Proljeće je uveliko stiglo, iako se to prema promjenljivoj vremenskoj prognozi ne bi moglo zaključiti. Svakako pred nama su sve ljepši dani, a šarenilo proljećnog cvijeća to i najavljuje. Cvjetnice koje će krasiti balkone, terase i dvorišta jedan su od najljepših segmenata ovog godišnjeg doba.
Kako se sadi i njeguje kadifica – Traži malo truda, a daje raskošne cvjetove
Za kadificu kažu da je pravi vatreni prizor za ljetne bašte. Ovaj predivni, laticama gusto okićeni cvijet raste u visinu od 20 centimetara do pola metra. Uspravnog je rasta, a glavna je razlika među vrstama kadifice je u kombinaciji boja u cvijetu i veličini cvijeta.
Proso – Žitarica koja čuva vitkost
Proso – Otkako su ovsene i lanene kaše postale redovne na trpezama za doručak, žitarice poput kukuruza, pšenice i prosa pale su u drugi plan.
Recept za prirodnu smjesu protiv anemije – Jednostavno se priprema i veoma je ukusna
Anemija je stanje koje nastaje kada organizam nema dovoljno zdravih crvenih krvnih zrnaca koja bi prenijela kiseonik u sve dijelove tijela. Zbog toga se možete konstantno osjećati umorno i slabo.
Simptomi anemije su umor, slaba koncentracija, oslabljen imunitet, nizak krvni pritisak, zapaljenje jezika, ubrzan rad srca, groznica, vrtoglavica, slabost, blijedilo, osjećaj hladnoće u ekstremitetima, tuga, depresija, poremećaji spavanja i smanjen apetit.
Određeni oblici anemije su nasljedni, a žene su posebno podložne anemiji zbog nedostatka gvožđa izazvanog gubitkom krvi usljed menstruacije i povećane potrebe za snabdijevanjem krvlju tokom trudnoće.
TAMJAN – dr Nestorović otkrio kako se koristi ljekovito ulje biljke
Tamjan je smola drveta kore bosvelije, koja raste u sjevernoj Africi, na Bliskom istoku i u dijelovima Azije, a o njegovim ljekovitim svojstvima za TV Prva govorio je dr Branimir Nestorović, pedijatar, pneumolog i alergolog.
„Tamjan je vrlo ljekovit. Nije slučajno korišćen u ajurvedskoj medicini, a koristio se i u raznim religijama. Može da se pravi ulje iz same biljke, ne mora da bude samo smola iz drveta. Ulje sadrži oko 10 kiselina, od kojih je najvažnija bosvelična za koju se vežu mnogu terapeutski efekti. Koristi se naročito u reumatologiji, a za bolje rezultate treba ga piti u kombinaciji sa kurkumom, a postoje i razni preparati na tržištu“, kaže dr Nestorović i dodaje da se ulje tamjana dobro podnosi.
Pročitajte: Supa od voćne smole i tinktura od tamjana – Kako se prave i koriste?
„Samo u velikim količina može da ošteti jetru i moguće su alergijske reakcije. Opisani su rijetki slučajevi alergije na miris tamjana – uglavnom kod onih ljudi koji boluju od astme“, ističe Nestorović i kaže da miris tamjana ima psihoaktivni efekat.
Pet namirnica koje bi trebalo jesti tokom proljeća – Jačaju imunitet i čuvaju zdravlje
Pet namirnica koje bi trebalo jesti tokom proljeća- Nutricionisti kažu da postoje namirnice koje je važno uvrstiti u ishranu tokom ovog godišnjeg doba.
Za razliku od korjenastog i nekog mahunastog povrća koje jedemo zimi, proljeće je idealan period u godini da se više okrenemo sirovoj ili kraće kuvanoj hrani.
Prepručuju pet namirnica koje su poželjne u ishrani u proljećnim mjesecima.
1. Jagode
Ovo bobičasto voće jedno je od najzdravijih, a možemo ga jesti svježe samo u ovo doba godine. Jagode su bogate vitaminom C, manganom i vlaknima, pa jačaju imunitet i doprinose sprečavanju mnogih oboljenja. Ubrzavaju metabolizam, a time pospješuju i mršavljenje.
One su odličan sastojak raznih deserta, smutija, a možete ih jesti i za doručak i užinu.
2. Srijemuš
Biljka srijemuš je bogata mineralima i vitaminom C, tako da može pomoći kod raznih zdravstvenih problema. Listovi sadrže veću količinu vitamina C nego lukovica, tako da se uglavnom za upotrebu preporučuju listova srijemuša.
Možete ih konzumirati u obliku salate ili kao dodatak jelima.
Pročitajte: Srijemuš je spasitelj koji će očistiti i zaštititi naš organizam
3. Rotkvice
Rotkvice su ukusno povrće koje jelima pruža specifičan gorki ukus i crvenkastu boju. One sadrže brojne vitamine, minerale i vlakna, zahvaljujući kojima jačaju srce i regulišu nivo šećera u krvi.
Možete ih jesti u salatama, uz sendviče ili od njih napraviti zdrav namaz.
4. Nana
Nana i predstavlja mnogo više od osvježavajuće, začinske biljke koju najčešće konzumiramo kao čaj. Zahvaljujući antibakterijskim i antivirusnim svojstvima, odlična je u borbi sa različitim upalama. Nana poboljšava varenje i umiruje stomačne tegobe.
Svježu nanu možete dodati u salate, čorbe, potaže, smutije, ali i u razne poslastice.
Pročitajte: Nana je jedna od najkorisnijih biljaka koju možete imati u svojoj bašti
5. Grašak
Ova proljećna mahunarka bogata je proteinima. Sadrži vitamine C, E i K i veliku količinu biljnih vlakana. Za grašak je dokazano da jača nervni sistem, kosti i srce. Možete ga jesti kao varivo, potaž ili prilog uz razna jela.
Međutim, grašak može biti i sastojak mnogih salata.
5 biljaka koje bi trebalo zasaditi do kraja aprila: Sada je njihovo vrijeme
Botaničari tvrde da, ako biljku zasadimo u pravo vrijeme i njegujemo je kako je potrebno, veće su šanse da ona da svoj maksimum u cevjetovima i ljepoti.
April je pravo vrijeme za sadnju pojedinih vrsta ukrasnih biljaka koje će sve do jeseni davati bajkoviti izgleda vašim terasama i dvorištima.
Botaničari tvrde da, ako biljku zasadimo u pravo vrijeme i njegujemo je kako je potrebno, veće su šanse da ona da svoj maksimum u cevjetovima i ljepoti.
Prema mišljenju stručnjaka, april je idealno vrijeme da posadite ovih pet vrsta cvijeća za bašte i balkone.
Jagorčevina
Ona se smatra vesnikom proljeća, a zapravo pravo vrijeme za njenu sadnju je polovina aprila.
Odgovara joj supstrat za geranijume sa 20% peska ili perlita. Prija joj položaj u polusenci i temperatura od pet do 18 stepeni. Neka pre presađivanja jagorčevine bude obezbedjeno vlažno, hranljivo i propusno zemljište. Kad presadite svoje sadnice mlade jagorčevine, zalijte ih i sačekajte još malo do prvih kompletnih cvjetova.
Dan i noć
Dan i noć se obično sadi u jesen, ali je april takođe pogodan za sadnju ove veoma posebne biljke. Vjeruje se da infuzija napravljena od cvijeta ove biljke pomaže slomljenim srcima. Ova biljka spada u porodicu ljubičica, pa je često zovu i poljska ljubičica.
Kod nje su cvjetovi najčešće veliki, ljubičaste boje, ali mogu biti i dvobojni. Može biti jednogodišnja ili dvogodišnja u zavisnosti kada je posađena. Najlakše se razmnožavaju sjemenom. Sade se u saksije. U saksiju srednje veličine stavite ¾ zemlje za cvijeće, potom u nju stavite oko pet sjemenki. Prekrijte sjemenke zemljom do vrha saksije. Postavite na sjenovito mjesto i redovno zalivajte.
Petunije
Petunija je omiljena vrsta cvijeća mnogim ženama, kako za terase, tako i za dvorišta. Njihova ljepota je u cvjetovima različitih boja i nijansi, a april je idealno vrijeme da ih zasadite. Ukoliko želite da veše petunije cvjetaju punim sjajem, redovno ih zalivajte i uklanjajte stare cvjetove.
Za uspješan uzgoj petunije trebaće vam, osim kvalitetnog sjemena i kvalitetan supstrat za sadnju. Petunija voli rastresito zemljište. Ako je supstrat nešto teži, dodajte mu pijeska kako ne bi postao previše zbijen. Pravilan razmer peska i supstrata trebao bi da bude 1:5.
Cinija
U narodu poznata kao „lijepi čovek“ , cinija podsjeća na hrizanteme, ima čvrstu stabljiku i ima je u raznim bojama.
Cinije se mogu naći u velikom broju boja i oblika cvijeta. Ova biljka se gaji na otvorenom i voli puno sunca. Odgovara joj mjesto zaštićeno od vjetra, bogato hranljivo i umjereno vlažno zemljište. U aprilu se sadi sjeme u vrtu ili u saksijama, a kasnije se rasadi, iako značajan broj mladih biljaka prilikom presađivanja ugine. Zemljište se redovno zaliva, i već posle od šest do osam sedmica mlade biljke cvjetaju.
Kadifica
Kadifica je cvijeće čije je idealno vrijeme sadnje april. Ova biljka je veoma otporna na različite vremenske uslove. Kada dostigne visinu od pet do 10 centimetara, trebalo bi je rasaditi na stalno mjesto, gde će ostati tokom cijelog ljeta.
Razmak između biljaka treba da bude od 15 do 25 centimetara. Potrebno joj je redovno zalivanje i prihrana. Mogu biti različitih visina, ali najčešće dostignu visinu oko dvadesetak centimetara. Precvjetale cvjetove trebalo bi odstranjivati.
Kadifica je jednogodišnja biljka, ali možete sačuvati njeno sjeme za sljedeću godinu. Kadifa cvjeta u predivnim narandžastim, bijelim ili žutim nijansama. Ukoliko imate balkon, ovo otporno cvijeće je idalan izbor i za ukrašavanje tog prostora.
Fitosanitarne mjere u povrtarstvu koje sprječavaju pojavu bolesti i štetočina
Posljednih godina poljoprivredni proizvođači sve više se opredjeljuju za proizvodnju povrća kako na otvorenom, tako i u zatvorenom prostoru.
Kako su površine za ovu proizvodnju ograničene, često se dešava da se jedna biljna vrsta na istom mjestu više puta uzastopno gaji. Zbog prethodno navede činjenice ovakva proizvodnja sa sobom nosi visok rizik od pojave biljnih bolesti, štetočina i korova, što može dovesti da se onemogući bezbjedno i ekonomično gajenje biljnih vrsta.
Posebna pažnja mora se posvetiti i preventivnim – agrotehničkim mjerama koje imaju za cilj smanjenje infektivnog potencijala prouzrokovača biljnih bolesti i smanjenje broja jedinki štetočina. Uspješno gajenje povrtarskih usjeva nezamislivo je bez primjene fitosanitarnih mjera i održavanja rigorozne higijene, posebno u zaštićenim prostorima. Sprovođenjem ovih mjera smanjuje se i korišćenje hemijskih preprata, što je od vitalnog značaja jer se povrće koristi u ishrani u svježem stanju, i zato mora biti zdravstveno bezbjedno.
Preventivne agrotehničke mjere podrazumjevaju sljedeće: plodored, izbor otpornih hibrida i sorti za proizvodnju, sakupljanje i uklanjanje biljnih ostataka iz prethodne proizvodne godine, izbor parcele, adekvatna obrada zemljišta koja stvara optimalne uslove za razvoj korjenovog sistema, optimalno vrijeme sjetve i sadnje, odabir zdravog sadnog materijala (krtole, rasad), uništavanje korova kako na samim parcelama tako i oko plastenika, optimalno navodnjavanje biljaka, pravovremena i izbalansirana upotreba đubriva koja obezbjeđuje pravilan razvoj biljaka, pravilno provjetravanje u zaštićenom prostoru.
Najznačajnije fitosanitarne mjere i mjere higijene, prije početka novog proizvodnog ciklusa su: dezinfekcija i sterilizacija zemljišta u zaštićenom prostoru, dezinfekcija alata i pribora koji se koriste, održavanje higijene radnika (pranje radnih odijela, pranje ruku), dezinfekcija obuće prije ulaska u objekat i zabrana pušenja u objektu.
Najčešći načini dezinfekcije zemljišta su: fizička, hemijska i termička dezinfekcija. Bez obzira da li se dezinfekcija radi na otvorenom polju ili u zaštićenom prostoru, neki od ovih načina moraju se periodično ili redovno sprovoditi. U zavisnosti od vrste i obima prisutnosti štetnih organizama u zemljištu, bira se mjera koja je primjenljiva i neophodna. Opšti preduslov za dezinfekciju je odgovarajuće fizičko stanje zemljišta. To se prije svega odnosi na dobru usitnjenost i vlažnost zemljišta.
Osnovni način održavanja „čistoće zemljišta“, u širem smislu dezinfekcije, je fizičko uklanjanje biljaka ili njihovih dijelova čupanjem, i odnošenjem van objekta. To je rezultat dobrog zdravstvenog nadzora i ima karakter prevencije. Fizičkim mjerama ne mogu se eliminisati mikroorganizmi ili njihovi reproduktivni organi, ali se može spriječiti njihovo širenje. Hemijska dezinfekcija zemljišta podrazumjeva uništavanje patogena hemijskim sredstvima (fumigantima) na direktan način. Fumigacija je najefikasnija dezinfekcija zemljišta. Fumigacijom se mogu suzbijati i korovi i nematode. Fumiganti su jaki otrovi i treba biti obazriv sa njima. U plasteniku ako se radi fumigacija najbolje je u jesen i on mora biti prazan. Za dezinfekciju zemljišta može se upotrjebiti i 2% rastvora formalina (40% formaldehid). Potrebno je 5-10l rastvora za 1m². Danas se primjenjuje i biološki način dezinfekcije, koji podrazumjeva sjetvu kadifice ili bijele slačice kao bioloških „čistača“ zemljišta od nematoda i izazivača polijeganja rasada.
Pročitajte: Čišćenje i dezinfekcija plastenika prije sjetve i sađenja biljaka
Termička sterilizacija je najpogodniji način uništavanja patogena, čija suština je izlaganje čestica zemljišta visokim temperaturama u kraćem ili dužem trajanju. Tretiranje vodenom parom je najefikasniji metod sterilizacije, koji se zasniva na djelovanju visoke temperature na žive organizme. Pri 90ºC uništavaju se paraziti, štetočine i inaktivira se sjeme korova. Dezinfekcija zemljišta u zaštićenom prostoru vrši se posebnim poklopcima za parenje koji su povezani generatorom pare. Dovoljno je da u zemljište, kroz rupičaste cijevi koje se nalaze na unutrašnjoj strani poklopca, para prodire oko 10 minuta, da se u sloju zemljišta od 10-12 cm postigne temperatura od 80-90ºC.
Dezinfekcija manjih količina supstrata može se obaviti na jednostava način u modifikovanom metalnom buretu. Na 25 cm od dna bureta postavi se rupičasta metalna ploča, ispod koje se naspe voda. Iznad nje postavi se supstrat za dezinfekciju, najpodesnije u jutanoj vreći. Ispod bureta se loži vatra, voda koja se zagrijeva isprava i para prolazi kroz supstrat. Kada para probije materijal računa se kao početak sterilizacije, koja traje još 15 minuta. Na ovaj način se dezinfikuje supstrat namijenjen za punjenje toplih leja ili saksija za proizvodnju rasada povrća. Površine za dezinfekciju vodenom parom moraju biti pripremljenje: zemljište dobro usitnjeno, ravno, ne suviše vlažno ili suvo. Nakon obavljene dezinfekcije, zemljište treba da „odleži“ 10-15 dana, kako bi se u njemu stabilizovali mikrobiološki procesi i procesi kruženja materije, prije svega azota.
Zbog razlika i ograničenosti djelovanja različitih mjera za dezinfekciju, najpogodnije je kombinovati različite metode dezinfekcije. Suština kombinovanja je dopunjavanje primjenjenih metoda u djelovanju kako zbog ograničenosti njihovog dejstva na određenu populaciju patogena, tako i zbog štetnih posljedica prekomjernog doziranja na korisne organizme u zemljištu.
Radi uništavanja prouzrokovača bolesti i štetočina potrebno je izvršiti dezinfekciju konstrukcije, folije, alata, pribora i ostale opreme. Sredstva koja se koriste za dezinfekciju su pesticidi specijalno namijenjeni za ovu namjenu ili alternativne metode: varikina, kreč, modra galica i dr. Dezinfekcija alata i pribora se obavlja pomoću 10% rastvora NaOH ili 2% rastvora formalina. Dezinfekcija formalinom se obavlja tako što se alat, pribor i ostalo potapa u rastvor formalina u toku 10-30 minuta. Poslije vađenja iz rastvora, prekrivaju se plastičnom folijom u toku 24 sata, a zatim se nakon skidanja folije i provjetravanja mogu koristiti. Varikina se takođe može koristiti kao dezinfekciono sredstvo za alat, ambalažu, saksije i radne površine, a koristi se sa vodom u odnosu 1:5.
Održavanje higijene radnika je mjera koja se često zanemaruje, iako njeno sprovođenje smanjuje pojavu bolesti povrća. Odijela radnika treba prati jer se na njima često zadržavaju spore gljiva, kao i neki virusi. Pranje ruku i dezinfekcija je takođe značajna mjera, naročito u sprječavanju i širenju virusa mozaika duvana. Diranjem zaraženih biljaka ovaj virus ostaje na prstima i tako se prenosi na zdrave biljke paradajza i paprike. Ispred ulaza u objekte potrebno je postaviti barijere od sunđera natopljenog dezinfikacionim sredstvom. Prilikom ulaska u objekat mora se preći preko ove barijere radi dezinfekcije obuće.
Sprovođenje fitosanitarnih mjera, kao i mjera higijene, značajno doprinose redukovanoj primjeni pesticida i proizvodnji zdravstveno bezbjednog povrća.
Kako da vam DIMILICA dimi tokom cijelog pregleda košnice
Dimilica je pčelarev najbolji drug. Pa ipak, za većinu je održavanje upaljenje dimilice najkomplikovaniji dio pčelarstva. To ne mora da bude tako. Ono što želitie da postignete jeste dovoljno gustog, hladnog dima da potraje tokom cijelog pregleda košnice. Svako ne želite da vam se dimilica ne ugasi čim otvorite košnicu.
Pčelarsku opremu možete naručiti na OLX.BA
Počnite od blago zgužvanog parčeta novinskog papira veličine teniske loptice. Zapalite papir i postavite ga na dno dimilice. Ugurajte ga pčelarskim nožem. Nježno pritisnite meh nekoliko puta dok ne budete sigurni da papir gori plamenom.
Sve vrste dimilica možete proučiti na linku ipsod:
Dodajte suvu potpalu veličine šibice, pumpajući pri tom mehom. Kada se potpala razgori (čućete pucketanje), polako dadajte sve deblju potpalu. Na kraju, najdeblje grančice trebalo bi da budu debljine palca. Ni jedna grančica ne treba da bude duža od 10-12 cm. Potpala treba da ispuni tri četvrtine dimilice i mora biti temeljno nabijena uz njene strane. Pčelarskim nožem povremeno prodžarajte vatru. I dalje pumpajte vazduh. Kada potpala bude gorila oko 10 minuta i kada se žeravice zasijaju, vrijeme je da dodate pravo gorivo.
Pročitajte: Umirujuće dejstvo dima na pčele
Koristite gorivo koje gori sporo i odaje dosta dima. Preporučujemo suvu poljevinu ili kanap od kudelje. Fino rade i juta, suvo lišće, čak i suve borove iglice. Gorivo možete kupiti i u prodavnicama pčelarske opreme (obično su to birketi od sabijenih pamučnih vlakana ili piljevine). Ono je takođe dobro. Pčelama je zaista svejedno šta koristite – ali izbjegavajte upotrebu bilo čega sintetičkog ili potencijalno otrovnog.
Održavanje čistoće dimilice
Dobro pitanje koje često čujemo glasi: “ Moja dimilica je sva ulijepljena i treba joj dobro čišćenje. Kako to da uradim?“
Nakon par sezona, unutrašnjost dimilice može biti gusto prekrivena crnim, gumastim katranom. Najbolji način da se on očisti jeste da ogori. Kao i u rernama sa programom za čišćenje, potrebna vam je visoka temperatura. Možete probati pomoću malog plamenika na propan. Možete ga nabaviti u većini prodavnica alata.
Plamenom prelazite preko crnog katrana koj prekriva unutrašnjost dimilice. Palite ga. Kada se zapali, katran sija vatrenonarandžasto, a ona se pretvori u pepeo. Zatvorite plamenik. Kada se dimilica ohladi lako ćete iz nje istresti pepeo. Čista kao suza!
Literatura: „Pčelarstvo za neupućene“ Howland Blackiston