Naslovnica Blog Stranica 181

Suva šljiva je mnogo više od prirodnog lijeka za probavu

Visok sadržaj vlakana u suvim šljivama je najbolji borac protiv problema s probavom i hemoroidima. Hronični problem s probavom su česti kod starijih osoba ili sasvim male djece. Suve šljive djeluju kao laksativ zahvaljujući visokom sadržaju pektina. Kada jedemo suve šljive unosimo manju količinu vode, a veću količinu pektina. Prirodni su laksativ i za razliku od nekih drugih sredstava ne stvaraju naviku i ne izazivaju pojavu lijenih crijeva.

Suve šljive čuvaju vid

I mada se pri pominjanju suvih šljiva prvo pomisli na problem sa opstipacijom, suve šljive ne donose samo benefit kod problema sa probavom. Naime, istraživanja su dokazala da se problemi menopauze lakše podnose ako se jedu suve šljive. Osim toga, tri do četiri suve šljive dnevno mogu da pomognu i da se neutralizuju ćelije štetnih slobodnih radikala koji negativno utiču na pamćenje. Šljive su posebno korisne za zdravlje očiju. Fitonutrijenti koji se nalaze u njima mogu da pomognu da se smanji rizik od degeneracije makule, bolesti koja se javlja uglavnom kod starijih ljudi.

Suve šljive su bogate kalijumom i elektrolitima koji imaju bitnu ulogu u najrazličitijim funkcijama organizma. Kao što su proces varenja, srčani ritam, impulsi, kontrakcije mišića, krvni pritisak. Kratak dah, razdražljivost, umor su neki od znaka anemije. Sok od suvih šljiva i same suve šljive su riznica gvožđa. Nedostatak gvožđa smatra se glavnim uzrokom anemije. Antocijanin u suvoj šljivi je važan u prevenciji anemije ili malokrvnosti.

Pročitajte: Suve brusnice – Šaka zdravlja ili slatkiš PUN ŠEĆERA?

Izgrađuje kosti i mišiće

Važan su izvor minerala bora koji je bitan za jake kosti i mišiće. Smara se da ovaj mineral može da poboljša i kognitivne funkcije, koordinaciju. Neophodan je za rast, značajno povećava i nivo estrogena u krvi, kao i sastojaka koji sprečavaju gubitak kalcijuma i demineralizaciju kostiju, odnosno osteoporozu, što je naročito važno za žene u postmenopauzi. Samo 50 grama suvih šljiva dnevno ili pet do šest suvih šljiva je dovoljno da osjetite poboljšanje poslije izvjesnog vremena.

Redukuje nivo holesterola

Ponekada zbog neadekvatne ishrane, stresa i drugih faktora dolazi do nagomilavanja masnoća u arterijama koje poslije izjvesnog vremena formiraju plak. Ako se bolesti ne liječi dolazi do pojave ateroskleroze, suženja arterija, što sve može usloviti probleme sa srcem i dovesti i do moždanog ili srčanog udara.

Neka istraživanja sugerišu da je suva šljiva bogata rastvorljivim vlaknima koji mogu uticati na nivo holesterola. Rastvorljiva vlakna se rastvaraju u vodi i gastrointestinalnim tečnostima kada uđu u želudac i crijeva. Pretvaraju se u supstancu sličnu gelu koji razgrađuju bakterije u debelom crijevu oslobađajući gasove. Neke studije potvrđuju da je suva šljiva dobro sredstvo i za regulisanje krvnog pritiska.

Pročitajte: Evo zašto bi trebalo da jedete suve šljive svaki dan

Brine se o lijepoj liniji

Pružaju dugotrajan osjećaj sitosti. Koriste se u dijetama za mršavljenje i dobar  su način za održavanje stabilne tjelesne težine. Imaju nizak glikemijski indeks, što znači da postepeno povećavaju nivo glukoze, šećera u krvi. Suve šljive kao užina mogu da vam brzo suzbiju osjećaj gladi. Pune su i fitonutrijenata koji služe za jačanje imuniteta, neutralisanje slobodnih radikala, ali i za očuvanje ćelija koje sprječavaju nastanak kancera.

ASTMATIČARI OPREZ

Ipak, kada su u pitanju suve šljive poseban oprez se savjetuje osobama koje boluju od astme. Neke suve šljive sadrže sumpor-dioksid koji napada sistem za disanje, pa može da se javi glavobolja, mučnina, povišen pritisak. Stručnjaci stoga savjetuju da pri kupovini obavezno provjerite da li su suve šljive tretirane sumpor-dioksidom.

Napomena:

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

I visibabe se zbunile – Umjesto proljeća, najavile Novu godinu

Za visibabu (lat: Galanthus) kažu da je vjesnik proljeća, a u naselju Vraca, u Istočnom Novom Sarajevu, ovaj proljećni cvijet najavio je dolazak 2023. godine.

Zima je počela prije desetak dana, a jedna od 20 vrsta iz porodice Amaryllidaceae, obradovala je svojim lijepim cvijetom žitelje ovog naselja.

Visibaba je biljka koja je u nekim zemljama zakonom zaštićena.

visibaba
Foto: Srna

Manuka med – najcenjeniji prirodni lijek na svijetu

Jedna od najpoznatijih i najcenjenijih vrsta meda na svijetu je manuka, med koji se proizvodi na Novom Zelandu i u Australiji.

Riječ je o monofloralnom medu, koji pčele proizvode sakupljajući nektar sa manuka drveta, po čemu je i dobio ime. Ovaj med je poznat po svom antibakterijskom svojstvu, koje je veće u poređenju s drugim vrstama meda.

Zbog svoje specifičnosti, godišnja proizvodnja ovog meda je mala i iznosi oko 2.000 kilograma. Međutim, procjenjuje se da se godišnje u svijetu pod ovom robnom markom proda mnogo veća količina, odnosno da postoje falsifikati.

Iz tog razloga manuka med se pakuje u specijalnu ambalažu i štiti posebnim oznakama kvaliteta kako bi potrošači bili sigurni da su kupili manuku. Greška može skupo da košta kupca, jer kilogram ovog meda košta i nekoliko stotina evra.

Pročitajte: MED OD CVIJETA MANUKE UNIŠTAVA 250 VRSTA BAKTERIJA

Da bi se med smatrao monofloralnim, mora da sadrži 70% polena biljke čije ime nosi.

Treba istaći da se i u našoj zemlji proizvode različite vrste kvalitetnog i u svijetu traženog meda. Međutim, njihova ljekovita svojstva nisu dovoljno istražena, ali ni u marketing se nije uložilo toliko kao kada je riječ o manuka medu. Tako, na primjer, u lipovom medu, koji se proizvodi na Fruškoj gori, najčešće ima više od 70% polena ove biljke.

Pravilna priprema zemljišta za sadnju voćaka

Vrijeme je sadnje voćaka, a priprema zemljišta za sadnju je nakon izbora klime, lokacije, zemljišta i vrste jedan od važnijih zahvata prilikom sadnje voćaka.

Osvrnu ćemo se na neke radnje koje svakako treba odraditi jer ih je nakon sadnje nemoguće napraviti a prijeko su potrebne za uspješan rast i rodnost voćaka.

  • Pripremi zemljišta  obuhvata nekoliko važnih radova:
    cijelu površinu treba izravnati i isplanirati, sa ciljem normalnog oticanja suvišne površinske vode,
  • temeljito treba odstraniti ostatke vegetacije (podzemne i nadzemne ostatke višegodišnjih nasada),
  • razrahliti tlo do potrebne dubine i u njega unijeti pričuvne zalihe fosfora i kalijuma(rasporediti ih po cijeloj dubini).

Prije svega odabranu površinu treba iskrčiti tj. odstraniti sve drveće, grmove i sl. nastojeći odstraniti što više korijenja. Prilikom rigolanja ili oranja treba odstraniti sve preostale ostatke iskrčenog drveća. S površine treba odstraniti sve stršeće površinsko kamenje. Veće neravnine se trebaju izravnati, a isto tako i prirodne izbočine, jer bi kasnije mogle smetati radovima u voćnjaku.

Pročitajte: Sadnja voćaka u martu je rizična, ali može donijeti dobre rezultate

Zemljište namijenjeno podizanju višegodišnjih nasada je najbolje pripremiti godinu dana prije sadnje, a najkasnije onog ljeta kad se namjerava obaviti sadnja. Obratiti pažnju na postojanje opasnosti od mraza i vjetra. Ako je potrebno prije podizanja višegodišnjeg nasada treba podići vjetrozaštitni pojas. Dio parcele (rubni ili kutni dio) treba ostaviti kao površinu za očuvanje biološke raznolikosti. Istu treba zasaditi odgovarajućim biljem godinu prije podizanja nasada ili pak u vrijeme podizanja višegodišnjeg nasada.

Najbolja sela za turiste: Jedno je u Bosni i Hercegovini VIDEO

Svjetska turistička organizacija (UNWTO) je napravila listu koja daje odgovor koja su to trenutno najbolja turistička sela na svijetu. Lista sadrži 32 ruralna mjesta koja treba posjetiti u sljedećoj godini.

Ova lista je zaista veliki pomak u odnosu na uobičajene liste „Instagramičnih“ mjesta u poznatim turističkim destinacijama. UNWTO se u posljednjim godinama fokusira na odgovorni turizam, pa su ova sela odabrana zbog načina na koji povećavaju broj turista bez uništavanja onoga što oni dolaze da vide ili dožive.

Ovo je prije svega priznanje ruralnim destinacijama koje su prihvatile turizam na najbolji način, turizam je pokretač razvoja. Pored toga, turizam stvara i nove prilike za radna mjesta i prihode, istovremeno čuvajući i promovišući vrijednosti i proizvode bazirane u zajednici, saopšteno je iz UNWTO.

Inicijativa takođe odaje priznanje selima za njihovu predanost inovacijama i održivosti u svim aspektima. To su ekonomski, društveni i ekološki aspekti, i cijeli fokus je baziran na razvoju turizma u skladu s ciljevima održivog razvoja.

Ukupno 32 sela širom svijeta se nalaze na listi, i ne postoji rangiranje. Umjesto toga, destinacije su navedene abecednim redom prema imenu zemlje. Svaka zemlja je nominovala do tri sela, a samo je Španija uspela da ima sva tri svoja sela na popisu.

Inicijativa „Najbolja turistička sela“ promoviše borbu protiv ruralne depopulacije, unapređuje rodnu ravnopravnost, inovacije, infrastrukture i ulaganja. Osim toga, promoviše i smanjenje regionalne nejednakosti u prihodima i razvoju, sve uz sprovođenje održivog turizma i smanjenju štetnih emisija i otpada.

Iz zemalja regiona, na listi se nalazi Bled iz Slovenije, a u sljedećem krugu će biti dodana i Krupa na Vrbasu iz Bosne i Hercegovine.

 

Prašak za pecivo i sirutka za zdravu baštu

Komercijalna sredstva za zaštitu biljaka nerado se koriste na malim okućnicama i kod hobi proizvođača povrća, jer su puna hemije, osim štetnih potamane i korisne organizme, a tu je i karenca zbog koje se biljke ne smiju brati po dvije-tri i više sedmica.

Sve je više povrtara koji stoga, odabiru domaća zaštitna sredstva. Ona su slabijeg djelovanja pa ih treba češće primjenjivati i pregledati u kakvom je stanju bašta, kako bi se po potrebi djelovalo odmah, no zauzvrat ćete u plodovima moći uživati stalno, nećete potamaniti po bašti sve što se kreće, a nije zanemariva ni cijena. Domaća sredstva su znatno jeftinija i za razliku od hemijskih, s njima je užitak raditi. Domaća sredstva mogu se dobiti i od mekanih sapuna i biljnih ulja, koji su sastavni dio i komercijalnih sredstava za zaštitu protiv štetnih insekata.

Čak i kada su ekološka, ova sredstva mogu naštetiti biljkama ako se koriste prečesto i u prevelikoj dozi. Ipak, mnogi će ih radije koristiti nego kupovna sredstva, naročito zato što ih i sami mogu napraviti.

Evo nekih od tih sredstava:

Prašak za pecivo

Odnosno natrijumov bikarbonat, dobro je sredstvo protiv mrava koji ga pojedu i uginu ako ga pospete na put kojim prolaze. Mravi su velike štetočine u bašti, jer štite kolonije lisnih vaši koje na biljkama mogu načiniti veliku štetu ako nemaju prirodne neprijatelje poput bubamara i sličnih. Prašak za pecivo koristi se i protiv prave pepelnice u koncentraciji od 0,5 posto i prska se na listove paradajza, krastavaca i drugih napadnutih biljaka i to jednom sedmično. Prije uporabe, biljke treba temeljno oprati.

Pročitajte: ZIMSKA BAŠTA – Uredite baštu po boji i dizajnu i posejte ukusno povrće

Pepeo od drveta

Može se upotrijebiti protiv puževa i vaši. Biljke još mokre od rose pospu se pepelom na mjestima gdje su primijećene uši, a oko posebno napadnutih biljaka može se posuti pepeo, no treba ga dopunjavati nakon svake kiše. Pepeo međutim stvara višu pH vrijednost u tlu, što nekim biljkama pogoduje, a drugima ne.

Vodeno staklo

Ovaj silikat kalijuma ili natrijuma može se dobiti u apoteci. Silicijum stabilizuje biljne stanične stijenke i tako otežava prodiranje štetnih organizama u biljku. Svježe povrće se ne smije tretirati ovim sredstvom, a voćke se prskaju zimi i to otopinom do 3%. Biljke se mogu tretirati jedino pri oblačnom vremenu, nikako po sunčanom. Pri prskanju treba obratiti pažnju na to da na staklu, primjer na naočarima, mogu nastati oštećenja koja se teško uklanjaju. Vodeno staklo nadražuje oči.

Biljna ulja

Repičino ulje dobro je sredstvo protiv grinja i insekta sisača. U 1 l vode treba usuti 20 do 30 ml repičinog ulja i raspršivačem tanko nanijeti otopinu na napadnute biljke, pri čemu posebnu pozornost treba dati poleđini listova. Nametnici uginu kada se njihovi otvori za disanje slijepe, pa je dovoljan samo tanki sloj ulja. Repičino ulje može se nanijeti i štapićem vate nerazrijeđeno na štitaste vaši koje su napale citruse ili neke druge biljke.

Pročitajte: Cinija je cvijet koji treba da ima svaka bašta – Tjera štetočine, privlači oprašivače

Nemasno mlijeko ili sirutka

Odlično je sredstvo protiv gljivičnih bolesti ako ga razrijedite u razmjeru 1:1 s vodom. Osjetljive sorte paradajza trebalo bi prskati jednom sedmično, a ova mješavina djeluje i protiv virusa.

Otopina mekog ili kalijumovog sapuna

Insekti sisači i vaši nestaju kod primjene dvopostotne otopine ovog sapuna. Važno je upotrijebiti čisti sapun bez kozmetičkih dodataka Treba otopiti 20 g mekog sapuna u malo vruće vode i dopuniti hladnom vodom do 1 l. Ovom otopinom treba napuniti raspršivač i poprskati biljku i s donje strane. Loša strana ovog sredstva je što će se njime slijepiti otvori za disanje i dobrih organizama, pa se i oni posuše na suncu. Treba koristiti što manje ovog sredstva. Ako se koristi kalijumov sapun, za jače djelovanje se otopini može dodati i 30 ml špirita, što je još djelotvornije protiv štitastih i vunastih vaši.

Litar vode i pola litra mlijka pomaže kućnim biljkama da ojačaju – EVO I KAKO

LJubitelji cvijeća sigurno znaju da povremeno zalivanje cvijeća mlijekom može učiniti čuda.

Ovo je odlična metoda za njegu i očuvanje biljaka, posebno onih sa ukrasnim zelenim listovima. Fenomenalan je prirodni regenerator za paprati, bršljan i fikuse.

Obrano mlijeko bez konzervansa najbolje funkcioniše, ali preporuka je da zalivate svoje cvijeće jednom mjesečno, ne češće:

1. Vaše biljke će biti jače

Mlijeko je bogato kalcijumom, elementom neophodnim za pravilan razvoj i rast biljaka (uključujući korijenje). Štaviše, ovaj makronutrijent omogućava biljkama da transportuju preostale hranljive materije.

Pročitajte još: Mlijeko kao zaštita, ali i đubrivo za biljke

2. Boja listova će biti intenzivnija

Zalivanje biljaka vodom i mlijekom učiniće da izgledaju intenzivnije. Pored toga, njihovo lišće neće požutjeti i opasti.

3. Zaštitićete biljke od gljivičnih bolesti

Mlijeko je odlično prirodno sredstvo za sprečavanje razvoja gljivičnih i virusnih bolesti, ali i odbijanje štetočina, među kojima je, na primjer, koloradska buba. U tu svrhu je najbolje koristiti prskanje vodom sa dodatkom mlijeka (miješati u razmjeri 1 litar mlijeka na 10 litara vode).

Poprskajte listove biljaka sa obe strane, ali ne previše (za bolje prijanjanje, možete dodati nekoliko kapi tečnosti za pranje sudova). Prskamo jednom nedeljno.

Vrijeme sadnje određuje da li će vaše ruže bujno cvjetati

Omiljene svim ljubiteljima cvijeća i bašte, ruže su vijekovima bile glavni ukras u baštama i dvorištima. Postoji preko 30.000 vrsta ruža, koje se razlikuju po boji i obliku, a neke su i hibridne vrste, kultivisane tokom vremena. Pored svojih prelijepih boja i atraktivnih mirisa, ruže su odlične biljke domaćini za insekte i oprašivače. Pored toga, mogu da uhvati čestice azotnog oksida i ozona, što ih čini odličnim biljkama za životnu sredinu. 

Mnogi baštovani se ponose ružama koje uzgajaju, ali lijepo cvjetajući ružičnjak često zahtjeva puno vremena i strategije da biste zaista da budete ponosni na njega. Sve počinje sadnjom u pravo vrijeme.

Ruže u proljeće izlaze iz stanja mirovanja

Većina biljaka ne raste tokom cijele godine. Kada temperature padnu, biljke odlaze u stanje mirovanja i prestaju da rastu dok se ne zagrije, ovo važi i za ruže. Iz stanja mirovanja počinju da izlaze sa porastom dnevnih temperatura i povećanjem količine dnevne svjetlosti. Tada je  vrijeme da ih zasadite jer kada grm ruže izađe iz zimskog mirovanja, pokreće se novi rast.  Ovo je idealno vrijeme da ruža razvije korjenov sistem i zauvjek se nastani na mjestu gdje je posađena.

Takođe, dobro je da pratite pojavu mraza u vašem području, kako biste uticali na vrijeme sadnje. Tokom proljeća, lagano smrzavanje nastaje kada temperature padnu između 0-2 stepena. Provjera vremenske prognoze može vam dati ideju kada će se desiti sljedeći mraz.

Pročitajte: Pomoću jedne namirnice iz kuhinje preporodićete i uvele ruže

Zemlja je meka i topla

Vazduh nije jedina stvar koja se zagrijeva sa porastom temperature, nego i zemlja. U proljeće, kada vazduh i zemlja počnu da se zagrijavaju, zemlja omekšava od zimskog smrzavanja. Ovo će vam omogućiti da lakše obradite zemlju, razbijajući sve grudve i stvarajući meko tlo za vaše ruže. Toplina zemlje će pomoći da vaše ruže puste novo korijenje, a meka zemlja će im pomoći da lakše prolaze kroz zemlju i rastu.

Temperatura tla je važna za korjenje, a ako ozbiljno želite da obezbijedite da je tlo spremno za sadnju, možete nabaviti termometar za tlo. Možete ih zabiti u zemlju da biste dobili očitavanje koliko je tlo toplo ili hladno. Uopšteno govoreći, temperatura tla  u rasponu između 18-24 °C je idelana za sadnju, ali je važno da pratite i dnevne i noćne temperature vazduha.

Proljećne kiše

Svim biljkama je potrebna voda za rast, a ruže su posebno žedne. Važan korak nakon sadnje novih ruža je da ih dobro zalivate. Optimalno zalivanje pomaže mladim biljkama da se dobro slegnu u zemlji, rašire korijenje i bolje podnesu šok nakon presađivanja. U proljeće, povećana količina kiše obavi taj dio posla umjesto vas. Budite sigurni da vaš novozasađeni ružin grm dobije oko 3-4 litra vode svaka 2 do 3 dana.

Ukoliko obezbijedite dosta vode dobićete svijetle boje i robusne latice. Najbolje je zaliti zemlju oko ruža rano u toku dana. Izbjegavajte da se latice i lišće pokvase, jer to može izazvati bolesti i doprineti njenom daljem širenju. Međutim, jednom nedeljno u vrućim ili sunčanim danima, možete brzo prskati ruže kako biste ih održali vlažnim i otklonili prašinu ili štetočine.

Pročitajte: Metode uz koje će ruže cvjetati bujnije nego ikada

Sezona punog rasta

Na osnovu svega navedenog, odredite kada je idealno vrijeme za sadnju cvijeća. Iako se ruže mogu saditi kad god zemlja nije smrznuta, sadnja u proljeće im daje čitavu sezonu da se slegnu, prije nego što se zemlja opet zamrzne. Vaše ruže će imati dovoljno vremena da se oporave od šoka zbog presađivanja, rašire svoje korjenje i učvrste se prije nego što stigne zima. Biljka koja se dobro primila ,ima veće šanse da sljedeće godine još jače izraste.

Sadnja prekasno u sezoni može usporiti njihov rast i skratiti vrijeme cvjetanja. Mnoge sorte ruža cvjetaju neprekidno, što znači da mogu imati više ciklusa cvjetanja između maja i oktobra, kada ćete dobiti punu sezonu, od proljeća do jeseni. Međutim, druge sorte cvjetaju samo jednom ili dva puta u sezoni. Dakle, prije sadnje, pametno je informisati se koje je najbolje vrijeme za sadnju baš te sorte za koju ste se odlučili, kako biste obezbijedili najbolji porast.

Pročitajte: Ruže – Mirisni ukras svakog dvorišta

Dostupnost i raznovrsnost

Ako ne uzgajate ruže iz sjemena i radije biste posadili one koje su potpuno odrasle, morate znati najbolje vrijeme za kupovinu. Jedan od razloga zašto je proljeće odlično vrijeme za sadnju ruža, je jednostavno velika dostupnost i raznolikost u baštenskim centrima i onlajn rasadnicima. Komercijalni uzgajivači podstiču ruže da procvjetaju na vrijeme za proljećnu prodaju na tržištu. Ovo vam omogućava da vidite boje cvjeta izbliza i izaberite boju ili vrstu koja vam najviše odgovara.

Prije kupovine, uvijek je dobra ideja da se upoznate sa različitim vrstama ruža. Postoje tri glavne kategorije: stare baštenske ruže, divlje ruže i moderne baštenske ruže. Svaka od ovih kategorija ima različite potrebe za sadnjom i zalivanjem i svoje cikluse cvjetanja. Malo istraživanja i praćenje stručnih savjeta može vam pomoći da pronađete savršene ruže za svoju baštu.

Ne bacajte koru od pomorandže, stavite je u sodu bikarbonu pa onda napravite brojne ljekovite pripravke!

U kori pomorandže ima za 200 procenata više vlakana nego u samom plodu ove voćke, kao i dvaput više kalcijuma i vitamina C.

Danas ovog mediteranskog voća ima preko cijele godine, djeca mu se više ne raduju, a valjalo bi da se raduju odrasli, ne zbog benefita koja našem zdravlju pruža meso voćke, već zbog kore.

Još naše bake su brižljivo pomorandže prvo držale u rastvoru sode bikarbone, pa, kada se oljušte, koru sjeckale na rezance, sušile i ubacivale u čaj. Mislile su da to rade zbog mirisa i ukusa. Ali u tom čaju je bilo i sijaset drugih koristi po zdravlje.

Svaki plod valjano oprati

Svi plodovi ovog voća, bez obzira s koje strane svijeta dolaze, se štite hemijskim preparatima koji na njima ostaju i tokom transporta. Zato, pomorandže, čim se donesu iz prodavnice, treba potopiti u rastvor od soli i vode ili sode bikarbone i vode, i ostaviti da se „kupaju“ preko noći.

Neke domaćice prave rastvor od šoljice vode, šoljice sirćeta, kašičice sode bikarbone i 20 kapi ekstrakta sjemenki grejpa. Sve se dobro izmiješa, promućka i prskalicom naprska po kori, ostavi pet minuta da odstoji, pa ispere.

Ima i onih koji savjetuju da se pomoradže poprskaju hidrogen peroksidom, pa sirćetom, nebitno je kojim redoslijedom, a na kraju isperu vodom. Ili, isprobajte ovo – potopite voće u mješavinu od 3 kašike soli, 3 kašike limunovog soka i 2,5 dl vode. Poslije pola sata ocijedite i isperite.

Pročitajte: Ne bacajte koru limuna i pomorandže – Spakujte u teglu i dodajte sirće

Na dnu posude ostaće neželjene materije, a rastvor će ujedno osvježiti voće. Ono neće postati slano, ali nemojte ga u rastvoru držati duže od 30 minuta. Kada se prosuše, takvi plodovi su spremni da se od njihove kore pravi „lijek“.

Naši stari su znali da kora od pomorandže poboljšava varenje, kada se gricka neutrališe loš zadah, posebno poslije provoda u veselijem društvu, jača kosti, štiti srce, ublažava prehlade… Kako je to kora pomorandže lijek s tako širokim spektrom djelovanja.

Jedna od najboljih zdravstvenih koristi od pomorandžine kore je ta što ima za 200 procenata više vlakana nego sam plod ove voćke. Stoga, ako imate česte probleme s varenjem, probajte čaj od pomorandžine kore.

Prvo, ostavite koru da se osuši, najbolje napolju, po mogućstvu na suncu. Ali, ako nemate strpljenja, onda kupite već osušenu ili je isjeckajte na rezance i sušite u sobnim uslovima baš sada, kada ovog voća ima u izobilju.

Pročitajte: Tikva sa pomorandžom i limunom – Zimnica za 10

U 450 ml vrele vode ubacite punu kašičicu kore, ostavite da odstoji 15 minuta, a može i duže ako volite jači ukus. Ovaj napitak može da bude i veoma efikasan laksativ.

U davna vremena seoske bekrije su uvijek u džepu nosile suvu koru od pomorandže pa su, u povratku kući, grickale da ublaže „maliganski“ zadah. Ovaj lijek se efikasno koristi do današnjih dana, najčešće zbog zadaha koji nastaje zbog problema s varenjem.

Kora čuva kalcijum, antioksidanse, vitamin C

Malo je poznato da kora pomorandže ima dva puta više kalcijuma nego sama pomorandža. U 100 grama kore nalazi se više od 150 mg ovog elementa, dok je u istoj količini „mesa“ uskladišteno svega 50 miligrama kalcijuma, a on je od suštinskog značaja za zdravlje kostiju i zuba.

Postoji mnogo aktivnih sastojaka u kori, a jedan od njih, flavonoid hesperidin, odličan antioksidans koji štiti srce tako što snižava krvni pritisak, koji je glavni uzročnik srčanih bolesti.

Sastojci iz kore snižavaju i holesterol, pa vas stoga ona štiti i od kardiovaskularnih problema. Upale povećavaju rizik od nastanka drugih zdravstvenih problema, kao što su lupus, artritis…

Oni koji imaju akutnu upalu često uspevaju da je ublaže tako što u svakodnevnu ishranu uvrste pomorandžinu koru. Vitamin C je od ogromnog značaja za cjelokupno zdravlje.

Redovni unos ovog vitamina poboljšava zdravlje i čini da prehlade, infekcije, glavobolje i umor postanu stvar prošlosti. Istovremeno, vitamin A, još jedan vitalni nutrijent u pomorandžinoj kori, pomaže jačanju imunog sistema. Jednostavno, valja grickati suvu koru ili od nje pripremiti čaj.

Pročitajte: Čaj od kore pomorandže – Priprema i ljekovitost

Ali, ako ste već zaradili prehladu treba da znate da u kori pomorandže ima više vitamina C nego u samom mesu, a on je od ogromne pomoći kada je riječ o borbi protiv prehlade.

Potopite pomorandžinu koru u malo ključale vode i ostavite da odstoji. Pijte ovu tečnost s vremena na vrijeme tokom dana i oslobodićete se prehlade mnogo ranije nego prethodnih sezona.

Kako osim u čaju ili kao sušeni rezanci kora od pomorandže može još da se koristi. Pomorandžinu koru narendajte preko salate ili deserta jer će obrok biti ukusniji, a svjež miris pomorandžine kore svakako će vam prijati.

Jedno od rješenja je da koru isjeckanu na manje komade stavite u voćnu salatu ili da je koristite kao sastavni dio omiljenih recepata za pripremu raznih keksića, ali i jela s mesom. Ubacite koru u šećerni sirup i ostavite da odstoji u frižideru. Oguljena kora i tamna čokolada su veoma ukusna kombinacija.

Komadiće možete da pospete po čokoladi, ili još bolje rješenje je da čokoladu prvo rastopite pa da onda u nju ubacite pomorandžinu koru isječenu na sitne rezance. Eto neuobičajene, ljekovite poslastice za svakog gosta. A može i dugo da se čuva u zatvorenoj kutiji u frižideru.

Priprema rasadnika i proizvodnja rasada povrća

Rasadnici su zatvoreni prostori koji služe za proizvodnu rasada povrća počevši od klijanja sjemena do prodaje biljke koje je spremana za presađivanje na otvorenom polju ili u zatvorenom prostoru.

Rasadnici su zatvorene površine koje se koriste duži niz godina tj. u funkciji su više proizvodih ciklusa. Svaki rasadnik se sastoji iz više dijelova, prvenstveno dijela gdje se vrši naklijavanje i nicanje sjemena, zatim polica gdje se vrši slaganje pikiranih biljaka, mjesta za odlaganje pomoćnih alata i dijela za zagrijavanje prostora.

Dio rasadnika za naklijavanje i nicanje sjemena nalazi se u sastavu rasadnika, gdje se sjeme sije gusto najčešće u stiriporna saća bez rupa. Ovaj dio rasadnika treba biti najbliži izvoru toplote da bi se ostvarila što viša temperatura i skratio period nicanja biljke. Pored visoke temperature potrebno je i održavati konstantnu vlagu zemljišta oko 80% do nicanja prvih biljaka, poslije nicanja procenat vlažnosti smanjiti, kao i samu temperaturu. Važno je napomenuti da poslije nicanja biljaka tri do pet dana temepraturu i vlažnost smanjujemo iz razloga da ne bi došlo do naglog izduženja biljke, a takve biljke su tanke i visoke i često dolazi do njihovog propadanja prilikom pikiranje.

Pročitajte još: Priprema plastenika i staklenika za proizvodnju rasada

Slaganje pikiranih biljaka, bilo da se radi o čašama ili stiropornim saćima sa otvorima, vrši se na već pripremljene police. Police se mogu izraditi od raznih materijala: drvo, metal ili beton. Treba voditi računa da prilikom izrade police budu sa kraćeg dijela po nagibom od 0,5 % do 1%. Prednost ovakvog načina izrade polica je u tome što se višak vode može slobodno prirodnim padom ocjediti i na taj način neće se zadržavati na površini.

Mjesto za odlaganje pomoćnih alata može biti u sklopu rasadnika, a najčešće se nalazi ispod polica. Pod pojmom pomoćnih alata podrazumijevamo sve alate koji su nam potrebni za sijanje, pikiranje, slaganje, zaštitu i kupljenje rasada. Obavezno prije počekta svake sezone izvršiti dezinfekciju opreme i alata.

Dio za zagrijavanje rasadnika, može se nalaziti u samom rasadniku ili van rasada u zavisnoti od sistema za zagrijavanje. Najčešći način zagrijavanje jeste korišćenje metalnih peći koje se obično nalaze u sredini rasadnika. Ovakav vid zagrijevanja je najjednostavniji i najjefitnini, ali i najlošiji jer imamo neravnomjerno raspoređivanje toplote u rasadniku, tako da je par metara u prečniku od izvora topote pretoplo, dok je u ostalim dijelovima rasadnika hladno. Ovdje su i najveće osilacije u temperaturi što negativno utiče na rast i razvoj biljaka. Modifikacija metalnih peći ogleda se u dodavalju ventilatora, i razvodnih cijevi za topli vazduh čime se postiže ravnomjernije raspoređivanje toplote po cijeloj površini. Najbolji način je centralno grijanje putem toplovodnih cijevi ili toplovodnih kalolifera. Ovim načinom izvor toplote je pretežno izvan rasadnika, a u rasadniku se postiže najravnomjernija temperatura u svim dijelovima.

Svaki rasadnik prije početka proizvodnje sezone treba detaljno očistiti i dezinfikovati jer samo na taj način možemo ostvariti najbolje rezultate. Čist, uredan prostor i dobra agrotehnika je osnova za kvalitetan rasad.