Naslovnica Blog Stranica 161

KALEMLJENJE VOĆA: Koje voćke mogu zajedno?

Agrosavjet
-
0
KALEMLJENJE VOĆA: Koje voćke mogu zajedno?

Kalemljenje voća je zanat star nekoliko stotina godina, ali je interesovanje za njim vremenom opalo, te se danas jako malo ljudi profesionalno time bavi. Ipak, potreba postoji, a ovde možete saznati koje voće može da se kalemi.

Kalemljenje voća je specifično, jer ne može da se kalemi svako voće i široka je oblast, prvenstveno zato što postoji više načina kalemljenja, a svaki postupak ima svoja pravila. Postoje kalemljenje na pup, na konus, na list, pod koru…

Koje voće može da se kalemi?

Kaleme se voćne vrste istog roda ali različite sorte.

Na primjer, gotovo sve sorte citrusa su međusobno kompatibilne za kalemljenje. Bilo koje dvije sorte voćaka iz roda Prunus, kao što su jabuka, trešnja i šljive, takođe se dobro slažu ako se kaleme zajedno.

U našoj zemljli se najčešće kaleme šljiva, jabuka, kruška, breskva, dunja, trešnja i višnja. Međutim, prema riječima stručnjaka u nekim slučajevima kalemljenje je jednosmjerno.

Kompatibilnost podloge i plemke

Iako kajsija može da se kalemi na šljivu, šljiva ne može da se kalemi na kajsiju. Dobra podloga za kalemljenje šljive i kajsije je džanarika. To je drvo drugog reda koje može tokom više godina dostići visinu i do 25 m. Takođe, višnja može da se kalemi na trešnju, ali obrnuto nije moguće. Kruška je ta koja se pored dunje, gloga i džanarike može kalemiti i na jabuku, a jabuka se takođe može kalemiti na krušku. Možda će Vas iznendaiti ova činjenica, ali badam se može kalemiti na breskvu i kajsiju. Odgovarajuća podloga za bresku i nektarinu su divlja breskva, šljiva, džanarika i badem.

U tabeli ispod pogledajte kompatibilnost između podloge i plemke.

PLEMKA (VRSTA KOJA SE KALEMI) ODGOVARAJUĆA PODLOGA (VRSTA NA KOJU SE KALEMI) NEODGOVARAJUĆA PODLOGA
Šljiva Šljiva, sejanci trešnje, džanarika Kajsija
Kajsija Sejanci trešnje, šljiva
Kruška Kruška, jabuka, (divlja i pitoma), dunja, glog, džanarika
Jabuka Jabuka (divlja i pitoma), kruška, dunja, glog
Breskva Divlja šljiva breskva, šljiva, džanarika, badem
Nektarina Divlja breskva, šljiva, džanarika, badem
Dunja Divlja kruška Dunja
Višnja Divlja trešnja, divlja višnja
Trešnja Divlja trešnja, divlja višnja (samo pojedine sorte) višnja (važi za većinu sorti trešnje)
Mušmula Dunja, divlja kruška, glog, oskoruša, brekinja
Džanarika Šljiva
Badem Breskva, kajsija
Orah Orah
Lešnik Divlji lešnik
Kivi Divlja vinova loza

Kalemljenje aronije i oraha

Osim ovog voća, moguće je kalemiti i druge vrste, pa tako aronija može da se kalemi na nekoliko vrsta podloga, a jedna od njih koja se najčešće koristi je jarebika. Kalemljenjem aronije na jarebiku dobija se kvalitetniji plod. Ukoliko se orah kalemi, mogu da se dobiju kvalitetnije sadnice i stabilniji prinos. Kalemljenjem rasada bostana postiže se bolji kvalitet plodova i veći prinos.

Takođe, u praksi je rasprostraljeno kalemljenje vinove loze kako bi se dobila dobra osnova. Kao kada zidate kuću, ako temelj nije dobar, neće biti dobra ni kuća, odnosno grožđe.

Takođe, ova tehnika se koristi i za razmnožavanje loze jer se ovim putem dobija mlada loza, koja je po svojim morfološkim karakteristikama gotovo identična roditelju od koga se dobija. Sa pojavom bolesti filoksere najčešće se kaleme domaće sorte loze na američku podlogu koja je otporna na filokseru.

Kod kalemljenja je važno da je voće koje je podloga zdrava i da je bez oštećenja.

Kod drvenastih voćaka najjednostavnija tehnika kalemljenja je takozvano „pod koru“. Ova vrsta kalemljena se koristi kada u svom dvorištu želimo da imamo neku autohtonu sortu voća ili kada želimo u dvorištu ili voćnim zasadima da jednu sortu zamenimo sa drugom.

Kalemljenje „pod koru“ se primenjuje kada je voće koje je podloga deblje od grančica voća koje hoćemo da nakalemimo. Više o ovoj najjednostavnijoj tehnici kalemljenje pročitajte u tekstu: Najjednostavnija tehnika – kalemljenje POD KORU.

