Naslovnica Blog Stranica 108

Zašto ne bi trebalo da pijete vodu poslije lubenice?

Agrosavjet
-
0
Zašto ne bi trebalo da pijete vodu poslije lubenice?

Voda je neophodna za pravilno obavljanje svih tjelesnih funkcija. Međutim, pijenje vode nakon određenih namirnica, kao što je lubenica, može da dovede do problema sa varenjem.

Uticaj na gastrointestinalni trakt

Pijenje vode nakon jedenja lubenice može da utiče na vaš gastrointestinalni trakt.

Lubenica se uglavnom sastoji od vode, šećera i vlakana. Mikrobima ili bakterijama su potrebni voda i šećer za rast i širenje, kažu zdravstveni stručnjaci. Ako pijete vodu nakon što jedete lubenicu, veća je šansa da će se mikrobi proširiti po vašem digestivnom traktu, prenosi Indiatimes.

Pročitajte: Lubenica bez sjemena – ukusna, a lako se jede!

Kada možete da pijete vodu nakon lubenice?

Iako ne postoji pravi naučni dokaz, bolje je izbjegavati vodu neko vrijeme nakon jedenja lubenica. Zdravstveni stručnjaci preporučuju da vodu treba piti otprilike sat vremena nakon konzumiranja voća, posebno onih sa visokim sadržajem vode, poput lubenice, dinje, pomorandže, jagoda, ali i krastavca.

Pijenje vode odmah nakon voća, kao što je lubenica, može da poremetiti pH nivo vašeg probavnog sistema.

Pročitajte: Zimnica od lubenice – Slatko povrće jedite cijele godine

Uticaj na probavni sistem

Konzumiranje previše tečnosti nakon jedenja lubenice može da dovede do dijareje, nadimanja ili povraćanja. Najbolje je izbjegavati vodu odmah nakon voćnog obroka da biste spriječili ova stanja.

Znaci slabog digestivnog sistema

Važno je napomenuti da voda za piće nakon jedenja lubenice možda neće smetati svima. Ako se razbolite, to i dalje može da bude znak da imate slab sistem za varenje.

Recept za domaću marmeladu od smokava

Agrosavjet
-
0
Recept za domaću marmeladu od smokava

Priprema domaće zimnice je ‘projekat’ koji polako odlazi u zaborav, no pronađete li malo vremena i ukusno domaće voće bacite se u izradu marmelade. Postupak je vrlo jednostavan, donosimo vam recept za domaću marmeladu od smokava.

Sama priprema marmelade ne traje dugo, no za pripremu i čišćenje koštica potrebno je odvojiti malo vremena. U tom poslu vam mogu pomoći male ruke koje uživaju u proizvodnji nečega što će kasnije namazati na palačinku koju je uz akrobacije, na primjer, ispekao tata.

U lijepoj će tegli, pa čak i onoj u kojoj su dotad bile masline ili senf, uz komad šarene tkanine, ovaj domaći proizvod postati i ukusan i vrijedan poklon.

Napomena za iskuvavanje tegli za zimnicu

Pripremite lonac u kojem ćete prokuvati tegle i poklopce. Vodu zagrijte u kuvalu za vodu, kako biste uštedjeli na vremenu, te prelijte u lonac i nastavite kuvati na najjačoj temperaturi. Tegle i poklopce kuvajte najmanje tri minute kako bi uništili bakterije i posebnom hvataljkom izvadite i stavite na čistu podlogu kako bi se ocijedile, piše zadovoljna.dnevnik.hr.

Pročitajte: Skriveni potencijal smokvinog lišća: Čaj i sok od mladih listova smokve

Marmelade

Kod pripreme marmelade potrebno je voditi računa o prirodnoj slatkoći ili kiselosti voća, kako biste dodali tačnu količinu šećera. Voću poput kajsija ili šljiva se dodaje šećera u omjeru 1:2 odnosno na kilogram voća je potrebno staviti pola kilograma šećera. Ako je voće zaista vrlo zrelo i slatko, što bi trebalo biti, moguće ga je pripremiti i u omjeru 1:3 odnosno na oko 1 kilogram voća se stavlja samo 300 grama šećera.

Najukusnije marmelade su one od kajsija, jagoda, šljiva, smokava i malina.

Recept za domaću marmeladu od smokava

Ova marmelada je vrlo ukusna i uživaćete u njenom ukusu, a odlično pristaje i kao prilog uz razne sireve.

Sastojci – marmelada od smokava:

1 kg smokava
2 kriške limuna
sok od pola limuna
korica jedne narandže, sitno naribana
250 g šećera za marmeladu (s pektinom)
Po želji aroma ruma ili rum (ako ne kuvate za djecu)

Priprema:
1. Smokve narežite i po želji i ogulite ako je kora debela. Stavite ih u lonac, dodajte ostale sastojke i kuvajte na srednje jakoj vatri nekoliko minuta sve dok se voće ne pretvori u kašastu smjesu.

2. Gotovu smjesu odmah punite u iskuvane staklenke, oko 1 cm od vrha. Dobro zatvorite i čuvajte na tamnom i što hladnijem mjestu, nakon otvaranja marmeladu držite u frižideru i konzumirajte je u roku od 7 do 14 dana.

Marmeladu od jednog kilograma smokava možete napraviti i sa samo 200 grama ili čak 150 grama šećera. Jer ova je marmelada, upravo poput svježih smokava, odličan dodatak sirevima i nije je potrebno previše sladiti.

Pročitajte: KAKO SE SUŠE SMOKVE – Najjednostavnija metoda pomoću rerne

Marmelada od smokava i krušaka

Kao varijantu gornjem receptu možete dodati kruške. 500 g smokava zamijenite istom količinom krušaka, uz dodatak 500 g (umjesto 250) šećera. Kruške je u toku kuvanja moguće usitniti mikserom.

6 razloga uvijanja listova paradajza

Agrosavjet
-
0
6 razloga uvijanja listova paradajza

Listovi paradajza često pokazuju tendenciju da se uvijaju iz nekoliko razloga, uključujući i reakciju na različite stresne faktore. Evo nekoliko čestih uzroka uvijanja listova paradajza:

  1. Temperatura: Ekstremne temperature, bilo previsoke ili preniske, mogu izazvati uvijanje listova kao reakciju biljke na stres. Povišene temperature mogu dovesti do isparavanja više vode iz listova, što može rezultovati uvijanjem kako biljka pokušava smanjiti gubitak vode.
  2. Nedostatak vode: Nedostatak vode ili nepravilno zalijevanje može uzrokovati uvijanje listova. Kada biljka nema dovoljno vode, listovi se mogu uviti kako bi smanjili površinu izloženu suncu i tako smanjili gubitak vode putem transpiracije.
  3. Bolesti i štetočine: Infekcije bolestima ili napadi štetočina mogu uzrokovati stres biljke, što dovodi do uvijanja listova. Biljke koje su zaražene virusima, bakterijama ili gljivicama često pokazuju simptome uključujući promjene na listovima.
  4. Hormonske neravnoteže: Hormoni igraju važnu ulogu u rastu i razvoju biljaka. Neravnoteža hormona može uzrokovati abnormalan rast i oblik listova, uključujući njihovo uvijanje.
  5. Genetski faktori: Genetska predispozicija također može igrati ulogu u uvijanju listova paradajza. Neke sorte paradajza prirodno imaju sklonost uvijanju listova, a to se može prenositi i na njihove potomke.
  6. Fiziološki faktori: Fiziološki uslovi poput prekomjernog gnojiva ili neravnoteže hranjivih tvari također mogu uzrokovati stres u biljkama i dovesti do uvijanja listova.

Ako primijetite da listovi vašeg paradajza pokazuju uvijanje, važno je identifikovati uzrok kako biste poduzeli odgovarajuće korake za rješavanje problema. Pravilno zalijevanje, zaštita od ekstremnih temperatura, pravilna ishrana biljaka i kontrola bolesti i štetočina mogu pomoći u smanjenju uvijanja listova i podsticanju zdravog rasta vaših biljaka paradajza.

Kad se bere aronija?

Agrosavjet
-
0
Kad se bere aronija?

Aronija je relativno nova voćna vrsta, koja se sve više sadi na okućnicama i na plantažama pa su sve češće traženi i savjeti za podizanje i održavanje nasada.

Bobice dozrijevaju u drugoj polovini avgusta i tada su crne, sjajne i slatko kiselog ukusa. Zbog vremenskih prilika i lokacija nasada, vrijeme dozrijevanja može varirati unutar dvije nedjelje. Bobice treba brati u trenutku kad su prikupile dovoljnu količinu šećera i pigmenta te kad su izgubile gorki okus karakterističan za nezreli plod.

Aronija
Foto: AgroSavjet – Aronija

Po podacima dostupnim u literaturi, optimalno vrijeme berbe bi bilo kad suva materija u plodu dosegne vrijednost 20 – 22 %.

Pročitajte: Aronija – Tri načina njenog razmnožavanja

Ako ne postoji u mogućnost mjerenja suve materije, ili je nepoznato koliko je zreli plod treba sadržavati, može se osloniti na vizualnu procjenu zrelosti. Pregledom nasada može se uočiti promjena boje kratke peteljke, koja drži plod i koja se kod zrelih plodova mijenja iz zelene u svijetlo crvenu boju. To je izuzetno dobar pokazatelj da su plodovi dovoljno zreli za berbu.

Prve su berbe moguće u trećoj godini uzgoja nasada, kada biljka daje 0,3 – 0,5 kg voća.

Berbe se u našim krajevima obavljaju ručno, zbog veličine i starosti nasada. Mašinska berba je ekonomski isplativa u starijim nasadima i na većim površinama. Ručno jedna osoba dnevno može ubrati 80 – 100 kg.

Bobice se mogu dobro čuvati u sanducima na temperaturi od 2 do 3 °C i na 80 – 85 % vlage. Dobro podnose transport. Naši uzgajivači aronije najčešće plod prerađuju u sok i pekmeze.

Čeri ili obični PARADAJZ, koji je ZDRAVIJI?

Agrosavjet
-
0
Čeri ili obični PARADAJZ, koji je ZDRAVIJI?

Čeri paradajz i obični paradajz (standardni paradajz) imaju slične nutritivne vrijednosti, ali mogu se razlikovati u nekim aspektima. Oba su izuzetno hranjiva i sadrže vitamine, minerale, vlakna i antioksidanse koji su korisni za zdravlje.

Čeri paradajz je manji od običnog paradajza i često se smatra slađim i ukusnijim. Ima tanju kožu i obično se jede u cjelini, dok se obični paradajz često koristi za različite kulinarske svrhe, uključujući kuvanje, pravljenje umaka i salata.

paradajz tek ubran
Foto: agrosavjet.com

Što se tiče zdravlja, obe vrste paradajza su dobar izvor vitamina C, vitamina A, vitamina K, kalijuma i antioksidanata kao što su likopen i beta-karoten. Likopen je posebno istaknut zbog svoje sposobnosti da štiti od slobodnih radikala i ima potencijalno pozitivan uticaj na zdravlje srca i smanjenje rizika od određenih tipova bolesti.

Na kraju, važno je uključiti raznovrsne vrste voća i povrća u ishranu kako biste osigurali sveobuhvatnu nutritivnu podršku. Bez obzira na to da li preferirate čeri paradajz ili obični paradajz, oba mogu biti korisna i zdrava opcija za vašu ishranu.

Šta sve paradajz sadrži od vitamina pročitajte OVDJE

Džem od šljiva bez konzervansa – Najjednostavnija i najbrža priprema domaćeg džema

Agrosavjet
-
0
Džem od šljiva bez konzervansa – Najjednostavnija i najbrža priprema domaćeg džema

Starinski domaći džem od šljiva bez aditiva i konzervansa. 

Najjednostavnija i najbrža priprema domaćeg džema. U zavisnosti od toga koliko su šljive slatke, dodajte šećer. Po ukusu se dodaju cimet i karanfilić. Važno je samo dobro zatvoriti tegle da bi se uhvatio vakuum.

Pročitajte: Kako se pravi džem od crnog grožđa

Recept za džem od šljiva bez konzervansa

Dobro oprati 2kg šljiva, izvaditi koštice 100gr šećera (dodati još ko voli sladji, gušći džem) Peći na 200 stepeni 2 sata. Pred kraj izvaditi i dodati kašičicu cimeta i malo klinčića ukoliko volite.

