Naslovnica Blog Stranica 254

Sprečavanje početka grabeži

Grabež je situacija u kojoj košnicu napadaju osvajači iz drugih košnica, ta situacija je ozbiljna iz više razloga:

pčelarska oprema

Pčelarsku opremu možete naručiti na OLX.BA 

  • Pčele u košnici koje se brane od invazije boriće se do smrti. Ta bitka može rezultirati gubitkom velikog broja pčela čak i uništiti cijelo društvo.
  • Ako košnica ne može da se odbrani prilikom grabeži pčele koje napadaju mogu da odnesu društvu svu hranu.
  • Nakon što je bila žrtva grabeži, košnica mijenja svoj karakter, pčele mogu postati nezgodne, agresivne i teške za rad.

Pročitajte: ŠEĆERNI SIRUP ZA PČELE /RECEPT/

Sprečavanje početka grabeži

Najbolje od svega je spriječiti da se grabež uopšte desi. Evo šta možete da uradite:

  • Nikada ne ostavljajte med na otvorenom gdje ga pčele mogu naći, naročito ne blizu košnice i tokom smanjenoh dotoka nektara. Lak plijen može pokrenuti grabež.
  • Kada cijedite med, pokrivajte medišne nastavke nakon što ih skinete sa košnice.
  • Budite veoma oprezni kada radite sa šećernim sirupom. Trudite se da prosipate ni kap kada hranite pčele. I najmanja količina sirupa bilo gdje osim u hranilici može pokrenuti napad.
  • Sve dok košnica ne bude dovoljno jaka da se odbrani, koristite češalj za leto kako biste ograničili veličinu otvora koji pčele moraju da brane. Pored toga, obavezno zatvorite otvor u poklopnoj dasci.
  • Nikada ne hranite pčele na otvorenom (npr., tako što ćete napuniti posudu sirupom ili medom i spustiti je blizu ulaza u košnicu).
  • Izbjegavajte Bordmanovu hranilicu za leto. Pošto su tako blizu ulaza te hranilice mogu pokrenuti grabež.

Uslovi koji su potrebni za postizanje visokih prinosa KRASTAVACA

Krastavac je biljka sa visokim zahtjevima prema uslovima sredine. Klimatski, zemljišni i drugi faktori jako utiču na vegetativni rast, cvjetanje i oplođenje, zametanje plodova, dužinu vegetacionog perioda i plodonošenje, a u krajnjoj liniji, na veličinu i kvalitet prinosa.

Toplota

U svim fazama razvoja krastavac je veoma osjetljiv prema toploti. Uspijeva na realitvno visokim temperaturama. Strada na slabijem mrazu, ali pošto brzo tehnološki dozrijeva može se gajiti i u krajevima s kratkim ljetom. Optimalna temperatura za klijanje sjemena je 25-28ºC, a minimalna 12-13ºC.

U poljskim uslovima klija ako temperature nisu niže od 17-19ºC. Na temeraturi iznad 36ºC prestaje asimilacija, a iznad 42ºC prestaje rastenje. Temperatura ispod 14ºC zaustavlja obrazovanje organa, ispod 7ºC prekida rast, a na temperaturi ispod 0,5ºC biljke uginu.

Naročito su nepovoljne nagle promjene toplotnih prilika.

Pročitajte: Proizvodnja krastavaca u zaštićenim prostorima

Svejtlost

Za normalan rast i razviće neophodan je intenzitet svjetlosti od 8-9 hiljada luksa i dužina dana od 10-12 sati. Ako je osvjetljenost slaba, skraćena ili produžena, biljke reaguju znatnim sniženjem prinosa.

Vlažnost

Krastavcu je potrbna relativna vlažnost vazduha 70-90% i vlažnost zemljišta 65-75% punog vodnog kapaciteta. Otpornost prema vazdušnoj suši povećava se sa povećanjem vlažnosti zemljišta. Suša u vrijeme cvjetanja i plodonošenja prouzrokuje opadanje cvjetova, smanjenje prinosa i kvaliteta plodova (pojavljuju se šupljine i gorčina u plodovima). Toplo i vlažno vrijeme aktivira obrazovanje cvjetova i povećava procenat ženskih cvjetova. Dok niske temperature i nedostatak vlage ubrzavaju sazrijevanje plodova i starenje biljaka.

Pročitajte: Pepelnica krastavca znatno smanjuje prinose – Ovo je sigurno rješenje za njeno suzbijanje

Zemljište

Krasatavac gajite na plodnom zemljištu koje je dobro obezbijeđeno vodom i hranljivim materijama. Nepogodna u teška, zabarena i jako kisela zemljišta. Na teškom zemljištu, posebno ako je nivo podzemne vode viši od 70 cm, teško uspijeva.

Uz odgovarajuće đubrenje dobro uspijeva pri reakciji zemljišta pH 5,5 do pH 7,5, optimum pH 5,0. Za gajenje krastavca nisu pogodni tereni izloženi jakim vjetrovima koji pomjeraju vriježe i povređuju biljke. Štetno dejstvo vjetra može se umanjiti kulisama od biljaka koje rastu visoko, kao što su kukuruz, konoplja, suncokret itd.

O đubrenju krasavca pročitajte u tekstu: Đubrenje krastavca

Navodi se u knjizi Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.

Koje balkonsko cvijeće voli hlad, a koje sunce – Kako da izaberete prave biljke za vašu terasu

Ako imate želju da vaša terasa izgleda rakošno od proljeća do jeseni, prilagodite biljke koje sadite položaju u kome se ona nalazi.

Kada birate cvijeće za balkon, trebalo bi obratiti pažnju na nekoliko važnih stvari, budući da nisu sve biljke prikladne za svaki prostor. Naime, neko cvijeće traži više sunca, dok drugo bolje uspijeva u hladu.

Ako imate želju da vaša terasa izgleda rakošno od proljeća do jeseni, prilagodite biljke koje sadite položaju u kom se ona nlazi.

Pročitajte: Infuzija za cvijeće od koje će rasti kao ludo, a pravi se od samo dva sastojka

Ukrasno, balkonsko cvijeće uglavnom voli sunce, ali bi trebalo razlikovati biljke koje dobro podnose sunce i one kojima je sunčeva svijetlost neophodna da bi živile i cvjetale. Ukoliko je vaša terasa osunčana tokom većeg dijela dana, onda su za nju idealne biljke poput petunije, muškatle, pustinjske ruže i verbene.

Petunije su jedno od najpopularnijih i najzastupljenih balkonskih cvjetnica. Najbolje uspijevaju na osunčanim mjestima koja su zaštićena od vjetra. Odgovaraju im i djelimično osjenčena mjesta. Zahtjevaju redovno zalivanje, a bolje će cvjetati ako im redovno uklanjate osušene latice.

Muškatle su takođe cvijeće popularno za terasu, a jednostavne su i prilagodljive za gajanje. Ako ih čuvate na adekvatan način u toku zime, mogu opstati godinama. Vole direktno sunce, toplotu i traže umjereno zalivanje.

Pustinjska ruža voli sunčana, topla mjesta, a ne prija joj hladniji vazduh, jer može da ugrozi njen opstanak. Ova biljka zahtjeva redovno zalivanje, ali tek kada zemlja u saksiji postane skroz suva.

Verbena je možda najzahvalnija za uzgajanje, jer je prilično otporna, dobro podnosi visoke temperature, čak i sušu, a ne smeta joj ni direktno sunce. Zalivanje joj je potrebno kada se zemlja potpuno osuši. Ako želite da duže cvjeta, krajem jula je obavezno orežite.

Pročitajte: Lako se uzgaja, uspijeva na terasama i baštama – Proljećno cvijeće najšarenijeg izgleda

Biljke kojima više prijaju hladovina i balkoni u sjenci

Ako je tokom većeg dijela dana na vašoj terasi hladovina, izaberite biljne vrste poput lijepog  jove, begonije, fuksije i raskošnog bršljana.

Lijepi jova spada u veoma popularne ljetnje biljke, jer cvijeta tokom cijele sezone. Lak je za uzgajanje, traži minimalnu njegu, a ne podnosi direktno sunce. Međutim, nemojte ga držati ni u dubokom hladu, jer će prestati da cvjeta. Njemu najviše odgovaraju balkoni koji su u sijenci. Ne bi trebalo svakodnevno da ga zalivate, već svaki drugi dan.

Begonija takođe najbolje uspijeva na sjenovitim mestima. Traži redovno zalivanje, ali je potrebno paziti da voda ne ide po listovima i cvjetovima, kako ne bi došlo do razvoja gljivičnih bolesti. Ova biljka ne voli promaju, a ni hladan vazduh.

Fuksija je nepravedno zapostavljeno balkonsko cvijeće koje voli hlad. Krase je zanimljivi i dekorativni cvjetovi, a njene stabljike dostižu dužinu od nekoliko metara i vrlo se brzo granaju i šire. Fuksija voli mjesta koja su osunčana samo rano ujutru, potrebno joj je malo svjetlosti  tokom dana. Veoma je važno da je redovno zalivate; zemlja u koju je zasađena ova biljka nikada ne bi trebalo da bude suva.

Bršljan je poznat kao šumska biljka, pa je prirodno da voli sijenku, kao i mnogo vlage, zbog čega ga je ljeti potrebno obilno zalivati.

Ishrana uljane repice

Ključni elementi prinosa uljane repice su: broj biljaka po jedinici površine, broj mahuna na biljci, broj sjemenki u mahuni, pojedinačna masa sjemenki. Iz ove konstatacije jasno se može zaključiti da poslije nicanja, osnovna komponenta za postizanje visokog i kvalitetnog prinosa ustvari je optimalna ishrana i njega usjeva. Usjev koji je dobro ishranjen lakše podnosi sve nepovoljne uslove gajenja.

Da bi se ostvario dobar rezultat u proizvodnji uljane repice, potrebno je osim prinosa, postići što bolji kvalitet zrna uljane repice koji se ogleda u uljnosti i sastavu tog ulja. Prinosi uljane repice i kvalitet variraju zavisno o mnogim faktorima.

Jedan od najbitnijih faktora koji najviše utiče na prinos ali i na kvalitet je svakako optimalna ishrana usjeva uljane repice. Odnos uljane repice prema maktoelementima je specifičan. Za prinos od 4t/ha potrebno je obezbijediti:

đubrenje uljane repice

Optimalna količina N/ha u jesen je do 50 kg/ha jer povećana količina N smanjuje se otpornost na mrazeve. Na proleće se prihranjuje u jednoj ili bolje dvije aplikacije, zavisno o sastavu i kvalitetu zemljišta.

Pročitajte: YaraMila BLUSTAR – ĐUBRIVO NOVE GENERACIJE ZA SIGURAN PRINOS I KVALITETAN ROD

Fosfor je važan odmah nakon nicanja za dobro ukorenjavanje i utiče na veći sadržaj ulja.
Uljanoj repici je potrebno uneti 50 do 100 kg/ha P2O5 u zavisnosti od obezbijeđenosti zemljišta. Topivost i pristupačnost fosfora iz YaraMila™ granulisanih đubriva omogućavaju optimalan rast i razvoj useva. Kalijum je važan za uljanu repicu i utiče na prinos, kvalitet, sadržaj ulja, nalivenost zrna, vodni režim. Za 3,5 mt/ha prinosa uneti u zemljište 100 kg/ha K2O. Savremeni hibridi pokazuju statistički znatno povećanje prinosa ako se unosi najmanje 100 kg/ha K2O.

Pored makroelemenata za visok prinos potrebno je obezbijediti dobru ishranu usjeva uljane repice sa mezo i mikroelemetima. Posebno treba istaći da je za dobar prinos potrebno obezbijediti minimum 40kg/ha SO3.

Bitni su i Mg i Ca. Od mikroelemenata izrazito su važni bor-B, mangan-Mn, cink-Zn, molibden-Mo te je težište Yara programa folijarne ishrane upravo na tim mikroelementima.

YaraMila Blustar

đubrenje uljane repice

Zastupnik i distributer za Yara đubriva u BIH: AGRIMATCO

Skok šećera u krvi zavisi i od redoslijeda kojim jedete hranu tokom obroka – Jedan je ispravan

Ljudi koji žele da smanje šećer u krvi ili zaobiđu njegove nagle skokove obično se odriču određenih namirnica ili smanjuju znatno njihovu konzumaciju.

Pročitajte: Voda sa voćem je idealna za tople dane – Izaberite svoju omiljenu kombinaciju

Međutim, postoji jedna tehnika koju možete da uradite i koja zahtjeva nula ograničenja u hrani: jedite svoj obrok određenim redoslijedom. Nauka pokazuje da ako jedete sastojke obroka određenim redoslijedom, možete smanjiti porast glukoze u obroku za 75%. Dakle, jedete potpuno istu hranu, ali imate mnogo manje posljedica po vaše tijelo. Idealan redoslijed je sljedeći:

  • povrće ide prvo,
  • proteini i masti su na drugom mjestu,
  • skrobovi i šećeri na posljednjem mjestu.

Pročitajte: Pitate se – kako ovo izgleda u praksi?

Recimo da za obrok imate porciju lososa, spanaća i smeđeg pirinča, sa parčetom torte za desert. Prema ovoj teoriji, prvo ćete jesti spanać, zatim losos, pa pirinač i završite na kraju desertom. Ako ste u restoranu, nemojte jesti hljeb koji dobijete prije obroka. „Ljudi koji jedu hljeb na prazan stomak stvaraju veliki skok glukoze. To ne znači da morate u potpunosti da preskočite korpu za hljeb – ako čekate da jedete hljeb uz proteine, masti i povrće, imaćete mnogo stabilniji odgovor glukoze.
Ne zaboravite: slatka pića poput zaslađenog čaja mogu uticati i na vaš šećer u krvi. Dakle, ako želite da dodate slatki napitak u svoj obrok, obavezno ga popijte na kraju sa poslasticom, a ne prije obroka. Ovo uključuje i zaslađivače.

Koji tip zemljišta odgovara određenim vrstama ljekovitog bilja?

Što se tiče organskog uzgajanja ljekovitog bilja, najprije je potrebno izvršiti izbor vrsta i sorti biljaka na osnovu njihove pogodnosti za gajenje u konkretnim agroekološkim uslovima.

Ljekovito bilje zbog brojnosti svojih vrsta i različitosti u njihovim ekološkim zahtjevima omogućava organizovanje proizvodnje u različitim regionima.

Pročitajte: Ljekovite biljke koje bi trebalo da probate

Tako se razlikuju sljedeće vrste:

1) Vrste koje su pogodne za suva staništa: bijeli slez, morač, lavanda, korijander, majoran, timijan, pelin, bijela slačica
2) Vrste koje su pogodne za vlažna staništa: odoljen, selen, uskolisna bokvica, velebilje
3) Vrste koje su pogodne za staništa sa širim ekološkim određenjem: kamilica, kim, crni sljez, mak, lan, hajdučka trava
4) Vrste koje su pogodne za zemljišta bogata krečom: morač, lavanda, korijander, neven, žalfija, timijan
5) Vrste koje su pogodne za zemljišta siromašna krečom: različak, uskolisna bokvica, vrbovica
6) Vrste koje su osjetljive na niske temperature: bosiljak, mirođija, majoran, matičnjak
7) Na zemljištima bogatim humusom gaji se mirođija, bijeli slez, odoljen, lincura, kim, selen, majoran, matičnjak, nana.

Pročitajte: Loše i kamenito zemljište nije prepreka da na njemu uzgajate biljke

Razlike u gajenju ljekovitog bilja u organskoj poljoprivredi i konvencionalnoj poljoprivredi su brojne.

Najprije, razlika se odnosi na oblast ishrane, odnosno nadoknađivanja hranljivih elemenata koje biljke iznesu prinosom iz zemljišta, zatim, nabavke kvalitetnog sjemena i sadnog materijala odgovarajućeg porijekla, kao i na kontrolu štetnih bioagenasa – korova, gljivica, bakterija, virusa i štetočina.

Autor: Kovačević Bratislav, psss.rs

Berba, upotreba i čuvanje plodova jagode

Jagoda donosi rod prve godine poslije sadnje. Na rezultate njenog gajenja veliki uticaj ima i pravilno obavljena berba.

Toj mjeri treba posvetiti veliku pažnju, jer od njene organizacije zavisi odgovarajući kvalitet ploda i uopšte ušteda. To je veoma osjetljiva faza, zato što jagoda ima nježne plodove.

Zbog izražene respiracije, nemogućnosti dozrijevanja poslije berbe i neravnomjernog sazrijevanja plodove treba brati u vrijeme pune ili neposredno pred punu zrelost. Brati ih u više navrata, po potrebi od 5-10 puta.

U odnosu na osobine gajene sorte, upotrebu ubranih plodova ili namijenu, kao i transport odrediti momenat berbe. Na određivanje tog perioda ima udjela i čuvanje ubranih plodova.

Neželjene posljedice se dobijaju ako se bere u toku dana kada su temperature visoke, kada se beru vlažni plodovi ili kada se obrani plodovi duže vrijeme drže u zasadu na otvorenom prostoru, direktno izloženi Suncu.

Pročitajte: Naučite kako da odgajite sočne jagode

Prilikom berbe treba voditi računa da to bude uz primjenu mjera dobre higijenske prakse, odnosno da se vodi računa o higijeni ambalaže i higijeni berača. Obrane plodove odmah sklanjati u privremeni hlad, odakle ih ubrzo treba transportovati u hladnjaču, preradu ili prodajne centre.

Prilikom berbe željenih plodova istovremeno treba odvojeno brati i plodove koji ne odgovaraju po izgledu i kvalitetu, čime se postiže u preventivnim mjerama, odnosno smanjuje se potencijal zaraze plodova za naredne berbe.

Plodovi jagode su lijepi, prelijepe crvene boje, privlačnog izgleda, slatko nakiselog ukusa, izražene arome. Zahvaljijući bogatom hemijskom sastavu pogodni su za različite namijene (kao stono voće, za zamrzavanje i preradu).

Pročitajte: Za veći rod i kvalitetnije plodove OREŽITE JAGODE

Ukoliko se plodovi koriste u svježem stanju onda treba dobro da podnose transport, da su ukusni, slatko nakiseli, upadljive boje. Plodovi koji se koriste za preradu najbolje je da budu nakiselog ukusa i da se lako odvajaju od čašičnih listića i peteljke. Ukoliko se plodovi koriste za preradu u sokove i džemove mogu biti mekaniji, nepravilnog izgleda i boje. Za slatko, kompot, sušenje i zamrzavanje jagode plodovi bi trebali da budu srednje krupni, karakterističnog ukusa i mirisa, bez velike unutrašnje šupljine.

Obrani plodovi jagode su male mogućnosti trajanja, zato što imaju veliki respiracioni koeficijenat, koji se od početka sazrijevanja do potpunog zrenja mnogo povećava.

Da bi se plodovi jagode kvalitetno čuvali obavezna su hlađena skladišta, sa mogućnošću regulisanja uslova čuvanja, naročito optimalne temperature. Plodovi se mnogo bolje čuvaju ukoliko se poslije berbe odmah brzo duboko zamrznu, na temperaturi od – 25 do -20 °C.

Pročotajte: Razmnožavanje jagode dijeljenjem bokora

Oni tako zadrže svoju prirodnu strukturu, boju, aromu i dr. Tako brzo zamrznuti plodovi u hladnjači se do upotrebe čuvaju na temperaturi od 18°C. U ovakvim kontrolisanim uslovima plodovi jagode se čuvaju više od godinu dana.

Sorte jagode čvrstog mesa mogu se čuvati do 20 dana pri temperaturi od –0,5-0 °C i relativnoj vlažnosti vazduha od 85-90%. Sorte mekanijeg mesa pri istim ovim uslovima čuvaju se samo do 10 dana.

Plodove koji se koriste u svježem stanju ne treba čuvati duže od 3-4 dana, a ukoliko se koriste za preradu 6-8 dana.

Prije iznošenja plodova iz hladnjače treba ih oko 15 sati držati na temperaturi 6-8°C, kako bi se bolje i duže čuvali.

Autor: Gvozdić Ljiljana dipl.inž.polj., psss.rs

Izgled zdravih i bolesnih životinja

Zdrave životinje normalno se kreću, rado uzimaju hranu i piju vodu, živahne su, imaju bistar pogled i na spoljašnje nadražaje reaguju brzo.

Okolina prirodnih otvora (oči, nos, usta i čmar) obično je čista. One ujednačeno, mirno i ritmično dišu, a njihova dlaka priliježe uz tijelo i sjajna je. Zdrave životinje mokre i balegaju bez teškoća i u određenim vremenskim intervalima, a izgled izmeta i mokraće specifičan je za svaku vrstu životinja.

Pročitajte: Zašto dolazi do naglih uginuća u tovu svinja

Temperatura tijela veoma je pouzdan pokazatelj zdravstvenog stanja i u zdravih životinja ima sljedeće vrednosti:

Temperatura tijela zdravih životinja

Odrasla goveda 37,5 – 39,5°C
Svinje 38,0 – 40
Ovce 38,5 – 40,0
Konji 37,5 – 38,5
Telad, prasad i jagnjad do 40,0

Temperatura tijela bolesnih životinja najčešće je povišena, disanje je nepravilno i ubrzano, a i puls je ubrzan. Bolesne životinje leže ili mirno stoje, nevesele su, glavu drže opuštenu i izgledaju pospano.

One nerado jedu ili uopšte ne uzimaju hranu. Preživari prestaju da preživaju ili to rjeđe čine. Na spoljašnje nadražaje reaguju sporo, ako leže teško ustaju ili ne mogu da ustanu, a kada se pokrenu, nesigurne su u hodu ili se teturaju.

Pročitajte: Hladnoća i vlaga najveća opasnost za jagnjad

Dlaka bolesnih životinja je nakostriješena, bez sjaja, a može biti i slijepljena od znojenja. Prirodni otvori su uprljani, a na očima i nosu se pojavi karakterističan iscjedak. Baleganje i mokrenje su poremećeni (pojavi se proliv, zatvor ili životinja ne mokri, ili je mokraća zamućena ). U balezi i mokraći može biti krvi, sluzi ili gnoja, a u balezi se mogu vidjeti i paraziti.

Ponašanje i izgled bolesnih životinja veoma su različiti, što zavisi od vrste bolesti i jačine oboljenja. Slabije izražene parazitske bolesti ne izazivaju mršavost i zaostajanje u rastu oboljele jedinke i njihovo meso je lošijeg kvaliteta.

Autor: Kosovka Jakšić dipl.ing.polj., psss.rs

Lijepi Jova – Cvjeta cijelo ljeto, idealan za sjenovita mjesta

Impatiens, vodenika ili lijepi Jova (kako ga narod naziva), prirpada porodici Balsaminaceae i porijeklom je iz Zanzibara. Veoma je zahvalna biljka za uzgoj u zatvorenom i otvorenom prostoru.

Ako vodeniku dovoljno zalijevate, cvjetaće cijelo ljeto. Svake ili svake druge godine treba je rasaditi jer tada grm postaje ljepši te raste puno pravilnije.

Vodenika, kako joj i samo ime kaže, obožava vlažna tla, te se predivno ističe na sjenovitim mjestima. Ljetnica je koju krase žarke boje i bujno cvjetanje, a može se uzgajati i u zatvorenom prostoru. Naraste u vis 15-30 centimetara, a sadi se u razmacima od 20 do 30 centimetara.

Pročitajte: Impatiens ili vodenika – Kakvu njegu traži da bi cvjetala cijelo ljeto

Radi snažnijeg efekta sadi se više biljaka zajedno i raznih boja, čak i prošaranih. Potrebno ju je svake ili svake druge godine rasaditi jer ne samo što će biti ljepša, nego će imati i pravilniji grm. Uglavnom su jednobojne, ali ima i prošaranih. Cvjeta cijelo ljeto, no nekad će zasjati i u jesen.

Da bi vodenika cvjetala, treba joj mnogo svjetlosti. Odgovara joj temperatura oko 18ºC. Velike vrućine ne podnosi, kao ni niske temperature. Ljeti je obilnije zalijevajte, 2-3 puta sedmično, no nikako je nemojte prskati jer se tako oštećuju i listovi i cvjetovi. Lijep izgled biljke sačuvaćete redovnim uklanjanjem uvenulih cvjetova i smanjiti mogućnost razmnožavanja plijesni.

Sobni kesten – Neobična biljka koja uljepšava dom

Ukoliko ste u potrazi za neobičnim biljkama, pravi izbor je sobni kesten ili stručnije Castanospermum australe, koja ima vrlo zanimljive listove te plod iz kojih raste.

Osim što će uljepšati vaš dom, u pitanju je i biljka jednostavna za održavanje. Smjestite je na poziciju s puno indirektne svjetlosti kako bi mogla pravilno rasti. Zalijevanje se vrši tek nakon što se gornji sloj supstrata dobro prosuši, ali imajte na umu da je ne zalijevate po plodovima kestena.

Izvorno stanište ove biljke je Australija, a dobila je ime po vrlo svijetlim, prilično velikim plodovima, koji sazrijevaju u dugim mahunama.

Pročitajte: Kako da fikus ojača i brže raste?

Direktno je povezan s porodicom mahunarki i nije kesten, uprkos nekim sličnostima. Sobni kesten je poput većine članova porodice mahunarki sposoban popraviti atmosferski azot. U divljini se ova biljka nalazi u kišovitim vlažnim šumama smještenim na istočnoj obali Australije. Castanospermum treba toplotu, visoku vlažnost i puno sunčeve svjetlosti tokom cijele godine. U prirodi je ova biljka zimzeleno drvo koje može doseći visinu od 10 metara, ali kada se uzgaja u zatvorenom, to je mnogo manje. U interijeru može doseći 150 do 200 cm, a ako ima optimalne uslove, vrlo je vjerovatno da će i procvjetati žutim ili narandžastim cvjetićima. Ako se odlučite uzgajati sobni kesten kod kuće, tada se svakako morate sjetiti činjenice da sadrži veliku količinu otrovnih tvari poput saponina. S tim u vezi, ova biljka mora biti stavljena van dohvata male djece i kućnih ljubimaca.

Presađivati sobni kesten možete svake dvije do tri godine, zavisno od brzine rasta biljke.

Zalijevanje

Zalijevanje u toploj sezoni treba biti obilno, ali u isto vrijeme morate osigurati da tečnost ne stagnira u tlu. Za zalijevanje treba koristiti vodu isključivo sobne temperature. U hladnoj sezoni zalijevanje treba biti umjereno te se mora izvoditi dok se podloga potpuno osuši.

Takođe, zimi biljka treba redovno prskanje. Da biste to učinili, uzmite dobro taloženu mlaku vodu.

Zemljina mješavina

Pogodno tlo mora biti rahlo i neutralno u kiselosti. Da biste pripremili prikladnu mješavinu tla, morate kombinovati zemlju od lišća, busena i komposta, kao i grubi pijesak, koji treba uzimati u jednakim omjerima. Takođe se preporučuje dodavanje grudvica gline i iverja. Ne zaboravite na dobar drenažni sloj. Takođe, sobni kesten morate hraniti tokom cijele godine jednom u dvije sedmice.

Razmnožavanje australijskog kestena događa se pomoću reznica i sjemenke. Sjemenka se mora namočiti u toploj vodi jedan dan te se sadi u pripremljeno tlo, a na dno posude treba položiti debeli sloj drenaže.

Pročitajte: Kako podstaći drvo novca da procvjeta?

Razmnožavanje sjemenkama

Sjeme se ne smije zakopati jer će u tom slučaju brzo istrunuti i nestati.

Stoga se mahune kestena polože na vrh tla i započinje postupak čekanja. U najboljem slučaju mogu niknuti za tri mjeseca.

Najčešće se prvi izbojci pojave nakon pet do devet mjeseci, zato budite strpljivi.

Tlo oko kestena mora se redovno vlažiti i paziti da ne postane pljesnivo. Kad se pojave izbojci i na njima se formiraju listovi, možete početi hraniti biljku.

Pročitajte: Austrocylindropuntia subulata – Kako se gaji kaktus minimalnih zahtjeva

*Zbog nepravilne njege kod uzgoja sobnog kestena mogu se pojaviti sljedeće poteškoće:

Blijedo lišće – biljci nedostaje svjetlosti.

Rast biljaka je usporen – treba hranjenje.

Suvi vrhovi lišća – presuv vazduh, treba češće prskati sobni kesten.

Ljeti žuto lišće – zbog intenzivnog osvjetljenja.

Zimi lišće vene i pada – soba je vrlo hladna.