Naslovnica Blog Stranica 254

DANI MALINE – BRATUNAC 2022: Sajam poljoprivrede prehrambene industrije i turizma

Agrosavjet
-
0
DANI MALINE – BRATUNAC 2022: Sajam poljoprivrede prehrambene industrije i turizma

Sajam poljoprivrede prehrambene industrije i turizma – DANI MALINE – BRATUNAC 2022  nakon dvogodišnje pauze vraća se na kalendar sajamskih manifestacija u BiH.

Koncept sajma je drugačiji u odnosu na dosadašnje manifestacije, te će se DANI MALINE održati u formi dvodnevne manifestacije na otvorenom, i to izložbeni dio sa gastro događajem “S’ malinom u slast, malini u čast“, koji će se održati na Trgu Miloša Obilića 17.06. ispod pet sajamskih paviljona, kao i gastro takmičenje ZLATNI KOTLIĆ PODRINjA koji će se održati 18.06. na platou na Rajskoj plaži.

Petak 17. jun i subota 18. jun, trg Miloša Obilića i Rajska plaža Krasanpolje.Dobro došli !!!

Prijavu i više informacija o ovoj manifestaciji možete pronaći na LINKU

 

Zeleno uvenuće paprike i paradajza u plasteniku

Agrosavjet
-
0
Zeleno uvenuće paprike i paradajza u plasteniku

Zeleno uvenuće je opasna bolest koja nanosi značajne štete pri gajenju paradajza, paprike i plavog patlidžana kod nas. 

Verticillium albo-atrum i V. dahlie su izrazito polofagne fitopatogene gljive koje u prirodi napadaju ekstremno širok krug biljaka domaćina, među kojima su osim paprike, paradajza i plavog patlidžana ekenomski posebno značajni krompir, krastavac, lubenica, dinja, jagoda, te razne ukrasne, korovske i mnoge višegodišnje biljke, kao što su npr. Prunus spp., kao i razno šumsko drveće.

Pročitajte: Zeleno uvenuće – Može dovesti do potpunog propadanja vašeg povrća

Do pojave bolesti je dolazi ako nisu preduzete sve mjere zaštite u proizvodnji rasada, a takođe nije izvrešena dezinfekcija zemljišta. U ovakvim situacijama neophodno je ukloniti sve biljke koje su zaražene, što dalje od plastenika i uništiti ih. Nakon toga preporuka je da se biljke zaliju sa preparatima na bazi aktivne materije propamokarb-hidrohlorida. Nakon toga potrebno je izvršiti i prihranu biljaka. U cilju zaustavljanja razvoja patogena mogu se koristiti i preparati na bazi bakra.

champ agrimatco.ba

Zeleno uvenuće se često javlja u zaštićenom prostoru zbog nemogućnosti primjene plodoreda, a posebno velike štete pričinjava na paprici i paradajzu. Ono što ovog patogena čini destruktivnim oboljenjem je i to što može da zarazi biljke u svim fazama razvića, tako da mlade biljke mogu veoma brzo da propadnu po ostvarenju infekcije. Ukoliko se njegova pojava ne drži pod kontrolom može doći do značajnog smanjena prinosa, i do 90%.

Primjenom fungicida zaustaviće razviće gljive samo dok traje dejstvo aktivne materije, nakon toga nastaviće se njeno razviće. Zbog navedene situacije, i teškoće sprovođenja hemijskih mjera, u smislu suzbijanja u vegetacionom periodu, posebnu pažnju treba posvetiti preventivnim mjerama borbe protiv bolesti.

ZELENO UVENUĆE: PREVENTIVNE MJERE PROTIV

Od agrotehničkih mjera veoma je značajan plodored za gajenje biljaka na otvorenom polju, kao i izbor otpornih sorti. Zemljište u zaštićenom prostoru je potrebno dezinfikovati termički (zagrijavanjem na 80°S u trajanju od 30 minuta ) ili hemijski.

Peruanske jagode – Uzgoj i priprema pekmeza, čokoladnih pralina, salate…

Agrosavjet
-
0
Peruanske jagode – Uzgoj i priprema pekmeza, čokoladnih pralina, salate…

Peruanske jagode službeno zovu Physalis peruviana, ali ove zanimljive bobice imaju razna imena, zavisno u kojem dijelu svijeta se nađete. Mi ih zovemo peruanskim jagodama, neki vučjim jabučicama, a znaju biti i rt ogrozda, aztec bobica, poha, harankash… Potiču iz Južne Amerike odakle su se rasprostranile po cijelom svijetu i bliski su srodnik paradajza.

U Evropu su stigle negdje krajem 18. vijeka i brzo su postale popularne jer izgledaju vrlo neobično dok rastu i sazrijevaju – nalikuju lampionima koji mijenjaju boju iz zelene u narandžastu dok sazrijevaju, a ako se tako ostave, opna oko ‘lampiona’ nestane i ostane fino isprepletena mreža unutar koje se nalazi jestiva kuglica.

Peruanske jagode odlične su za zdravlje, prepune su vitamina i minerala, a posebno su bogate jakim antioksidansima – biljnim spojevima polifenolima i karotenoidima koji, između ostalog, pomažu smanjiti upalne procese u tijelu.

Pročitajte: Peruanska jagoda – Kako da iskoristite ovaj neobičan plod?

Neki ih zovu – superhranom. Odlične su i za jačanje imuniteta jer obiluju vitaminom C, za jačanje kostiju zbog vitamina K i jačanje krvožilnog sustava radi vitamina B skupine.

Osim toga, imaju malo kalorija pa su dobar izbor za ljude koji paze na liniju, u 100 grama se nalaze 53 kalorije (za poređenje, ista količina keksa ili čokolade ima deset puta više kalorija).

Kakvog su ukusa i kako se jedu peruanske jagode?

Bobice peruanske jagode su slatkasto kisele. Jedu se tek kad su skroz zrele, jer nedovoljno zreli plodovi, osim što nisu ukusni, mogu biti i toksični. Neki kažu da peruanske jagode ukusom pomalo podsjećaju na maline, kruške i paradajz.

Ovo tropsko voće može se jesti na mnogo načina – sirovo, sušeno, u kolačima, slatkišima, kao dodatak salatama, u obliku pekmeza… Prije jela ili stavljanja u hranu se ogule (ovojnica je otrovna, služi samo za zaštitu ploda od spoljašnjih uticaja).

Kako ih uzgajati u vrtu?

Radi se o jednogodišnjoj biljci koja se uzgaja iz sjemenki, a to je posao koji se u zatvorenom prostoru radi na samom početkom proljeća.

Nakon što provire iz zemlje potrebno ih je rasaditi i pomalo iznositi na sunce pa vraćati u zatvoreni prostor dok se pomalo ne priviknu na spoljašnje uticaje, kako ih sunce ne bi spržilo. Nakon toga se sade u osunčani dio vrta zaštićen od vjetra na razmak između 50 i 80 centimetara.

Dobro uspijeva i u dijelovima vrta koji se nalaze u polusjeni. Takođe, potrebno joj je vlažno tlo pa je redovno zalivajte. Ova egzotična biljka naraste do metar i pol, a počne cvjetati početkom ljeta. Na kraju sezone je dobro iz zrelih plodova izdvojiti sjeme, osušiti ga i spremiti za sadnju iduće godine.

Pročitajte: Ružica Ivanović uspješno uzgaja peruanske jagode u semberskom selu Brodac

Nekoliko zanimljivih recepata

Pekmez od peruanskih jagoda

Sastojci:

  • 500 g zrelih plodova
  • 500 g šećera
  • 150 ml vode
  • 100 ml soka od jabuke
  • sok od 1 manjeg limuna

Postupak: Stavite u lonac šećer i vodu pa kuvajte na laganoj vatri dok se šećer ne otopi. Potom umiješajte sve ostale sastojke i nastavite kuvati dok peruanske jagode ne postanu staklaste. Na kraju pekmez stavljajte u staklenke i pasterizirajte.

Egzotična ljetna salata

Vrlo je jednostavno: Pomiješajte malo mladog špinata ili zelene salate sa kockicama manga i peruanskim jagodama. Dodajte komadiće kozjeg sira i prelijte sa sokom od narandže.

Čokoladne praline na štapiću

Na manje drvene štapiće popikajte peruanske jagode pa svaku umočite u otopljenu tamniju čokoladu. Stavite ih potom na hladnije mjesto da se čokolada stegne i fine praline na štapiću su gotove.

Ne jedite prve lubenice u sezoni, stručnjaci naveli ozbiljan razlog

Agrosavjet
-
0
Ne jedite prve lubenice u sezoni, stručnjaci naveli ozbiljan razlog

Prve lubenice su se već pojavile na pijacama i u prodavnicama, ali ljekari upozoravaju na opasnost od štetnih sastojaka koje lubenica sadrži.

Lubenice na početku sezone uglavnom sadrže veliku količinu nitrata, odnosno supstanci koje se koriste za brzo sazrijevanje plodova. Ova supstanca nije štetna u malim količinama, ali ako se stalno unosi u organizam, može izazvati trovanje koje rezultira mučninom, povraćanjem i bolovima u stomaku.

Pročitajte: Lubenica i krastavac u jednoj biljci – Savjeti za kalemljenje ovog neobičnog povrća

„Hronične bolesti mogu da se pogoršaju kod ljudi koji unose nitrate u velikim količinama, a ako već imaju problema sa sistemom za varenje, mogu očekivati negativne posljedice. Ista je situacija i sa zapaljenskim bolestima“, kažu stručnjaci.

Rane lubenice se ne preporučuju sljedećim grupama zbog nitrata:

  • djeci,
  • osobama sa alergijskim bolestima i
  • onima sa slabim imunitetom, kao što su pacijenti na hemoterapiji.

Treba biti oprezan

Međutim, treba napomenuti da nisu sve lubenice koje su trenutno u prodaji pune nitrata. Ako se uzgajaju u stakleniku, onda se tamo stvaraju uslovi za brže sazrijevanje nego na „otvorenom“, zbog čega nema potrebe za korišćenjem nitrata.

Stručnjaci upozoravaju da, iako nije izvjesno da će sve rane lubenice sadržati ovaj sastojak, ipak treba biti oprezan.

Plamenjača paradajza – Simptomi i zaštita tokom cijele vegetacije

Agrosavjet
-
0
Plamenjača paradajza – Simptomi i zaštita tokom cijele vegetacije

Plamenjača paradajza  (Izaziva je gljivica Phytophthora infestans) je jedna od najčešćih, ali i najopasnijih bolesti paradajza . Ova bolest se javlja još u rasadu, tako da već tada treba obaviti zaštitu.

PLAMENJAČA PARADAJZA – SIMPTOMI

Da bi ste uočili simptome plamenjače paradajza potrebno je obavljati redovne preglede uSjeva.

Prvi simptomi su pjege koje nastaju najprije na vrhovima listova, premda mogu nastati na bilo kojem dijelu lista. One su nepravilnog oblika, s gornje strane lista svijetlo sive do svijetlo smeđe, kasnije postaju prozirne te za kratko vrijeme potamne, propadaju, odnosno suše se, dok peteljke lista ostaju dugo zelene.

Na naličju lista može se u vlažnim klimatskim uslovima formirati bijela pučinasta prevlaka. Posebno donje strane lista obično su prve napadnute zbog dugotrajnije vlage.

Na stablu pjege su ovalne i javljaju na mjestima gdje izlaze lisne peteljke iz stabljike. To su mjesta na kojima se duže zadržava voda, pa se stoga lakše zaraze.

Povrede imaju eliptičan oblik i zahvataju parenhim korijen.

Na zelenim i zrelim plodovima simptomi se očituju kao tamno obojene manje ulegnute pjege koje poprimaju bronzastu boju.

Unutrašnjost ploda, endokarp, nije zahvaćen.

Pri proizvodnji paradajza u rasadu često su napadnute mlade biljke, a i kasnije se može javiti napad pošto se biljke rasade u polju ili u zaštićenom prostoru.

Možemo zaključiti da je plamenjača paradajza opasna u svim periodima vegetacije.

ZAŠTITA PARADAJZA OD PLAMENJAČE

Sorte žbunastog izgleda sa mnogo lišća češće ugrožavaju ovaj parazit, jer se unutar grma duže zadržava vlaga, pa su tu uslovi za razvoj bolesti povoljniji.

Debljina kutikule ploda nema važan uticaj na otpornost poloda.

Prilikom određivanja prvog roka tretiranja moramo imati na umu činjenicu da zaraženi krompir predstavlja osnovni izvor zaraze za paradajz. Po nama, kao orjentacija može poslužiti i vrijeme pojave prvih znakova bolesti na krompiru (obično i periodu cvjetanja).

Razmaci između tretiranja mogu biti duži u periodu u kojem nema padavina ili su srednje dnevne temperature iznad 25 ºC i iznad.

Tretiranje obaviti najbolje u jutarnjim satima

PREVENTIVNI PREPARATI

  • Preparati od mlijeka
  • Preparati od luka
  • Pripravak od sode bikarbone

Preparat od mlijeka

Jedan od najboljih preventivnih prirodnih preparata predstavlja mlijeko. Prvo se 1 litar mlijeka razredi sa 10 litara vode. Ovako pripremljen preparat se mora odmah upotrebiti. Ukoliko se koristi pasterizovano mlijeko količina vode može se smanjiti do najmanje 5 litara. Umjesto mlijeka mogu se koristiti jogurt ili kefir. 1 litar jogurta se razredi sa 10 litara vode. Može se koristiti i surutka.

Preparat od luka

500 g lukovine potopiti u 10 litara vode i sve to treba ostaviti oko 10 dana da fermentiše. Dužina fermentacije zavisi od temperature. Nakon što nestane pjena, rastvor treba procijediti i razrijediti vodom, u odnosu 1:10. Mogu se pripremati i razni drugi preparati kao npr. cimet rastvoren u vodi. Plamenjača paradajza  osjetljiva je na susjede kao što su: bosiljak, ren i kadifica.

Pripravak od sode bikarbone

Protiv plamenjače paradajza prirodna zaštita vam može biti i soda bikarbona. To je bezmirisni bijeli prah. Kao što već znate, soda bikarbona se često koristi u kulinarske svrhe i sastojak je praška za pecivo pa ne šteti kao zaštitno sredstvo u borbi protiv plamenjače. Pripremite je tako da u prskalicu od dvije litre stavite dvije kašičice sode bikarbone i par kapi biljnog ulja te jednako toliko kapi ekološkog deterdženta. Prašak se stavlja kako bi pomogao da se tečnost bolje rasprši. Alkalna reakcija koja se stvori nakon prskanja, uništava gljivice jer više ne mogu živjeti te uginu. Ako primijetite plamenjaču, ovo sredstvo pošpricajte sa svih strana i taj postupak ponovite svakih sedam dana.

Pošto se plamenjača paradajza vrlo brzo širi, neophodno je često pregledati biljke i po uočavanju prvih simptoma adekvatno reagovati.

 

 

Japanska šljiva – Ukrasno drvo tamnocrvenih listova 

Agrosavjet
-
0
Japanska šljiva – Ukrasno drvo tamnocrvenih listova 

Japanska šljiva je malo do srednje veliko listopadno drvo popularno kako u vrtu, tako i često korišteno u urbanim sadnjama. 

Ova vrsta naraste oko 5 do 7 m visine, kompaktne krošnje širine od 3 do 5 m.

Listovi su sitni, ovalni. Tokom vegetacije, listovi su tamno ljubičaste boje (skoro crne boje), dok u jesen mijenjaju boju u narančasto-crvenu.

Može  saditi samostalno ili u grupama (drvored i sl.), a krasi je gusta krošnja. Cvjeta krajem marta. Krajem maja javljaju se plodovi promjera do 2 cm. Dobro podnosi niske temperature.

JAPANSKA ŠLJIVA – OSOBINE, UZGOJ I ODRŽAVANJE

Crvenolisna japanska šljiva sadi se na osunčane položaje. Nema posebnih zahtijeva vezanih uz pH zemljišta.

Zahtijevaju plodno isto tako i umjereno vlažno tlo. Vrlo su osjetljive na rane proljetne mrazeve. Ne treba je orezivati.

Pročitajte: Savjeti za pravilno orezivanje šljive

Gratis tekst o ukrasnoj EVODIJI

Evodija (Tetradium Daniellii) zanimljiva kao i japanska šljiva je ukrasno i medonosno drvo, ili zbun, u zavisnosti kako se orezuje. Izuzetno je bogata polenom i ubraja se u jednu od najboljih pčelarskih biljaka.

evodija
Foto: arboretum.live

Kao i japanska šljiva nije zahtjevno drvo i prilagođava se različitim tipovima zemljišta. Raste u visinu do oko 12 metra, a širinu krošnje zna da ima čak 8 metra. Sadi se na razmak od 5 metara.  Ako želite da u svom dvorištu imate evodiju, znajte da nije mnogo zahtjevna i da se prilagođava svim podlogama, mada joj više odgovaraju pješčane i suve podloge. Spada u šumsko i ukrasno drveće, i veoma je otporna na uslove koji vladaju u gradu, poput zagađenog vazduha.

Evodija se još naziva „pčelinje drvo“ ili „korejski bagrem“. Počinje da cvjeta tek poslije četvrte godine i tada prvi put rađa plod. Cvjetovi evodije su bijeli, prijatnog mirisa i nakupljneni su u grozd. Kada procvjeta evodija postaje crvena, a plod joj se vadi iz čaura koje pucaju. Plod joj je veoma sitan tako da gomila od hiljadu sjemenki ima težinu od samo šest grama.

Najniža temperatura koju evodija može da podnese je -18 stepeni do japanska šljiva izdržava i niže temperature.

Pošto joj period cvjetanja traje mjesec dana, i pošto je veoma bogata polenom, evodija spada u medonosne biljke. Sa samo jednog hektara zasađene evodije, pčele prikupe oko hiljadu kilograma meda. Med dobijen od evodije ima specifičan ukus intenzivne arome i za razliku od drugih medova, ne kristališe se.

Pročitajte: Sadnja i uzgoj vatrenog grma

Evodija se sadi u jesen ili pred samu zimu. Potrebno je da se sjeme dva dana prije sijanja pokvasi vodom. Tegla se napuni zemljom, a sjeme se stavi jedan i i po centimetar u zemlju počev od vrha tegle, koju ćete držati na sobnom prozoru. Kada biljka dostigne do 12 centimetara, presađuje se u veću teglu. Evodija obavezno treba da se zaliva dva puta dnevno, a ako je preko zime iznesete napolje, biće to pogubno po nju.

 

 

 

 

 

Šumska jagoda – Sadnja, đubrenje, zalivanje, razmnožavanje

Agrosavjet
-
0
Šumska jagoda – Sadnja, đubrenje, zalivanje, razmnožavanje

Šumska jagoda (lat. Fragaria vesca) je višegodišnja zeljasta divlja biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Uzgaja se zbog slatko-kiselog i izrazito mirisnog crvenog ploda.

Pod uzgojem šumske jagode podrazumijevamo one divlje evropske i alpske sorte. Od običnih domaćih jagoda, ove se razlikuju po tome što su im plodovi manji. Kako rastu, tako formiraju uredne kupove koji se šire u promjer do 40 cm. Plodovi šumskih jagoda su ugodnog slatko-kiselog okusa s nešto izraženijom mirisnom aromom nego kod običnih jagoda.

Cvjetaju cijelu sezonu, a listovi su joj svjetlo zelene boje. Šumska jagoda (Fragaria vesca) cijenjena je voćna vrsta, prepuna ljekovitih svojstava i hranjivih materija. Najčešće raste na livadama i pašnjacima te na brdskim i planinskim područjima, u šumama te u šikarama.

Pročitajte: Evo zašto bi i kako trebalo jesti šumske jagode

Sadnja šumskih jagoda

Lako ih je uzgojiti, ali imajte na umu da im je potrebno više mjesta jer će se rastom i proširiti. Riječ je o hladnoj biljci koja najviše raste tokom proljetnih i jesenskih mjeseci, a plodovi se beru u proljeće ili u ljeto.

Izdanke šumskih jagoda iščupajte s korijenom te ih posadite i u svom vrtu. Sadnja šumskih jagoda odvija se u vrtu na razmaka od 30 centimetara unutar redova te do 1 metra između redova. Briga oko šumskih jagoda jednaka je brizi oko domaćih jagoda.

Preporučuje se da izdanke posadite krajem ljeta ili početkom jeseni kako bi blaga i topla jesenske kiša mogla dobro zaliti. No, možete ih poput običnih jagoda, saditi i početkom proljeća. Kod sadnje ih dobro zalijte te dodajte komposta i pokrijte ih slamom. Tako će zemlja zadržati potrebnu vlagu za rast biljaka.

Kod uzgoja divljih sorti, alpske jagode ćete vrlo lako uzgojiti. One ne trebaju posebno bogato i vlažno tlo, iako će im takvi pogodni uslovi povećati plodnost. Sade se na udaljenostima do 40 cm jer možete očekivati da se toliko rasprostru. Divlje jagode je bolje uzgajati na vlažnijem tlu koje je pomalo prekriveno sjenom.

Što se tiče uzgoja u stakleniku, alpske jagode možete uzgajati tako, ali one će tada biti osjetljivije. Možda će ih češće napadati crveni pauk. Za uzgoj evropskih divljih jagoda ne preporučuje se uzgoj u staklenicima jer ne vole zaštićene uslove. Radije ih pokušajte uzgojiti u saksijama jer trebaju manje vode nego moderne vrste.

Alpske jagode koriste se i u svrhu ukrasne vrijednosti. Njima se prekriva tlo i tako mogu biti lijep ukras u vašem vrtu. U isto vrijeme zbog toga što rastu kao skupine, dobra su zaštita insektima tokom mjeseci hibernacije.

Pogodno tlo za šumske jagode

Šumska jagoda najbolje uspijeva na propusnim, plodnim, humusnim i rastresitim tlima gdje je koncentracija humusa viša od 4%. Odgovaraju joj blago kisela tla pH vrijednost od 5 do 6,5.

Najbolje će uspijevati na brdsko planinskim područjima iznad 500 m nadmorske visine. To su područja na kojima se mogu pronaći šumske jagode u prirodi.

Da biste uspješno uzgojili šumske jagode posadite ih na otvorenim i blago nagnutim terenima kako biste spriječili prekomjerno ispiranje zemljišta, akumulaciju hladnog zraka i nakupljanje prekomjernih količina vode.

Đubrenje šumske jagode

Ako je sadite u zemlju bogatu glinom ili onu s lošom drenažom, dodajte prirodno đubrivo. U protivnom nema potrebe za đubrenjem.

Temperatura

Šumskoj jagodi ne odgovaraju visoke temperature zraka. Naime, na temperaturama iznad 30°C, prestaće cvasti dok će se sa snižavanjem temperature, cvatnja ponovo pokrenuti. Posadite ih na blago osunčano tlo ili u teglice.

Pročitajte: Šumske jagode kao lijek

Voda

Šumska jagoda voli vodu pa ju je potrebno često zalivati. Ipak pripazite da ne pretjerate s vodom.

Održavanje zasada šumske jagode

Kada posadite šumske jagode, lako ih je održavati. U ljetnim mjesecima ih redovno zalivajte, a u jesenskim i zimskim mjesecima potrebno ih je pokriti slojem slame kako bi se zaštitio njihov korijen od hladnoće.

U proljeće je šumske jagode potrebno redovno plijeviti i malčirati te generalno svaki mjesec prskati otopinama algi. Početak proljeća rezervisan je i za sijanje novih vrsta. Ljetni mjeseci donijeće vam i prve plodove. Berite tokom cijelog ljeta i uživajte u ovim ukusnim jagodama. U jesen otklonite stare biljke. Zima je idealna za sadnju biljaka pod zaštitom u loncima.

Razmnožavanje šumskih jagoda

Lako se razmnožavaju, a od jedne biljke možete lako dobiti više njih i presađivati ih. Dijele se i presađuju u rano proljeće, samo je pritom bitno paziti da je ne oštetite i da presadite cijeli korijen. Kada je uzimate sadnice iz prirode, pripazite da ne uzmete sve s jednog područja. Ostavite ih nekoliko kako bi se dalje mogle razvijati i rasti. Izvadite cijele sadnice s korijenom, stavite ih u novinski papir i tako ih prenesite do svog vrta.

Kod razmnožavanja bitno je spomenuti da se alpske jagode uzgajaju iz sjemena. Ostavite plodove da se osuše na suncu pa dobro istrljajte. Tako ćete dobiti sjeme koje možete posaditi u zadnjim zimskim mjesecima ili odmah na početku proljeća. Sjeme koje će biti posađeno u proljeće ne treba prekrivati zemljom. Temperatura tla bi trebala biti oko 15 stepeni.

Šumska jagoda – zaštita od bolesti

Šumska jagoda je prirodno otporna na bolesti i štetočine, stoga im neće trebati nikakva zaštita. Ovo se posebno odnosi na one sadnice posađene iznad 600 m nadmorske visine. Zbog lakog uzgoja šumskih jagoda, preporučuje se organska proizvodnja.

Šumska jagoda – berba

Ako ste šumske jagode posadili tokom ljetnih mjeseci, već za 30 dana možete očekivati prve plodove te stalne i obilne prinose. Traju od mjesec dana do dva mjeseca, ali dozrijevaju u različito vrijeme pa se mogu stalno brati svježe.

Berba šumskih jagoda rezervisana je najčešće za ljetne mjesece. No, na nekim područjima mogu se brati čak i od aprila. Berba obično završava u avgustu. Tokom cijelog ljeta moći ćete uživati u šumskim jagodama.

Skladištenje šumske jagode

Šumske jagode spadaju u osjetljivo i brzo kvarljivo voće pa se nakon berbe preporučuje da ih brzo iskoristite. Najbolje ih je iskoristiti svježe, a možete ih zamrznuti te koristiti po potrebi.

Pročitajte: Naučite kako da odgajite sočne jagode

Ljekovita svojstva šumskih jagoda

Još od davnina poznata je ljekovitost divljih šumskih jagoda. Ljekoviti su svi njeni dijelovi, korijen, izdanci, lišće i plodovi. Koriste se za liječenje bubrežnih i žučnih kamenaca, protiv nesanice i za smirenje te za poboljšanje probave i apetita. Dobre su kao protivupalno sredstvo, a i kod reume.

Plodovi su puni minerala kao što su kalcijum, natrijum, fosfor i željezo. Imaju velike količine eteričnih ulja i tanin. Puni su vitamina C, salicilne i vinske kiseline.

Listovi šumske jagode ubrane u ljeto možete staviti u rakiju, a kada je razrijedite možete dobiti idealno sredstvo za ispiranje usta. Ovom vodicom, osvježite dah i spriječite neugodan zadah i bolesti zubnog mesa.

Šumska jagoda u kulinarstvu

Od šumskih jagoda mogu se pripremiti pekmezi, želei, džemovi, kompoti ili sirupi. Ukusne su, pa iskoristite ljetne mjesece kako bi uživali u finim, svježim plodovima. Ako ćete kuvati džem ili žele, dodajte malo vode tokom pripreme jer plodovi nemaju puno tečnosti.

Jagode su čest izbor voća u poslasticama kao što su torte od jagoda i kolači od prhkog tijesta. Šumske jagode možete koristiti isto kao i obične domaće jagode.

Zanimljivosti o šumskim jagodama

Šumska jagoda je tipično voće koje se uzgaja na području sjeverne polulopte. Njen naziv govori nam da je najčešće nalazimo u divljini, odnosno u ovom slučaju, na šumskim područjima. No, ipak, moguće ju je uspješno uzgajati i u vrtu.

Šumske jagode se mogu naći u šumskim predjelima sve do 1.500 m nadmorske visine. Autohtono područje divljih jagoda je Evropa, ali u prošlosti su se uzgajale samo sjeverno od Alpa. Upravo zato, Grcima su bile nepoznate, a i Rimljani su jako malo znali o njima. Ubrzo su stigle i američke sorte, ali nisu zadržale takvu popularnost u Evropi kao ove autohtone divlje šumske jagode.

Šumska jagoda osvajala je svojim primamljivim mirisom i ukusom. Tek u 19. vijeku počele su se uzgajati hibridne jagode.Najotpornija i najkvalitetnija sorta šumskih jagoda je Regina i potiče s Alpa. Na njenom usavršavanju radilo se preko 100 godina, a sada označava standard i osnova je proizvodnje šumskih jagoda u cijeloj Evropi. Proizvodnja šumskih jagoda odvija se u Italiji, Španiji, Engleskoj, Poljskoj i Francuskoj, ali koristi se isključivo svježa na lokalnom tržištu.

Balkonsko cvijeće će bujno cvijetati ako slijedite ove savjete

Agrosavjet
-
0
Balkonsko cvijeće će bujno cvijetati ako slijedite ove savjete

U prirodi će biljke uvijek bolje uspjeti nego na ograničenom prostoru cvjetnih posuda, no uz malo znanja o uzgoju, balkonsko cvijeće može bujno cvjetati i uljepšati boravak u takvom okruženju.

Balkonsko cvijeće – uzgoj

Za početak morate odlučiti hoćete li saditi u sandučiće niske biljke zbijena rasta ili viseće biljke. Puzavicama i penjačicama treba osigurati oslonac za penjanje. Neke biljke potrebno je na vrijeme povezati, a svima je potrebno redovno odstranjivati ocvale cvjetove kako bi nasad uvijek izgledao uredno i njegovano.

Pročitajte: Koje balkonsko cvijeće voli hlad, a koje sunce – Kako da izaberete prave biljke za vašu terasu

Kada biramo balkonsko cvijeće moramo voditi računa o položaju balkona pri čemu je najvažnije njegova orijentacija. Petunije na primjer neće dobro uspjeti na sjevernoj strani ako su izložene jakim vjetrovima. Za takva, vjetrovita mjesta, bolje je koristiti niske i čvrste biljke, poput vrtne tratinčice, kadifice, mirisne kunice ili sanvitalije.

Najveći je izbor ukrasnog cvijeća za sunčane položaje. Pri tome treba razlikovati biljke koje podnose sunce i one kojima je sunčeva svjetlost neophodna. Tako je za bujni rast i razvoj cvjetova potrebno mnogo sunca ljetnom zvjezdanu, sunčacu, petunijama, ljetnoj kadulji, sanvitaliji, dragoljubu, pustinjskoj ruži, sporišu, maćuhicama i žeravcu. Više o cvijeću koje voli osunčane položaje pročitajte u tekstu: Balkonsko cvijeće koje voli sunce.

Neke biljke vole umjereno sunce i polusjenu, kao što su krasuljci, papučice, zlatni šeboj, vodenika, lobelija, lobularija i kadifica.

Njega balkonskog cvijeća

Učestalost zalvanja zavisi od potreba same biljke, ali i od položaja saksija. Što je više biljaka u posudi, potrebno je češće zalivanje, posebno u sušnim razdobljima. Zemlja se na sunčanim i vjetrovitim položajima brže suši zbog čega je treba redovno opipati i provjeriti je li joj potrebno još vode.

Za zalivanje biljaka nikada se ne smije koristiti hladna voda direktno iz vodovoda, što važi kako za balkonsko cvijeće, tako i za sobno. Dobar način je koristiti odstajalu vodu koja se prije zalijevanja malo zagrijala na suncu.

Balkonsko cvijeće je potrebno prihranjivati kako bi bujno cvjetalo. Najbolje je za to koristiti tekuće đubrivo bogato fosforom. Zavisno od biljne vrste, potrebno ga je dodavati svakih 8 do 10 dana. Pritom je važno da se hranjive materije uvijek dodaju u vlažnu zemlju, odnosno đubriti neposredno nakon zalivanja.

Ako želite koristiti đubrivo na bazi azota za balkonsko cvijeće, potreban je oprez, jer će previsok udio azota pospješiti rast lišća na račun cvjetova.

Biljke koje ćete preko zime unijeti unutra ne smiju se đubriti nakon septembra jer samo one koje ne tjeraju više nove izboje mogu se oduprijeti bolestima i štetočinama koje napadaju upravo u hladnim danima.

Čaj od kunice i njegova ljekovita svojstva

Agrosavjet
-
0
Čaj od kunice i njegova ljekovita svojstva

Kunica ili kako se još u narodu zove hajdučka trava, stolisnik, sporiš, mezinec ili arman prirodni je lijek za mnoge tegobe. Najbolji način da je iskoristite jeste da napravite čaj od kunice.

O kunici

Kunica raste skoro na svakoj livadi i lako ju možete prepoznati. U sebi nema opasnih sastojaka, ne izaziva ovisnost i može se svakodnevno upotrebljavati.

Miris joj je aromatičan i fin, a stabljika raste od 30-80 centimetara.

Cvjeta od početka juna pa do kasne jeseni, dok se ne pojave prvi mrazevi.

Lijekoviti dijelovi biljke su listovi i rascvjetane cvjetne glavice, s tim što se od kunice pravi i ulje i tada se koriste listovi sa grančicama gdje cvjetovi nisu procvjetali.

Priprema za čaj od kunice

Pripremiti čaj od kunice možete od svježih osušenih biljaka i cvjetova, ali ga možete kupiti i već gotovog. Dakako, prirodna biljka koju ste sami ubrali sigurno ima više ljekovitih svojstava od kupljene u trgovini.

Čaj se priprema iz cvijeta i to tako da, kao i svaki drugi čaj, uzmete žličicu osušenog cvijeta i prelijete ga sa 2,5 decilitra ključale vode. Ostavite da stoji oko 15 minuta pa procijedite. Uz čaj od stolisnika možete dodati čaj od kadulje, mente ili kamilice. Postupak je jednak. Ovaj čaj možete dodavati i u kupke ili ga koristiti za obloge.

Pročitajte: Kunica, hajdučka trava, stolisnik: Spas za sve tegobe

Kunica se može koristiti i kao začin iako je to u našim područjima rijetkost. Uz njega se može dodati limun te izraditi umak sličnog okusa umaku od kopra.

Kunica kao lijek

Kunica se koristi kao prirodni lijek protiv bijelog pranja kod žena i upale jajnika.

Priprema: Uzeti po 40 g lista i cvijeta kunice i kamilice i po 10 g kadulje i lišća koprive. Potom, 4 velike kašike ove mješavine se pospu sa 1 l ključale vode. U takvoj void mješvina treba da odstoji najmanje 10 minuta, zatim se procijedi  kroz čistu lanenu krpu ili gazu. Kad se ohladi na temperaturu tijela, ovim čajem se ispire rodnica.

Poseban čaj za liječenje ženskih tegoba:  3 velike kašike mješavine od po 25 g cvijeta i lista kunice, trave ive, dubačca, kamilice, kadulje, divljeg mažurana i bijele koprive pospe se sa  1 l ključale vode. Nakon što odstoji cijelu noć poklopljeno, procijedi se i pije umjesto vode u toku dana.

Liječenje kamena u žuči

Uzeti po 25 g lista i cvijeta kunicet rosopasa, smilja, aniša, metvice paprene i ploda sene. 1 velika kašika te mješavine pospe se sa 2 dl ključale vode, poklopi i nakon 2-3 sahata procijedi. Pije se triput dnevno poslije jela.

Još jedan efikasan način liječenje kamena u žuči jeste mješavina kunice i kantarionovog ulja. Kao što je poznato kantarionovo ulje je takođe jedan od najboljih prirodnih lijekova.

Kunica je pogodna još za:

  • rak na maternici (nije ograničena doza, pijete koliko god možete, umjesto vode)
  • upala jajnika, bijelo pranje, učestalo mokrenje
  • miom
  • klimaks, izostanak mjesečnice
  • vrtoglavica
  • mučnina
  • migrene

Kunicu možete naći u svim biljnim apotekama, a možete ju i sami napraviti.

Za šta se još koristi čaj od kunice

Čaj od kunice i amenoreja

Od davnina je poznato kako se kunica koristi za poticanje krvarenja kod određenih zdravstvenih stanja. Jedno od tih stanja kod žena je amenoreja, odnosno, dugotrajni izostanak menstruacije. kunica pomaže tako što stimulira protok krvi u zdjeličnom području, a samim time i u maternici te tako potiče dolazak menstruacije.

Čaj od kunice za plodnost

Mnoge žene koje pate od problema sa začećem, pokušavaju si pomoći ispijanjem upravo ovog čaja. Čaj od kunice ili stolisnika, hadjdučke trave potiče rad cirkulacije u reproduktivni organima i tkivima te smanjuje bolove kod tegoba poput endometrioze, mioma ili cista na jajnicima.

Čaj od kunice i anksioznost

Neka istraživanja pokazuju kako kunica sadrži tvari koje mogu pozitivno djelovati kod ljudi koji pate od anksioznosti, nesanice te se nalaze pod dugotrajnim stresom. Stručnjaci su dokazali kako kunica ima vrlo slično djelovanje kao i kemijski spoj, diazepam (poznat i kao Valium), odnosno, lijek koji se najčešće prepisuje osobama koje pate od anksioznosti.

Kunica pomaže kod visokog krvnog pritisaka i astme

Istraživanja su pokazala kako čaj od kunice pripomaže i zdravstvenim stanjima, kao što su visok krvni pritisak te astma. Ovisno kod visokog krvnog pritiska, on opušta krvne žile i reguliše protok krvi. Kao što je već navedeno, koristan je za ‘čišćenje’ disajnih puteva, stoga ublažava kašalj i začepljenost sinusa koji se mogu javiti kao posljedica astme.

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

Ljetna sadnja jagoda – Ovo su ključni koraci za uspješan uzgoj

Agrosavjet
-
0
Ljetna sadnja jagoda – Ovo su ključni koraci za uspješan uzgoj

Jagode možemo saditi tokom godine u više navrata, a jedan od idealnijih trenutaka je ljetna sadnja jagoda, od kraja juna do polovine avgusta. Međutim, prije sadnje moramo se odlučiti kakve jagode želimo saditi, jednorotke ili mjesečarke.

Jednorotke mogu zavisno od vrste i sorti biti rane, srednje ili kasne u plodonošenju. Ni kod jednorodnih ni kod mjesečarki vrste ne utiču na kvalitet ploda. Mjesečarke nam donose plod već od maja pa sve do septembra te su stoga traženije od jednorotki. Dakako, postoje i jagode penjačice ili, zavisno od formiranja, viseće jagode.

Sadnja tokom ljeta možda ima prednosti jer se do zime biljka potpuno razvije i sljedeću godinu normalno nam plodonosi. Za jagode penjačice neophodna nam je potpora za njihov rast. Tu najčešće koristimo armirne mreže koje su dugotrajne i čvrste pa ih vjetar, ako su dobro postavljene, neuporedivo manje njiše od plastičnih mreža koje služe kao potporanj za rast jagoda te se tako jagode manje oštećuju.

Pročitajte: Kako uzgojiti JAGODE MJESEČARKE u visećim saksijama?

Zemljište za jagode mora biti dobro pripremljeno. Prekopana ili preorana površina zavisi od veličine parcele i količini sadnje, a treba biti pripremljena na dubini od 30 do 35 cm. Prije pripreme tlo pokrijemo stajskim đubrivom i tada započnemo s oranjem ili kopanjem za pripremu sadnje. Najbolji je način sadnja na uzvišene gredice. Gredice bi nam trebale biti visine 20-25 cm. Pri dnu su gredice normalno širine 70-80 cm, dok su pri visini široke 40-50 cm.

Na tako pripremljene gredice postavljamo sustav za navodnjavanje i gredice prekrivamo crno-bijelom folijom, s time da nam bijela strana folije bude okrenuta prema nebu, a crna prema zemlji. Time izbjegavamo prženje listova za jakih vrućina. Foliju možemo kupiti već perforiranu, dakle pravilno izbušenu za sadnju jagoda ili možemo sami oštrim nožem ili skalpelom praviti križiće na mjestu sadnje na foliji ili pak rezanjem napraviti malene krugove.

 

1...253254255...1.016Stranica 254 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia