Petak, 30 Septembra, 2022
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneVoćarstvoŠumska jagoda - Sadnja, đubrenje, zalivanje, razmnožavanje

Šumska jagoda – Sadnja, đubrenje, zalivanje, razmnožavanje

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Šumska jagoda (lat. Fragaria vesca) je višegodišnja zeljasta divlja biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Uzgaja se zbog slatko-kiselog i izrazito mirisnog crvenog ploda.

Pod uzgojem šumske jagode podrazumijevamo one divlje evropske i alpske sorte. Od običnih domaćih jagoda, ove se razlikuju po tome što su im plodovi manji. Kako rastu, tako formiraju uredne kupove koji se šire u promjer do 40 cm. Plodovi šumskih jagoda su ugodnog slatko-kiselog okusa s nešto izraženijom mirisnom aromom nego kod običnih jagoda.

Cvjetaju cijelu sezonu, a listovi su joj svjetlo zelene boje. Šumska jagoda (Fragaria vesca) cijenjena je voćna vrsta, prepuna ljekovitih svojstava i hranjivih materija. Najčešće raste na livadama i pašnjacima te na brdskim i planinskim područjima, u šumama te u šikarama.

Pročitajte: Evo zašto bi i kako trebalo jesti šumske jagode

Sadnja šumskih jagoda

Lako ih je uzgojiti, ali imajte na umu da im je potrebno više mjesta jer će se rastom i proširiti. Riječ je o hladnoj biljci koja najviše raste tokom proljetnih i jesenskih mjeseci, a plodovi se beru u proljeće ili u ljeto.

Izdanke šumskih jagoda iščupajte s korijenom te ih posadite i u svom vrtu. Sadnja šumskih jagoda odvija se u vrtu na razmaka od 30 centimetara unutar redova te do 1 metra između redova. Briga oko šumskih jagoda jednaka je brizi oko domaćih jagoda.

Preporučuje se da izdanke posadite krajem ljeta ili početkom jeseni kako bi blaga i topla jesenske kiša mogla dobro zaliti. No, možete ih poput običnih jagoda, saditi i početkom proljeća. Kod sadnje ih dobro zalijte te dodajte komposta i pokrijte ih slamom. Tako će zemlja zadržati potrebnu vlagu za rast biljaka.

Kod uzgoja divljih sorti, alpske jagode ćete vrlo lako uzgojiti. One ne trebaju posebno bogato i vlažno tlo, iako će im takvi pogodni uslovi povećati plodnost. Sade se na udaljenostima do 40 cm jer možete očekivati da se toliko rasprostru. Divlje jagode je bolje uzgajati na vlažnijem tlu koje je pomalo prekriveno sjenom.

Što se tiče uzgoja u stakleniku, alpske jagode možete uzgajati tako, ali one će tada biti osjetljivije. Možda će ih češće napadati crveni pauk. Za uzgoj evropskih divljih jagoda ne preporučuje se uzgoj u staklenicima jer ne vole zaštićene uslove. Radije ih pokušajte uzgojiti u saksijama jer trebaju manje vode nego moderne vrste.

Alpske jagode koriste se i u svrhu ukrasne vrijednosti. Njima se prekriva tlo i tako mogu biti lijep ukras u vašem vrtu. U isto vrijeme zbog toga što rastu kao skupine, dobra su zaštita insektima tokom mjeseci hibernacije.

Pogodno tlo za šumske jagode

Šumska jagoda najbolje uspijeva na propusnim, plodnim, humusnim i rastresitim tlima gdje je koncentracija humusa viša od 4%. Odgovaraju joj blago kisela tla pH vrijednost od 5 do 6,5.

Najbolje će uspijevati na brdsko planinskim područjima iznad 500 m nadmorske visine. To su područja na kojima se mogu pronaći šumske jagode u prirodi.

Da biste uspješno uzgojili šumske jagode posadite ih na otvorenim i blago nagnutim terenima kako biste spriječili prekomjerno ispiranje zemljišta, akumulaciju hladnog zraka i nakupljanje prekomjernih količina vode.

Đubrenje šumske jagode

Ako je sadite u zemlju bogatu glinom ili onu s lošom drenažom, dodajte prirodno đubrivo. U protivnom nema potrebe za đubrenjem.

Temperatura

Šumskoj jagodi ne odgovaraju visoke temperature zraka. Naime, na temperaturama iznad 30°C, prestaće cvasti dok će se sa snižavanjem temperature, cvatnja ponovo pokrenuti. Posadite ih na blago osunčano tlo ili u teglice.

Pročitajte: Šumske jagode kao lijek

Voda

Šumska jagoda voli vodu pa ju je potrebno često zalivati. Ipak pripazite da ne pretjerate s vodom.

Održavanje zasada šumske jagode

Kada posadite šumske jagode, lako ih je održavati. U ljetnim mjesecima ih redovno zalivajte, a u jesenskim i zimskim mjesecima potrebno ih je pokriti slojem slame kako bi se zaštitio njihov korijen od hladnoće.

U proljeće je šumske jagode potrebno redovno plijeviti i malčirati te generalno svaki mjesec prskati otopinama algi. Početak proljeća rezervisan je i za sijanje novih vrsta. Ljetni mjeseci donijeće vam i prve plodove. Berite tokom cijelog ljeta i uživajte u ovim ukusnim jagodama. U jesen otklonite stare biljke. Zima je idealna za sadnju biljaka pod zaštitom u loncima.

Razmnožavanje šumskih jagoda

Lako se razmnožavaju, a od jedne biljke možete lako dobiti više njih i presađivati ih. Dijele se i presađuju u rano proljeće, samo je pritom bitno paziti da je ne oštetite i da presadite cijeli korijen. Kada je uzimate sadnice iz prirode, pripazite da ne uzmete sve s jednog područja. Ostavite ih nekoliko kako bi se dalje mogle razvijati i rasti. Izvadite cijele sadnice s korijenom, stavite ih u novinski papir i tako ih prenesite do svog vrta.

Kod razmnožavanja bitno je spomenuti da se alpske jagode uzgajaju iz sjemena. Ostavite plodove da se osuše na suncu pa dobro istrljajte. Tako ćete dobiti sjeme koje možete posaditi u zadnjim zimskim mjesecima ili odmah na početku proljeća. Sjeme koje će biti posađeno u proljeće ne treba prekrivati zemljom. Temperatura tla bi trebala biti oko 15 stepeni.

Šumska jagoda – zaštita od bolesti

Šumska jagoda je prirodno otporna na bolesti i štetočine, stoga im neće trebati nikakva zaštita. Ovo se posebno odnosi na one sadnice posađene iznad 600 m nadmorske visine. Zbog lakog uzgoja šumskih jagoda, preporučuje se organska proizvodnja.

Šumska jagoda – berba

Ako ste šumske jagode posadili tokom ljetnih mjeseci, već za 30 dana možete očekivati prve plodove te stalne i obilne prinose. Traju od mjesec dana do dva mjeseca, ali dozrijevaju u različito vrijeme pa se mogu stalno brati svježe.

Berba šumskih jagoda rezervisana je najčešće za ljetne mjesece. No, na nekim područjima mogu se brati čak i od aprila. Berba obično završava u avgustu. Tokom cijelog ljeta moći ćete uživati u šumskim jagodama.

Skladištenje šumske jagode

Šumske jagode spadaju u osjetljivo i brzo kvarljivo voće pa se nakon berbe preporučuje da ih brzo iskoristite. Najbolje ih je iskoristiti svježe, a možete ih zamrznuti te koristiti po potrebi.

Pročitajte: Naučite kako da odgajite sočne jagode

Ljekovita svojstva šumskih jagoda

Još od davnina poznata je ljekovitost divljih šumskih jagoda. Ljekoviti su svi njeni dijelovi, korijen, izdanci, lišće i plodovi. Koriste se za liječenje bubrežnih i žučnih kamenaca, protiv nesanice i za smirenje te za poboljšanje probave i apetita. Dobre su kao protivupalno sredstvo, a i kod reume.

Plodovi su puni minerala kao što su kalcijum, natrijum, fosfor i željezo. Imaju velike količine eteričnih ulja i tanin. Puni su vitamina C, salicilne i vinske kiseline.

Listovi šumske jagode ubrane u ljeto možete staviti u rakiju, a kada je razrijedite možete dobiti idealno sredstvo za ispiranje usta. Ovom vodicom, osvježite dah i spriječite neugodan zadah i bolesti zubnog mesa.

Šumska jagoda u kulinarstvu

Od šumskih jagoda mogu se pripremiti pekmezi, želei, džemovi, kompoti ili sirupi. Ukusne su, pa iskoristite ljetne mjesece kako bi uživali u finim, svježim plodovima. Ako ćete kuvati džem ili žele, dodajte malo vode tokom pripreme jer plodovi nemaju puno tečnosti.

Jagode su čest izbor voća u poslasticama kao što su torte od jagoda i kolači od prhkog tijesta. Šumske jagode možete koristiti isto kao i obične domaće jagode.

Zanimljivosti o šumskim jagodama

Šumska jagoda je tipično voće koje se uzgaja na području sjeverne polulopte. Njen naziv govori nam da je najčešće nalazimo u divljini, odnosno u ovom slučaju, na šumskim područjima. No, ipak, moguće ju je uspješno uzgajati i u vrtu.

Šumske jagode se mogu naći u šumskim predjelima sve do 1.500 m nadmorske visine. Autohtono područje divljih jagoda je Evropa, ali u prošlosti su se uzgajale samo sjeverno od Alpa. Upravo zato, Grcima su bile nepoznate, a i Rimljani su jako malo znali o njima. Ubrzo su stigle i američke sorte, ali nisu zadržale takvu popularnost u Evropi kao ove autohtone divlje šumske jagode.

Šumska jagoda osvajala je svojim primamljivim mirisom i ukusom. Tek u 19. vijeku počele su se uzgajati hibridne jagode.Najotpornija i najkvalitetnija sorta šumskih jagoda je Regina i potiče s Alpa. Na njenom usavršavanju radilo se preko 100 godina, a sada označava standard i osnova je proizvodnje šumskih jagoda u cijeloj Evropi. Proizvodnja šumskih jagoda odvija se u Italiji, Španiji, Engleskoj, Poljskoj i Francuskoj, ali koristi se isključivo svježa na lokalnom tržištu.

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

bijeli luk

Ozimi bijeli luk – Jesenja sadnja i skladištenje

Kako bi sadnja lukovičastog povrća bila potpuna, ne smijemo zaboraviti ni na bližeg «rođaka» crvenog luka kojeg prepoznajemo pod nazivom bijeli luk ili češnjak. Bijeli...