Sipati džem u čiste tegle i vratiti u rernu na 100 stepeni još 40 minuta. Vruće ih dobro zatvoriti i ostaviti da se ohladi.

Detalje pripreme pogledajte u videu ispod:

Još ideja za zdrave, ukusne i jednostavene obroke pogledajte na YouTube kanalu Magical Kitchen.

Divlja kruška otporna na mraz i sušu, a pomaže kod mnogih bolesti

Agrosavjet
-
0
Divlja kruška otporna na mraz i sušu, a pomaže kod mnogih bolesti

Divlja kruška je voće koje odoleva i mrazu i suši, a dar je prirode na koji smo pomalo zaboravili. Plod ove voćke, kako kažu nije baš posebno ukusan, pa tamo gdje je dozvoljeno koristi se kod nas za proizvodnju rakije.

Divlja kruška u narodnoj medicini

Fitoterapeuti međutim ukazuju i na ljekova svojstva ove biljke. Čaj od lista i kore divlje kruške koristi se za regulaciju povišenog šećera, kod problema sa urinarnim traktom, prostatom, smatra se da pomaže i kod izbacivanja pijeska iz bubrega i mokraćnih kanala.

U narodnoj medicini čaj od lišća divlje kruške bio je pomoćno ljekovito sredstvo za ublažavanje simptoma kašlja i prehlade, promuklosti. Vjeruje se da je blagotvorno i za sluzokožu crijeva. Sitno isjeckan i osušen plod divlje kruške prelije se vrućom vode, odstoji poklopljen jedan sat i potom se pije.

Pročitajte: DIVLJA KRUŠKA – Pomaže u regulisanju nivoa šećera u krvi, štiti srce i krvne sudove

Samonikla biljka

Divlja kruška (Pirus piraster) pripada porodici Rosaceae. Porijeklom je iz centralne, zapadne i južne Evrope. Raste u šikarama i otvorenim šumama. Drveće može dostići visinu od 22 metra. Ima grubu koru, viseće i bodljikave grane. Listovi su naizmjenični u obliku srca, plod divlje kruške je sočno žute do zelene boje, zaobljenog oblika i sužava se prema dršci. Divlja kruška raste samonikla i bitno je da se u ljekovite svrhe koriste produkti samo ove samonikle biljke.

Ništa bez konsultacije sa ljekarom

Kao čaj se primjenjuje i kod mučnine, stomačnih problema, dijareje. Divlja kruška je bogata jodom, pa se ranije koristila za sprječavanje gušavosti. Kuvani sok od divlje kruške dobar je za regulaciju šećera. Savjet je da se u slučaju hroničnih bolesti, ništa ne uzima bez konsultacije sa ljekarom, jer su moguće interakcije sa određenim lijekovima.

Generalna preporuka fitoterapeuta, jeste da se prije primjene bilo kojeg biljnog sredstva, ukoliko koristimo lijekove, posavjetujemo sa našim ljekarom. Vjeruje se da bi osobama koje boluju od dijabetesa, a nisu na terapiji insulinom od pomoći mogao da bude čaj od kore drveta divlje kruške. Nekoliko grančica se oljušti, pa se kora kuva u jednoj litri vode 10 minuta. Ovako pripremljen čaj se pije bez dodataka ujutro i uveče.

Pročitajte: Divlja kruška – Izuzetna ljekovita svojstva!

Pruža osjećaj sitosti

Divlja kruška, kako tvrde oni koji su je probali, obezbjeđuje osjećaj sitosti, može da reguliše holesterol. Ljekovita svojstva imaju listovi, kora i sam plod. Ovo je biljka koja dobro podnosi i sušu i mraz, pa se upotrebljava i za kalemljenje plemenitih sorti krušaka. Pretpostavlja se da mladi listići divlje kruške olakšavaju izbacivanje urina, pomažu kod pijeska u mokraćnim kanalima. Smatra se da ovaj čaj može biti i od koristi i kod problema sa prostatom. Divlja kruška sadrži kalajum, kalcijum, magnezijum, fosfor, vitamin C.

Razlike između sterilizacije i pasterizacije u konzervisanju hrane

Agrosavjet
-
0
Razlike između sterilizacije i pasterizacije u konzervisanju hrane

Konzervisanje hrane predstavlja ključni proces u očuvanju namirnica i produžavanju njihovog trajanja. U tom kontekstu, sterilizacija i pasterizacija su dva važna postupka koji se koriste za eliminaciju mikroorganizama i produžavanje vijeka trajanja hrane. Ovi procesi se razlikuju po temperaturama i primjeni, što čini njihovu ulogu i efekte specifičnima.

Kako bi se sačuvala hrana od kvarenja i produžio njen rok trajanja, ljudi su tokom istorije razvijali različite metode konzervacije. Jedan od najstarijih i najefikasnijih pristupa je izlaganje hrane visokim temperaturama, koje eliminiše prisustvo štetnih mikroorganizama. U tom smislu, sterilizacija i pasterizacija su dva ključna postupka sa različitim karakteristikama.

Sterilizacija:

pasterizacija tegli

Sterilizacija je proces konzerviranja hrane putem izlaganja visokim temperaturama, obično između 100 i 120 stepeni Celzijusovih. Ovaj postupak ima za cilj uništavanje svih mikroorganizama, uključujući bakterije, viruse i spore koje bi mogle izazvati kvarenje ili bolesti. Sterilizacija se primarno primenjuje na konzerviranje hrane koja se čuva duže vrijeme, poput konzervi, staklenki i drugih hermetički zatvorenih ambalaža. Visoka temperatura tokom sterilizacije osigurava da hrana ostane sigurna za konzumaciju tokom dugih perioda skladištenja.

Pročitajte: Kako PRAVILNO uraditi sterilizaciju TEGLI za zimnicu?

Pasterizacija:

Pasterizacija je drugačiji proces konzerviranja hrane koji uključuje zagrijavanje hrane na nižim temperaturama, obično između 55 i 70 stepeni Celzijusovih. Ovaj postupak se primarno koristi za tečne namirnice kao što su mlijeko, pavlaka, sokovi i vina. Cilj pasterizacije nije potpuno uništavanje svih mikroorganizama, već smanjenje njihovog broja na nivo koji neće uzrokovati kvarenje hrane ili predstavljati zdravstveni rizik. Pasterizacija produžava rok trajanja tečnih namirnica i čini ih bezbijednijim za konzumaciju.

Zaključak:

U zaključku, sterilizacija i pasterizacija su dva različita postupka konzerviranja hrane koji koriste visoke temperature kako bi se osigurala sigurnost hrane i produžio njen rok trajanja. Dok sterilizacija ima za cilj potpuno uništavanje mikroorganizama i primjenjuje se na trajno čuvanje hrane, pasterizacija se koristi za tečne namirnice kako bi se smanjio broj mikroorganizama i produžio svežinu hrane.

Savjeti za odabir savršene lubenice

Agrosavjet
-
0
Savjeti za odabir savršene lubenice

Iako mnogi misle da će zrelu i sočnu lubenicu moći da odaberu samo na osnovu udaranja u nju, to nije baš tako lako. Zapravo, postoji veliki broj onih koji ne zna kako da odabere savršenu lubenicu, posebno zato što je veoma teško da samo na osnovu spoljašnjeg izgleda zaključimo kakva je njena unutrašnjost.

Osmotrite oblik lubenice

Tražite čvrstu i simetričnu lubenicu bez ogrebotina, udubljenja ili ispupčenja. Uzrok ispupčenja i udubljenja na lubenici mogao je nastati ako biljka nije imala dovoljno sunca ili dovoljno vode. Zato se može dogoditi da baš ta ne bude dovoljno sočna.

Pročitajte: Lubenica i krastavac u jednoj biljci – Savjeti za kalemljenje ovog neobičnog povrća

Podignite lubenicu

Težina lubenice treba da bude indikator da ona u sebi ima dovoljno tečnosti, a samim tim i zrela. Uporedite težinu te lubenice sa drugom sličnom lubenicom po veličini. Ona za koju mislite da je teža će vjerovatno biti zrelija.

Tražite žuti trag od ležanja

Svaka lubenica sa donje strane ima žuti trag, koji je nastao jer je lubenica ležala na zemlji. Ako je ovaj trag svjetlije boje ili bijele boje to znači da lubenica nije dovoljno zrela i da je ubrana prerano. Idealna boja mrlje je tamno žuta.

Provjerite boju lubenice

Zrele lubenice imaju mat zelenu boju. Dok one koje se presijavaju vjerovatno nisu dovoljno zrele.

„Kucnite“

Iako je pravilno korišćenje ove tehnike veoma teško da se savlada, ona je vrlo popularna kod nas. Kucnite u lubenicu prstima, a morate čuti da ona „zvoni“. Ako je zvuk tup i dubok to će značiti da lubenica nije zrela.

Pročitajte: Lubenica bez sjemena – ukusna, a lako se jede!

Dodatni savjeti za odabir savršene lubenice

  • Ako kupujete već isječenu lubenicu trebalo bi obratiti pažnju na boju sjemena i na to da li se sjeme odavaja. Ako je sjeme bele boje znači da lubenica nije zrela, a ako se sjeme odvaja znači da je vjerovatno dugo stajala i da je izgubila dosta tečnosti.
  • Pri kupovini birajte lubenice koje na sebi imaju dio vriježa i lista. Ako je list počeo da se suši i žuti vjerovatno je ubrana prije mnogo vremena.
  • Lubenicu možete čuvati u frižideru i do nedjelju dana prije korišćenja, ali temperatura ne smije biti manja od 4 stepena jer niža temperatura stvara promrzline na kori.
  • Ako hoćete da lubenica dozri čuvajte je do 2 dana na sobnoj temperaturi. Ipak ova metoda vam neće biti od velike pomoći ako je lubenica otkinuta dok je još bila zelena.

Optimalno vrijeme za vađenje bijelog luka i pravilno sušenje prije skladištenja

Agrosavjet
-
0
Optimalno vrijeme za vađenje bijelog luka i pravilno sušenje prije skladištenja

Vađenje bijelog luka se obavlja u fazi masovnog polijeganja nadzemne mase. Nije preporučljivo da se sačeka da se nadzemna masa u potpunosti osuši. Tada će se teško vaditi, lukovice će se „izgubiti” na parceli, mnoge će se motikom ili plugom presjeći… Pored toga, u slučaju da okiša, može doći do retrovegetacije, da se aktiviraju klice iz čenova i napravi šteta.  

Optimalno vrijeme za vađenje bijelog luka

Jesenji bijeli luk bi trebalo da je izvađen još sredinom jula. Početkom avgusta na red dolazi proljetni.

Zbog promjenljivog vremena tokom proljeća i ljeta ne bi valjalo da se luk čupa. Kako u kom regionu, nadzemni dio je već sada slabije vezan za lukovicu, i ako se čupa, samo bi on ostao u ruci, a lukovica i dalje u zemlji. Zbog toga to treba raditi uz pomoć motike, ili na većim površinama – pluga.

Izvađen luk se suši na parceli ili, ako se najavi kiša, pokupi se i raširi u tankom sloju u nekoj šupi.

Pročitajte: Kada vaditi crveni i bijeli luk i na šta posebno obratiti pažnju?

Dan-dva kasnije se čisti – odvajaju se suvišni listovi, odsijecaju korijeni i nadzemni dio na kome se ostavlja desetak centimetara, ili se kompletan ostavi za pletenje vijenaca. Vijenci se objese na promajno mjesto, na selu su najbolji prazni čardaci, i ostavi da se suši do berbe kukuruza.

Tek tada se skidaju i unose u prostoriju u kojoj će biti zaštićeni od niskih temperatura i vlage.

Vijenci bijelog luka mogu da se čuvaju i u gradskim domaćinstvima.

U ostavama se ukuca neki duži klin i na njega objesi venac, ali tako da glavice ne dodiruju zid. Luku valja ostaviti prostor da vazduh kruži oko glavica.

Ne zaboravite: domaće sorte veoma su tražene u inostranstvu, zbog procenta eteričnih ulja koji je tri puta veći od onih iz Kine.

1...107108109...1.012Stranica 108 of 1.012

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia