Naslovnica Blog Stranica 386

Čišćenje i dezinfekcija plastenika prije sjetve i sađenja biljaka

Dezinfekcija plastenika je uslov za dobre rezultate u berbi. Osim plastenika potrebna je i dezinfekcija zemljišta u kojem ćete gajiti biljke. Plavi kamen, sumporne trake, vodena para.

Kako bi se obezbijedio dobar rod ili proizvodnja kvalitetnog rasada u plasteniku, potrebno je da se redovno održava higijena plastenika, a nakon svakog ciklusa proizvodnje, plastenik je potrebno očistiti i dezinfikovati.

Obično se dezinfekcija obavlja tokom jeseni ili u rano proljeće.

U plastenicima i drugim zatvorenim uslovima stvaramo optimalne uslove za razvoj biljaka, ali istovremeno visoka temperatura i vlažnost omogućavaju razvoj prouzrokovača oboljenja i nesmetan razvoj štetočina, koji mogu u potpunosti da unište naš rad. Zbog toga je potrebno posvetiti veliku pažnju plasteniku, opremi u plasteniku, zemljištu i oruđu koje koristima za rad u plasteniku.

Pročitajte: Uklanjanje biljnih ostataka iz zatvorenog prostora

Nakon svakog proizvodnog ciklusa važno je ukloniti biljne ostatke iz plastenika i plastenik dobro očistiti. Uklonjene biljne ostatke možemo kompostirati i na taj način dobiti đubrivo za sljedeće sezone, ukoliko biljke nisu bile izložene jakoj zarazi ili napadu štetočina. Uklanjaju se stabljike i lišće, konopci za vezanje, crijeva za zalivanje u zavisnosti od tipa sistema. Okviri i folije se čiste, a način čišćenja zavisi od kojeg materijala su izrađeni. Pranje se može obaviti toplom vodom ili vodom sa sodom bikarbonom.

Pranje plastenika obaviti sa mekim spužvama, jutom ili četkama.

Vrlo je važna i dezinfekcija zemljišta u plasteniku. Kod proizvodnje povrća u plastenicima potrebno je poštovati plodored, kako ne bi došlo do nagomilavanja štetočina i prouzrokovača oboljenja. Zbog toga se može iskoristiti pažljivo planiranje rotacije usjeva u nekoliko plastenika, što zavisi od broja plastenika.

U malim plastenicima moguće je krajem zime, kada se snijeg počne topiti, unijeti sneg u plastenik. On će sniziti temperaturu zemljišta u plasteniku, snabdjeti ga sa dovoljno vlage i negativno djelovati na većinu prouzrokovača oboljenja i štetočina. Snijeg koji se unosi u plastenik bi trebalo da bude čist.

Pročitajte: Ako ŽELITE da se bavite PLASTENIČKOM proizvodnjom, OVO MORATE ZNATI!

Zemljište se može dezinfikovati zalivanjem vrelom vodom, pomoću sunčeve svjetlosti ili dejstvom pare. Kod sterilizacije parom zemljište se zagrijava tokom pola sata na temperaturu od 70ºC. Polietilenskim folijama se prekriva, one upijaju sunčevu svjetlost i zagrijavaju zemljište.

Unutrašnjost plastenika se može dezinfikovati sumporom ili plavim kamenom (bakar sulfatom).

Dezinfekcija sumporom

Kod dezinfekcije sumporom za dezinfekciju 1m³ potrebno je utrošiti 10g do 20g sumpora, maksimalno 30g. Sagorijevanjem sumpora nastaje sumpordioksid. Ovaj postupak se sprovodi pri temperaturi vazduha iznad 12ºC.

Dezinfekcija sumporom se obavlja tokom 24 h, to je minimalan period dezinfekcije, i u tom periodu se ne ulazi u plastenik. Proizvođači plastenik ostavljaju četiri do pet dana zatvoren i tek nakon toga otvaraju plastenik da se prozrači.

Kada se sumporne trake zapale, potrebno je brzo napustiti plastenik i dobro ga zatvoriti. Na plasteniku je potrebno zatvoriti sve otvore. Kod rukovanja sumpordioksidom potrebno je da se zaštitite, a dezinfekcija se vrši tokom jeseni ili zime, da ne bi došlo do neželjenih efekata na gajenim biljkama kod dezinfekcije tokom proljeća.

Pročitajte: Zimska proizvodnja povrća u plastenicima

Dezinfekcija plavim kamenom

Plavi kamen koristimo kod dezinfekcije drvene konstrukcije. Ne koristiti je za dezinfekciju armature od metala, pošto je nagriza. U 100 litara vode rastvori se 5 kg plavog kamena. Dezinfekcija se može vršiti i kalijum permanganatom.

Savjetodavac za zaštitu bilja Dipl.inž. Ružica Đukić

Kako postaviti žicu u mladom vinogradu?

Kako postaviti žicu – Novi zasadi vinograda zahtjevaju i odgovarajuću potporu. Postavlja se dilema – kako postaviti žicu (jednu ili dvije)? Maksimalno morate obratiti pažnju kod postavljanja žice na naslonima – postoje teorijska i praktična iskustva, a koja su uslovljena vinogradarskim rejonima.

Preporuka za Prokupac:

I sprat (odozdo na gore) – prva žica na 60 cm.

II sprat – na 90 cm jedna žica + 10cm druga paraleno na drugoj strani stuba,

III sprat – jedna žica na 130 cm +10 cm druga paralelno takođe na drugoj strani stuba.

Preporuka za Kaberne, Šardone, Merlo:

I sprat – (odozdo na gore) prva žica na 65-70 cm

II sprat – žica na 90 cm (npr. glava se veže na 70 cm, a lastari se vežu na drugoj 90cm pa se vrate na 70 cm i vežu)

III sprat – 115 cm jedna + 10 cm druga paralelno na drugoj strani stuba

IV sprat – jedna na 160 cm + 10 cm druga paralelna.

Mora se voditi računa da lastari počevši od drugog sprata budu postavljeni između paralelnih žica u tom spratu. Takođe bujnost se mora stabilizovati da bi dobili kvalitet. Što se tiče vinove loze oko okućnica tu se može postaviti i po jedna žica po spratu – jer pretpostavljam da je to samo par čokota.

Kako postaviti žicu u mladom vinogradu?

Žica kao naslon može biti od različitog materija: pocinkovana žica, žica od plastike, žica od aluminijuma i drugih legura. Najčešće je u upotrebi pocinkovana žica.

Prečnik žice zavisi od njene funkcije u špaliru i kreće se u granicama:

– za žice u špaliru za koje se privezuju krakovi kordunice, prečnik se kreće od 3,1 do 3,8 mm.
– za žice u špaliru za koje se vezuju lukovi, prečnik se kreće od  2,4 – 2,8mm.
– za žice za koje se privezuju lastari, prečnik se kreće od 2,0 – 2,4 mm.
– žice koje se upotrebljavaju za lengerisanje čeonih stubova imaju prečnik od 4 -5 mm.

Sorte kao što su Kaberne Sovinjon i Merlo su bujne sorte i zahtjevaju mješovitu ili dugu rezidbu, tj. lukovi se režu na 10-12 okaca.

Od visokih uzgojnih oblika na kojima se primjenjuje mješovita ili duga rezidba mogu se odabrati: Mozerova kordunica, Silvo kordunica, Kazanavljeva kordunica.

Silvo kordunica

Ona je visoka dvokraka kordunica, po obliku stabla i rasporedu čvorova slična Mozerovoj kordunici ali za razliku od nje u rodnim čvorovima se isključivo obavlja samo duga rezidba na lukove. Namijenjena je za gajenje vinskih i stonih sorti i za rejone u kojima se češće javljaju kasni proljećni mrazevi. Orezani lukovi u čvorovima ostavljaju se vertikalno dok prođe opasnost od kasnih mrazeva, a onda se savijaju i vezuju. Tako se pospješuje aktiviranje najnižih okaca na luku i razvoj lastara koji su pogodni za orezivanje lukova u narednoj godini.

Preporuka za Kaberne Sovinjon i Merlo

U drugoj godini i ne postoji neka rezidba već samo vezivanje i zalamanje lastara kao i ostavljanje planiranih okaca iz kojih će u trećoj godini izvesti lukove koje ćemo rezati na 10-12 okaca (duga rezidba u špalirskom uzgoju visokog stabla vinove loze takođe moramo ostaviti i po dva okca u osnovi luka za sljedeću godinu od kojih ćemo prvi dobro razvijeni lastar ostaviti. (U svakoj narednoj godini za novi luk se ostavlja prvi dobro razvijeni lastar pri osnovi prošlogodišnjeg luka.) Praktično ćemo tek u četvrtoj godini dobiti rod koji smo očekivali, a koji prati sve ono što smo prethodnih godina planirali i radili.