Pravi baštovani svako proleće bacaju LJUSKE OD JAJA po zemlji, a razlog je FANTASTIČAN

Agrosavjet
-
0
Pravi baštovani svako proleće bacaju LJUSKE OD JAJA po zemlji, a razlog je FANTASTIČAN

Ljuske od jaja su pravo organsko đubrivo koje će vašu zemlju obogatiti kalcijumom.

Jaje se smatra savršenim prirodnim paketom, dok ljuske od jaja predstavljaju pravo bogatstvo za baštovane.

Nije tajna da su jaja puna proteina, vitamina i minerala i da su jedna od najhranljivijih namirnica na planeti. Širom svijeta prosečna osoba godišnje troši oko 150 do 200 jaja.

Ljuska jajeta se sastoji od 96% kristala kalcijum karbonata i savršeno su đubrivo za vašu baštu.

1. Prirodno đubrivo

Ljuske od jaja su savršen način da vašem kompostu dodate kalcijum. Izuzetno se brzo razgrađuju, zato ne brinite o tome kako da li treba da ih sameljete ili zgnječite. Dovoljno je samo da ih bacite oko ruža ili drugih sadnica kojima je kalcijum neophodan.

Zima je još uvek pravo vrijeme da „pobacate“ ljuske od jaja na zemljište gde ćete u proleće da sadite cvijeće.

Pročitajte: Čuvate kartonske kutije za jaja? Postoji odličan razlog da ih odmah pobacate

Ako sadite papriku ili paradajz, obaveno im dodajte ljuske od jaja i videćete kako ove biljke bujaju na vaše oči.

2. Ljuske od jaja oteraće puževe iz vaše bašte

Ako imate problem sa puževima u vašem povrtnjaku, samo grubo zgnječite ljuske od jaja i poređajte ih oko biljke. Oštre ivice ljuski od jaja spriječiće puževe da se domognu vaše salate ili mladih, tek zasađenih biljaka.

3. Posude za sadnju sjemena

Pošto se ljuske od jaja veoma brzo razgrađuju, idealne su za sadnju sjemena u njima. Kada biljka iznikne jednostavno je zajedno sa ljuskom prebacite u baštu, na mesto gde će trajno ostati.

Ne zaboravite da prvo dobro operete ljusku pod mlazom tople vode, a zatim da napravite rupu u njoj pre nego tu posejete sjeme.

4. Hrana za ptice

I prije i poslije polaganja jaja mami-ptici je potrebno više kalcijuma u ishrani. Sterilišite ljuske od jaja tako što ćete ih „ispeći“ u rerni na 250 stepeni Celzijusa oko 10-ak minuta, a zatim ih smrvite. Tako smrvljene ljuske ostavite u hranilice za ptice, a možete ih izmiješati i sa hranom za ptice. Zdrave ptice će čuvati vašu baštu od štetnih insekata.

5. Estetika

Ako imate veliku porodicu i koristite velike količine jaja, ne bacajte ljuske. Lijepo iz sterilišite u rerni pa ih odložite u ostavu dok skupite veliku količinu ljuske. Smrvite je pa je zatim lepo rasporedite u žardinjere oko cvijeća ili po lejama. Bela moja ljuski od jaja lijepo će izgledati uz zelene i rascvetale biljke, a pri tome će i nahraniti vaše dragoceno cvijeće.

Posao u vrtu koji nikako ne radite u martu – Umjesto toga ostavite ga do juna

Agrosavjet
-
0
Posao u vrtu koji nikako ne radite u martu – Umjesto toga ostavite ga do juna
Ožujak je prvi mjesec proljeća i vrijeme proljetnih lukovica koje svojim živim bojama uljepšavaju vrtove.
Međutim, kada su u pitanju vrtlarski radovi u martu, zadatak koji svakako treba izbjegavati odnosi se upravo na proljetne lukovice. Ako ste u iskušenju da svoje proljetne lukovice malo podrežete i dovedete u red, nemojte, profesionalni vrtlari su protiv toga. Nemojte rezati ili vezati listove lukovica, već ih pustite da prirodno odumru jer će cvijet sljedeće godine niknuti upravo zahvaljujući fotosintezi lišća. Ostavite ih dok ne nestane i posljednji trag zelenila – što će biti u junu- a zatim ih uredite ili odrežite.

Dakle, trebate pričekati najmanje šest nedelja nakon završetka cvatnje prije rezanja lukovica.

Potrebno je odrezati odumrlo lišće, a idealno bi bilo da ga uklonite tek kada požuti i liči na slamu. Sve dok lišće ne dobije ovakav izgled, trebali bi nastaviti zalijevati lukovice i hraniti ih kao obično.

Također nikako nemojte vezati lišće proljetnih biljaka. Listovi moraju biti izloženi sunčevoj svjetlosti kako bi mogli fotosintezirati. Vezati ih, uplesti u pletenice ili staviti ispod obližnjih biljaka nije nikako dobra ideja.

Ovisno o vrsti, lukovice se mogu saditi tijekom jeseni, proljeća i ljeta.

Brzina proljetnog rasta biljaka ovisi o vrsti, a narcise i tulipani najbolje uspjevaju.

Narcise najbolje rastu u prostoru sa slobodnom drenažom, daleko od potpune sjene i od zidova okrenutih prema jugu. Narcise treba saditi na dvostruku dubinu lukovice – između 10 i 15 cm duboko.

Tulipane je najbolje saditi između listopada i studenog, a cvatu od ožujka do svibnja. Preferiraju puno sunca i treba ih saditi na razmak koji je najmanje dvaput veći od širine lukovice – na dubinu od dva ili tri puta visine lukovice.

Većinu tulipana najbolje je mijenjati svake godine jer je malo vjerojatno da će ponovno procvjetati nakon godinu dana.

Međutim, postoje neke sorte, poput Narcissus Actaea i Narcissus Carlton, koje ponovno cvjetaju svake godine.

Lukovice uspijevaju uz višenamjensko gnojivo koje treba primijeniti krajem veljače kako bi se potaknulo cvjetanje.

Za lukovice u posudama, savjetuje se korištenje tekuće hrane s visokim udjelom kalija, poput gnojiva za rajčice, od ranog proljeća do šest nedelja nakon cvatnje.

Što se tiče zalijevanja, sve lukovice trebaju dovoljno vode tijekom rasta i šest nedelja nakon cvatnje. Provjerite posude kako biste bili sigurni da se neće osušiti tijekom razdoblja rasta – kompost bi trebao biti vlažan, ali ne mokar na dodir.

Želite prirodni hlad već ovog proljeća? Posadite brzorastuću lozicu koja miriši na čokoladu

Agrosavjet
-
0
Želite prirodni hlad već ovog proljeća? Posadite brzorastuću lozicu koja miriši na čokoladu
Osim što stvara ugodnu sjenu i opojan miris, plodovi lozice su ukusni i dobri za zdravlje.

Akebia quinata poznata još i kao čokoladna lozica neobična je penjačica koja je prvenstveno pronađena na području Japana, Kine i Koreje, u tim područjima se koristi kao jestiva biljka, ali također i kao ukrasna i u tradicionalnoj medicini.

Kestenjasto-čokoladni cvjetovi izgledaju gotovo vještački, s tri debele, voštane ‘latice‘. Skupljaju se duž stabljika i imaju egzotičan začinski miris s koji vas podsjeća na miris čokolade s daškom vanilije. Ističu se na pozadini svijetloljubičastih, trokrakih listova, najboljih na punom suncu. Lozica raste izrazito brzo i može narasti do 10 i više metara u visinu, a čak 5 metara u širinu pa je stoga i savršena biljka ako želite imati ugodnu i mirisnu sjenu već ovog proljeća i ljeta.

Osim tog, voće koje se pojavi nakon toplog ljeta sadrži slatku mekanu pulpu nalik bijelom zmajevom voću, koje se uglavnom jede u Japanu kao sezonska poslastica. Kora, s blago gorkim okusom, koristi se kao povrće, npr. punjena mljevenim mesom i pržena u dubokom ulju.

Često se jede svježa, akebia je najbolja nakon što se potpuno otvori prirodno na trsu. Sjemenke su vrlo gorke i mogu čak izazvati iritaciju grla ako se žvaću. Odbacuju se tako što se „ispljunu“ ili se jednostavno progutaju cijele. Voće se može preraditi u džemove, želee, napitke, pa čak i dodati smoothiejima ili sladoledima.

Također, pokazalo se da konzumacija Akebia quinate sprječava pretilost i učinkovito smanjuje nakupljanje masti, kao i da snižava razine holesterola. Akebia također ima sposobnost reguliranja kemikalija u bubrezima, jetri i kardiovaskularnom sistemu, što je čini zdravom hranom ako se redovno konzumira. Voće se koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini za liječenje infekcija urinarnog trakta, slabog dojenja i reumatoidnog artritisa.

U blagim uvjetima lišće traje cijelu zimu, ali u hladnim područjima očekujte da će otpasti s padom temperature zraka. Uzgajajte Akebia quinatu u vlažnom, ali dobro dreniranom tlu, na punom suncu ili u djelomičnoj sjeni.

Šest biljaka za orezivanje u martu i samo jedno pravilo koje treba slijediti

Agrosavjet
-
0
Šest biljaka za orezivanje u martu i samo jedno pravilo koje treba slijediti
Orezivanje je ključno za kontrolu rasta, definisanje oblika, stvaranje cvjetanja/plodnih grana za sljedeću sezonu i vjerovatno je najvažnije za uklanjanje mrtvih, oštećenih ili bolesnih područja biljke. Da bi se orezivanje učinkovito sprovelo, mora se obaviti u pravo vrijeme – to zavisi od sorte biljaka – i jednom pravilu.
Kada, šta i kako orezati ovog mjeseca
Alat koji se najčešće koristi za orezivanje je mimoilazni rezač grana koji ima dva noža koja klize jedan preko drugog, što omogućuje oštar i precizan rez u blizini stabljike ili korijena. On uzrokuje minimalnu štetu na stabljici, pa je najprikladniji za rezanje grana živih biljaka i lakših zadataka poput rezanja cvijeća. Za biljke s mekim stabljikama, vrtlari mogu koristiti kuhinjske makaze, ali opet, pobrinite se da su čiste.
Prva polovina marta najbolje je vrijeme za orezivanje grmlja i penjačica, koji će podstaknuti novi rast. Jednom kada naučite glavna načela orezivanja, to će uveliko olakšati zadatak vrtlarstva.
U grupu koju je potrebno sada orezati ulaze: klematis, glicinija, ruža i trubice (Campsis radicans) te grmovi poput drijena i crne zove. Ovo je važno za podsticanje novih izbojaka.

Znamo da orezivanje može uzrokovati anksioznost, ali postoji samo jedno pravilo koje treba slijediti. Režite do nečega, može to biti sporedna grana ili pupoljak.

Pročitajte: Kako se gaje patuljaste ruže – Vrijeme sadnje, zemljište, prihrana, zalivanje, orezivanje

Glicinija i klematis

Nakon što je vaša penjačica stvorila zdravu i snažnu granu u prvih par godina, uz pomoć dvostrukog reza, treba podstaknuti kratke izdanke na kojima će se razviti cvjetovi. Do sredine zime, ali ne za mraza, slijedi rez, kod kojeg se svi pokrajnji, izdanci podrezuju za dva do tri pupa. Ovi izdanci sadrže cvjetne izdanke za nastupajuću sezonu. Dobro i zrelo drvce cvjetaće uvijek na najraskošnijem i najsunčanijem mjestu, stoga odaberite sunčane zidove, i druga topla i svjetla mjesta za razvoj ovih penjačica.

Ruže penjačice

Kod ruža penjačica koje često cvjetju, potrebno je u proljeće podrezati starije izdanke sa zadebljalim drvenastim granama i to odmah iznad tla. To će podstaknuti rast i redovno podmlađivanje. Istovremeno je potrebno uklanjati bolesne i mrtve dijelove biljke. Zato potkratite pokrajnje izdanke za 2 do 4 pupa. To će pospješiti grananje novih izdanaka na kojima će se razviti cvjetovi. Nakon prvog cvjetanja, možete podrezati ocvale izdanke. Na taj će način snaga otići u nove cvjetove.

Pročitajte: PRAVILNO OREZIVANJE GRANA – Slikovit prikaz koji će vam pomoći da sami orežete voće

Campsis radicans – trubice

Campsis zahtijeva jednom godišnje radikalni rez. Zimi ili u rano proljeće potrebno je dugačke pokrajnje i prošlogodišnje izdanke potkratiti za dva do tri pupa. Tanke i slabo razvijene izdanke koji su nakon jakog mraza ionako stradali, potpuno odstranite. Ostavite snažni drvenasti izdanak koji će u ljeto potjerati snažne i cvjetovima bogate pokrajnje izdanke.

Osim toga, ne brinite se nepotrebno zbog pupoljaka. Izrežite pošteno ili, nemojte uopšte rezati. Bilo kako bilo, biljka će gotovo sigurno biti u redu.

Iako biljke neće umrijeti ako ih ne orežete, na kraju će izgledati vrlo neuredno, ometajući cjelokupni izgled vrta.

Takođe, ako biljka ima neku bolest i nije orezana, rizikujete zdravlje svi okolnih biljaka.

Jagnjenje ovaca i postupak pri jagnjenju

Agrosavjet
-
0
Jagnjenje ovaca i postupak pri jagnjenju

Ako smo ovcama obezbijedili optimalne uslove držanja, ishrane i zdravstvene njege, one mogu nesmetano da se jagnje tokom čitave godine. Ipak je proljeće, a naročito mjesec mart, period kada se ovce najčešće jagnje. To su domaće životinje koje relativno lako donose na svijet svoje mlade, iako to nerijetko može biti problem, naročito ako su u pitanju dvizice koje nose blizance.

Ipak, najveći problem u smislu gubitka mladunčadi dešava se kada se ovce jagnje noću tj. kada ovčari nisu u prilici da na najbolji način isprate tok porođaja. Iako ovčar ne može da odredi vrijeme jagnjenja, a ne može ni dežurati cijelu noć kod stada, ipak je potrebno da na vrijeme obezbijedi potrebne uslove prilikom jagnjenja i koliko god je to moguće organizuje obilaženje stada noću, kako bi se moglo priteći u pomoć ako je to potrebno. Kada su u pitanju uslovi smještaja ovaca koje trebaju da se jagnje, preporuka je da porodilište treba da bude odvojeni dio u ovčarniku ili zaseban prostor, ako se radi o ozbiljnim farmama.

Pročitajte: Kako treba da izgleda objekat za ovce?

Podrazumjeva se da ta prostorija mora da bude prozračna i sa dovoljno svjetlosti. Prostirka treba da bude čista i suva, a poželjno je da temperatura u porodilištu bude od 10-150S. Idealno  bi bilo da se porodilište podijeli na boksove sa po dvije do tri ovce, s tim da podna površina boksa iznosi oko 2 m2 , a prozor da bude najmanje 10% površine poda. Prostorija  za jagnjenje ovaca  treba da je na vrijeme očišćena i dezinfikovana, a zidovi i plafon na prostoriji okrečeni.

Što je bliži period jagnjenja, životinja postaje nemirnija, pravi glasno blejanje i počinje da traži mjesto za samoću. Prvi znaci skorog jagnjenja vidljivi su na oko 5 dana prije jagnjenja. To se posebno primjeti kada se ovca otežano kreće, a naročito u slučaju kad nosi blizance. Tada rodnica počinje da otiče, vime naglo raste, a trbuh se lagano spušta. Dva do tri dana pred jagnjenje uočavaju se „gladne jame“, pa je ovcu potrebno pripremiti za jagnjenje.

Vunu na repu i oko rodnice je potrebno ošišati, kao i na prednjem dijelu zadnjih nogu, te ispod trbuha i oko vimena, da bi jagnje lakše našlo sisu i da bi moglo nesmetano da sisa. Takođe, pred jagnjenje ovca češće liježe, a ako je na ispaši, primjećuje se da sve manje pase. Tada je potrebno ovcu odvojiti u boks za jagnjenje, koji je takođe prethodno pripremljen.

Sam proces jagnjenja počinje kontrakcijom pri čemu iz rodnice mora izaći vodenjak, koji će puknuti sam od sebe – to je plodna voda. Ako je sve u redu, onda se vodenjak brzo rasprši a ovca može da liže tečnost koja je isušena.

Pročitajte: Kada je vrijeme za šišanje ovaca?

Međutim, ako se ne pojavi prasak, onda se mora intervenisati jer u tom slučaju postoji opasnost da plod ugine.  Ako porođaj normalno teče, najprije  će se vidjeti prednje noge i glava jagnjeta, što znači da se jagnje nalazi u prirodnom položaju i u tom slučaju pomoć obično nije potrebna. Nakon nekog vremena (15-40 minuta), mladunče će izaći iz materice, a pupčana vrpca će se sama rasprsnuti. Ovdje je potrebno pomoći jer će usta i nos jagnjeta biti u sluzi koju treba ukloniti.

Zatim, majka mora lizati mladunče da bi zapamtila njegov miris. Ako se potomstvo sastoji više od jednog jagnjeta, onda će se roditi jedno po jedno, jer više neće biti prepreka u vidu sužene materice. Tada je proces jagnjenja je završen.

Kako da odaberete najbolju sortu krompira za svoje potrebe

Agrosavjet
-
0
Kako da odaberete najbolju sortu krompira za svoje potrebe

Postoje različite vrste krompira, koje su rezultat nekoliko vijekova selektivnog uzgoja. Po boji kore krompiri se dijele na bijele, crvene i žute. Druga podjela je prema dužini vegetacije, pa se tako razlikuju rane sorte (od 60 do 80 dana) poput Kleopatre i Jerle (Jaerla), srednje rane sorte (od 80 do 100 dana) kao što je Monalisa, srednje kasne (od 100 do 120 dana) u koje spadaju Desire i Kondor, i kasne sorte (do 150 dana) poput Agrije. Sorte s ranom vegetacijom se uglavnom koriste kao svježe povrće, dok se kasne vrste ostavljaju na čuvanje.

Prema načinu upotrebe krompira, razlikujemo stone, koje se koriste u ishrani, industrijske, koje sadrže 18% i više skroba, stočne, i univerzalne sorte. Iako se u svijetu gaji preko 5.000 različitih vrsta i sorti krompira, izdvajamo neke od najrasprostranjenijih.

Sorte krompira

Anais

Spada u najranije vrste krompira koje su dostupne na tržištu, tako da se često karakteriše kao najpopularniji proljećni i ljetnji krompir u Evropi. Krompiri ove sorte su tvrdi, okruglog ili ovalnog oblika, a kora i meso im je žute boje.

Tiamo

Ova sorta pripada ranim vrstama krompira, sa dužinom vegetacije od 90 dana. Krtole su duguljaste i ovalne, s crvenom korom i mesom žute boje. U pitanju je krompir vlažne, voštane strukture, koji je i prilično tvrd. Obično se jede kao mladi krompir i pogodan je za kuvanje i pečenje.

Pročitajte: Sjetva MLADOG KROMPIRA – Posijte ga U MARTU, a vadite u JUNU

Red Scarlet

Još jedna rana sorta koja se jede kao mladi krompir i veoma je rasprostranjena u našim predjelima. Daje dobre prinose, a krtole su duguljaste, ovalne i imaju crvenu koru, sa žutim mesom. Pogodan je za kuvanje i s korom, a često se i upotrebljava za pravljenje krompir salate.

Jaerla

Pripada ranim vrstama krompira, te se nerijetko kupuje i kao mladi krompir. Odlikuju je krupne, okrugle krtole sa žutom korom i svijetložutim mesom. U pitanju je veoma prinosna sorta, koja dobro podnosi mraz, s niskim do veoma niskim sadržajem suve materije.

Kleopatra

U pitanju je rana sorta krompira, s krtolama koje su ovalnog oblika i blijedožutog mesa. Biljka ove sorte ima svijetle, crveno-ljubičaste cvjetove. Veoma je pogodna za preradu u čips i pomfrit.

Monalisa

Pripada srednje ranim vrstama. Krtole su duge, ovalne i glatke, a meso žuto. Često se upotrebljava, jer je pogodna za pečenje u rerni ili kao dodatak salatama.

Liseta

Spada u srednje rane sorte, s vegetativnim periodom od 95 do 100 dana. Krtole su krupnije, ovalne i duguljaste, sa svijetložutom korom i mesom. Obično se javlja 12 krtola po biljci, a pogodna je za uzgajanje na raznim podnebljima, jer dobro podnosi sve vremenske uslove i sušu. S obzirom na voštanu, vlažnu strukturu i prilično tvrdo meso, posebno je pogodna vrsta za pečenje u pećnici i pravljenje pomfrita. Takođe, može i da se duže čuva za zimnicu.

Pročitajte: Kalendar radova u krompirištu

Desire

Desire spada u srednje kasne sorte i veoma je adaptivna. Krtole su ovalne, dugačke, s korom crvenkaste boje, dok je meso svijetložuto. Veoma otporna na sušne uslove. Često se koristi za kuvanje, pečenje i pravljenje pomfrita.

Dido

Srednje kasna sorta, vegetativnog perioda od 110 do 115 dana. Krtole su krupnije, okruglog ili ovalnog oblika, s mesom bijele boje. Prinos mu je prilično velik, a koristan je za dugo čuvanje i svježu potrošnju. Ne raskuvava se i ne mijenja boju nakon kuvanja, a dobar je i za pečenje.

Romano

Pripada srednje kasnim sortama. Odlikuje ga crvena boja kore, a meso mu je bijelo, s velikim krtolama, okruglog ili ovalnog oblika. Ima široku primjenu u ishrani, te je pogodna i za kuvanje, pečenje, pravljenje pomfrita i čipsa. Može i da se čuva za zimnicu.

Margarita

U pitanju je srednje kasna sorta, koja se uglavnom koristi za svježu upotrebu, ali se i dobro skladišti. Ova sorta ima visok prinos, sa u prosjeku deset krtola po biljci, ovalnog oblika, sa svijetložutom korom. Pogodan je za kuvanje, a meso ne mijenja boju nakon što se skuva.

Pročitajte: Kako se pravilno čuva krompir da ne proklija i traje mjesecima

Kondor

Krtole sorte Kondor su velike, ovalne i duguljaste, s crvenom korom i blijedožutim mesom. Veoma je pogodna za pečenje i kuvanje, a koristi se i za industrijsku preradu.

Agrija

Spada u kasne sorte, s krtolama koje su duguljastog i ovalnog oblika. Kora i meso su žute boje. Koristi se u ishrani, kao i u industrijskoj upotrebi.

Odmah ćete ga početi jesti – Devet dobrobiti spanaća

Agrosavjet
-
0
Odmah ćete ga početi jesti – Devet dobrobiti spanaća

Ovo zeleno povrće svojom delikatnom teksturom i izrazitom zelenom bojom pruža više hranljivih materija od bilo koje druge hrane. Iako ga možete kupiti cijele godine, njegova sezona traje od marta do maja, te od septembra do oktobra, kada je najsvježiji i ima najbolji ukus. Teško je procijeniti hranjivost i važnost spanaća, a mi vam donosimo devet razloga zašto bi on trebao biti dio svakodnevne ishrane.

Dobar za održavanje linije

Jedna šolja spanaća sadrži 20 posto dijetalnih vlakana, koja pomažu kod probave, sprečavaju zatvor, održavaju nizak nivo šećera u krvi.

U borbi protiv raka

Istraživanja su pokazala da smanjuje rizik od raka za čak 34 posto. Vitamin A i C, vlakna, folna kiselina, magnezijum i 13 različitih flavonoida pomažu u borbi protiv raka, posebno debelog crijeva, pluća i raka dojke, a dokazano je da je izuzetno uspješan u sprečavanju pojave agresivnog raka prostate.

Prirodni antioksidant

Vitamin C i E, beta karoten, magnezijum, cink služe kao jak antioksidant koji se bori protiv osteoporoze, arterioskleroze i visokog krvnog pritiska.

Snižava krvni pritisak

Spanać je bogat kalijem, a siromašan natrijumom, a odnos količina navedenih minerala je značajan za krvni pritisak jer kalijum ga snižava, a natrijum povećava. Folna kiselina, koju takođe sadrži, pomaže u smanjenju hipertenzije i opušta krvne žile, čime se održava pravilan protok krvi.

Pročitajte: Ovako spremajte spanać i sačuvaćete sve vitamine i menarale koje nudi

Čuva vid

Spanać je pun luteina. Lutein sačinjava veliki dio očnog pigmenta. Kao izraziti antioksidant ima snažno zaštitno djelovanje na makulu. Međutim, s godinama se količina luteina u makuli smanjuje. Zato dodatak luteina našoj svakodnevnoj prehrani može biti od velike koristi za zaštitu vida. Spanać je takođe vrlo bogat vitaminom A, što ga čini korisnim za slab vid. Pijenje soka od spanaća, dva puta dnevno može pomoći u poboljšanju vida.

Održava imunitet jakim

Jedna šolja spanaća sadrži 337 posto preporučene dnevne količine (RDA) vitamina A, koji ne samo da jača „slabe tačke“ imuniteta, disajnih puteva i urinarnog trakta, nego je ključna komponenta bijelih krvnih zrnaca koje se bore protiv infekcije.

Koža

Vitamin B prisutan u spanaću pomaže u održavanju čvrstoće kože. Spanać takođe štiti kožu od štetnih zraka sunca uključujući i UV zrake. To smanjuje rizik od raka kože i brine se da imate zdravu kožu.

Pročitajte: Namaz od kopriva i spanaća

Štiti kosti

Jedna šolja kuvanog spanaća sadrži više od 1000 posto RDA vitamina K koji sprečava nastanak osteoporoze.

Štiti kožu od starenja

Spanać štiti od starenja i daje mladalački izgled. Vitamin B prisutan u spanaću pomaže u održavanju čvrstoće kože. Spanać je takođe štiti od štetnih zraka sunca uključujući i UV zrake. To smanjuje rizik od raka kože i brine se o njenom zdravlju.

Najbolja metoda pripreme spanaća je kuvanje u vodi i to samo jednu minutu. Metode koje se ne preporučuju za spanać su kuvanje na pari, pirjanje ili kuvanje s uljem.

Šta treba uraditi sa rasadom da bi PARADAJZ bio OTPORNIJI NA NAPAD PLAMENJAČE?

Agrosavjet
-
0
Šta treba uraditi sa rasadom da bi PARADAJZ bio OTPORNIJI NA NAPAD PLAMENJAČE?

Sa sadnjom se počinje kada biljke formiraju 5 do 6 listova, pa sve do pojavljivanja na njima začetaka prvih cvjetnih grančica (za 40 do 60 dana od nicanja). Nepikirani rasad se dan prije sadnje obilno zalije, jer će se tako lakše čupati, a rasad u loncima ili kockicama se posljednja 2 do 3 dana ne zaliva, da bi se lakše vadio i da zemlja sa žila ne bi ispadala. Prije iznošenja, rasad se poprska jednim od fungicida na bazi bakra.

Kao potpora za gajenje paradajza na okućnicama se najčešće koristi drveno kolje. U plastenicima i staklenicima najpraktičnija potpora su plastificirani konopci, obješeni o krovnu konstrukciju. U vrtnim centrima se mogu nabaviti i spiralni potpornji za paradajz, koji su izrađeni od metala i uz koje se biljka lako vodi u vis.

Rane sorte paradajza sade se na razmak 70 x 35 cm (41.000 biljaka/ha), srednje rane sorte i kasne sorte na razmak 80 x 40 cm, a u plastenicima i staklenicima na razmak 70 x 50 cm.

Pročitajte: Ekološki uzgoj paradajza u zaštićenim prostorima

Sadnja i sjetva na otvorenom

Kada se odabere mjesto, kupuje se rasad. On treba da ima jasno zelenu boju i temeljno stablo s puno listova. Kržljav se nikada neće razviti u kvalitetnu biljku. Savjet je i da se na odabranoj parceli paradajz rasađuje u dva navrata. Praksa je pokazala da, zbog promjenljivih vremenskih uslova, jedna tura uvijek bolje rodi.

Još jedan savjet: paradajz će biti otporniji na napad plamenjače, koja je najopasnija bolest ovog povrća, ako se, čim se rasad primi, obavi prvo prskanje fungicidima na bazi bakra. Bakar nije otrovan, a u ovom pediodu je veoma djelotvoran.

Vrijeme sadnje paradajza zavisi od agroekoloških uslova lokacije. Tako, u toplijim južnijim krajevima sadnja počinje već krajem marta za ranu proizvodnju na otvorenom, a u hladnijim krajevima sadnja počinje sredinom aprila do početka maja. Industrijski  paradajz sadi se od 10. do 15. maja.

Za ranu poljsku proizvodnju sjetva sjemena za proizvodnju rasada počinje u južnijim toplijim područjima oko 10. januara, a za srednje ranu proizvodnju oko 15. februara. U sjevernijim područjima sjetva za ranu proizvodnju počinje oko 20. februara, a za kasniju proizvodnju početkom marta, pa traje sve do 10. aprila, što, naravno, zavisi i od sorte koju sijemo.

Pročitajte: Plamenjača krastavca i paradajza

Kada je u pitanju proizvodnja industrijskog paradajza, sa direktnom sjetvom na otvorenom se počinje polovinom aprila i traje do 10. maja, a obavlja se na gredicama. Koriste se precizne sijačice koje imaju ulagače za đubriva i herbicide. Dubina sjetve je 2 do 3 cm, a na gredicu se siju 2 reda razmaka 30 cm, a razmak kućica u redu je 25 do 30 cm.

Na malom posjedu paradajz se najčešće gaji iz rasada proizvedenog u plastenicima. Da bi proizvodnja ovog povrća bila uspješna, bez obzira na to što je posjed mali, treba pogoditi optimalno vrijeme za rasađivanje. Rasađivanje počinje kada se temperatura zemljišta i vazduha ustali na 15 Celzijusovih stepeni.

Ako se presadi ranije, u hladnoj zemlji koren se slabo razvija, a listovi žute. Kasno iznošenje rasada ima za posljedicu nesazrijevanje plodova sorti koje se beru u fiziološkoj zrelosti. Uz to, pri kasnijoj sadnji, kada su visoke temperature, biljke se teže primaju.

Može se sijati direktno u lončanice, tresetne kocke, leje, ili u plastično saće. Direktna sjetva zahtijeva veći grijani prostor. Bez obzira na to gde se obavlja sjetva, dubina zemljišnog supstrata treba da bude 15 cm. Koriste se različite kombinacije zrelog stajskog đubriva, zemlje i pijeska, pa i gotove hranljive smjese (Klasmann supstrat ili Brill supstrat).

Jagode u saksijama – Uz ovakvu njegu do najboljih prinosa

Agrosavjet
-
0
Jagode u saksijama – Uz ovakvu njegu do najboljih prinosa

Ako više volite jagode u visećim saksijama, treba da vodite računa o tome da budu prečnika 30 centimetara. Poželjna dubina žardinjera je od 20 do 25 centimetara. Bez obzira na to koju vrstu posude odaberete, ona mora da ima rupe na dnu, da bi se obezbijedilo pravilno procjeđivanje zemlje. A ako jagode sadite u prostore između betona, onda će priroda odraditi svoje. Jagode ne bi trebalo da budu u zemlji koja je zasićena vodom ili da se voda sliva preko njih.

Idealno vrijeme za sadnju jagoda zavisi od klimatskih uslova. Ako je klima hladnija, kao kod nas, sadnja se obavlja u rano proljeće, a u zatvorenom prostoru možete je saditi u bilo koje doba godine. Prije sadnje, u zemlju se dodaje đubrivo, a da biste bili zadovoljni rodom, rN zemljišta trebalo bi da bude od 5,3 do 6,5. Zemlja mora da se đubri jednom mjesečno i svakih 10 dana u periodu kada biljka počinje da cvjeta.

Pročitajte: Zaštita jagode od niskih temperatura

Jagode možete da posijete, ali je daleko jednostavnije da posadite male sadnice – živiće. Naći ćete ih kod komšija ili na pijaci. Jer, morate znati da sijanje nije uvijek uspješno. Zato, ako ste početnik, kupite sadnice.

Živić mora da bude zdrav i da nema znakova bolesti. Prije sadnje odsecite staro lišće i stolone, odnosno vreže. Korijenje isijecite na dužinu od 10 do 12 centimetara i ostavite ih da odstoje u vodi jedan sat prije sadnje. Kada krenete sa sadnjom, vodite računa o tome da je krunica biljke u nivou zemlje. Ali, pazite da je ne zatrpate zemljom jer je to dio iz koga će početi da rastu novi listovi. U jednu saksiju ili žardinjeru možete da posadite od 3 do 6 biljaka. Ako ih sadite u valjkasti žičani kontejner, rasporedite ih unakrsno po redovima.

Tokom prvih 6 do 7 nedjelja odgajivači ne treba da brinu o prinosu, već o vegetaciji. Zato je potrebno da se uklone pupoljci, kako bi biljka bila zdrava i jaka, i kako bi u budućnosti imala bolji prinos. Dobro zalivanje biljke se podrazumeva, a ne treba zanemariti ni korov, kojeg treba odstraniti.

Pročitajte: Koje sorte jagode daju veće prinose i kvalitetnije plodove

Kada se razviju cvijet i plodovi, odsijecite sve duge vreže, da bi prinos bio bolji. Premda uzgajanje jagoda nije komplikovano, postoji važan faktor koji direktno utiče na plodonosnost, a to je zalivanje. Zemlja mora da bude dobro zalivena, ali ne i pretjerano. Ako biljci date previše vode, korenje će početi da truli.  S druge strane, 95 posto ploda jagode sastoji se od vode, pa ako biljka ne dobija dovoljno vode, umjesto krupnih i sočnih plodova dobićemo sitne i tvrde – uvjerava nas Ivan Lukić.

1...160161162...1.011Stranica 161 of 1.011

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia