Od početka septembra do novembra je vrijeme za berbu šipka koji je jedna od najstarijih biljnih vrsta koju je čovjek koristio. Slatko-kiselkastog je okusa, koji je odličan saveznik kod prehlade ili gripe. Ljekovita svojstva šipak može zahvaliti bogatom sastavu vitamina C, D, P, K, B1, B2, B3.
Umesnatim plodovima se nalaze i velike količine minerala natrija, željeza, mangana i selena s nešto manjim vrijednostima magnezija, kalija, fosfora, sumpora i silicija.
Šipak podiže imunitet, spračava malaksalost, čisti krv, pomaže kod bolesti bubrega, potiče probavu, štiti od bakterija i virusa, utječe na regulaciju hormona, djeluje na reumatizam.
Istraživanja pokazuju kako nivo askorbinske kiseline (vitamina C) iz šipka kuhanjem ne opada već se povećava, a bitno je potrošiti proizvode od šipka u roku godine dana jer se stajanjem nivo askorbinske kiseline smanjuje na samo 1/4 originalnog iznosa.
Čaj od šipka koristi se kod upalnih procesa bubrega, posebno za sprečavanje novih oboljenja. Ljudi kod kojih lako dolazi do skupljanja pijeska i kamenaca u bubrezima ili mokraćnom mjehuru trebali bi često piti čaj od šipka. Čaj nije potrebno zaslađivati jer je šipak sam po sebi sladak. Može se miješati i s drugim biljkama.
Sjemenke šipka u narodnoj medicini se koriste za kamen u bubregu, bolesti bubrega i mjehura, kod reume i uloga. Marmelada od šipka zimi je odličan izvor vitamina C.
Krenite u berbu šipka i uživajte u njegovim blagodetima.
Pasulj prethodno potopite u vodu (bolje je ostaviti preko noći). Ocijedite i isperite prije pripreme salate. Povrće operite i ogulite, šargarepu narendajte na krupnije rende, papriku, paradajz i luk narežite na kockice. Sve izmiješati u šerpi, dodati šećer, so, biber, ulje i sirće. Promiješajte i kuvajte na laganoj vatri oko 2 sata, povremeno miješajući. Vruću salatu rasporedite u sterilisane tegle i čuvajte na tamnom i hladnom mjestu.
Ako ste pravovremeno razmišljali o svome jesenskom vrtu već krajem avgusta možete potražiti prve znake cvjetanja.
Nekako sa završetkom ljeta i laganim dolaskom jeseni i hladnijih dana svi se sve više povlačimo u svoje domove i donekle završavamo našu vrtlarsku sezonu. Jako je prošireno mišljenje da s ovim godišnjim dobom staju svi naši radovi u vrtu i da jedino imamo počistiti ostatke uvelog cvijeće i biljaka i čekati sljedeće proljeće, ali to zapravo nije istina. Jesen je doista jedno od najkoliričnijih doba i pruža mnoge mogućnosti za uživanje u vašem vrtu prije nego dođe zima.
Ako ste pravovremeno razmišljali o svome jesenskom vrtu već krajem kolovoza možete potražiti prve znakove cvjetanja prekrasne ukrasne trave pod nazivom Mali bluestem ili stručog naziva Schizachyrium scoparium koja sjaji blještavilom dijamanata na kasnom ljetnom suncu. Biljka zlatnica takođe je nezamjenjiva u svakom vrtu koji želi veselo dočekati jesen, svojim krasnim žutim cvjetovima uveseljavaće vašu okućnicu sve od jula pa do kasnog oktobra.
Cvjetovi ljubičaste prerijske djeteline (Dalea purpurea) možda su već odavno nestali, ali mekani cilindri bronzano – srebrnih glavica visokog šaša zauzimaju njihovo mjesto i plutaju među tankim lišćem.
Iako možda mislite i da životinjski svijet odlazi drijemati s prvim hladnim danima, rubinasti kolibri ipak dolaze uživati u plavoj žalfiji (Salvia azurea) u septembru.
Duboko u oktobru posljednji lutalice cijele sezone zauzeti su poslom: velike mliječne bube i mužjaci bumbara uživaju svoje posljednje dane života u cvatu aromatične astre (Symphyotrichum oblongifolium); i nekoliko ženki žutih vrtnih paukova koji prave svoju mrežu upravo iznad tih aromatičnih astera.
Stalne kiše su tu kako bi nahranile korijenje trajnica i grmlja koje će ih prenijeti kroz zimu, a bogati mošus može naći sigurno utočište između konopljuše (Eutrochium purpureum), gospodara zvečarki (Eryngium yuccifolium) i ehinaceje (Echinacea pallida).
Jesen nije kraj nečega – ona je spektakularan početak, samo treba znati šta činimo. Jesen je nešto poput života – neizvjesna i ranjiva, ali zato prepuna boja pa se ne bojte iskoristiti to u svoju korist kako god znate.
Ako vam još uvijek treba razlog da počnete jesti sezonski, dovoljno je da zamislite baštu usred zime i baštu usred ljeta. Usred zime nećete pronaći svježe lubenice, isto kao što usred ljeta nećete pronaći svježe prokulice.
Priroda nam je dala raznovrsne namirnice tokom čitave godine, a na nama je da to iskoristimo što je najbolje moguće. Nekada su ljudi određene namirnice jeli samo u određeno doba godine. Danas se uz pomoć vještačkog uzgoja pokušava zavarati prirodu. Iako to prolazi donekle uspješno, svima je jasno da to nije najzdraviji izbor.
Samo zato što nam tehnologija omogućava uzgoj narandži usred zime, to ne znači da ih trebamo tada jesti. Glavni nedostatak konzumiranja vještački uzgojenih namirnica je štetnost za zdravlje. Ni ne čudi da se iz godine u godinu povećava broj ljudi koji pate od alergija na različite vrste hrane, pretilosti i dijabetesa tipa 2.
Prema brojnim istraživanjima, konzumiranje prave hrane u pravo vrijeme je prvi korak prema usvajanju zdravih životnih navika.
Najbolje povrće
Kupus
Sadrži jako malo zasićenih masti i holesterola. Dobar je izvor tiamina, kalcijuma, željeza, magnezijuma, fosfora i kalijuma. Odličan je izvor dijetalnih vlakana, vitamina C, K, B6, folne kiseline i mangana. Možemo ga jesti sirovog ili kuvanog, ali se dužim kuvanjem značajno smanjuje vrijednost nutritivnih materija.
Sadrže malo zasićenih masti i jako malo holesterola i natrijuma. Dobar su izvor tiamina, niacina i pantotenske kiselina. Odličan su izvor dijetalnih vlakana, proteina, vitamina A, C, B6, folne kiseline, željeza, magnezijuma, fosfora, cinka, bakra i mangana. Tikvice nisu intenzivnog okusa, slažu se s gotovo svim namirnicama i jednostavne su za pripremu.
Krastavci
Sadrže malo zasićenih masti i jako malo holesterola i natrijuma. Dobar su izvor vitamina A, pantotenske kiseline, magnezijuma, fosfora i mangana. Odličan su izvor vitamina C, K i kalija. Krastavce najčešće jedemo svježe kao salatu, ali u njihovoj pripremi bez straha možete eksperimentirati.
Mahune
Sadrže malo natrijuma i jako malo zasićenih masti i holesterola. Dobar su izvor proteina, tiamina, riboflavina, niacina, vitamina B6, kalcija, magnezijuma, fosfora, kalijuma i bakra. Odličan su izvor dijetalnih vlakana, vitamina A, C, K, folne kiseline i mangana. Mahune možete pripremati na razne načine, kao salatu, supu ili variva.
Kukuruz
Kukuruz je sada najzdraviji i najpristupačniji. Dobar je izvor dijetalnih vlakana, folne kiseline, fosfora, vitamina C i magnezija. Kukuruz najčešće jedemo sa roštilja ili kuvan. No, kukuruz možete pripremati na razne načine, a odličan je za pripremu kremastih čorbi.
Patlidžani
Sadrže jako malo zasićenih masti, holesterola i natrijuma. Dobar su izvor vitamina C, K, tiamina, niacina, vitamina B6, pantotenske kiseline, magnezijuma, fosfora i bakra. Odličan su izvor dijetalnih vlakana, folne kiseline, kalija i mangana. Patlidžani su ukusni, hranjivi i jednostavni za pripremu.
Sadrži malo zasićenih masti i jako malo holesterola. Dobar je izvor dijetalnih vlakana, vitamina B6, pantotenske kiseline, željeza, magnezijuma, fosfora i cinka. Odličan je izvor vitamina C, E, K, folne kiseline, kalija, bakra i mangana. Radič je pomalo gorkastog okusa, stoga se odlično slaže uz voće.
Najbolje voće
Jabuke
Sadrže jako malo zasićenih masti, holesterola i natrija. Odličan su izvor dijetalnih vlakana i vitamina C. Jabuke su ukusne same po sebi, ali ih možete koristiti u pripremi raznih jela.
Kruške
Sadrže jako malo zasićenih masti, holesterola i natrijuma. Odličan su izvor vitamina C i dijetalnih vlakana. Kruške su zahvalne u pripremi deserata jer se slažu sa gotovo svim vrstama voća i začina.
Smokve
Smokva sadrži jako malo zasićenih masti, holesterola i natrijuma. Dobar je izvor dijetalnih vlakana, vitamina B6, K, E, mangana i kalijuma. Smokve su sada najukusnije pa je pravo vrijeme za pripremu jela sa smokvama.
Sadrže jako malo zasićenih masti, holesterola i soli. Dobar su izvor dijetalnih vlakana, vitamina A i K, odličan su izvor vitamina C. Šljive su ukusne same po sebi, bez ikakvih dodataka. Odlično se slažu uz zobene pahuljice i cimet.
Grožđe
Sadrži jako malo zasićenih masti, holesterola i natrijuma. Odličan je izvor vitamina C i K. Grožđe je sada najzdravije jer sadrži puno manje pesticida koji škode zdravlju.
Kesteni
Sadrže malo zasićenih masti i jako malo kolesterola i natrija. Dobar su izvor vitamina C i bakra, a odličan izvor mangana. Kesteni sa žara su prava poslastica.
Sadrže jako malo holesterola i natrijuma. Dobar su izvor vitamina E i bakra, a odličan izvor mangana. Lješnjaci će popraviti ukus svakom jelu.
Orasi
Sadrže jako malo holesterola i natrijuma. Dobar su izvor bakra, a odličan izvor mangana. Orasi su jedan od najboljih izvora omega 3 masnih kiselina koje su neophodne za održavanje zdravlja srca i krvnih žila. Orasi se odlično slažu uz ostale vrste voća, a odlični su i za pripremu deserata.
Iako je maslinovo ulje jedna od najzdravijih namirnica na svijetu, ipak postoje situacije u kojima ga nikako ne bi trebalo koristiti.
1. Maslinovo ulje za prženje
Izuzetno je dobro za zdravlje srca, ali postaje štetno kada ga izložimo visokim temperaturama. Iako ova tema izaziva brojne polemike, bolje je prevenirati potencijalnu štetu. Ono što sa sigurnošću možemo reći jeste da zagrijavanjem uništavamo strukturu ulja. Umjesto toga, maslinovo ulje radije koristite kao “začin” gotovom jelu.
Postoji mnogo recepata za marinadu u kojima se spominje ovo ulje. Iako nije štetno, potpuno je nepotrebno koristiti maslinovo ulje u ove svrhe jer ono jednostavno izgori. Zapravo, meso i povrće za roštilj nije potrebno nauljiti. Dovoljno je to učiniti sa rešetkama roštilja, a namirnice marinirati u suvim začinima.
3. Za lice
Mnogi koriste maslinovo ulje i u kozmetičke svrhe, najčešće kao masku za kosu, ulje za masažu ili njegu kože. Međutim, kada je riječ o licu, treba ga izbjegavati! Razlog tome je što je gusto i zatvara pore i zato bi osobe koje su sklone aknama trebalo da ga izbace iz svoje kozmetičke rutine.
Pijetlova krijesta je veoma živopisan cvijet koji će vaše dvorište učiniti egzotičnim.
Eksplozija boja će trajati do prvih mrazeva. Ukoliko tražite cvijet koji će lako opstati i krasiti vaše dvorište do same zime, onda izaberite pijetlovu krijestu.
Kako se njeguju pijetlova krijesta?
Ova divna biljka obožava sunce, odlično podnosi sušu i u stanju je da cvijeta do prvih mrazeva. Čim precvjeta, skinite uveo dio i ona će se oporaviti i ponovo procvjetati.
Pošto sadrži cijeli dijapazon boja, na vama je da izaberete koju boju pijetlove krijeste želite da gajite: žutu, crvenu, narandžastu ili ružičastu. Postoje čak i dvobojne sorte.
Grmolikog je rasta i može da poraste i do dva metra u visinu, a najčešće do 120 centimetara. Cvjetovi traju do 8 nedjelja, a čim joj ostranite uveo dio, biljka će ponovo da procvjeta.
Kada su sadnice posađene u grupi, cvjetovi izgledaju kao plamen, zbog čega je ovaj prelijepi cvijet i dobio ime celosia, što na grčkom znači „goreti“.
Postoji nekoliko sorti pijetlove krijeste koje se razlikuju i po boji listova koja pak zavisi od boje cvijeta. Po nijansi na koju vuče mala biljka, lako se može predvidjeti koje će boje biti cvijet. Na primjer, biljka žutog cvijeta ima zeleno-žućkaste listove i stabljiku, crvena zeleno-crvene, itd.
Najbolje kod ove biljke je to što kada se jednom posije, dalje se sama uspješno razmnožava, samo je potrebno da je, kada nikne na proljeće, rasadite s mjesta na kojem je rasla prošle godine. Sije se u rano proljeće u martu, najprije u teglicama, a kasnije kada biljka dostigne visinu od nekoliko centimetara, rasađuje se. U aprilu se može direktno saditi na otvorenom.
Kada cvjetovi precvjetaju, počinju da gube boju, a u sredini ostaju crne sjemenke. Skupite ih u širu posudu, stavite je ispod precvjetalih cvjetova i lagano ih ugnječite prstima tako da sjeme pada u posudu koju držite ispod.
Iduće godine dočekaće vas eksplozija boja i lijepo iznenađenje kada je riječ o kombinaciji boja koje zavise od toga koliko ste vrsta pjetlove kreste imali i kako su uspjele međusobno da se ukrste.
Ova salata sa patlidžanom, paradajzom i paprikom je vrlo jednostavna za pripremu, a rezultat je ukusna i zadovoljavajuća zimnica koju će vaši ukućani obožavati.
Povrće, patlidžan, papriku, paradajz i luk oprati, isjeći na kockice. Sve stavite u dublji lonac, dodajte ulje, so, šećer. Stavite šerpu na vatru da provri i kuvajte 15-20 minuta. Sipajte sirće i kuvajte još 10 minuta. Zatim dodajte sjeckani bijeli luk, dobro promiješajte, kuvajte par minuta i odmah stavite salatu u vruće tegle.
Počela je priprema zimnice, a ajvar je svakako njen nezaobilazan dio. Kako biste napravili savršen sjvar, potrebno je da veliku količinu paprika ispečete i oljuštite.
Priprema paprika za ajvar
Iskusne domaćice se redovno koriste raznim cakama, ali za početnicu u kuhinji, ljuštenje paprika je prava „noćna mora“. Zato bi najbolje bilo da, ukoliko se pripremate za pravljenje svog prvog ajvara, iskoristite ovaj mali trik koji će vam umnogome olakšati posao.
U čemu je trik?
Čim ispečete paprike, odmah ih pokrijete ili vežete u najlonsku kesu.
Zatim ih bacite u duboku činiju i prekrijte ih plastičnom folijom, ili ih stavite u lonac, a onda lonac prekrijte poklopcem. Za ovo može da vam posluži čak i plastična kutija za hranu.
Šta se tada događa?
Paprike ispuste višak tečnosti i pare, pa to omekša kožicu i omogući vama da je bez problema ogulite, odnosno oljuštite.
Ukoliko se plašite da će vam na prstima ostati mrlje od paprike, za guljenje kožice koristite papirni kuhinjski ubrus.
Savjet: Ukoliko želite da vam se paprike ne osjećaju na dim, gulite ih u posudi u koju ste sipali vodu.
Takođe, nemojte ih držati dugo poklopljenim, već tek toliko da se ohlade dovoljno da možete da ih držite u ruci a da se ne opečete.
Sadnja jagoda u jesen najčešći je termin u našoj zemlji i obično se obavlja od početka septembra do polovine novembra.
Pri ovom terminu sadnje ne očekuju se značajni prinosi u narednoj godini, već tek u drugoj godini poslije sađenja.
Za sađenje jagode koriste se živići iz tekuće vegetacije. No, i ovde živići posađeni ranije, početkom septembra, daju znatno veće prinose u prvoj godini poslije sađenja nego živići posađeni kasnije (novembar). Sadnja jagoda u jesen obavlja se najkasnije do polovine oktobra, da bi se živići primili do pojave prvih mrazeva.
Zemljište za jagode mora biti dobro pripremljeno. Prekopana ili preorana površina zavisi od veličine parcele i količini sadnje, a treba biti pripremljena na dubini od 30 do 35 cm. Prije pripreme tlo pokrijemo stajskim đubrivom i tada započnemo s oranjem ili kopanjem za pripremu sadnje. Najbolji je način sadnja na uzvišene gredice. Gredice bi nam trebale biti visine 20-25 cm. Pri dnu su gredice normalno širine 70-80 cm, dok su pri visini široke 40-50 cm.
Jagode su otporne na zimu i ako ih pravilno njegujemo, rast će i donositi plod četiri godine, a nakon tog vremena potrebno je obnoviti nasad.
Folija ili malč
Može se dogoditi da pri berbi imamo određenih problema.
Naime, plodovi koji zbog svoje težine leže na zemlji počinju truliti i oni su izgubljeni. Kako bismo izbjegli tu pojavu, o tome treba razmišljati prije sadnje.
Stoga je dobro ako jagode uzgajamo na foliji. Najpogodnija je deblja crna plastična folija širine oko 50 cm. Folija se prostre po gredici, krajevi se učvrste da ih ne bi dizao vjetar, na svakih 40 cm napravi se rupa i tu se sadi sadnica.
Prednost uzgoja na foliji je u tome što neće biti korova pa nećemo morati plijeviti nasad.
Ako zbog nekog razloga ne želite koristiti foliju, prostor oko jagoda može se malčirati slamom ili usitnjenom drvenom korom.
Prema brojnim istraživanjima, konzumiranje prave hrane u pravo vrijeme je prvi korak prema usvajanju zdravih životnih navika.
