недеља, август 24, 2025
Naslovnica Blog Stranica 386

Kada je pravo vrijeme za SADNJU ŠLJIVE i kako se ona obavlja?

U našoj  zemlji nalazimo šljive na veoma različitom zemljištu i geološkom supstratu. Klima je presudna za uspješnu kulturu šljiva. Gdje postoje povoljni klimatski uslovi za šljivu, nalazimo dobra i rodna stabla šljiva na zemljištima različitog granulometričkog sastava.

Jesenja sadnja i podizanje zasada šljive ali i drugih voćki je prema mišljenju stručnjaka bolja opcija nego sadnja u proljeće. Jesenja, ali i zimska sadnja su bolje od proljetne jer što su sadnice ranije posađene, imaju snažniji vegetativni rast podzemnih i nadzemnih organa, kako na početku vegetacije tako i tokom cijele godine.

Prije sadnje bitno je pripremiti teren – pokrčiti prethodnu vegetaciju, poravnati teren ako je potrebno, obaviti duboko oranje ili rigolanje te poravnavanje površine i obilježavanje sadnih mjesta.

Prije nego što voćne sadnice šljive ubacite u zemlju ključno je da znate koliki razmak treba da bude između njih u redu, ali i koliko je rastojanje između redova.

  • Međuredni razmak: 4-5 m
  • Razmak u redu: 4 m

Nakon razmjeravanja i markiranja sadnog mjesta potrebno je da se do svakog sadnog mjesta donese predviđena količina stajskog i mineralnog đubriva.

sadnja voća Osim ovog za sadnju je potrebno pripremiti alat, burad ili kofe za pripremanje kaše za kvašenje korijena, a često je potrebno obezbediti i vodu za navodnjavanje nakon sadnje. Na nerigolovanim površinama kopaju se veće rupe prečnika 1 do 1,5 m, a dubine 0,6 do 0,7 m. Najbolje je rupe kopati mjesec ili dva prije sadnje. Na rigolovanim površinama kopaju se rupe dubine i širine 40 do 50 cm. Rupe se kopaju uvijek u pravcu reda i uvijek sa iste strane markera (kočića). Na samoj parceli vrši se pregled sadnica, rezidba korijena i tretiranje korijena sa kašom od gline i goveđe balege razblažene sa vodom. Slomljeni i oštećeni korijeni se uklanjaju do zdravog mjesta, a zatim se svi skraćuju na oko 30 cm od korijenovog vrata. Ovako pripremljena sadnica se nosi do sadnog mjesta i sadi.

Savjeti za pravilno orezivanje šljive

Đubrenje prije sadnje

Pri sadnji se obavezno daje određena količina organskih (stajnjah, humus i sl.) i mineralnih đubriva (NPK). Ova đubriva data u rupe u toku sadnje pozitivno utiču na razvoj mladih stabala. Davanje đubriva u rupe preporučuje se bez obzira na količinu đubriva datu u toku pripreme.

Kao orijentacija može poslužiti podatak da za jednu rupu treba obezbijediti:

  • 10kg dobro zrelog stajnjaka ili 3-5 litara humusa ili glistenjaka
  • 150-200g složenog mineralnog đubriva sa većim sadržajem fosfora i kalijuma (npr. NPK 8:16:24)

Potrebno je predviđene količine organskog i mineralnog đubriva dobro izmješati sa zemljom rahlog površinskog sloja i sa njom popuniti 2/3 rupe. Ostatak rupe se popuni slojem čiste zemlje.

Na ovako napravljenu humku postavlja se korijen sadnice, koji se prekriva ostatkom čistog zemljišta, a zatim se laganim potresanjem sadnice i pritiskom noge uspostavlja dobar kontakt korijena sadnice sa zemljom.

Zalivanje

Poželjno je da se zasađena sadnica dobro zalije vodom, posebno ako se sadnja obavlja u proljeće.

 

NAPRAVITE SAVRŠEN KISELI KUPUS RIBANAC U TEGLI

Pored kiselog kupusa i ribanac je nezaobilazan u srpskoj zimnici.

Ukoliko živite u stanu, a nemate podrum ili ostavu gdje biste odložili bure sa kiselim kupusom, predlažemo vam da napravite ribanac u tegli. Brže je, jednostavnije, i teglu možete čuvati u frižideru ili na terasi tokom zime.

Sastojci:
  • 1-2 glavice kupusa (zavisno koliko želite ribanca)
  • so
  • 2-3 tegle
Priprema:
Kupus izrendajte i posolite. Na 1 kg kupusa 1 puna supena kašika soli. Promješajte rukama. Prekrijte krpom i ostavite da odstoji oko 2 sata da poprimi slanoću. Ukoliko nije dovoljno slano posolite. Punite tegle. Rukom slobodno gnječite kako bi više stalo. Kupus će otpustiti vodu, međutim ukoliko ne otpusti dovoljno dodajte malo u tegle. Tegle nemojte zatvarati prvih 7 dana dok se ne završi vrenje. Zatim stavite poklopce i odložite, piše stvarukusa.rs

Brašno od kestena – Hit među pobornicima zdrave ishrane

Kesten je jedan od najljepših plodova koje nam jesen daruje. Svima je dobro poznat njegov primamljivi miris, dok se peče na vatri, tokom hladnih jesenjih večeri. Ali, da li ste znali da od kestena možete napraviti brašno, i na taj način obogatiti svoju ishranu ovom zdravom namirnicom? Vjerovali ili ne, priprema kestenovog brašna je vrlo laka. 

Brašno od kestena, iako ne toliko poznato, ima dugačku istoriju. U Sjevernoj Americi Indijanci su često i rado koristili kesten u različitim oblicima, pa i ovom. U Evropi je izašlo „na loš glas“, jer se smatralo da je to sirotinjska hrana. Razlog za to nije bio loš ukus (upravo suprotno, ukus je odličan), već činjenica da zbog nedostatka glutena, tjesto kom je osnova kesten ne kvasa, pa su peciva tvrda, ravna i zbijena.

Pročitajte: Kestenov med – antioksidans, spašava imunitet i bolji je od paste za zube

Sa povišenom sviješću u vezi zdrave ishrane, potražnja za kestenom raste. Sjajni, smeđi plodovi sadrže veoma malo prostih, i puno složenih ugljenih hidrata, pa brzo izazivaju osjećaj sitosti, što je poželjno kada je u pitanju kontrola tjelesne težine. Osim toga, ne podižu naglo šećer u krvi, što ih čini pogodnim za ljude sa poremećajem metabolizma šećera (dijabetis i insulinska rezistencija). Kao što smo već pomenuli, kesten ne sadrži gluten, pa ga slobodno mogu koristiti i ljudi oboljeli od celijakije. Blagotvora uticaj na nervni i probavni sistem, regulacija krvnog pritiska i anemije, samo su još neki od brojnih benefita ovih jesenjih plodova.

A proces spravljanja brašna, naravno, počinje od kupovine. Birajte krupne i zdrave, sjajne plodove, bez oštećenja i rupica na ljusci. Ukoliko vam ipak promakne neki takav, čim primijetite, uklonite ga.

Operite kestenje, pa na svakom zasijecite krst oštrim nožem. To će spriječiti da pri prečenju ljuska eksplodira. Ubacite ih u rernu, pa ostavite pola sata, na 180-200 stepeni. Primijetićete kako se ljuska odvaja od ploda na zasječenom mjestu.

Dok su još topli, ogulite plodove i presjecite popola, da bi ubrzali proces sušenja. Ukoliko posjedujete dehidrator, sušite 12-24h, ali ukoliko nemate ovaj uređaj u domaćinstvu, bez brige – poslužiće i rerna. Poređajte plodove na papir za pečenje, pa ostavite da se suše par sati na jako niskoj temperaturi. Znaćete da je sušenje gotovo kada kesten postane toliko tvrd, da ne možete rukom da ga prepolovite. Za kraj, sameljite brašno koristeći mlin za kafu ili začine, eventualno blender.

Kestenovo brašno se na hladnom može čuvati do šest mjeseci.

Krajem oktobra se sadi MATIČNJAK – Savjeti za uzgoj

Prijatan miris koji podsjeća na aromu limuna i bogatstvo cvjetnog nektara odlikuju višegodišnju biljku matičnjak. Matičnjak je upravo ime dobio od riječi melissa što znači med. Ova biljka koja dostiže visinu od 60 do 80 centimetara ima dobro poznata ljekovita svojstva, od kojih se svakako ističu smanjenje napetosti i nesanice, kao i poboljšanje varenja. Krajem ovog mjeseca ili početkom narednog u svojoj bašti možete posaditi matičnjak.

Ova biljka ima i brojne druge benefite, naročito za organske proizvođače. Naime, sadnjom matičnjaka uz kupusnjače uticaćete na sprečavanje napada štetočina koje ih desetkuju. Ova biljka, koja vodi porijeklo sa istočne obale Sredozemlja, koristan je stanovnik voćnjaka jer jača otpornost biljaka, a naročito ga je preporučljivo saditi pored breskve jer sprečava najveći problem u uzgoju te kulture – kovrdžanje lista.

U nastavku slede informacije koje su neophodne za uzgoj matičnjaka.

Pročitajte: Matičnjak – Razmnožavanje i mjere njege

Zemljište za sadnju matičnjaka

Zemljište prije svega treba da bude rastresito i bez korova. Ovo se postiže jesenjom obradom zemljišta koju treba izvršiti što prije moguće i to na dubinu od 30 do 35 centimetara. Prilikom jesenje obrade zemljišta potrebno je unijeti zgoreli stajnjak u količini od 25 tona po hektaru. Naročito je važno obaviti ovaj korak – jesenju obradu zemljišta, tamo gdje padavine dostižu manje od 600 mm.

Topla preporuka je da se za sadnju matičnjaka biraju plodne gajnjače, aluvijalni nanosi i naravno černozem. Izbjegavajte vodonepropustiva zemljišta i monokulturu – nemojte ga saditi na istoj parceli u periodu od najmanje četiri godine. Najbolji predusjevi matičnjaku su upravo okopavine koje su đubrene stajnjakom.

Sadnja matičnjaka

Ovu višegodišnju biljku, koja na istoj parceli opstaje do osam godina, sadite na međuredni razmak od 50 centimetara dok je razmak u redu 25 (zbog bujnosti biljke matičnjaka). Ako je površina na kojoj sadite matičnjak mala to možete učiniti ručno, dok za veće površine može poslužiti sadilica za povrće. Za površinu od jednog hektara potrebno je 60 000 sadnica matičnjaka. Sadnice za jesenju sadnju se inače proizvode u hladnim lejama.

Pročitajte: Čaj od matičnjaka – prirodno sredstvo za smirenje i dobar san

Zalivanje matičnjaka i temperaturni uslovi

U uzgoju matičnjaka potrebne količine vode mu morate obezbijediti naročito prije samog cvjetanja. Prvo navodnjavanje trebate obaviti nakon što posadite rasad, drugo tri nedjelje nakon toga, a naredno pred samo cvjetanje. Potrebno je da PVK uvijek iznosi 70 posto.

Iako je ova biljka ljubitelj sunčeve svjetlosti i toplote, ona može podnijeti i nisku temperaturu. Ako ima snježnog pokrivača nema razloga za brigu, matičnjak će izdržati -25 stepeni, dok zimske mjesece bez snijega ne toleriše tako dobro, može se usporiti njegov rast i sinteza eteričnih ulja.

Okopavanje matičnjaka

Zbog velikog prisustva korova na parcelama pod matičnjakom neophodno je izvršiti tri međuredna okopavanja: Prvo, čim uočite korovske biljke, drugo dvije do tri nedjelje nakon toga i treće pred samu berbu matičnjaka.

Korijen jedne biljke pomaže kod izbacivanja šlajma

Ovaj napitak bi trebali piti i pušači i nepušači kako bi izbacili toksine iz pluća.

Prirodan napitak koji će vam pomoći da izbacite uporan šlajm. Svi sastojci su dobro poznati po antiupalnim i antibakterijskim dejstvima.

Uporan kašalj karakterističan je simptom bakterijskih ili virusnih infekcija disajnih organa, koje prati i gusti sekret u grlu, sinusima i plućima, koji je zalijepljen za zidove naših bronhija pa se vrlo teško izbacuje.

Napitak na bazi bijelog sljeza

Čaj od belog sljeza za izbacivanje šlajma kod odraslih

Prelijiti kašiku usitnjenog korijena bijelog sljeza sa 2 dl hladne vode i ostaviti poklopljeno da odstoji 6 do 8 sati, a zatim procijediti i piti u manjim gutljajima. Ovako pripremljen čaj za iskašljavanje šlajma, pijte do dva puta dnevno i to bez šećera i rezultati neće izostati.

Bijeli sljez, žalfija i lan za izbacivanje šlajma kod djece

Pomiješati po kašiku korijena bijelog sljeza, kašiku lanenog sjemena i kašiku suve žalfije. Sipati 2,5 decilitra vode u šerpu, pa dodati 100 g žutog šećera. Kada se šećer otopi, dodati mješavinu biljaka i jedan limun dobro opran i sječen na kriške. Kuvati na umjerenoj temperaturi 15 minuta, a zatim skloniti sa vatre i procijediti. Uzimati kašičicu sirupa 4 puta na dan sve dok se ne osjeti poboljšanje. Sirup za iskašljavanje šlajma je najbolje čuvati u frižideru.

Tri cvijeta koja će preživjeti i najveći mraz na terasi

Došlo je vrijeme kad treba razmišljati o tome koju biljku ili cvijet da posadite za naredno godišnje doba.

Slijede minusi, hladna jutra i noći, a uz sve to čeka nas i vjetar, kiša te, verujemo, ubrzo i snijeg. Osim vještačkog cvijeća, koje će biti isto u svako doba godine, na izbor imate i nekoliko vrsta koje jako dobro podnose hladnoću i idealne su za vaše balkone.

Iako cvijeće za zimu možete pronaći i u mnogim prodavnicama, valja se zaputiti i na pijacu ili u cvjećaru gdje upravo sada sve vrvi od prelijepog jesenskog cvijeća u raznim bojama – ljubičasta, pink, bijela, žuta itd.

Vrijesak

Vrijesak je nazvan i kraljem zime. Ova divna biljka jako dobro podnosi niske zimske temperature i mraz, nije zahtijevna za održavanje, a upravo temperature od 5-15 °C biće idealne za njen rast. Vrijesak kao dekorativno cvijeće odlično će izgledati na svakom balkonu zbog svoje prelijepe boje pa tako možete birati između bijele, rozikaste, ljubičaste ili crvene, a svaka će na svoj način uljepšati bilo koji prostor. Kada kažemo da nije zahtijevna za održavanje to znači da je zalivanje dovoljno samo jednom u nedjelju dana. Pripazite samo da saksija ili tegla u koju ju stavljate imate rupice na dnu za što bolju drenažu. I za kraj, priuštiva je te se može pronaći i za vrlo nisku cijenu.

VRIJESAK
Vrijesak

Gailardija

Biljka poznata i kao kokarda. Radi se o višegodišnjoj biljci koja raste u različitim bojama. Svojim šarenim cvjetovima, posebno kombinacijom crvene i žute, kao i mirisom uvijek je primijećena. Jednostavno se uzgaja, kako u dvorištu, tako i u saksijama kao biljka za balkon. Otporna je i može podnijeti mnoge vremenske uslove te dobro podnosi mraz i zimu.

GAILARDIJA
Gailardija

Dan i noć

Dan i noć je cvijeće kojim jednostavno ne možete pogriješiti. Vrlo otporno, zanimljivo, prelijepih boja – spada među najpopularnije vrtno i balkonsko cvijeće. Zanimljivo je takođe da ova biljka ne podnosi velike vrućine pa je time idealna za godišnje doba poput jeseni i zime, a možete je pronaći u raznim bojama – od plave, narandžaste, crvene, žute, bijele. Postoji više sorti, kao i kombinacija boja ovog predivnog cvijeta. Može podnijeti temperature do -23 °C, zato budite sigurni da će cijelu zimu krasiti vaš balkon svojim divnim bojama.

Dan i noć
Foto: AgroSavjet/Dan i noć

Bez ikakve hemije, pravi domaćinski – Džem od jabuka

Napravite jedan od najboljih domaćih džemova, a to je upravo ovaj od jabuke. Stari i provjereni recept naših baka za domaći džem od jabuka.

Kada su napolju hladni dani, napravite palačinke i namažite na njih ovaj fantastični namaz. Možete ga jesti i za doručak ili večeru sa parčetom hljeba, isto je ukus odličan. Lako i jednostavno se pravi, bez hemije, samo se skuvajte jabuke i izblendiraju. Ako niste nikada pravili džem, onda je pravo vrijeme da naučite.

Pročitajte: Jedostavan, starinski recept za DŽEM OD DRENJINA

Sastojci:

4 kg jabuka
oko 400 ml vode
oko 1,5 kg šećera
malo cimeta ili vanilin šećer (po želji)

Priprema:

Očistite jabuke i isijecite na kockice. Sipajte u šerpu i dodajte vodu, pa kuvajte na umjerenoj temperaturi dok tečnost malo ne uvri, a jabuke omekšaju. Izgnječite ih i malo štapnim mikeserom izblendirajte. Sipajte i šećer (može i više, u zavisnosti od kiselosti jabuka), pa kuvajte uz konstantno miješanje dok se ne zgusne. Dodajte cimet ili vanilin šećer ako želite. Sipajte topao džem u tople tegle.

Detalje pripreme pogledajte u videu:

Vodič za zamrzavanje voća

Iskoristite obilje malina, kupina, bresaka, krušaka i drugog sezonskog voća, s tržnica ili iz vlastitog vrta i uljepšajte nadolazeće hladnije dane. Zamrznuto voće koristite za pripremu smoothieja, voćnih umaka, kolača ili sladoleda – kad god se zaželite ukusa ljeta.

Kako biste maksimalno iskoristili potencijal ovog jednostavnog i učinkovitog načina čuvanja hrane, obratite pažnju na pravila zamrzavanja:

1. Zamrznite dok je svježe

Što svježije, to bolje! Što je svježije prilikom zamrzavanja, voće će biti u najboljem mogućem stanju nakon što ga odmrznete.

2. Dobro osušite

Operite voće prije zamrzavanja, no pripazite da se dobro osuši, čime ćete izbjeći da voće „ozebe“. Prvo ostavite da se ocijedi, pa poslažite na ubrus. Mnogi smatraju kako ne treba ispirati voće prije zamrzavanja, nećete pogriješiti ako ga lagano isperete hladnom vodom u cjedilu – dokle god ga dobro osušite. Odstranite oštećene bobice, listiće i druge nečistoće.

3. Manje porcije prema namjeni

Rasporedite ga u manje količine, jer čak i ako nemate velike količine voća, vjerojatno nećete sve iskoristiti odjednom.

Priredite, primjerice šalicu bobičastog voća, količinu idealnu za pripremu smoothieja. Jabuke naribajte i imate spreman nadjev za pitu, šljive očistite od koštica i iskoristite za pripremu knedli.

Isplanirajte što sve možete pripremiti i prema tome pakirajte.

Ovo su najzdravije zamrznute namirnice

4. Izbjegnite „raspadanje“ voća

Sadržaj vode u voću uzrok je kašaste teksture koju voće ponekad ima nakon odmrzavanja. Minimizirajte je zamrzavanjem voća u što kraćem roku i na nižim temperaturama, koje stvaraju manje kristale vode odgovorne za kašastost. Ako ćete jesti voće, probajte ga dok se još nije u potpunosti odledilo. Ili dok je još zaleđeno, za što preporučamo zamrznuti bobice grožđa – dobit ćete ukusnu i zdravu grickalicu.

5. Oprezno s nježnijim voćem

Bobičasto voće idealno je za zamrzavanje, no zbog nježne teksture, može izgubiti oblik i pustiti sok. Sačuvajte ga tako što ih prvo zamrznite poslagane na foliji ili papiru za pečenje, a kasnije ih prebacite u vrećicu. Također, nikada nemojte pretrpati vrećicu. Radije ostavite malo prostora, jer je voće sadrži vodu, pa je moguće da tokom zamrzavanja malo „naraste“.

6. Narežite, pirjajte, zašećerite

Bobice možete zamrzavati cijele, a veće voće narezati na komade. Po želji voće posipajte šećerom i pustite da odstoji oko 15 minuta prije zamrzavanja. Voće koje lako potamni, breskve, nektarine, jabuke i marelice posipajte otopinom vode i limunske kiseline. Možete ih kratko blanširati, u malo limunova soka i šećera te zamrznuti zajedno sa sokom koji puste. Ili preliti sirupom od prokuhane zašećerene vode u koju ste dodali limunov sok i preliveno zamrznuti.

7. Ne zamrzavajte već odmrznuto

Prednost zamrzavanja u manjim paketićima jest u iskorištavanju cijele količine spremljenog voća, kako ne biste bacali ono što ne upotrijebite. Jednom odmrznuto voće nikada nemojte ponovno zamrzavati, osim ako ga niste termički obradili.

8.Označite

Zahvaljivat ćete sami sebi jednom kad posegnete za zamrznutim paketićima. Posebno ako zamrzavate više vrsta voća! Označite koje je voće u kojoj vrećici, njegovu količinu, kao i datum.

9. Dobro zatvorite

Pripazite da vrećica ne propušta zrak, jer to može utjecati na primjenu boje i okusa. Koristite vrećice namijenjene zamrzavanju i dobro istisnite sav zrak prilikom zamrzavanja i pripazite da poklopci dobro prianjanju.

10. Pripremite zamrzivač

Zamrzavanje će biti učinkovitije uklonite suvišan led iz zamrzivača. Stavljajte na najhladnije mjesto u hladnjaku i pritom izbjegavajte gomilanje na već zamrznute paketiće. Pokušajte izbjeći da se međusobno dodiruju.

Iskoristite što priroda nudi i uživajte u njenim plodovima tokom čitave godine!

Smokve dvorotke – Donose plodove duži period

Smokve se često nazivaju i rajskim voćem Mediterana budući da obiluju vitaminima, antioksidantima i fitonutrijentima.

U dvorištu je poželjno imati smokve dvorotke koje donose plodove duži period. Kod dvorotkih smokava najčešće je prvi rod veći i važniji.

Neke od najpoznatijih sorti smokvi dvorotki su: petrovača bijela, vodenjača i bjelica (dvorotke bjelice) te zlatulja, žentile i petrovača crna (dvorotka crnica).

Petrovača bijela pripada bijelim dvorotkama. Prvi rod dozrijeva do 25. jun, dok drugi dozrijeva od 15. avgusta 15. oktobra.

SMOKVA PETROVAČA – Najranija sorta, krupnih plodova

Bjelica pripada bijelim dvorotkama. Prvi rod nije obilan i dozrijeva sredinom jula, dok drugi rod dozrijeva od 15. avgusta do 15. oktobra i obilat je.

Petrovača crna pripada crnim dvorotkama. Prvi rod dozrijeva polovinom jun, dok drugi dozrijeva početkom septebra.

Voćnjak bez plodova – Zašto?

Pa doista smo mi narod nestrpljivaca. Posadili smo nekoliko voćaka na okućnici i gle čuda: voćke rastu tri godine, a na njima nikako da se zametnu plodovi.

A kako bi se to slatko reklo-šta nam podvališe? Ali, šta nam u tom pogledu kaže struka. Kaže da postoji više razloga zašto voćke bujno rastu, a malo ili nikako ne rode. Jer potrebno je znati da svaka voćka prolazi kroz različite faze razvoja. Tako, mlada i tek posađena voćka treba se prvo ukorijeniti, što je i razumljivo. A za ukorjenjavanje joj je potrebno minimalno godinu dana.

Dakle, ako voćka prve godine nakon sadnje potjera malo kratkih izboja, nije ništa kritično jer prvenstveno mora formirati korijenovu mrežu, što pak mi ne vidimo. E, tek u drugoj godini nakon sadnje počinje intenzivniji rast izboja jer voćka ulazi u vegetativnu fazu. Međutim, to ne mora značiti da će odmah biti i plodova, jer generativna faza razvoja voćke dolazi tek nakon nekoliko godina od sadnje.

Istina je da pojedine voćke odmah u drugoj godini formiraju određeni broj plodova. Primjerice, jabuke na slabo bujnim podloga tipa MM 9 mogu već druge godine “ometnuti” nekoliko plodova.

Međutim, treba znati kako i kod tih voćaka puna rodnost dolazi tek pete godine nakon sadnje. Znači da od vrste voćke, sorte, njene podloge, količine dostupnih hranjiva i drugih čimbenika ovisi koliko će trajati ranije navedena vegetativna faza. S druge strane, treba znati da je većina voćaka stranooplodna, što znači da uz sebe trebaju imati i sortu oprašivača. Tako ukoliko imamo već formiranu voćku koja redovno i obilno cvjeta, a malo rodi, znajmo da joj treba i odgovarajući oprašivač. Uz to trebamo poznavati i tehniku rezidbe ali i osnove gnojidbe voćaka.

Ovo su GRANE koje treba OREZATI prilikom orezivanja VOĆAKA!