Naslovnica Blog Stranica 318

Razmnožite kupine vrhom stabljike

Kupine možete razmnožiti vegetativno, ukorijenjivanjem vrhova izdanaka.

To se radi pred kraj ljeta, u jadranskom području, početkom avgusta, a u kontinentalnom u septembru. Odmah po završetku berbe, vrhove dobro razvijenih zrelih jednogodišnjih izbojaka dužine 2-4 m savijte i ukopajte u tlo na dubinu od 10-15 cm. Ukopani će vrhovi do septembra, odnosno sredine novembra razviti snažno korijenje. Do proljeća će se dobro ukorijeniti pa ih tada rezom odvojite od matičnoga grma, 15-25 cm iznad tla.

Tako dobijene sadnice kupina promjera 9-12 mm, s dobro razvijenim korijenom, izvadite iz tla i odmah presadite na željeno mjesto u bašti.

Pročitajte: Podizanje zasada kupine – Korisni savjeti za početnike

Sadnice kupina uzgojene ukorijenjavanjem vrhova izdanaka sigurno će se primiti. Iako se kupine, lat. Rubus fruticosus, lako razmnažaju zelenim i zrelim te korijenovim reznicama, izdancima i meristemom tj. kulturom tkiva, razmnožavanje vrhovima izdanaka posebno je pogodno za puzeće sorte: himalaja, young, boysen i druge, te netrnovite thornfree, giorgia thornless, gigante del giardino. Naime, ako bismo te sorte razmnožavali izdancima i korijenovim reznicama dobili bismo grmove s trnovitim stabljikama.

Pročitajte: Sistem gajenja kupine sa rotirajućim krstastim naslonom (RCA™) ima brojne prednosti

Za razmnažanje kupina na opisani način vrlo je važno odabrati samo dobro razvijene i posve zdrave grmove koji nisu zaraženi štetočinama, npr. lisnim vašima te nematodama, i bolestima, posebno virusima.
Viroze kupine možete prepoznati po kržljavosti, kovrdžavosti, pjegavosti te zelenom i žutom mozaiku lišća. Primjetite li takve biljke odmah ih izvadite i spalite. Ne koristite ih ni u kom slučaju za razmnožavanje jer se viroze šire zaraženim sadnim materijalom.

SNIJEG ZAŠTITIO ŽITO – Niska temperatura nije izazvala štetu na ozimim usjevima

Niska temperatura vazduha tokom prošle sedmice nije izazvala štetu na ozimim usjevima, navedeno je u sedmičnom Agrometeorološkom biltenu Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Voćarske kulture i vinova loza su u zimskom mirovanju i lako podnose jake mrazeve, dok su ozima žita bila zaštićena snježnim pokrivačem.

Agrometeorolozi navode da je pregledom usjeva ozimih žita registrovano prisustvo aktivnih rupa od glodara, a najveću štetu pričinjavaju zečevi u zasadima mladog voća, gdje oštećenja nastaju glodanjem kore stabala mladih voćaka i vinove loze.

Pročitajte: U kakvom su stanju voćnjaci i strna žita u ovom periodu

Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, u drugoj polovini ove sedmice mjestimično su mogući prolazni slaba kiša, susnježica i snijeg, dok se od sutra očekuje postepeni porast temperature vazduha.

Ove sedmice jutarnja temperatura vazduha biće od minus 18 do minus šest u višim, a od minus pet do dva u nižim predjelima, te na jugu do pet stepeni Celzijusovih, dok će maksimalna dnevna biti od minus šest do minus jedan u višim krajevima, a u nižim od jedan do četiri, te na jugu do osam stepeni Celzijusovih.

I dok svi spremamo BIJELI PIRINAČ da li ste čuli za CRNI?

Pirinač je osnovna namirnica u kulinarstvu. I dok svi spremamo bijeli, klasični, pirinač da li ste čuli za crni pirinač?

On se često zanemaruje, a ima brojne zdravstvenih prednosti i kulinarske mogućnosti upotrebe.

Šta je crni pirinač?

Crni pirinač je zapravo niz vrsta pirinča koji uključuje indonežanski crni pirinač, filipinski balatinav crni pirinač, pirurutong crni glutinozni pirinač i tajlandski jasmin crni pirinač. To je pirinač srednjeg zrna koji je nastao u Kini i drugim dijelovima Azije prije nekih 10.000 godina. Dobio je svoje drugo uobičajeno ime „zabranjeni pirina“, jer je nekada bio rezervisan isključivo za kineskog cara. Danas možete pronaći crni pirinač u lokalnom supermarketu.

Pročitajte: Nije samo za jelo – Pirinač možete koristiti i za sve ovo!

Ono što izdvaja crni pirinač od drugih sličnih žitarica je očigledno njegova nijansa, a iako izgleda crno kada je sirovo, zapravo dobija više tamnoljubičaste boje kada je kuvano. Ova nepogrešiva nijansa potiče od antocijanina koji se nalaze u ljusci zrna. Ova hemijska jedinjenja odgovorna su i za boju patlidžana, borovnice i konkord grožđa, mogu izgledati crveno, ljubičasto, plavo ili crno, u zavisnosti od njihovog pH, piše Real Simple.

Što se ukusa tiče, crni pirinač ima blag, orašasti ukus, sličan onom kod braon pirinča. Oni koji izbjegavaju gluten biće zadovoljni kada saznaju da je crni pirinač prirodno bez glutena.

Ishrana i prednosti crnog pirinča

Neke vrste pirinča su hranljivije od drugih, a kao što su Kinezi vjerovali prije hiljadama godina, crni pirinač je na vrhu liste zdravog pirinča. U stvari, ima više vlakana i proteina od crvenog, smeđeg ili bijelog pirinča.

Kako kuvati crni pirinač?

Uprkos različitoj nijansi, kuvanje crnog pirinča je veoma slično načinu na koji pripremate druge vrste pirinča. Nema potrebe da ga prvo ispirete, jer to može da ukloni neke od tih korisnih hranljivih materija.

Ako ga kuvate na šporetu koristite dvije šolje vode na jednu šolju pirinča, a za mekšu teksturu koristite malo više vode. Kada voda počne da ključa, dodajte pirinač, poklopite šerpu i ostavite da se krčka na šporetu. Znaćete da je pirinač gotov kada ima nježnu teksturu i kada se voda upije. Ovo obično traje oko 30 do 35 minuta – otprilike 10 minuta duže od drugih vrsta pirinča. Kada se pirinač kuva, sklonite šerpu sa vatre i ostavite da odstoji poklopljeno oko 10 minuta.

Da li je bezbijedno pojesti crni i bijeli luk koji su proklijali?

Crni i bijeli luk neizostavni su sastojak gotovo svake kuhinje, a prema mišljenju mnogih, poboljšavaju ukuse brojnih jela. Ali ne samo da su ukusni nego su bogati i raznim hranjivim materijama. Na primjer, crni luk je odličan izvor vitamina C, vitamina B6 i kalijuma, a bijeli luk vitamina C, vitamina B6, kalijuma, kalcijuma, fosfora, bakra i mangana.

Ali šta kada ove namirnice proklijaju? Je li sigurno pojesti crni ili bijeli luk koji su proklijali?

Glavni razlog zašto luk klija je vlaga. Nije neobično da proklijaju, a kada primijetite male zelene klice na ovim namirnicama, treba da znate da su i dalje jestivi.

Pročitajte: Crni luk kao prirodni lijek za zapušen nos

Nakon što proklijaju, ukus im se može malo promijeniti, ali nisu ni toksični niti će vam naštetiti pa ih možete slobodno konzumirati i dalje.

Klice mogu biti gorke, a ta gorčina se dodatno osjeti ako luk jedete sirov, piše Times of India. Ako vam to smeta, jednostavno odrežite klicu. Ako nema tragova truljenja ili pliesni, i crni i bijeli luk su sigurni za konzumaciju.

Fizički postupci pripreme sjemena za sjetvu – KVAŠENJE I SUŠENJE

Sjemena nekih gajenih biljaka moraju se dodatno, prije same sjetve, podvrgnuti određenim postupcima kako bi bila pogodna za preciznu sjetvu. 

Priprema sjemena za sjetvu obuhvata čitav niz radnji od kojih se neke obavezne, što je jedan od osnovnih preduslova za postizanje visokih prinosa.

U ovm tekstu biće riječi o fizičkoj pripremi sjemena za sjetvu.

KVAŠENJE SJEMENA VODOM

Ovaj postupak je odavno poznat. Primjenjuje se kod sjemena sa tvrđom sjemenjačom u cilju bržeg klijanja i nicanja. Obično se sjeme kvasi 24 časa prije sjetve.

Ovakav postupak koristi se u povrtarstvu kada želimo da skratim vrijeme klijanja i nicanja, pa se nakvašeno sjeme drži u povoljnim temperaturnim uslovima, dok se ne zagrije supstrat u toplim lejama.

Pročitajte: Iskoristite snijeg da lakše posijete sitno sjeme

Potreba za kvašenjem je karakteristična za sjeme šećerne i stočne repe, cvekle, pamuka, grahorica, lubenice, dinje, krastavca, mrkve itd.

Treba nastojati da se nabubrilo sjeme odmah posije, i to u vlažno zemljište, inače uspijeh može izostati.

SUŠENJE SJEMENA

Preduzima se samo onda kada je sjeme (žita) vlažnije od 14 % ili kod uljanih 11%. Zavisi od uslova u žetvi, vremena žetve, ranostasnosti sorata, itd., kod strnih žita se i ne mora uvijek dosušivati zrno, sem u početku žetve kada je najvlažnije. Međutim, vrijeme berbe kukuruza je u jesen, i tada je po pravilu veća vlažnost sjemena, tako da se mora vještačkim putem dosuštiti do dozvoljenog procenta vlažnosti (14%), kako bi moglo da se čuva. Obično se sjeme suši u sušarama zagrijanim vazduhom, pri čemu se vodi računa o temperaturi vazduha (kod žita kreće se od 45-49 ºC, kod soje 35 ºC), da ne bi došlo do oštećenja klice. Pri lijepom vremenu manje količine se mogu osušiti na vazduhu povremenim lopatanjem.

Proizvodnja krastavaca u zaštićenim prostorima

Krastavac je poslije paradajza i paprike najznačajnija povrtlarska kultura u stakleničkoj proizvodnji. U našim uslovima uzgaja se u zimskom razdoblju, jer dosta dobro podnosi nedostatak svjetlosti. Uzgoj ove kulture trebao bi dati dobre proizvodno – financijske učinke.

Podešavanje rokova sjetve, odnosno prispijeća uroda je vrlo bitna činjenica, kako sa stajališta proizvodno – tehnoloških uvjeta, tako i sa stajališta finansijske koristi. Prema vremenu prispjevanja većeg dijela proizvodnje, razlikuje se jesenska, zimska i proljetna proizvodnja krastavaca.

Pročitajte: Sjetva i sadnja krastavaca prema mjesečevom kalendaru 2022.

S obzirom na potražnju, proljetna proizvodnja je najpogodnija i ekonomski najprihvatljivija. Ona se prilagođuje tako da masovno prispijeće uroda nastaje u razdoblju od februara do kraja majja. U tom razdoblju potražnja zelenih krastavaca najveća je pa je i cijena najpovoljnija. Za proizvodnju u ovom razdoblju sjetva se obavlja krajem 11. mjeseca a sadnja 4 – 5 sedmice poslije. Što se tiče sorti, najčešće se koriste uvozne hibridne sorte porijeklom iz Nizozemske, koja je poznata kao proizvođač kvalitetnih hibrida.

U novije vrijeme sve češće se upotrebljava tzv. ženski hibrid čija je odlika da se na biljkama stvaraju isključivo ženski cvjetovi. Uzgojem takvih sorti postiže se značajna ušteda ručnog rada oko svakodnevnog uklanjanja muških i kastriranja ženskih cvjetova.

Postoji nekoliko načina uzgoja presadnica, ali se svi zasnivaju na načelu da se prilikom presađivanja na stalno mjesto što bolje očuva korijenov sistem mlade biljke. U savremenoj stakleničkoj i plasteničkoj proizvodnji krastavaca, presadnice se proizvode u kockama od treseta i celuloznih tvari izrađene specijalnom mašinom, poznatom i po nazivu JIFFI (đifi).

Dimenzije jiffi lonaca najčešće su 10 x 10 ili 10 x 12. Uobičajeni način proizvodnje presadnica je taj da sa mehaničkim prešanjem treseta istodobno se obavlja i sjetva (1 sjemenka u jednu kocku). Savremeni način je uzgoj presadnica u kamenoj vuni, gdje se hrana dozira putem kompjutera i tu se presadnica odgaja do faze berbe.

Pročitajte: Kvalitet rasada zavisi od posuda u kojima se uzgaja – Koje izabrati?

Temperature za nicanje krastavca trebaju biti od 22-24°C. Krastavac je toploljubiva kultura što znači da za njegov rast i razvoj su potrebne temperature iznad 18-20°C dnevne, a noćne ne bi trebale biti ispod 13°C. Zalivanje se obavlja prema potrebi i uvijek pravovremeno, ali se mora paziti da se prilikom zalivanja ne kvase biljke. Relativnu vlažnost zraka treba po mogućnosti održavati na razini 85 – 90%. Tokom cijelog razdoblja vegetacije, presadnice treba štititi od raznih bolesti i štetnika prskanjem fungicidima i insekticidima.

Berba počinje kad plodovi dostignu određenu dužinu, promjer, boju te kad im je površina glatka i sjajna, što sve zavisi od kultivara koji uzgajamo. Ako plodovi prerastu i počnu žutiti, znak je da su prezreli. Takvi plodovi na tržištu nemaju vrijednost. Iz tog razloga se berba krastavaca odvija 2 – 3 puta sedmično, pa i češće. Beru se uz pomoć nožica ili makazica kojima se odreže i dio stapke. Plodovi se iznose u (po mogućnosti) hladniju prostoriju na sortiranje, pakiranje i otpremu. Prinos krastavaca u zaštićenom prostoru može jako varirati, a iznosi od 10 pa do 75 kg/m2.

Gastroenterolog Vojislav Perišić izdvaja jednu biljku u borbi protiv anemije!

Usljed anemije možemo da osjećamo umor, pospanost, slabost, brzo zamaranje, vrtoglavicu i nesigurnost, pa čak i depresiju, zatim može da dođe do smanjenje seksualnih funkcija, poremećaja sna i smanjenje apetita.

Gastroenterolog Vojislav Perišić je u jutarnjem programu TV Prva istakao da idealna biljka koja može da vam pomogne u borbi sa anemijom jeste kopriva.

„Monasi u jednom udaljenom manastiru kada idu na zimski boravak tamo ponesu samo kukuruzno brašno, koprivu i divlju jabuku. I to je potpuno dovoljno. Monasi u principu pate od anemije, jer ne jedu meso. A zašto nemaju anemiju? Zbog koprive“, započeo je svoje izlaganje Perišić.

Pročitajte: Kopriva, čudotvorni korov – Od lijeka do tkanine

„Kopriva je jedina biljka koja ima vrlo visoki procenat gvožđa u sebi, ali je apsorpcija veoma velika“, rekao je i doda da se iz špinata, blitve ili zelja apsorbuje samo šest odsto gvožđa, a iz koprive 30 odsto, pogotovo ako se konzumira zajedno s mesom.

Kopriva je bogata vitaminom C, beta-karotenom, kao i manganom, pa pomaže i u prevenciji demencije.

Kako spremati i konzumirati?

Perišić kaže da koprivu treba jesti dva puta, a najbolje je da je pripremate tako što ćete prvo propržiti luk, a posebno blanširati koprivu. Potom treba sjediniti luk i koprivu, dodati vodu i kuvati još pola sata, a potom i dodati ostale željene sastojke.

Prije nego što se servira, staviti malo i kisele pavlake.

Profesor je istakao da se može piti i sok od koprive, koji iako sadrži manje gvožđa, dobar je saveznik u protiv peruti.

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

SVINJSKA MAST U 9 VODA: Ovako se pravi neprevaziđen narodni lijek za bolesna pluća! (RECEPT)

Starinska kućna apoteka obavezno je sadržavala brojne prirodne lijekove protiv kašlja, a među njima je uvijek bila i svinjska mast, “preprana” u devet voda, piše Lijepa&srećna.

Naime, domaćice su posebno pripremale mast za liječenje, tako što bi odvojile jednu količinu nakon topljenja i temeljno je prale. Na kašiku masti, sipa se pola čaše hladne vode, muti se sve drvenom varjačom desetak sekundi, ostavi kratko da odstoji, pa se voda sa površine odlije. Postupak se ponavlja devet puta i tako dobija izrazito bijela mast.

Za bolesna pluća, ona se koristi na više načina. Kod djece se može samo blago ugrejati pa namazati na grudni koš, prekriti gazom pa folijom, a onda obući djetetu majicu i pidžamu. Treba da tako prespava, a sutradan uveče se cijeli postupak može ponoviti.

Kod starijih, može se prvo namazati koža prepranom mašću, pa zatim priviti obloga od komovice. Takođe valja utopliti osobu i ostaviti je da tako prespava. Prema trećem starinskom receptu, preprana mast se može pomiješati sa malo rakije, pa ovom mješavinom natopiti oblogu.

Smatra se da mast umiruje upalne procese i “izvlači” temperaturu, a pobornici narodne medicine preporučuju je i kod upale sinusa, hemoroida i bubuljica na koži.

Đubrivo skraćuje brazdu i umanjuje prinos pšenice

Poljoprivredni proizvođači kažu da će biti prinuđeni da ove godine u proljećnoj sjetvi smanje brazde zbog previsoke cijene mineralnog đubriva u Srpskoj, ali i da neće moći ni da urade prihranu pšenice, što će se na kraju odraziti na sam prinos ove poljoprivredne kulture.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza poljoprivrednih proizvođača RS, ističe da su ratari svjesni činjenice šta se dešava na globalnom tržištu, ali i da nema naznaka da će biti niže cijene đubriva, te da je pred poljoprivrednicima jako teška godina.

„Ukoliko ne dobijemo neke subvencije po pitanju nabavke mineralnog đubriva od nadležnih, može se očekivati da nećemo moći izvršiti blagovremenu prihranu najvećeg dijela površina pod pšenicom“, kazao je Marinković za „Nezavisne novine“ i istakao da će šteta u poljoprivrednoj proizvodnji biti nemjerljiva.

Kako je rekao, cijena đubriva u posljednjih  šest mjeseci je u porastu i do 300 odsto.

„Sada se kan kreće od 160 KM za 100 kilograma, dok urea košta i do 230 KM za 100 kilograma“, kaže Marinković i dodaje da očekuju da će nadležni da reaguju po pitanju nabavke mineralnog đubriva po prihvatljivijim cijenama za seljaka.

„Sigurno je da će poljoprivrednici tražiti način kako da prođu jeftinije i jasno je da ćemo imati strategiju svako u svom domaćinstvu“, kazao je Marinković i dodao da je sve to loš signal za dalji opstanak sela i bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom.

Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, ističe da situacija za poljoprivednike nikada nije bila lošija.

„S obzirom na to da smo u jesenjoj sjetvi koristili jako malo đubriva upravo zbog visoke cijene i sada kada je na red došla prihrana, mi nismo u mogućnosti da kupujemo đubrivo po tako visokoj cijeni, tako da nas očekuju jako loši prinosi“, kazao je Bakajlić.

Istakao je da će ratari s ovog područja sigurno u proljećnoj sjetvi smanjiti površine pod zasijanim žitaricama jer,  kako kaže, nemaju nikakvu ekonomsku računicu.

„Mučimo veliku muku. Ne isplati nam se zasijati velike površine ako ne možemo da ih tretiramo mineralnim đubrivom, a vjerovatno to nećemo ni uraditi jer su cijene previsoke. Nema naznaka da će divljanje cijena stati“, kazao je Bakajlić za „Nezavisne novine“.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrata RS, kaže da poslije 15. januara kreće proizvodnja rasada u plastenicima.

„Pitanje je koliko ćemo posaditi, jer su cijene repromaterijala i sjemena otišle u nebo, a posebno đubriva, koje je skuplje i do 300 odsto“,  kazao je Mastalo.

Dodao je da je kilogram uree prošle godine koštao 0,70 KM, a sada preko dvije marke.

„Smatramo da će ove godine  biti manje posijano i zasađeno povrća, jer povrtari to ne mogu postići“, ističe Mastalo za „Nezavisne novine“.

Iz jedne poljoprivredne apoteke iz Banjaluke ističu da cijene đubriva  stalno rastu, te da od prije nekoliko dana imaju novi cjenovnik sa uvećanom cijenom od 60 KM za tonu.

Lažna banana: Biljka koja može da nahrani 100 miliona ljudi i spase čovječanstvo gladi

Ova biljka, koja podsjeća na bananu i zbog toga se naziva lažnom bananom i raste u jednom delu Etiopije, ima potencijal da nahrani više od 100 miliona ljudi širom svijeta, prema istraživanju objavljenom u Environmental Research Letters.

Enset ima potencijal da postane superhrana, piše Bi-Bi-Si.

Prema istraživanju objavljenom u Environmental Research Letters, biljka slična banani koja raste u Etiopiji ima potencijal da nahrani više od 100 miliona ljudi u svijetu koji se suočava sa globalnim zagrijavanjem.

Biljka je skoro nepoznata van Etiopije gde se od nje prave kaša i hljeb, a naziva se i lažnom bananom i mogla bi da dobije status superhrane, piše Bi-Bi-Si.

„Ovo je biljka koja može da igra važnu ulogu u rešjavanju problema bezbijednosti hrane i održivog razvoja“, kaže dr Vendavek Abebe sa Univerziteta Havasa u Avasi, Etiopija.

Ipak, plod biljke nalik banani je nejestiv, ali skrobne stabljike i korenje mogu se fermentisati i koristiti za pravljenje kaše i hljeba, pomažući u borbi protiv gladi i biti ključni igrač u borbi protiv klimatskih promjena.

Dr Džejms Borel, koji je učestvovao u studiji, spomenuo je da bi sadnja ensete kao zaštićenog usjeva mogla pomoći u povećanju bezbijednosti hrane.

„Enset ima neke zaista neobične karakteristike koje ga čine apsolutno jedinstvenim kao biljku. Možete je posaditi u bilo koje vrijeme, brati je bilo kada i to je višegodišnja biljka. Zato ga zovu drvo protiv gladi“, rekao je Borel.