Naslovnica Blog Stranica 172

Projektovanje đubrenja vinograda pomoću onlajn kalkulatora

Mineralna ishrana u vinogradarskoj praksi ima veliki značaj. Optimalan režim mineralne ishrane se uspostavlja za vrijeme podizanja vinograda. Veliki uticaj na usvajanje mineralnih materija ima vodni režim zemljišta, jer bez odgovarajuće vlažnosti nema rastvaranja i usvajanja mineralnih materija od strane korijena. Da bi se izbjegle negativne posljedice na prinos i kvalitet grožđa i vina ali i funkcije rasta i razvoja vinove loze potrebno je redovno i blagovremeno vršiti đubrenje, prihranjivanje i navodnjavanje.

Analiza zemljišta i folijarna analiza su najviše primenjivane metode za utvrđivanje optimalne obezbijeđenosti vinove loze hranljivim elementima. Imajući u vidu biološke osobine sorte i podloge, osobine zemljišta i druge faktore najbolje je istovremeno primjenjivati više metoda za utvrđivanje obezbijeđenosti vinove loze hranljivim materijama. Osim ove dvije široko primjenjivane metode za utvrđivanje količine hraniva za vinovu lozu, postoje još i vizuelne metode, vegetacione metode i poljski ogledi.

Pročitajte: Izbor položaja za podizanje vinograda

Zemljište je plodno za gajenje vinove loze ako ima:

  • 3 do 5% humusa;
  • 120 do 150 mg N u 100 g vazdušno suvog zemljišta
  • 15 do 25 mg P2O5 u 100 g vazdušno suvog zemljišta
  • 25 do 40 mg K2O u 100 g vazdušno suvog zemljišta

Zbog različitih ciljeva proizvodnje i uslova gajenja vinove loze nije moguće dati opšte važeću preporuku za optimizaciju mineralne ishrane vinove loze. Kada se prinosi grožđa i plodnost zemljišta dovedu u uzajamnu zavisnost, stiče se mogućnost projektovanja đubrenja.

ALV-kalkulator je namjenjen ishrani vinove loze (isključivo vinskih sorti grožđa i nije namjenjen stonim sortama!). Svi detalji i način korišćenja ovog kalkulatora dati su na linku https://ishranabilja.com.hr/kalkulatori/ALV_v1.4.html

Kada je pravi trenutak za sjetvu rasada?

Iskusni povrtari dobro znaju kada za proizvodnju rasada koje povrće valja sijati jer su dosta zimskih dana utrošili za planiranje svog malog ili velikog povrtnjaka. Oni dobro znaju kada i gdje će koje povrće rasađivati, koliko je kojoj vrsti potrebno da od sjemenke, preko klijanca, stigne do biljke spremne za rasađivanje.

A, šta s onim mlađim, neiskusnim baštovanima koji imaju jaku volju da sami proizvedu sopstveni rasad, imaju uslove da im takva proizvodnja uspije, nabavili su sertifikovano seme? Vjerovatno ih hvata panika, jer nisu sigurni kada koju vrstu da posiju da bi rasad pravovremeno stigao za rasađivanje. Pokušaćemo da takvim nesigurnim, mladim povrtarima pomognemo, da im damo neke putokaze i olakšamo početak ove povrtarske godine.

Kad je pravi trenutak za sjetvu rasada?

Ne valja da se urani, ni da se zakasni

Poznato je da će samo pravovremeno posađen rasad, koji se dobro razvio i ima jak korijen, poslije sadnje na stalno mjesto nastaviti brzo da raste. Zato svaki povrtar prvo treba da napravi plan šta će, gdje i kada rasađivati i za koje vrijeme „tempira“ berbu, sječu ili vađenje povrća. Kada je to gotovo, podsjeti se kojoj vrsti je koliko dana potrebno za prolazak kroz sve fenološke faze do rasađivanja, koja temperatura i vlaga treba da se obezbijede, kakvi zdravstveni problemi se mogu očekivati u takvoj proizvodnji, da bi se na vrijeme nabavili preko potrebni preparati, i tek tada može da počne sjetva.

Pročitajte: Januarska proizvodnja rasada paradajza

Kod prerane sjetve rasada veći je utošak energenata za grijanje, a rezultat će biti star i prerastao rasad. Star rasad doživljava veći stres kada se presađuje, na takvim biljkama se obavezno donji listovi osuše odmah poslije rasađivanja na stalno mjesto, a korijen se sporije regeneriše i biljka slabije ukorjenjuje. Takve biljke imaju manji prinos, jer troše snagu i vitalnu energiju na ukorjenjavanje, pa nerjetko cvjetni pupoljci s prve etaže djelimično ili potpuno opadnu.

Nije dobra ni suviše kasna sjetva. Tada biljke neće imati dovoljno vremena da se razviju. Ovakav rasad se prilikom sadnje na stalno mjesto brzo ukorjenjuje, ali sporije dalje raste i razvija se, jer biljke nemaju dovoljno energije, pa mora da prođe određeno vrijeme da je sakupe. Rasad „tihuje“, zaostaje u porastu u odnosu na onaj posijan u pravo vrijeme i traži mnogo više njege.

Optimalno vrijeme za sjetvu prvenstveno zavisi od namjene rasada. Najranije se sije rasad namijenjen za proizvodnju povrća u grijanom plasteniku, a to su najčešće paprika, paradajz, krastavac, zatim rasad koji će se rasađivati u negrijanom plasteniku, a najkasnije se sije sjeme povrća namijenjenog za proizvodnju na otvorenom.

Pročitajte: Mjere za preventivnu zaštitu rasada

Sjetva od kraja januara do početka aprila

Za većinu povrća rasadničarska proizvodnja može biti rana, srednje rana i kasna. Uopšteno pravilo je da rana sjetva rasada za različite biljne vrste počinje krajem januara, završava se u prvoj dekadi februara, a takve biljke namijenjene su proizvodnji u grijanim plastenicima. Srednje rana sjetva „pada“ u period od kraja februara do početka marta, a povrće će se gajiti u negrijanim plastenicima, dok se kasna sjetva obavlja krajem marta ili čak početkom aprila, za rasađivanje na otvorenom u prvoj dekadi maja.

PišeSvetlana Mujanović

Kora od MANDARINE može biti korisna za sobne biljke: Napravite prirodnu tečnost koja će pospješiti njihov rast

Jedna od najjednostavnijih verzija domaćeg đubriva je kora citrusa koja sadrži brojne makro i mikroelemente koji su neophodni za rast i cvjetanje sobnog cvijeća. Korica sadrži puno kalcijuma, magnezijuma, azota i drugih korisnih jedinjenja.

Za pripremu takvog đubriva potrebno je nožem isjeckati svježu sočnu koru pomorandže ili mandarine. Potopite je zatim u toplu vodu i ostavite da odstoji nekoliko dana. Ako je moguće, važno je koristiti destilovanu vodu ili kišnicu.

Prije korištenja prehrane, procijedite vodu, koru pomorandže odbacite, a dobijenom tečnošću zalijte biljke.

Pročitajte: Tečno đubrivo od KORE BANANE – Korisno ili štetno za biljke?

Preporučuje se da se takva prehrana vrši svake 2 sedmice, što će vam omogućiti da postignete aktivan rast i cvjetanje sobnih biljaka.

Takođe možete pripremiti đubrivo od kore pomorandže tako što ćete je prvo osušiti. Osušenu koru pomorandže treba samljeti u blenderu i čuvati u zatvorenoj tegli, prenosi avaz.ba.

Dvije kašike dobijenog praha sipajte u dva litra vode, promućkajte i zalijte biljke jednom u dvije sedmce. Pomoranžina kora u prahu je odličan prirodni insekticid koji može zaštiti vaše biljke od neželjenih posjetioca.

Hibridni kukuruz ES BLASON DUO – Rješenje za rezistentni divlji sirak

0

U zadnjih nekoliko proizvodnih godina pojavile su se rezistentne forme sirka na koje herbicidi iz grupe sulfonilurea ne djeluju. Takav sirak postaje sve veći problem i ograničavajući faktor proizvodnje kukuruza.

Rješenje se nudi kroz sjetvu DUO hibrida kukuruza. Jedino kod hibrida kukuruza sa oznakom DUO se može koristiti herbicid Focus ultra koji efikasno suzbija divlji sirak iz rizoma i ostale uskolisne korove u kukuruzu.

blason duo

ES Blason DUO (FAO 420) je hibrid kukuruza kompanije Lidea u kojem se može uništiti rezistentan sirak sa preparatom Focus ultra jer nosi oznaku DUO i pri tome ima stabilnost i visok genetski potencijal za prinos.

ES BLASON DUO FAO 420

Blason duo
ES BLASON DUO – Generalni uvoznik za BiH Agrimatco d.o.o.

 KARAKTERISTIKE:

  • VISOK POTENCIJAL PRINOSA
  • HIBRID TOLERANTAN NA HERBICID FOCUS ULTRA
  • VISINA STABLJIKE – SREDNJE VISOKA
  • POZICIJA KLIPA – SREDNJA

PREPORKA ZA 1 ha:

  • Blason DUO – 62.000-68.000 hiljada sjemenki na hektar
  • Focus ultra – 2 litra/ha
  • Visina sirka 15-20 cm
  • Dodatak okvašivača INEX
  • Po potrebi dodati herbicid za širokolisne korove

Generalni uvoznik za Bosnu i Hercegovinu Agrimatco d.o.o.

Kontakt osoba: Saša Petković +387 65 656 763

 

 

Kako zaštititi plastenik od snijega?

Snijeg je redovan pratilac zimskih mjeseci, posebno na većim nadmorskim visinama. Koliko je koristan – dobar je jorgan za zimske usjeve, stvara zalihe vlage za neko sušno sutra, zamjenjuje mašine za grubo sitnjenje zemlje – toliko može da bude štetan, da baštovanima „pomrsi račune“, da im pocijepa folije na plastenicima i napravi veliku štetu i pometnju u proizvodnji.

Često su plastenici bez dopunskog zagrijavanja, ali prekriveni su najčešće sa dvije folije koje mogu dobro da ušuškaju mlado povrće i zaštite ga od spoljašnjeg minusa. Ipak, dešava se da debeli snježni pokrivač poremeti baštovanske planove. Zbog toga stručnjaci Poljoprivredne savjetodavne stručne službe u Leskovcu proizvođače koji rano povrće gaje u zaštićenom prostoru podsjećaju na to da treba da reaguju preventivno.

Pročitajte: Kako spasiti povrće u plasteniku kada dođe do zahlađenja – Paradajz, paprika i krastavac najosjetljiviji

Dupla folija i biljkama prija

Pošto ove preporuke mogu da spasu ranu povrtarsku proizvodnju i u ostalim krajevima, prenosimo najvažnije savjete diplomiranog inženjera Bobana Stankovića, savjetodavca za ratarstvo i povrtarstvo u Poljoprivrednoj savjetodavnoj i stručnoj službi u Leskovcu. Prva mjera, ali ne i najvažnija, o kojoj valja misliti za vrijeme podizanja plastenika, je prekrivanje zaštićenog prostora duplom folijom koja se naduvava.

Sloj vazduha između dvije folije treba da bude 15 do 25 cm. U toku zime folija je za trećinu više naduvana nego tokom ljetnjih mjeseci. U ovako opremljenom plasteniku temperatura mnogo više prija mladim biljkama, ali i onim starijim, jer je zimi značajno viša od spoljašnje, a ljeti, kada upeče sunce, prijatnije je boraviti u plasteniku nego na otvorenom polju. Dupla folija ne prija samo biljkama, već čuva i stabilnost i sigurnost plasteničke konstrukcije.

Pročitajte: Provjetravanje plastenika – Kako se obavlja i zašto je važno?

– Naduvana folija mnogo bolje trpi opterećenje od snijega i bolje podnosi jake udare vjetra – ukazuje ovaj savjetodavac.

– Gubici energije u plastenicima pokrivenim duplom folijom za oko 40 procenata manji su nego kod plastenika pokrivenih jednom folijom.

Piše: Svetlana Mujanović

Plodored u povrtarskoj proizvodnji

Plodored je organizovano smenjivanje povrtarskih usjeva na istoj parceli u toku određenog broja godina, obično 3 do 7 godina. On ima dosta prednosti nad uzastopnim gajenjem jednog usjeva na istom mjestu (parceli) više godina (monokultura).

Naime, izvesni povrtarski usjevi vrlo povoljno reaguju na neposredno (direktno) đubrenje organskim đubrivima (stajnjak, kompost), dok ih drugi ne podnose, već traže da se rasporede tek druge ili treće godine poslije ovoga. Na neposredno đubrenje pomenutim đubrivima dobro reaguju sve srednje rane i kasne kupusnjače (osim kelerabe), krastavci, tikvice, praziluk, paprika i paradajz. Rani usjevi (rani kupus, karfiol, zeljasto i lisnato povrće) ne stižu da neposredno iskoriste organska đubriva i zato dolaze tek druge godine. Korjenasto povrće (mrkva, peršun, celer, rotkva i rotkvica) ne podnose direktno đubrenje organskim đubrivima, ako je riječ o normalnom i plodnom zemljištu. Tamo gdje je zemljište slabo i u lošem stanju i ovi usjevi će dobro reagovati na đubrenje organskim đubrivima.

Pročitajte: Pridržavajte se ovih pravila u plodoredu da biste imali što veći prinos

Grašak, boraniju i bob, kada se gaje na plodnom zemljištu, nije potrebno đubriti organskim đubrivima. Međutim, ako ovi usjevi moraju da se gaje na siromašnom i degradiranom zemljištu daće odlične rezultata i ukoliko se nađubre nekim organskim đubrivima. U normalnim uslovima pomenute vrste povrća dolaze druge, pa i treće godine poslije đubrenja organskim đubrivima. Apsolutno se izbjegava uvođenje u plodored jedne za drugom povrtarskih vrsta koje pripadaju istoj porodici zbog toga što one najčešće imaju iste neprijatelje (insekte) i bolesti. To naročito važi za paradajz, plavi patlidžan i krompir, zatim za korjenasto povrće (mrkva, peršun, celer i pastrnjak), kao i za krastavac, lubenice i dinje.

Na osnovu dosadašnjeg iskustva najboljim prethodnim usjevima za pojedine povrtarske kulture smatraju se:

  • Paradajz: kupus, grašak, boranija, krastavci, korenasto povrće, trave, žita
  • Paprika: trave, krastavci, grašak, korenasto povrće, žita
  • Kupusnjače: trave, krompir, paradajz, paprika, grašak, boranija, žita
  • Krastavac i bostan (dinje i lubenice): paprika, krompir, trave, žita, lucerka, paradajz
  • Crni luk: paprika, paradajz, krastavac, bostan, žita
  • Korjenasto povrće: paprika, paradajz, krastavac, grašak, boranija, žita
  • Boranija i grašak: kupusnjače, paradajz, paprika, krompir, žita

Domaći humus prste da poližete – ide uz sve i brzo se pravi

Domaći humus, ide uz sve, a ukus će vas oduševiti.

Sastojci:

  • 2 konzerve leblebija
  • 1 čen bijelog luka
  • pola limuna
  • oko 300 g tahinija
  • morska so
  • maslinovo ulje

Priprema:

  • Ocjedite leblebije, ali sačuvajte tečnost iz konzerve. Nakon toga, izblendajte leblebije i sipajte sok od iscijeđenog limuna (sok od pola limuna). Dodajte rendani bijeli luk, tahini i prstohvat soli.
  • Potom, prethodnoj smjesi dodajte malo vode od leblebija (50 ml), pa opet sve izblendajte dok ne dobijete kremastu strukturu.
  • Gotov humus prelijte maslinovim ulje.

Zašto jabuke ne treba guliti

Još od ranog djetinjstva roditelji su nas upozoravali kako bismo trebali guliti koru s jabuke. Oni su nam, znajući za prisutnost pesticida, željeli najbolje, ali postoje i razlozi zbog kojih ih ne bismo trebali guliti.

1. VLAKNA

Jedna jabuka prosječne veličine sadrži čak 4,4 grama vlakana koji imaju važnu ulogu u probavnim funkcijama i izbacivanju štetnih supstanci iz tijela. Ako toj istoj jabuci ogulimo koru, u njoj ostaje svega 2,1 grama vlakana.

Pročitajte: Mnogi bacaju ovaj dio jabuke, a to je ogromna greška – gubi većinu vitamina i vlakana

2. VITAMIN C

U neoguljenim jabukama ima čak 8,4 miligrama vitamina C, a u guljenjem jabuka njegov udio pada na 6,4 miligrama. Gubitak je, dakle, popriličan.

3. URSOLNA KISELINA

Jabuka u svojoj kori sadrži ursolnu kiselinu koja pomaže izgradnju mišića i pospješuje brže sagorijevanje kalorija. Dakle, to je ujedno i dokaz da jabuka pomaže pri mršavljenju, navodi 24.sata.hr.

Napravite PELINKOVAC od 5 biljaka

Ovaj pelinkovac je liker primjetno gorkog ukusa pelina, iz kojega se i proizvodi, uz dodatak 5 različitih ljekovitih biljaka koje ga obogaćuju specifičnom aromom i ugodnim mirisom. Pije se ohlađen bez leda, kao aperitiv prije i digestiv nakon jela.

Poznat je kao „biljni ljekoviti liker“.

Sastojci:

  • 0,7 l grape
  • 0,15 l vode
  • 300 g šećera
  • 45 g sjemenki anisa
  • 40 g sjemenki komorača
  • 15 g sjemenki korijandera
  • 10 g pelina
  • 3.5 g paprene metvice

PRIPREMA:

Zgniječite sastojke u mužaru i stavite u staklenu posudu u koju ste ulili grapu. Macerirajte najmanje 10 dana. Nakon toga dodajte sirup od vode i šećera i sve dobro izmiješajte. Pustite 24 sata da se sve dobro poveže. Zatim procijedite sastojke dok tekućina ne postane bistra (prozirna). Napunite boce i dobro začepite. Ostavite najmanje 6 mjeseci prije korištenja.

Prirodni antibiotici – Ovih devet su najučinkovitiji

Koliko god pokušavate osnažiti imunitet vas i vaših bliskih, ponekad ipak može doći do infekcije. U tom slučaju medicina preporučuje korištenje antibiotika.

Na žalost antibiotici nisu bezopasni jer uz patogene bakterije uništavaju i milijune “dobrih” bakterija, neophodnih za pravilan rad probave. No, postoji alternativa – prirodni antibiotici.

Za razliku od klasičnih lijekova, prirodni antibiotici nisu štetni za zdravlje, ne uništavaju crijevnu floru i ne uzrokuju stvaranje rezistentnih bakterija. Predstavljamo vam nekoliko najkorisnijih darova prirode s antibiotskim svojstvima.

1. Ekstrakt sjemenki grejpa

Ekstrakt sjemenki grejpa je prirodni antibiotik. Ljudi su odavno primijetili da grejp djeluje antibakterijski. Institut Biochem Research iz Kalifornije proveo je brojna istraživanja koja su potvrdila da upravo ekstrakt sjemenke grejpa djeluje protiv bakterija, virusa, gljivica i parazita. Ova izuzetna supstanca relativno je jeftina i može se koristiti podjednako učinkovito iznutra i izvana. Pomaže i ljudima i životinjama. Do sada bakterije nisu razvile rezistenciju (otpornost) na ovaj prirodni antibiotik.

2. Češnjak

Od brojnih blagodati češnjaka najpoznatija su njegova antibakterijska svojstva. Iz povijesti je poznato da se češnjak koristio u borbi protiv kuge i drugih epidemija. Njegova antibiotska svojstva proučavaju se već nekoliko vijekova. U 19. vijeku Louis Pasteur je u laboratorijskim uslovima potvrdio da češnjak ubija bakterije.

Moderna istraživanja potvrdila su da je češnjak učinkovit protiv puno različitih vrsta bakterija, virusa i gljivica. Wright State University uporedio je učinkovitost češnjaka s penicilinom. Za razliku od modernih antibiotika, bakterije ne razvijaju rezistenciju na češnjak.

3. Koloidno srebro

Koloidna srebrena voda je prirodan, siguran i neotrovan antibiotik. Učinkovito uništava više od 650 uzročnika bolesti, uključujući viruse, bakterije i gljivice. Prije 1934. godine, kada je otkriven penicilin, srebro je bilo jedini lijek za mnoge bolesti. Godine 1983. Ministarstvo zdravlja SAD-a priznalo je koloidno srebro kao neškodljiv lijek, koji se može dobiti bez recepta.

Međutim, brzim razvojem industrije antibiotika, srebro je palo u zaborav. Znanstveno je dokazana moć ionsko-koloidne srebrene vode kao antibiotske supstance i učinkovitog sredstva protiv svih vrsta infekcija.

4. Echinacea

Echinacea potiče iz Sjeverne Amerike. U prošlosti su listove i korijenje ove biljke upotrebljavali Indijanci kao lijek za liječenje rana. Echinacea sprečava nastanak infekcije i jača otpornost organizma tako što potiče organizam na stvaranje limfocita.

Limfociti imaju obrambenu ulogu, proizvode antitijela i sudjeluju u imunološkom odgovoru. Echinacea tako uspijeva spriječiti bolesti ili znatno skratiti njihovo trajanje. Echinacea jača obrambeni sustav sprečavajući bakterijske, a posebno virusne infekcije. Posebno je djelotvorna za prevenciju prehlade, hunjavice i upale uha.

5. Propolis

Propolis je smolasta tvar. Nastaje preradom biljnih sokova koje pčele sakupljaju s biljaka. Pčele koriste propolis za higijenu košnice – da bi je obranili od napada uljeza, uključujući i infekcije. Inače, pčelinje košnice su poznate kao najsterilniji prostor u prirodi – i sve to zahvaljujući propolisu.

Ljudi odavno koriste propolis kao prirodni antibiotik. On štiti od bakterija i jača imunitet. Za razliku od farmaceutskih antibiotika, propolis djeluje i na viruse. Istraživanja su pokazala da korištenje propolisa u sezoni gripe i prehlade smanjuje rizik od oboljenja za čak 53 %.

Propolis je učinkovit i u liječenju kašlja, upale grla, sinusa i krajnika. Krema od propolisa je odlično sredstvo za saniranje gljivičnih i bakterijskih infekcija kože.

Pročitajte: Napitak od propolisa i mlijeka za liječenje prehlade i čišćenje pluća

6. Vitamin C

Ljudi odavno poznaju dobrobiti i svojstva vitamina C te ga koriste u preventivne svrhe. Vitamin C je prirodni antioksidans, važan u mobilizaciji obrambenih snaga organizma. Ovaj vitamin je kralj prevencije brojnih bolesti i tko ga redovito koristi ima ogromnu prednost u sezoni gripe i prehlada.

Proveden je veliki broj istraživanja o djelovanju vitamina C na viruse i bakterije. Sva odreda potvrdila su da se vitamin C nalazi na prvome mjestu kada je u pitanju prevencija infekcija. Zanimljiva su istraživanja Dr. Freda Klennera, koji je primjenjivao vitamin C intravenozno. Njegova su istraživanja potvrdila djelovanje vitamina C ne samo na viruse i bakterije, nego i na toksine (zmijski otrov). Usred epidemije poliomelitisa u Sjevernoj Karolini dr. Klenner je vitaminom C uspješno izliječio 60 pacijenata.

7. Ulje origana

Ulje dobiveno iz lišća origana sadrži ljekoviti sastojak karvakrol, koji ima snažna antibakterijska svojstva.

Istraživanja univerziteta Georgetown pokazala su da se ulje origana s infekcijama nosi jednako učinkovito kao i klasični antibiotici. Za sada je potvrđeno da je ulje origana učinkovito protiv 25 različitih bakterija, uključujući i one koje su razvile otpornost na farmaceutske antibiotike.

8. Ekstrakt lista masline

Čudesna supstanca dobivena iz lista masline zove se oleuropein. Listovi masline poznati su po antimikrobnim svojstvima koja maslinu štite od patogenih mikroorganizama. Antimikrobna svojstva oleuropeina su više puta analizirana, a znanstveni radovi o njegovoj djelotvornosti objavljeni su u brojnim medicinskim časopisima. List masline je jak antioksidans koji djeluje protuupalno i ublažava bol. Stručnjaci preporučuju da ekstrakt lista masline uvijek imate u kućnoj apoteci.

9. Astragalus

Astragalus (lat. Astragalus membranaceus) je biljka porijeklom iz Kine, koja je manje poznata u našim krajevima. U Aziji astragalus se koristi već više od 2.000 godina za jačanje imuniteta i zaštitu od gripe i prehlade. Ova biljka djeluje tako da stimulira proizvodnju interferona, koji pojačava sposobnost organizma da se bori s infekcijama. Astragalus ima antibakterijsko i antiupalno djelovanje, sadrži antioksidanse, jača imunitet, snižava krvni pritisak i sprečava dijabetes.

Ovi prirodni antibiotici su dovoljno snažni da mogu zamijeniti lijekove. Međutim, ako je vaš život u opasnosti, preporučujemo vam da ne koristite lijekove na svoju ruku. Obratite se kvalificiranom liječniku da vam odredi terapiju i prati vas tokom liječenja.

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.