Unsko-sanskom kantonu 42 feninga. Različitim podsticajima, uslovima privređivanja i nedostatkom radne snage se vodi ka gašenju proizvodnje mlijeka“, kazao je Usorac.

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, krajem prošlog mjeseca je održao sastanak sa Petrom Ivancovom, ambasadorom Rusije u BiH, i tom prilikom je bilo riječi i o izvozu proizvoda životinjskog porijekla, prije svega mesa i mlijeka iz BiH u Rusiju.

Košarac je tada rekao da podržava ponovni dolazak inspektora ruske Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor u BiH, koji bi trebalo da na terenu izvrše pregled objekata i farmi u cilju odobravanja izvoza proizvoda životinjskog porijekla u Rusiju.

Zaključak sastanka je da je značajno što prije finalizovati i aktivirati niz bilateralnih dokumenata i memoranduma između dvije zemlje, s fokusom na one koji regulišu oblast slobodne trgovine, turizma, te zajedničkog nastupa na trećim tržištima.

Izvor