Već nekoliko godina unazad mnogi proizvođači profit vide u povrtarstvu i to prije svega od gajenja kupusa. Zbog čega je to tako? U poređenju sa ostalim povrtarskim kulturama proizvodnja kupusa zahtijeva najmanja početna ulaganja i ne opterećuje dodatno budžet. Ali da li se kupus može gajiti direknotm sjetvom bez rasađivana, pročitajte u ovom tekstu.
Uslovi za sjetvu kupusa
Kupus se može gajiti sjetvom bez rasađivanja ali u određenim uslovima. Ogledi su pokazali da takva sjetva treba da se obavi u vremenu od 10 – 20 juna, kako bi kupus uspio da do jeseni odraste i donese dobre glavice. U ravničarskim i toplim rejonima, ovaj usjev može da bude postrni, kako navodi dr Ivo Đinović.
Odmah po skidanju predusjeva treba videti stanje zemljišta i pristupiti đubrenju i pripremi za sjetvu. Ako je zemljište strukturno, pjeskovito i vlažno, i ako se može usitniti tanjiranjem, onda oranje nije potrebno, ali se izvode dva unakrsna tanjiranja teškim tanjiraćama. Zemljište za direktnu sjetvu kupusa treba da bude ravno i dobro usitnjeno kako bi se sjetva kvalitetno obavila.
Ako je zemljište suvo i zbijeno, neophodno je navodnjavanje i oranje na 20-25 cm dubine, a onda usitnjavanje i priprema za sjetvu.
Takođe, sa pripremom treba unijeti i herbicid treflan, kako bi se spriječila pojava korova, i neki od insekticida koji bi uništavao štetne insekte, prvenstveno buvače, jer su oni najveći neprijatelj mladim biljkama kupusa.
Samu sjetvu treba obaviti u redove sa rastojanjem od 75 – 80 cm uz utrošak 1.2 (na lakšim) ili 1.6 kg sjemena (na težim zemljištime).
Za te svrhe treba nabaviti specijalnu sijačicu za sitno sjeme koja se reguliše, ako je pneumatska, prema tablicama za normu sjetve i elementima u aparatima. Prečnik otvora u diskovima treba da bude 1.2 mm, a broj otvora 16. Dubina sjetve se reguliše hidraulikom (oko 2cm)
Šta raditi nakon sjetve kupusa?
Odmah poslije sjetve treba obaviti navodnjavanje. I poslije nicanja navodnjavanje treba da bude podešeno tako da zemljište bude uvijek optimalno vlažno (70-80% maksimalnog vodnog kapaciteta), kako bi se korijen dobro razvijao i hranio biljku.
Navodnjavanje treba obavljati poslije podne, sa 150 – 200 mł po ha. Njega mladih biljčica se sastoji još i od zaštite od bolesti i štetočina (kao i rasada u leji i rasadivanog kupusa), ali i češćeg okopavanja ili kultiviranja i prihranjivanja.
Kada biljke malo ojačaju, dobiju nekoliko listova, treba obaviti ručno proređivanje, motikom. Na svakih 50-60 cm ostavlja se po jedna dobra biljka i malo zagrne.
U vrijeme masovnog porasta lisne mase vlažnost zemljišta treba održavati na 85-90% od maksimalnog vodnog kapaciteta, a u vrijeme intenzivnog formiranja glavica na 80%.
Ogledi u Bugarskoj, su pokazali da ovakav kupus stiže jednovremeno za berbu u drugoj dekadi oktobra, mjesec dana ranije od usjeva gajenih iz rasada.
Prinosi od usjeva
Prinosi su takođe značajno veći. Usjev iz rasada sejanog 10. juna i rasađenog u julu, donio je prinos od 55.153 kg glavica po kehtaru, dok je usjev iz direktne setve od 10. juna uz utrošak 1.2kg semena, dao 71.769 kg po hektaru, što je za 30% više. Isto tako, utrošak ljudskog rada se smanjuje za 35-40% što je veoma značajno u eri nestašice jeftine radne snage.
S obzirom na slične klimatske i zemljišne uslove, i u našoj zemlji bi direktna sjetva kupusa pokazala slične rezultate. Zanimljivo je da su ogledi pokazali da direktna sjetva kupusa daje iste prinose kao i iz rasada, čak ako se obavi nešto kasnije, npr. 1.jula, ali oni nešto opadaju, ako se sije od 10-20. jula, kada se kupus rasađuje. No, to opadanje prinosa ne premašuje više od 10% .