Takođe ću vam naglasiti da je prinos Kabernea od 6.000-12.000 kg/ha, a Merloa od 6.000-18.000 kg/ha. Ako idete na kvalitet ovih sorti ostavite po jedan luk po spratu i dobićete možda manje prinose po hektaru, ali svakako bogatije količinom šećera što će se odraziti na kvalitet vina.

Što se tiče Game Bojadisera ova sorta zahtjeva mešovitu rezidbu. Lukovi se režu na 8 okaca. Uzgojni oblici za srednje visoko i visoko stablo su Rojatska kordunica i Kazanavljeva kordunica.

Kako postaviti žicu u mladom vinogradu?

Savremena proizvodnja grožđa i proizvodnja kvalitetnih vina podrazumijevaju i kvalitetne sorte vinove loze, čije gajenje nije moguće bez naslona. Opredjeljenje za naslone u novom vinogradu podrazumijeva izbor naslona (kolje i žica) koji su prilagođeni ekonomskim mogućnostima, koji imaju dugi vijek trajanja, koji odgovaraju planiranom uzgojnom obliku čokota i lako se postavljaju i zamjenjuju.

Stubovi mogu biti od različitog materijala: drveta, metala, plastične mase i od betona. Betonski stubovi i pocinkovana žica u novije vrijeme upotrebljavaju se kod povišenih i visokih sistema gajenja u plantažnim vinogradima. Betonski stubovi koji se upotrebljavaju su pretežno od prenapregnutog betona, dužine od 2-3 m i prečnika 7 do 12 cm. Čeoni betonski stubovi su obično duži za 20-30 cm od unutrašnjih.

Ukoliko betonske stubove ili one od metala i plastične mase zamjenjuju drveni stubovi, onda oni treba da budu od bagrema, hrasta ili bora. Dužina tih stubova je od 2-3 m, a prečnik unutrašnjih 8-12 cm, čeonih 15-18 cm. Drveni stubovi moraju biti od osušenog drveta, a da bi se njihova trajnost povećala oni se impregniraju.

Impregnacija se može obaviti na više načina: nagorijevanjem, u plavom kamenu, u katranu, u sublimatu i sl. Oko 1/3 stuba, što čini deo koji se ugrađuje u zemlju i 20-30 cm iznad zemlje podvrgavaju se impregnaciji. Najslabiji vid impregnacije je nagorijevanje.

Najčešće se impregnacija obavlja 10% rastvorom plavog kamena ili katranom. Impregnacija plavim kamenom traje oko 10 dana, treba je izvesti  bar mjesec dana prije postavljanja stubova, dok impregnaciju katranom treba završiti najmanje 6 mjeseci prije postavljanja stubova.

Krajnje vrijeme za postavljanje naslona treba da bude na početku druge vegetacije.
Broj potrebnih stubova po jedinici površine zavisi od razmaka sadnje između redova i razmaka stubova u redu.

Za izračunavanje broja potrebnih stubova primjenjuje se sljedeća formula:

S=10.000 / A x B

S – potreban broj stubova po 1 ha

10.000=m2 po ha

A – rastojanje između redova

B – rastojanje između stubova u redu

Ako je rastojanje između redova npr. 3 metra, a rastojanje između stubova u redu 8 metara onda je

S=10.000 / 3 x 8=10.000 / 24 = 417 stubova

Rastojanja između stubova u redu se kreću od 4 – 10 m. Iskustvo pokazuje da se optimalno rastojanje između stubova u redu kreće od  6,5 – 8,5 m. Za izračunavanje potrebnog broja stubova mora se planirati dužina reda, koja mora biti deljiva bez ostataka sa brojem koji određuje razmak stubova u redu. Ukupan broj potrebnih stubova uvećava se obično sa 1% zbog loma ili oštećenja.

Kako postaviti žicu?

Nasloni u vinogradu (stubovi i žica) se postavljaju respektujući niz radnih operacija.

Prvo se obavi markiranje mjesta čeonih i unutrašnjih stubova. Zatim se po suvom vremenu iskopaju rupe, a potom raznesu stubovi. Rupe za stubove se mogu kopati ručno, ili kako se to u novije vrijeme radi mašinskom bušilicom. Mogu se postavljati i direktno utiskivanjem u zemlju pomoću specijalno konstruisanih uređaja koji se priključuju na hidraulik traktora.

Čeoni stubovi se postavljaju prije unutrašnjih, vertikalno ili pod uglom od 45 – 75 stepeni.

Pošto trpe veliko opterećenje oni se moraju veoma dobro učvrstiti odnosno lengerisati. Lengerisanje se izvodi pomoću kamena, betonskih blokova, pomoći metalnog lengera ili se učvršćuju podupiračem. Ponekada se čeoni stubovi učvršćuju pomoću betonskih stabilizatora koji se liju na licu mjesta. Čeoni stubovi se ukopavaju u zemlju više od unutrašnjih, obično 70 – 80 cm, a unutrašnji 50 – 60 cm. Pri učvršćivanju se vodi računa da stubovi sa svih strana budu u pravoj liniji.

Jedan mjesec do dva poslije utvrđivanja stubova, poslije njihove stabilizacije postavljaju se žice. Prvo se postavlja i utvrđuje prva žica na špaliru odozgo, potom najdonja, a onda ostale žice.

Moram napomenuti da svaki uzgojni oblik zahtjeva određeni raspored i visinu žice.

Autor: Dejan Tonić, dipl.inž., PSSS Prokuplje

Gdje nikako ne treba čuvati zimnicu

Čak i savršeno skuvana zimnica u dobro sterilisanoj tegli može da se pokvari ako se čuva na pogrešnom mjestu.

Ukoliko ste ljubitelj zimnice, sigurni smo da vam se dogodilo da se ajvar, kisele paprike ili džem od šljiva pokvari.

Možda je problem mjesto gdje odlažete zimnicu, pa vam u nastavku navodimo koja mjesta treba da izbjegnete.

Pročitajte: Šarena zimnica – Jednostavan recept uz koji ukusi ljeta ostaju i tokom zime

Vlažna mjesta

Podrum se često smatra idealnim mjestom za skladištenje zimnice, jer održava stabilnu nisku temperaturu i stalno je mračno. Ali, ako je podrum vlažan, ovo nije dobra opcija, je buđ može da zahvati tegle.

Jaka svjetlost

Tegle sa kiselim paprikama ili ajvarom nikako ne bi trebalo da odlažete npr. blizu prozora ili na policama na kojima pada svjetlost.

Pročitajte: Cjepkana paprika: Zimnica koju ćete obožavati

„Neujednačena“ temperature

Da bi zimnica opstala, važno je obezbijediti joj približno stabilnu temperaturu. Izbjegavajte mjesta blizu elektirčnih uređaja, jer šire toplotu, takođe ne odlažite na terasi ili prolazu.

Maslinovo ulje sprječava oštećenja kože

Naučnici tvrde da doza od 10 mg/ kg oleuropeina sprječava proces smanjenja elastičnosti kože, stoga samo naprijed s maslinovim uljem na kožu.

Zdravstveni učinci masline i maslinovog ulja obuhvataju širok spektar biološkog djelovanja prirodnih organskih spojeva iz lista i ploda masline zbog čega se maslina i njeni proizvodi koriste u mnoge svrhe poput nutritivnih ili terapeutskih. Takođe, već desetljećima maslina i maslinovo ulje nalaze svoju primjenu i u kozmetologiji i sve je više naučnih istraživanja koji potvrđuju koristan učinak biološki aktivnih spojeva iz masline na očuvanje zdravlja kože i usporavanje procesa njenog starenja.

Korisni polifenoli

Dobro je poznato da učestala izloženost sunčevim UV zracima izaziva ozbiljne posljedice na strukturu i funkciju kože. Broj oboljelih od karcinoma kože u stalnom je porastu, a prema predviđanjima i dalje će se povećavati zbog širenja ozonskih rupa.

Teorija o uticaju slobodnih radikala na kožu izloženu UV zračenju potvrđena je od strane velikog broja naučnika.

Istraživanje sprovedeno u Australiji pokazuje obrnuti odnos između rizika od karcinoma kože i učestale konzumacije ribe, povrća i uopšte namirnica koje obiluju biološki aktivnim komponentama poput ß-karotena, vitamina E, vitamina C i mnogih drugih. U tom smislu postoji golem interes za upotrebom dodataka ishrani koji sadrže biološki aktivne komponente koje pomažu u zaštiti kože od oštećenja izazvanih štetnim djelovanjem UV zraka.

Maslina (plod i list) te ekstra djevičansko maslinovo ulje poznati su kao izvrstan izvor biološki aktivnih spojeva – polifenola među kojima prevladavaju oleuropein (nalazi se pretežno u listu i plodu masline), te hidroksitirozol i tirozol koji su zastupljeni u maslinovom ulju. Uz njih, maslinovo ulje sadrži i mnoge druge spojeve poput oleraceina, oleokantala, skvalena, vitamina E.

Studija japanskih načnika pokazala je da ekstrakt lista masline i njegova glavna komponenta – oleuropein – sprječavaju hronična oštećenja kože izazvana UV zračenjem kao i proces razvoja karcinoma kože kod laboratorijskih miševa. To je bila prva sprovedena studija koja se bazirala na oralnoj primjeni ekstrakta lista masline i njenom zaštitnom djelovanju na prevenciju foto-oštećenja kože koja uključuju proces starenja kože i karcinogenezu.

Dobro je poznato da su znakovi oštećenja kože, stvaranje bora, smanjenje elastičnosti kože i pigmentacija kože, bitno učestaliji kod kože koja se izlaže suncu što dovodi do procesa njenog fotostarenja.

List masline

Naučnici tvrde da doza od 10 mg/kg oleuropeina sprječava proces smanjenja elastičnosti kože. Udio oleuropeina u listu masline procjenjuje se na oko 15 posto, i veći je u listu masline nego u plodu i u maslinovom ulju.

Osim oleuropeina, maslina sadrži i druge spojeve koji pridonose očuvanju zdravlja kože, poput skvalena i vitamina E. Kao izvrstan izvor skvalena spominje se ulje iz jetre morskog psa. Skvalen je rasprostranjen u prirodi kao sastojak mnogih biljnih ulja, među kojima se nalazi i maslinovo ulje.

Koža je bogata mastima i zato je posebno podložna štetnom procesu oksidacije koju uzrokuje sunčevo zračenje. Skvalen se prirodno nalazi u strukturi kože i predstavlja jednu od glavnih komponenti (oko 13 posto) površinskog masnog sloja na koži.

Eksperimentalna istraživanja pokazuju da skvalen može učinkovito spriječiti oštećenja kože budući da se radi o prirodnom organskom spoju koji ima mnoga biološka djelovanja, izvrstan je antioksidans, ima zaštitno djelovanje na nekoliko vrsta tumora uključujući i tumor kože (eksperimenti provedeni na laboratorijskim miševima).

Kod osoba koje konzumiraju velike količine maslinovog ulja ili jetre morskog psa primjećena je veća koncentracija skvalena u serumu. Nadalje, skvalen je jedna od glavnih komponenti sebuma (oko 13 posto). Sebum je izlučena mast koju proizvode žlijezde lojnice. Skvalen se dobro i brzo apsorbuje u kožu i koži daje elastičnost.

Vitamin E

Uz oleuropein i skvalen, maslinovo ulje sadrži i ß-karoten, provitamin vitamina A. Maslinovo ulje sadrži i vitamin E, takođe vrlo važan prirodni spoj za zaštitu kože od fotostarenja.

Vitamin E je najjači, u masti topiv, prirodni antioksidans s vitaminskim djelovanjem. Vitamin E je esencijalan za stabilizaciju membrana stanice koje sadrže visok udio višestruko nezasićenih masnih kiselina uslijed čega su podložnije procesu oksidacije djelovanjem slobodnih radikala.

Prema podacima upotreba vitamina E na koži smanjuje tvorbu lipidnih peroksida koji su produkt peroksidacije višestruko nezasićenih masnih kiselina u epidermi kože za čak 60 posto.

Istraživanja pokazuju da se vitamin E u koži može regenerisati djelovanjem vitamina C.

Nadalje, vitamin E djeluje u sinergiji s antioksidacijskim enzimima u organizmu poput glutation peroksidaze, katalaze, superoksid dismutaze. Zato se vitamin E preporuča u kozmetici i koristi se u mnogim kozmetičkim pripravcima za zaštitu kože.

Kreme za zaštitu od sunca koje sadrže 5 posto vitamina E mogu reducirati stvaranje bora i ostale posljedice procesa fotostarenja kože. Takođe, vitamin E je potrebno unositi putem hrane ili dodataka ishrani jer se time povećava i njegova koncentracija u koži.

Osim biološki aktivnih spojeva iz masline i maslinovog ulja, naučna istraživanja potvrđuju i zaštitno djelovanje mononezasićene oleinske kiseline iz maslinovog ulja na očuvanje zdravlja kože.

Prema podacima francuskih naučnika rezultati istraživanja objavljeni u časopisu Plos One sprovedeni na 13 017 dobrovoljaca (7876 žena i 5141 muškaraca) tokom perioda od 2,5 godine pokazali su da unos mononezasićene masne kiseline iz maslinovog ulja i zdrave prehrambene navike imaju zaštitno djelovanje na proces fotostarenja kože lica.

Preneseno iz knjige “Zdravlje iz maslinovog ulja”, maslinar.com/knjizara

Koje koštunjavo voće je dobro za šta?

Bez ikakve sumnje, koštunjavo voće doprinosi uravnoteženoj ishrani, i preporučuje se za užinu. Zasitno je, sadrži proteine i dobre masnoće, zatim vitamine grupe B i E, te minerale: magnezijum, kalijum, kalcijum, fosfor, gvožđe, cink… Stoga, dobro ga je konzumirati svakoga dana, samo umjereno. Na ovaj način, ne samo da pozitivno utičemo na zdravlje, već i na izgled.

Ovde izdvajamo alfa-linoleinsku kiselinu, koja udružena sa kompleksom vitamina B ima podmlađujući efekat. Stručnjaci preporučuju da se jede samostalno, a preporučena dnevna gramaža je 30 g, odnosno šaka. Ukoliko volite bogate obroke, onda ga možete dodati svježem voću, u kolač, ili grčki jogurt. Kako biste lakše odabrali najbolje koštunjavo voće za vas, u redovima koji slijede, pročitajte o svakom posebno.

1. Bademi

Najveća blagodet ove namirnice jeste jačanje kostiju, ali i mišića. Kao izvor fosfora i magnezijuma, badem ublažava anksioznost i razdražljivost, podstiče kvalitetan san i eliminiše nesanicu.

2. Pistaći

Pistaći regulišu šećer u krvi, podstiču metabolizam i poboljšavaju vrijednosti lipoproteina.

3. Orasi

Ovo koštunjavo voće pravi je izbor za trkače, jer sadrži antioksidanse. Poznato je da je odlično za pamćenje i rad mozga, kao i održavanje linije i dobro varenje.

Pročitajte: Kako se med i orasi koriste kao lijek?

4. Lješnici

Ukoliko bi trebalo da smanjite vrijednosti lošeg holesterola, spriječite anemiju i poboljšate rad jetre, znate šta vam je činiti. Naime, lješnici sadrže: vlakna, gvožđe, fosfor, folnu kiselinu, kalcijum, magnezijum i vitamin B.

5. Indijski orasi

Oni se preporučuju prije odlaska na trening, jer u sebi sadrže dobre masnoće, u pravoj mjeri. Pored toga, bogati su proteinima i ugljenim hidratima.

6. Sjemenke suncokreta

Zbog prisustva triptofana, ove sjemenke smanjuju apetit, i samim tim povoljno utiču na kilažu. Riječ je o zasitnoj zanimaciji, bogatoj dobrim masnoćama.

7. Kestenje

Njihova prednost je visoka koncentracija vlakana, sa jedne strane, odnosno niska vrijednost masnoća, ugljenih hidrata i šećera sa druge. Stoga, mogu poslužiti tokom dijete, ili kao dio izbalansirane ishrane.

8. Sjemenke bundeve

One poboljšavaju varenje, prije svega zbog proteina i protivupalnog dejstva. Za dobar san zadužen je melatonin.

Pročitajte: SJEMENKE BUNDEVE – Saveznik vašeg zdravlja

9. Pinjoli

Ovo košunjavo voće reguliše holesterol, ali i štiti kardiovaskularni sistem, jer u sebi ima Omega-6 i Omega-3 esencijalne masne kiseline.

10. Kikiriki

Kikiriki sadrži dobre masnoće, vitamin E, kao i vitamin B3 i folnu kiselinu, koja je veoma važna za pravilno održavanje trudnoće.

Alat pribor i materijal za kalemljenje

Za kalemljenje je potrebno blagovremeno pripremiti potreban alat i pribor. Od alata treba imati voćarsku testericu, voćarske makaze, nož kresač, nož za kalemljenje i druga specijalna sječiva u vidu satare, sjekire itd. 

Alat mora biti oštar, izrađen od čelika i potpuno čist. Za oštrenje alata potrebno je imati burseve, belegije, kajiš i turpije, a za čišćenje krpe. Poslije upotrebe alat očistiti, naoštriti, podmazati i čuvati u suvim prostorijama.

VOĆARSKE MAKAZE

Koriste se za pripremanje podloga za kalemljenje, skidanje suvišnih grana pri kalemljenju na zrelo. Makaze za kelemljenje se upotrebljavaju i za skidanje kalem-grančica i sasijecanje listova sa njih. Makazama skraćujemo podlogu pri očenju i čistimo suvišne izbojke i nepotrebne prevremene grane kod raznih načina kalemljenja i prekalemljivanja voćaka. Makaze moraju biti oštre, da ne bi gnječile grančicu pri sječenju, a njihovi noževi treba da se dobro spajaju.

VOĆARSKA TESTERICA

Upotrebljava se pri skraćivanju debljih grana kod raznih načina kalemljenja na zrelo, a naročito kod prekalemljivanja voćaka. Njome skraćujemo grane koje ne možemo zahvatiti voćarskim makazama.

Ima raznih oblika testerica, međutim svaka mora da bude oštra i tanka, da daje fini gladak rez. Pri radu testericom voditi računa da se grana prvo malo zasiječe odozdo za jednu četvrtinu do jedne trećine, a zatim sa gornje strane preostali dio grane. Sječenjem na ovaj način sprječava se otcjepljivanje grane.

NOŽ KRESAČ

Ima široku primjenu: prije kalemljenja, u toku priprema podloga za kalemljenje i poslije kalemljnja, za uspješnu njegu kalemova. Njime se prije kalemljenja očenjem čiste podloge od suvišnih izbojaka, a kod kalemljenja na zrelo takođe se čiste podloge od izbojaka i zaravnava presjek poslije sječenja testericom.

Kresačem se skidaju (pinciraju) bočne grančice na kalemovima i divljake iz podloge kalema. Rad kresalem mora biti pažljiv, jer se trzanjem pri sječenju prevremenih grančica i izbojaka može zajeći ljetorast i sasjeći list.

NOŽEVI ZA KELEMLJNJE

Za kalemljenje postoji nekoliko vrsta noževa: običan nož za kalemljenje očenjem, dvostruki nož za kalemljenje oraha, nož za kalemljenje na isječak i nož za kalemljenje spajanjem.

Običan kalemarski nož za očenje upotrebljava se i za druge načine kalemljenja. Ovaj nož može imati i poseban dodatak za odvajanje kore pri očenju ili se to odvajanje radi tupim dijelom vrha noža koji je za tu svrhu i izrađen.

Pročitajte: Kalemljenje oraha na vršnom dijelu grančice u procjep!

Za kalemljenje u procjep i neke druge načine upotrebljavaju se, pored navedenog alata, i drugi alati sa kojima se zasjeca drvo, zadržava otvor procjepa do postavljanja kalem-grančice, učvršćuje kalem-grančica, i dr.

Odakle i zbog čega je ČAJNA KOBASICA dobila takav naziv?

Čajna kobasica nastala je u 19. vijeku u poljskom gradu pod nazivom Darlovo ili Rigenvaldu, kako se zvao tada, u austrougarsko vrijeme.

Dok jedni tvrde da je riječ nastala kao izvedenica od engleskog “China” (ČAJNA), drugi vjeruju da se služila uz topli napitak.

Pročitajte: S ovim trikom guljenje kuvanih jaja vam više neće biti problem

“Kineski” font na privjesku čajne kobasice koju je proizvodio 29. Novembar iz Subotice, sugeriše da su u pravu, međutim dizajn ovog znaka jasno oslikava čajnik, što govori da ni Subotičani nisu bili sigurni.

Naziv “ čajna kobasica” nastala je jer se vjerovali ili ne služila uz čaj.

Poljaci su je sjekli na tanke listiće i uz sir ili kajmak služili uz čaj. Ukusni zalogaji bi postajali još ljepši kada bi ih zalili gutljajem toplog napitka – čajem.

 

Poljoprivredna Zadruga KLEKOVAČA – Njeguje ekološki način uzgoja i prerade autohtonih žitarica i uljarica /VIDEO/

Poljoprivredna zadruga ‘Klekovača’ nazvana po istoimenoj planini, nastala je 2015. godine, kada je 6 mladih ljudi prepoznalo potencijal poljoprivredne proizvodnje na području opštine Petrovac.

Bave se proizvodnjom i preradom autohtonih žitarica i uljarica, po zdravim i ekološkim principima.

Video napravljen od strane Baxon media

Kako sačuvati jabuke od truljenja

Jabuke su prava jesenska poslastica, iako sazrijevaju gotovo cijele godine. Od pite do štrudle, jabuke su sastavni dio mnogih ukusnih jela, ali postoji jedan problem – brzo propadaju.

Norm Schultz, farmer i stručnjak za voće i povrće, za portal Food&Wine otkrio je kako čuvati jabuke i produžiti im vijek trajanja.

Pravi odabir – Što je jabuka manja, a kožica deblja, generalno će duže trajati. Takođe, gorke jabuke duže traju od slađih jabuka. Najbolja jabuka za duže vrijeme je Granny Smith, trpka jabuka s debelom korom koja može potrajati i do četiri mjeseca.

Pročitajte: Gorke pjege na plodovima jabuke odnose zaradu, a evo kako ih spriječiti

Pazite na izgled – Jedna loša jabuka može pokvariti ostatak dobrih. Ako jabuka ima i malu modricu, plin etilen se brže ispušta, a zatim sve oko nje brže trune i kvari se. Stoga je važno paziti na izgled jabuka i kada primijetite da jedna počinje trunuti, izvadite je i potrošite.

Pravilno spremanje – Do preranog kvarenja može dovesti pospremanje jabuka blizu drugog voća. Nakuplja se etilen koji ubrzava kvarenje, pa bi bilo najbolje držati ih podalje od, recimo, banana i grožđa.

Pročitajte: Tretiranje plodova jabuke poslije berbe

Temperatura – Proces kvarenja usporiće i niska temperatura, pa ako svoje jabuke ne planirate pojesti u roku od nekoliko dana, nemojte ih držati na kuhinjskom pultu. Za dugovječnost su ključne hladnije temperature te mrak i vlaga. Ladica vašeg frižidera idealna je – tamo će jabuke trajat oko dvije do tri sedmice. Ako nemate mjesta u ladicama, možete ih slobodno zamotati i držati ih u podrumu ili garaži.

Provjeren recept za cveklu iz tegle – Brzo se priprema, a bogata je vitaminima

Recept za cveklu iz tegle koja se brzo i jednostavno priprema.

Cvekla je veoma zdravo povrće, koje se koristi u klinarstvu i medinici. Bogata je vitaminima, folnom kiselinom i kompleksom B vitamina (B2, B3, B6), a od minerala sadrži natrijum i kalijum, a sadrži još i jod.

Upotpunite svoju zimnicu još jednim receptom.

Pročitajte: Domaći PRIRODNI sok od SVJEŽE cvekle! /RECEPT/

Sastojci:

  • 5 kg cvekle
  • biber u zrnu
  • 1/2 l sirćeta
  • 1 l vode
  • 75 g soli
  • 125 g šećera
  • pola konzervansa

Priprema:

Cveklu oprati i staviti da se kuva. Kada se skuva prosuti vodu, a cveklu ostaviti da se malo prohladi. Zatim cveklu oljuštiti i očistiti. Isjeći na tanje kolutove. Slagati u tegle, a između dodati koje zrno bibera. Napunjene tegle zaliti tečnošću koja se pravi na sljedeći način: skuvati i prohladiti sirće, vodu, so, šećer i konzervans. Staviti celofan na tegle i zatvoriti.

Pročitajte: Blagotvorna svojstva KVASA OD CVEKLE! Izuzetno ljekovita poslije hemoterapije

Detalje pripreme pogledajte u videu: