петак, август 8, 2025
Naslovnica Blog Stranica 170

Drvo novca je osjetljivije zimi, a ovo je način da ga sačuvate do proljeća!

Agrosavjet
-
0
Drvo novca je osjetljivije zimi, a ovo je način da ga sačuvate do proljeća!

Drvo novca – Zimi se tlo u posudama biljaka suši mnogo sporije nego ljeti. Ako stalno dodajete vodu u mokru podlogu zamije ili biljke poznate koja privlači novac, ona će postati kisela.

U njemu će se naseliti buđ, a lukovice drva novca će istrunuti. Spolja, to se manifestuje premazom na površini supstrata i žutilom lisnih ploča. Iz posude može doći neprijatan miris.

Kako zaliti drvo novca u hladnoj sezoni?

Zalivanje treba da bude rijetko i oskudno. Za taj kratak period, dok je napolju hladno, a grejanje još nije uključeno, bolje je uopšte ne zalivati biljku. Zatim se zalivanje vrši 1-2 puta mjesečno.

Tačna učestalost zavisi od stanja tla u saksiji. Zemljana kugla bi trebalo da se skoro potpuno osuši. Da biste to provjerili, možete zabiti drveni štap za suši u zemlju. Zatim ga izvadite i procijenite stanje podloge.

Zalivanje treba vršiti samo toplom vodom. Nakon zalivanja, obavezno potpuno uklonite višak vlage iz posude. I bolje je zaliti drvo novca u kadi tako da višak vode slobodno odlazi kroz drenažne rupe u saksiji.

Veličina saksije takođe utiče na učestalost zalivanja. Ako je saksija velika, tlo u njemu će se duže sušiti.

Zimi, biljke zahtijevaju posebno pažljivu njegu, jer su oslabljene i uspavane. U ovom periodu treba se pridržavati pravila – manje je bolje!

Pročitajte još tekstova o krasule odnosno drvetu novca:

Krasula – Da li ste znali da ima ova ljekovita svojstva?

2 BILJKE PREMA FENG ŠUIJU PRIVLAČE MNOGO NOVCA: Mnogo su dekorativne,…

KRASULA – 3 načina za uspješno rasađivanje

Kako podstaći drvo novca da procvjeta?

Poljubac majke prirode – Biljka slična ljudskim usnama očarava svijet!

Agrosavjet
-
0
Poljubac majke prirode – Biljka slična ljudskim usnama očarava svijet!

Osim za dekoraciju, Psychotria elata se koristi i za prirodno liječenje – tradicionalna medicina smatra da pomaže kod artritisa, neplodnosti i impotencije.

Psychotria elata, poznatija kao poljubac prirode, mladin poljubac ili pak vrele usne tropska je biljka slabo poznata u našim krajevima, jer još nije došlo do uzgoja odnosno prodaje. Za sada je moguće pronaći je samo u prašumama Kostarike, Ekvadora i Paname, gdje je registrovano oko 2000 vrsta Psychotrie, što je čini jednom od najvećih rodova cvjetnica na svijetu.
Evropski uslovi nisu pogodni za njen rast – mogla bi uspjeti eventualno u staklenicima gdje ima dovoljno topline i vlage. Ne voli direktno sunce, ali bi je niske temperature uništile. Odogvara joj bogato humusno tlo.

Latinoamerikanci imaju sreću da se Psychotria elata uzgaja i na vještački način, u plastenicima, tako da ih mogu imati i u svojim domovima, a često se poklanja ni manje ni više nego za – Dan zaljubljenih.

Raste na tlu bogatom humusom i otpalne od lišća legla, vlažna i zaklonjena od najmoćnijih sunčevih zraka od strane gornje priče stabala.

Zbog ljudskog nemara odnosno neprestane sječe šume ova je vrsta koja inače raste u obliku malenih grmova ili drveća jako ugrožena i prijeti joj izumiranje.

Oblik ljudskih usana samo je jedna faza u njenom cvjetanju – nakon kratkog perioda crvenih latica u obliku usana, počinju cvjetati bijeli cvjetovi, a stare latice otpadaju, što ovu biljku čini još posebnijom i jednom od najljepših cvjetnih vrsta na svijetu.

Začinsko bilje je neizostavni dio bašte – Predlažemo šta posaditi sa kojim povrćem za najbolje prinose

Agrosavjet
-
0
Začinsko bilje je neizostavni dio bašte – Predlažemo šta posaditi sa kojim povrćem za najbolje prinose

Dobri su susjedi u bašti, u mnogim slučajevima mogu podstaknuti rast povrća, otjerati štetočine koje ga napadaju ili mu dati bolji ukus, a u kuhinji su nezamjenjivi.

Najnoviji baštenski trendovi, osim suživota povrtnica i cvijeća, zagovaraju i začinsko bilje u bliskom susjedstvu. Osim što je ono dobar susjed u bašti, u mnogim slučajevima može podstaknuti rast povrća, otjerati šeteočine koji ga napadaju, ili mu dati bolji ukus.

I u kuhinji je začinsko bilje neophodan dodatak jelima. Znalci njime mogu napraviti mala gurmanska remek-djela. Evo nekoliko prijedloga što da posadite ovog proljeća u svojoj bašti kako biste obogatili i svoju kuhinju te sačuvali dobro zdravlje ukućana.

Vlasac

Poput luka, odbija mrkvinu muvu pa ga treba saditi uz mrkvu. Blagog je ukusa pa se može koristiti u svim vrstama salata, a naročito je dobar sitno nasjeckan i pomiješan sa svježim sirom i pavlakom.

Kopar

Privlači parazitske osice koje napadaju kupusnjače, pa ih time brani, no kako ima jako dubok korijen, može spriječiti rast drugog povrća pa ga treba ograničiti na pojedine gredice. Koristimo ga pri kiseljenju krastavaca, a dobro se slaže s kuvanim krompirom i junetinom, s mahunama i tikvicama, karfiolom, u umaku i supama od tog povrća. Sušen zaista izgubi od ukusa, pa ga je bolje zamrznuti.

Pročitajte: KAKO DA UZGOJITE ZAČINSKO BILJE NA TERASI: Sa ovom metodom nema greške, uspijeva čak i početnicima!

Peršun

Odličan je susjed šparogama, kukuruzu i paradajzu. Dobar je pri začinjavanju gotovo svakog jela, jer mu daje svježinu, a ima i odlična antidepresivna svojstva.

Bosiljak

Odbija muve i komarce. Dobar je susjed paradajzu, pa i u tanjuru, a koristi se još i u umacima, salatama i za pesto.

Borač

Takođe se sadi uz paradajz, te uz tikvice, bundeve i jagode. Lišće mu se koristi u salatama, a lijepi plavi cvijet u supama i varivima s mesom.

Nana

Pomaže kupusu da se obrani od bijelog moljca, ali se brzo širi pa treba paziti gdje se sadi. Odlična je s pečenom janjetinom, kao dodatak uz ljetni sok ili osušena za čaj.

Pročitajte: 5 grešaka zbog kojih vam ZAČINSKO BILJE ne uspijeva

Kamilica

Poboljšava kvalitet tla, krompir štiti od krumpirove zlatice, a kupus od uši. Posađena u blizini paradajza daje mu bolji ukus. Mjesto joj je u biljnoj apoteci svakog doma.

Origano

Odlično se slaže sa svim povrćem pa ga posadite u kakvom slobodnom kutku bašte. Osim na pizzi, odličan je u svakom jelu s paradajzom.

Ljupčac

Čije je udomaćeno ime vegeta, poboljšava zdravlje i ukus drugog povrća. Treba ga koristiti umjereno jer je jakog ukusa, a odličan je u supama, salatama i s krompirom.

Ruzmarin

U bašti sadite uz kupus, pasulj, mrkvu i žalfiju. Odbija kupusovog moljca, štetočine na pasulju i mrkvinu muvu. U kuhinji se odlično slaže s jelima od ribe i mesa, a varivima će dati poseban ukus.

Žalfija

Poput ruzmarina, odbija kupusovog moljca i mrkvinu muvu, no ne voli blizinu krastavaca. Poboljšava ukus mesa i variva. U kućnoj apoteci ima počasno mjesto.

Pročitajte: Kako da napravite ljekovitu baštu u kući?

Kopriva

Obogaćuje zemlju jer podstiče rast dobrih bakterija i biljaka. Tamo gdje raste samoniklo, tlo je vjerojatno kiselije. Koristi se i u kuhinji, ali samo mladi listovi, za izradu đubriva odličnog za plodovito povrće i za čaj za čišćenje.

Timijan

Sadite uz kupus jer odbija štetnike. U kuhinji ga koristite uz ribu, kuvani krumpir i zeleno povrće.

Anis

U vrtu podstiče klijavost i rast biljaka, a najjčešće se koristi u pripremi keksa i kolača.

Čubar

Posadite uz mahune, pasulj ili luk. Poboljšava rast i ukus povrća. Gustim supama, jelima od mesa i pecivima daje odličan ukus.

Pročitajte: Čubar: Zdravija zamjena za biber s ukusom majčine dušice

Majčina dušica

Slaže sa svim biljem. Ali pripazite jer se brzo širi. Dobro se slaže s mesom peradi, školjkama i divljači.

Krasuljica

Odlično se slaže s rotkvicom. Koristi se u supama, salatama, umacima i jelima od mesa.

Komorač

Slaže se s drugim biljkama pa ga treba posebno posaditi. Koristi se za kolače, a dobro se slaže s krastavcima.

Mažuran

Dobro se slaže s gotovo svim jelima. Dodajte ga pri kraju kuvanja.

Zašto mačke skaču na kuhinjski pult?

Agrosavjet
-
0
Zašto mačke skaču na kuhinjski pult?

Mačka koja voli da se penje ili skače na radne površine u kuhinji može izazvati razne probleme i izložiti se opasnostima.

Pojedini vlasnici dozvoljavaju mačkama da sjede na kuhinjskim pultovima.

Nećemo se baviti “higijenskom stranom” ove navike, ali radna površina ipak nije mjesto gdje životinja treba da sjedi, i to iz više razloga.

Kada i kako obaviti sjetvu kamilice?

Agrosavjet
-
0
Kada i kako obaviti sjetvu kamilice?

Kada i kako obaviti sjetvu kamilice (Matricaria chamomilla) – Sije se u jesen i proljeće. Za naše prilike jesenja sjetva (početak ili sredina septembra) bolja je i sigurnija od proljećne.

Ipak, septembar je kod nas uglavnom mjesec bez obilnijih padavina, te se dešava da posijano sjeme ne nikne zbog nedostatka vlage. Ukoliko je dobije dovoljno, za desetak dana počinje da klija. Ako jesen nije sasvim suva, mlade biljke do zime ojačaju i takve prezime. Rano s proljeća, čim se snijeg otopi, i kamilica počinje intenzivno da se razvija.

Ako nije posijana u jesen, onda se sjetva obavlja u rano proljeće, tj. čim može da se uđe u njivu. Sije se uglavnom omaške i u redove. Bilo da je u pitanju jedan ili drugi način sjetve, pravilo je da sjeme mora da se nalazi na površini zemljišta, jer je sitno i klija isključivo na svjetlu.

U redove se sije sijalicom za pšenicu. Rastojanje između redova treba da je 30 do 35 centimetara. Izbjegava se upotreba čistog sjemena, već se prethodno pomiješa sa sitnim pijeskom, kukuruznom prekrupom ili mineralnim đubrivom. Odnos kamilice prema materijalu s kojim se miješa treba da bude 1:3.

Pročitajte: Da li kamilica može da se posije iz kesice čaja?

Poslije sjetve, površina se valja lakim glatkim valjkom, da bi se sjeme priljubilo uz zemlju, te došlo u dodir sa zemljišnom vlagom i osiguralo da ga vjetar ne odnese. Valjanjem se stvara pokorica koja loše utiče na posijan usjev i čim se pojave mlade biljke neophodno je da se ona razbije prašenjem ili okopavanjem. Za održavanje parcele u čistom stanju potreban je veći broj radnika, jer površina može samo da se plijevi.

Količina potrebna za sjetvu jednog hektara zavisi od upotrebne vrijednosti sjemena. Pri čistoći od 90 i klijavosti od 80 odsto dovoljno je oko 5 kilograma sjemenki. Kako se ovakva čistoća rijetko postiže, za sjetvu na jednom hektaru potrebno je 10 do 12kg sjemena kamilice, pod uslovom da je klijavost oko 80 odsto.

Kalendar radova u krompirištu

Agrosavjet
-
0
Kalendar radova u krompirištu

Donosimo vam detaljan kalendar radova u krompirištu.

Februar

  • Početak perioda u kome treba pristupiti naklijavanju krompira.

Mart

  • Vrši se dopunska obrada zemljišta.
  • Pred sadnju unosi se 1/2 planirane količine azota, 1/4 planirane količine fosfora i 1/4 planirane količine kalijuma, uz dodatak magnezijuma.
  • Početak perioda u kome je sadnja moguća.
  • Poslije sjetve, a prije nicanja, primjenjuju se herbicidi. Krompir je veoma osjetljiv na tip herbicida kojim se koristi, stoga je neophodna konsultacija sa stručnim ili iskusnijim licem.
  • Početak perioda u kome je moguć napad: krompirove nematode, krompirovog moljca, mlečikine vaši, pamukove vaši, krompirove zlatice, zelene breskvine vaši, crne repine vaši, marokanskog skakavca, italijanskog skakavca, rovca, velikog majskog gundelja, skočibuba (žičnjaka), peščara, blapsa, ozime sovice, ipsilon sovice, C. sovice i gama sovice.
  • Početak perioda u kome je moguća pojava bijele noge krompira.

Pročitajte: Koja je opasnost od ranog ili kasnog vađenja krompira – KAD JE PRAVI TRENUTAK!

April

  • Pred prvo kultiviranje (okopavanje) unosi se 1/4 planirane količine azotnog đubriva kao prihrana.
  • Kultiviranje (okopavanje) se prvi put sprovodi kada biljke dostignu visinu 10 do 12 cm. Drugo kultiviranje (okopavanje) sprovodi se dvije nedjelje kasnije, pri čemu se biljke ovlaš ogrću. Prilikom drugog kultiviranja (okopavanja) unose se u zemljište ¼ planirane količine fosfora za prihranu i ¼ planirane količine kalijuma kao prihrana.
  • Poslije drugog prihranjivanja i ogrtanja krompira, usjev se dobro zalije. Tim malim kompleksom mjera obezbijeđeni su uslovi za obrazovanje krtola.
  • Početak perioda u kome je moguća pojava crne lisne pjegavosti i raka krompira.

Maj

  • Početak perioda u kome je moguće vađenje ranog krompira.
  • Početak perioda u kom je moguć napad kukuruzne sovice.

Jun

  • Drugo navodnjavanje sprovodi se u fazi punog cvjetanja.
  • Početak perioda u kome je moguć napada crvene alekulide.
  • Početak perioda u kome je moguća pojava plamenjače krompira.

Pročitajte: Značaj i načini navodnjavanja krompira

Jul

  • Početak perioda u kome je moguća plitka, ljetnja obrada zemljišta. Ukoliko je predusjev strno žito ili mahunarka, zaorava se strnjika. Zaoravanje strnjike se vrši na dubinu 15 do 18 cm. Poslije skidanja trećeg otkosa lucerke pristupa se razoravanju ledine jednom ili dva puta.

Oktobar

  • Pred oranje u zemljište se unose: cjelokupna planirana količina stajnjaka, 1/2 planirane količine fosfornog đubriva i 1/2 planirane količine kalijumovog đubriva.
  • Početak perioda u kome je moguće duboko, jesenje, oranje. Biljka zahtjeva duboku obradu 30 do 40 cm. Dobre rezultate daje upotreba podrivača.
  • Početak perioda u kom je moguće vađenje merkantilnog krompira. Merkantilni krompir se vadi kasnije, kako bi se što duže vršila asimilacija i dobio veći prinos.

Kako dužina dana utiče na rast i razvoj biljaka?

Agrosavjet
-
0
Kako dužina dana utiče na rast i razvoj biljaka?

Na rast i razviće biljaka utiče dužina dana. Neutralne biljke ne pokazuju nikakvu reakciju na dužinu dana.

Dužina dana kao vegetacioni činilac ima poseban značaj za biljnu proizvodnju, jer istovremeno utiče na rast i razviće odnosno na dužinu pojedinih faza razvića kao i na ukupnu dužinu vegetcije. Na osnovu reakcije biljaka na dužinu dana, sve gajene vrste mogu se podijeliti u tri grupe: biljke dugog dana, kratkog dana i neutralne biljke.

Biljke dugog dana

Biljkama dugog dana pripadaju pšenica, ovas, ječam, raž, većina trava, crvena djetelina, uljana repica, šećerna repa, grašak, luk, spanać, salata. Ove biljke vode porijeklo iz umjerenog pojasa i za stvaranje generativnih organa potreban je dug dan, u trajanju od preko 12-14 časova, duži od takozvane „kritične dužine“ dana. Ukoliko je dnevno osvjetljenje preko „kritične dužine“ dana dolazi do ubrzanog rasta i razvića i do bržeg cvjetanja i plodonošenja. Biljkama dužeg dana nije potrebno smjenjivanje svijetlih i tamnih perioda. One rastu i razvijaju se u uslovima permanentnog osvetljenja i u tim uslovima dolazi do najvećeg ubrzanja razvića.

Pročitajte: Koliko sjemena je dovoljno po rupi ili saksiji

Biljke kratkog dana

Biljke kratkog dana su porijeklom iz južnih krajeva gde spadaju kukuruz, proso, soja, krompir, paprika i njima je za stvaranje generativnih organa potreban kratak dan, u trajanju manjem od 12-14 časova, kraći od „kritične dužine“ dana. Skraćivanje dnevnog osvjetljenja ispod „kritične dužine“ dana ubrzava razviće, skraćuje vremenski period do cvetanja, samim tim i dužinu vegetacije biljke. Biljkama kratkog dana je potrebno smjenjivanje tamnih i svetlih perioda. Kritična dužina dana za biljke kratko dana je najduži dan, a za biljke dugog dana najkraći dan pri kojem cvjetaju. Kada je nepovoljna dužina dana biljke reaguju produživanjem ili skraćenjem vegetacije. Dužina dana utiče na vegetativni porast i visok prinos.

Neutralne biljke

Neutralne biljke kao što su suncokret, paradajz, krastavac, pasulj, grahorica cvjetaju i donose plod nezavisno od dužine dana, odnosno ne pokazuju nikakvu reakciju na dužinu dana. Postoje i takve vrste biljaka koje po tačno određenom redosledu zahtevaju oba fotoperioda. Tako je moguće govoriti o biljkama koje da bi cvjetale zahtjevaju prvo uticaj dugog, a zatim kratkog dana. Nasuprot ovakvim biljkama druge biljke cvjetaju tek onda kada su prvo bile izložene dejstvu kratkog, a zatim dejstvu dugog dana, tzv. biljke kratkogdugog dana.

Pročitajte: Kada je pravi trenutak za sjetvu rasada?

Kako bi biljke mogle da se razvijaju i cvjetaju moraju da budu izložene nekim najmanjim brojem induktivnih ciklusa, ali ne i previsokim intenzitetom svjetlosti kao što je potrebno pri procesu fotosinteze. Pod induktivnim ciklusom podrazumijeva se jedno smjenjivanje svjetlosti i tame u toku jednog dana. Broj induktivnih ciklusa je različit kod različitih vrsta biljaka. Kod nekih biljaka dovoljan je jedan induktivni ciklus, dok je kod drugih potrebno nekoliko njih, retko koja vrsta traži više od 20 induktivnih ciklusa za prelazak iz vegetativne u generativnu fazu razvoja.

Autor: Milica Popadić, savjetodavac za ratarstvo i povrtarstvo

Evo kako da prepoznate falsifikovanu rakiju

Agrosavjet
-
0
Evo kako da prepoznate falsifikovanu rakiju

Kao i svaki dobar proizvod i rakija podliježe falsifikovanju. Kako i na koje sve načine je moguće falsifikovati rakije pročitajte u nastavku teksta.

2 načina za falsifikovanje voćnih rakija

Rakija se falsifikuje tako što se obično se napravi rakija od najpristupacnijeg i najjeftinijeg voća, a to je kod nas najčešće jabuka. Zatim se u nju dodaju vještačke arome i onda se ona prodaje kao viljamovka, dunjevača, šljiva  i sl.

Ovako falsifikovane rakije lako je prepoznati jer je pravilo da rakija ne može da ima aromu i da mirise jače nego voće od koga je napravljena.

Pročitajte: Kvasci za vrenje u proizvodnji voćnih rakija

Ako već sa nekoliko metara možemo da osjetimo jak miris voća koji dolazi iz rakije, sa velikom sigurnošću možemo reći da je ona falsifikovana.

Drugi način falsifikovanja je da se primjenjuje ubrzano starenje. To se najčešće izvodi tako što se u mladu rakiju dodaje hrastov čips ili hrastove daščice ili još češće E -150 to je topljena karamela, kako bi se dobila karakteristična žuta boja.

Onda se takva rakija prodaje kao odležala i stara, a u stvari je obojena mlada rakija.

Čajevi i tinkture koji utiču na smanjene holesterola

Agrosavjet
-
0
Čajevi i tinkture koji utiču na smanjene holesterola

Povišene masnoće u krvi su zdravstveni problem koji često ne daje nikakve simptome, a može uticati na stanje srca, krvnih sudova i cijelog organizma. Kako se uz pomoć prirodnih preparata može uticati na snižavanje holesterola, za „RTS ordinaciju“ govorila je magistar farmacije Maja Manasijević.

Farmaceut Maja Manasijević najprije napominje da postoje lijekovi koji mogu dovesti do povišenog nivoa holesterola u krvi iako je osoba potpuno zdrava i nema problem sa povišenim masnoćama.

„Kod nas na tržištu to su lijekovi koji se koriste za oralnu kontracepciju, zatim lekovi koji se koriste u terapiji aknozne kože i neki drugi hormonalni preparati“, napominje farmaceutkinja.

Koje namirnice je potrebno uključiti u ishranu kako bismo uticali na nivo holesterola u krvi?

„Maslinovo ulje ima u sebi aktivne supstance koje na više različitih mehanizama deluju na snižavanje holesterola i sprečavaju njegovu sintezu u jetri. Te supstance smanjuju resorpciju iz crijeva i pospješuju njegovo izbacivanje iz organizma“, dodaje Manasijevićeva.

Pročitajte: Kakao može da pomogne u snižavanju holesterola

Dodatan oprez

Suplemente za snižavanje holesterola ne bi trebalo kombinovati sa statinima, lijekovima za snižavanje holesterola.

Koji čajevi mogu uticati na snižavanje holesterola?

„Kod nas na tržištu i u narodnoj medicini najviše su zastupljeni čajevi na bazi lista artičoke, zatim sjeme piskavice. Ovi sastojci ulaze u sastav nekih biljnih mješavina i većina ljudi se odlučuje za više različitih biljnih kombinacija u okviru jednog čaja.“

Koliko brzo djeluju čajevi?

„Tri mjeseca je prosječno vremenski interval kada ponovo treba uraditi analize krvi i provjeriti da li je došlo do nekakve promjene.“

Koliko su bezbijedni ovi čajevi?

„Čaj od lista artičoke trebalo bi da izbjegavaju pacijenti koji imaju problema sa žučnom kesom. Ograničenja koja postoje uglavnom se odnose na trudnice i dojilje, kao i djeca do dvanaest godina“, objasnila je Maja Manasijević, magistar farmacije.

Savjet

Najveća količina holesterola u našem organizmu se stvori tokom noći, zbog čega se savjetuje uzimanje suplemenata za snižavanje holesterola uveče.

Farmaceutkinja je istakla da je potreban dodatni oprez kod primjene lijekova za razređivanje krvi. Osobe koje uzimaju antikoagulantnu terapiju treblo bi prvo da konsultuju svoje ljekare, kao i da lijekove ne uzimaju u blisko vrijeme kada uzimaju čaj.

Pročitajte: Namirnica koja pomaže u borbi sa lošim holesterolom

Tinkture koje utiču na snižavanje holesterola

„Što se tiče samih tinktura one su bezbjedne za primjenu. Kod nas se u te svrhe najčešće koriste tinkture na bazi lista artičoke, zatim tu je bijeli luk i tinktura srijemuša.“

Ko ne smije da koristi tinkture?

„Pacijenti koji koriste medikamentoznu terapiju treba da naprave pauzu između uzimanja terapije i primjene samih kapi. Kapi su na bazi alhoholnog ekstrakta, pa se koriste razblažene, obično sa vodom ili mlijekom, tako da je količina alhohola koja se unese zanemarljiva. Postoji preporuka da se napravi razmak, od minimum dva sata, da ne bi tinktura uticala na terapiju“, napominje farmaceutkinja.

Šta trebate staviti na dno saksije da bi biljke bile zdrave

Agrosavjet
-
0
Šta trebate staviti na dno saksije da bi biljke bile zdrave

​Ako se pitate kako to da nekome baš svako cvijeće uspijeva, a vama to ne polazi za rukom, pogledajte trik koji koriste čak i profesionalni cvjećari.

Sve što vam je potrebno jeste papirni filter za kafu.

Stavite ga na dno saksije, između zemlje i odvodnih otvora za saksiju, gdje obično prolaze voda i prljavština. Kad to uradite, filter će propustiti vodu, a zadržati prljavštinu, prenosi Krstarica.

Vrlo često prljavština začepi otvore, a to sprečava prolazak viška vode, ali i protok vazduha. To može da uzrokuje propadanje korijena biljke, nakon čega ona može da ugine. Ovako će filter upiti višak vode i zadržaće vlagu, pa tako korijen neće moći da trune.

Takođe, ukoliko su vam listovi biljaka suvi, možete da probate trik sa majonezom.

1...169170171...1.015Stranica 170 of 1.015

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia