Februar je veoma prevrtljiv mjesec, tokom njega možemo doživjeti brojne vremenske prilike i neprilike – od pravog prekrasnog toplog proljeća, do debelih minusa okovanih snijegom i ledom – i sve se to može promijeniti u samo nekoliko dana. Februar je mjesec dok se ne radi puno radova u vrtu, ali ipak postoje neki radovi koje možemo ili čak trebamo napraviti.
SJETVA U ZATVORENOM
Tokom februara može se u zatvorenom početi s sjetvom paprike, feferona i patlidžana, peruanskih jagoda i tomatilla, te celera i tikve lufa. Celer se prije uzgaja na prozorskim daskama ili klijalištima da bi stigao formirati zadebljani korijen koji koristimo za jelo tokom godine, a lufa da bi stigla na vrijeme narasti i da bi joj plodovi dozorili prije mrazeva.
Od cvijeća možete probati posijati sjeme trajnica jer njima u pravilu treba više vremena za rast, a posijte i penjačice asarinu i cobaeu da bi čim ranije tokom godine počele cvasti, njima isto treba od početka malo duže vremena da narastu.
Pročitajte: Proizvodnja ranog kupusa – Sjetva, rasađivanje, đubrenje
SJETVA NA OTVORENOM
Ukoliko to vremenske prilike dozvole, tokom februara idealno je na otvoreno posijati bob. Čim je bob prije posijan, to je kasnije otporniji na crne vaši koje ga često napadaju. Osim boba, možete posijati i gredicu ranog graška za raniju berbu.
Glavninu sjetve graška najbolje je ostaviti za mart i april jer kasnije posijan bolje uspijeva – ali nije svuda isto, treba isprobati. Tokom februra i marta, kada vremenske prilike to dozvole, možete posaditi proljetni bijeli luk. Sjetva na otvorenom je puno lakše ukoliko ste si na jesen pripremili i pomalčirali gredice, tada je dovoljno samo razmaknuti malč i posijati sjeme. Ukoliko to niste biti će malo teže jer nakon obilnih zimskih oborina i smrzavanja tla treba pričekati da se tlo prosuši kako bi se mogle pripremiti gredice.
Pročitajte: Sjetva graška u rano proljeće
PRIPREMA PLEMKI VOĆKI ZA KALEMLJENJE
Januar i februar idealno su vrijeme za pripremu kalema, odnosno plemki za kalemljenje voćaka. Januar je pogodno vrijeme jer u to doba su plemke u potpunosti dozrele i vegetacija miruje. Uzimaju se vršne reznice jednogodišnjih izboja: jednostavno odrežete vrhove s grana voćaka vrtnim makazama te spremite u vlažni pijesak ili u vlažne vrećice pa u zamrzivač.
BERBE U BAŠTI TOKOM FEBRUARA
Uprkos hladnoćama i zimi, dobrim planiranjem možete imati berbe u bašti i tokom ranog proljeća. U bašti se i tokom februara mogu ubrati razne kupusnjače poput lisnatih vrsti kelja. Možete brati i matovilac i potočarku, a nerijetko preživi i blitva u bašti, kao i razne vrste salata i radiča.
U to doba su vrlo aktivne i voluharice koje kad potroše svoje zalihe hrane, nerijetko pojedu radič i salate u bašti, ali čak i kupusnjače. Tokom februara često niču i starinske vrste salata ukoliko ste ih pustili da se rasiju. Takođe možete brati i divno samoniklo bilje, poput maslačka, koprive, mišjakinje, crvene mrtve koprive… te tako proljetnim vitaminima i mineralima obogatiti svoj jelovnik.
Pročitajte: Rana i kasna sjetva mrkve
PRESAĐIVANJE GRMLJA, TRAJNICA I UKRASNIH TRAVA
Ako imate tu sreću da je tlo odmrznuto i dovoljno toplo, možete presađivati grmlje, trajnice i ukrasne trave. Naime, u vrijeme mirovanja najveća je šansa da se presađeno, pa čak i već dosta veliko, najlakše primi.
SADNJA VOĆKI I BOBIČASTOG GRMLJA
Vrijeme mirovanja idealno je vrijeme za sadnju voćki, naravno uz uslov da tlo nije smrznuto. Voćke golog korijena se mogu saditi sve od tog razdoblja, pa dok ne počnu pupati na proljeće – dakle u periodu od novembra do marta iduće godine, sve dok tlo nije smrznuto. Iako se kontejnirane voćke mogu saditi i skoro tokom cijele godine (jedino ne dok su vrućine i smrznuto tlo), i njih je najbolje saditi u vrijeme mirovanja. Stoga ne propustite ovo doba godine, a da ne posadite nova stabla voćaka.