уторак, септембар 9, 2025
spot_img
Naslovnica Blog Stranica 108

KAKO DA VAŠE MUŠKATLE PREŽIVE JESEN I ZIMU? Uz ove savjete cvijeće će bujati i sljedeće godine

Jesen i zima definitivno nisu razlozi da bacite svoje cvijeće koje ste njegovali tokom ljeta, potrebno je da slijedite par koraka.

Jesen je već na pragu, a temperature su u padu. Vrijeme je da se posvetimo brizi o našem dragocenom cvijeću, a danas ćemo se posvetiti muškatlama, tim omiljenim ljepoticama koje krase prozore i balkone mnogih ljubitelja cvijeća. U nastavku teksta pronaći ćete korisne savjete o tome kako pravilno zbrinuti svoje muškatle kako bi ostale bujne i zdrave i tokom zime, ali i kako biste ih pripremili za narednu godinu.

Prvo i osnovno pravilo je da ne verujete onima koji tvrde da muškatle ne mogu prezimiti. Sa samo nekoliko jednostavnih koraka, možete osigurati da vaše muškatle prežive i zablistaju sledećeg ljeta.

Gorki jesenji čajevi za dobro zdravlje zimi

Kasno ljeto i rana jesen idealno su vrijeme za ubiranje ljekovitog bilja koga je u našoj zemlji toliko da mnogima i imena ne možemo da popamtimo. Zbog toga i postoje travari, ljudi kojima nije teško da se upute u zabite predjele, oberu, osuše i ponude nam ih u vidu čajeva ili tinktura. Miodrag Todorović, jedan je od njih i svoje znanje je podijelio sa portalom Dobro jutro.

Čemerika

– Kada je u pitanju čemerika u ljekovite svrhe se koristi rizon sa korijenjem, koji se vadi poslije cvijetanja, krajem ljeta ili u jesen. Cijela biljka je gorkog i oporog ukusa. U suvom stanju je poznata kao burmut i nekada su je ljudi u obliku praha usisavali u nos. Djeluje na koštano zglobne probleme, giht, razne vrste neuralgija i reumatskih bolesti. Najviše se koristi u veterini, kao vrlo jako sredstvo protiv šuge, vaši i buva, što je prva pomoć za sve poljoprivrednike.

Pročitajte: Estragon – Mirisna i ljekovita biljka

Prečica

– Prečica, crvotočina ili lisičjak je biljka koja uživa veliko povjerenje u narodu kao dobar lijek za bolesti bubrega, bešike i jetre. Upotrebljava se i protiv reumatizma i bola u kostima. Polenom se posipaju rane i pomaže u zarastanju dekubitisa.

Divizma

– Divizma, biljka zlatnožutih cvjetova koja raste obično na zapuštenim livadama, posnom zemljištu i napuštenim kamenolomima, vijekovima se koristi kao pouzdan i neškodljiv lijek protiv kašlja. Divizma cvjeta preko cijelog ljeta i u ranu jesen. Za spremanje čajeva, sirupa i obloga koristi se cvijet, ređe list i korijen. Cvjetove treba sakupiti po sunčanom danu, ujutru kad spadne rosa sa biljke. Suše se rašireni na čist platneni stolnjak u hladu. Dobro osušene cvjetove treba čuvati u papirnoj ili platnenoj kesi i potrošiti ih u roku od godinu dana, jer stajanjem gubi ljekovitost.

Hmelj

– Hmelj ima blago umirujuće dejstvo, opušta glatke mišiće. Pomaže kod problema sa bubrezima, cirkulacijom, kožom, valunzima i nesanice.

Kora hrasta

– Kora hrasta se koristi tako što se mlada, glatka kora ubira u rano proljeće, prije olistavanja ili u kasnu jesen poslije opadanja lišća. Pored ljekovitog ploda i lista, čaj od kore hrasta ima pozitivan učinak na slabost organizma, gdje vraća snagu organizmu i jača krv.

Pročitajte: RUTA – Otrovna i ljekovita biljka, ima je skoro svako dvorište

Pirevina

– Pirevina je biljka odlična za čišćenje organizma, krvnih sudova. Najčešće se koristi kod problema upalnih procesa bešike, bubrežnih i žučnih kamenčića. Reguliše masti i smanjuje nivo lošeg holesterola, triglicerida u krvi, djeluje kao diuretih, daje dobre rezultate kod osoba koje žele da izgube višak kilograma jer uz dijetu ubrzava sagorijevanje masnih naslaga. Svekodnevnim konzumiranjem jedne šolje čaja od ove biljke podstiče se izlučivanje žuči i detoksikacija organizma.

Zečji trn

– Zečji trn – drmo trn je višegodišnji, razgranat polužbun koji raste na suvom, zapuštenom zemljištu kao zeljast, otporan i veoma bodljikav korov. Listovi su sa kratkom drškom ili sjedeći, donji tročlani, dok su gornji naročito u cvjetnom regionu, prosti. Cvjetovi su leptirasti, najčešće ružičaste ili ljubičaste boje. Cvjeta od juna do septembra. Kao ljekoviti dio biljke koristi se korijen. Korijen sadrži izoflavonske glikozide, triterpene, sterole, etarsko ulje. Pospješuje izlučivanje mokraće te se uglavnom koristi kao sastojak čajnih mješavina koje se preporučuju za upale bešike, za sprečavanje pojave pijeska i kamenja u bubrezima. Koristan je i kod reumatskih bolesti i gihta.

Čaj od zečjeg trna: jednu kafenu kašičicu usitnjenog korijena preliti sa 200 ml hladne vode, kratko prokuvati, poklopiti i poslije 15 minuta procijediti. Pije se dva do tri puta dnevno po šolja čaja.

Kiseli kupus na najbrži način: Uživajte u sarmi tokom zime uz ovaj recept

Recept je baš jednostavan, biće sarme i podvarka cijele zime.

SASTOJCI:

  • 5-6kg (3-4 glavice) kupusa
  • šaka žutog fino mljevenog kukuruznog brašna
  • 1 kriška hljeba
  • so (objašnjeno u receptu)
  • 1 malo bure/kanta
  • plastični pritiskač
  • manja plastična posuda/kutija od litar/dva

PRIPREMA:

Za brzo kišeljenje kupusa je važno da se kupus drži u kuhinji ili trpezariji (na toplom) i zbog toga je bitno da imate nekakvu kantu/malo bure koje ima dobar poklopac.

Na ovakav nacin, kupus se kiseli brzo, ali samim tim, posle svega par dana počinje da se osjeća, i zato je bitno da kanta/bure imaju poklopac koji nece dozvoljavati da puno ovih mirisa izlazi.

Očistite kupus od spoljnih listova, odstranite dijelove koji imaju neke flekice, malo izdubite korijen

Nagurajte u kantu koliko moze da stane cijelih glavica, a ostalo isjecite na polutke ili četvrtine i ugurajte izmedju glavica (ovo ce biti za salatu ili podvarak).

Posuti sa 1 sakom žutog, fino mljevenog kukuruznog brašna i dodati 1 krišku hljeba.

So nikad ne mjerite prema količini kupusa već prema slanoći rasola. Kupus mora biti slan, jer ga to održava da se ne pokvari.

Na litar vode stavljate izmedju 25 i 30 g morske sitne soli (zamočite prst i probajte slanocu). Ne treba da bude blago, ali ne ni slano kao otrov.

To ce otprilike biti i slanoća vašeg kupusa, pa sami ocijenite kako volite.

U bokalu odmjerite oko 27g soli, sipate 1 litar vode, dobro promiješate i time prelijete kupus. Tako sve do vrha kante.

Povremeno pustite malo topliju vodu ali nikako vruću.

Kada je burence/kanta napunjena, stavljate plasticni pritiskač, a preko njega plastičnu kutiju, time sve zajedno pritisnete da bi se i kutija napunila vodom i svojom tezinom pritiskala kupus koji treba da bude sav potopljen, a ne da isplivava. Poklopcem jos dodatno pritisnete.

Sutradan, izvadite ono parče hljeba i dodate jos slane vode po potrebi (da kupus bude prekriven).

Ne otvarate ga baš svaki dan, ali vrlo često. Posto nije hladan, sa svake strane gde moze ruka da vam prodje, gurnete i malo promiješate(uzvrtim rasol).

Na ovakav nacin, kupus pocinje da kisi vec posle par dana. Za 10 dana je spreman za salatu, a posto volimo sarmu od baš kiselog kupusa, za to sačekamo 2 nedjelje.

Parče hljeba koje smo stavili nije poželjno ubacivati u veliko bure sa puno kupusa, jer posle mjesec dva, rasol počinje da tamni i da dobija malo neobičan miris. Ali za ovako malu količinu, koja ce se potrošiti u roku od 3 nedelje je sasvim u redu.

Oko sorte kupusa ne mogu puno da vam pomognem, morate koristiti sortu koja moze da se kiseli (ne moze svaka).

Ako je sorta dobra, kupus ne bi trebao da se kvari (čak ni na sobnoj temperaturi u kuhinji), a ako nije dobra, može da se pokvari i u sred zime na terasi.

Za kupus nije potrebno da sve bude sterilno, sipa se obicna „česmiša“ voda, tako da vjerujem da nigdje ne možemo da pogrešimo osim u biranju sorte kupusa.

Izvor: receptikolaci.com

Srcopuc je simbol zdravlja – Kako napraviti ljekovite čajeve

Srcopuc (Antennaria dioica) – Dugovječna, razgranata i vrlo rasprostranjena zeljasta biljka. Najčešće raste na suvim planinskim pašnjacima i do 2.500 metara nadmorske visine.

Srcopuc (Antennaria dioica) simbol zdravlja mnogih evropskih naroda, koji žive u planinskim predjelima. Na vrhu stabljike ima crvenkaste cvjetne glavice koje su ljekovite. Sadrže tanine, alkaloide, etarsko ulje, smole, vitamin C, karotin i fitosterole. Stablo je obraslo svilenkastim dlačicama, zbog čega je i dobila naziv od latinske riječi antenna (pipak).

Pročitajte: Smilje – Ubrane cvasti ovako tretirajte da biste sačuvali ljekovita svojstva

Biljka je dvodoma, odnosno posjeduje ženske crvenkaste cvjetne ljekovite glavice i muške koje su neugledne, cjevastog oblika. Cvijeta od maja do jula, za liječenje se skuplja vršni dio sa cvastima, a ponekad i cijeli nadzemni dio biljke.

Koristi se:
* da pojača lučenje žuči, želudačnog i pankreasnog soka
* protiv šećerne bolesti
* za pomoć kod čira želuca i dvanaestopalačnog crijeva
* da olakša iskašljavanje

Čaj za čir

– 50 g srcopuca
– 90 g slatkog korijena
– 60 g cvjetova kantariona
Sa pola litra vode prelijte tri kašike mješavine, poklopite i na tihoj vatri kuvajte 10 minuta. Sklonite sa vatre, poslije tri sata procijedite i popijte tokom dana.

Pročitajte: U kom mjesecu treba BRATI ljekovite biljke – Poklanjamo vam KALENDAR…

Čaj od srcopuca

Čaj od srcopuca se sprema tako što se 10 do 15 grama suve biljke prelije sa 2,5 dl vode i ostavi da vri 15 minuta. Zatim se sadržaj ostavi poklopljen 10 minuta, procijedi i pije pola sata prije jela. Da bi se postigao željeni efekat, trebalo bi svakodnevo da se pije šolja čaja dva do tri puta dnevno, a najduže dva mjeseca.

Napomena:

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

AKO VAM ORHIDEJA VENE, NE BACAJTE JE, STAVITE 1 SASTOJAK U KORIJEN I GLEDAJTE ČUDO: Cvjetaće cijele godine, list neće opadati

Uz sljedeći trik orhideja će vam cvjetati stalno!

Orhideje u dom unose prelijepu energiju, a osim toga i vrlo dekorativno izgledaju. Međutim, često se od dama može čuti da ih nije lako održavati, te da brzo uvenu. Ali, ukoliko cvjetovi na vašoj orhideji gube boju, a listovi opadaju, vrijeme je za presađivanjem, a uz sledeći trik će stalno cvjetati.

Razlog za to je truli korijen, koji je izgubio vitalnost i to se najčešće dešava uslijed preteranog zalivanja. Ako se oko korena koji je skroz žilav stvorio sunđer, znači da bi trebalo da pazite na količinu vode koju koristite pri zalivanju.

U tom slučaju prvo što treba da uradite je da isječete truli korijen. Nakon toga obavezno operite i dezinfikujte listove orhideje.

Za to će vam biti potreban bijeli luk. Benefit bijelog luka je što ubija sve bolesti i bakterije koje se lako lijepe za koren orhideje što i ubrzava njegovo propadanje. Izgnječite čen bijelog luka i pomiješajte sa malo vode, a potom samo tu tečnost (bez bijelog luka) prespite u još litar vode i potopite orhideju sa listovima na 10 minuta. Nakon toga ostavite da se i korijen i listovi dobro osuše.

Preporuka je da otkinite grane cvijeta jer je korijen već slab, a listovi mekani.

Zatim uzmite plastičnu ili staklenu čašu, bitno je da bude providna, dodajte malo vode i ubacite listove tako da vrhovi dodiruju vodu dok je stabljika podignuta. Potom uzmite još jednu takvu čašu, napravite male rupice na vrhu i preklopite biljku kako biste dobili efekat staklene bašte. Najbolje bi bilo da dvije čaše učvrstite trakom ili selotejpom i postavite ih blizu prozora kako bi biljka dobijala dovoljno svetlosti.

Nakon 2 do 3 nedelje primijetićete prve korijene, a za 3 mjeseca bi trebalo da imate zdrav i jak korijen spreman za sađenje, prenosi Zadovoljna.rs. Ukoliko ste već pokušavali ovakve trikove i nije vam uspjelo, razlog je vjerovatno pogrešno kvašenje novog korena.

A evo kako izgleda ceo proces oporavka korena:

Kako od zaperaka stvoriti nove biljke?

U vrijeme naših baka, kada se rasad nije prodavao na pijacama ili preko interneta, baštovanke su se snalazile i razmjenjivale metode proizvodnje kvalitetnog rasada. Jedan od oprobanih recepata, koji i danas živi, jeste dobijanje rasada iz zaperaka.

Ovako ne može da se proizvede rasad svih biljnih vrsta, ali mogu paradajz, bosiljak, peršun, korijander, menta, majčina dušica, timijan, mirođija. Zadržaćemo se na paradajzu, jer se on i danas često tako proizvodi.

Pročitajte: Jod protiv plamenjače i pepelnice u povrtarstvu – Zaštitite svoje biljke na prirodan način

Podsjetićemo na to da zaperci bočne grane koje izbijaju u pazuhu listova i nisu poželjni, te se moraju redovno zalamati. Gajenje paradajza bez njihovog uklanjanja pretvorilo bi svaku biljku u žbun pun sitnih listova i plodova, u kojem je slaba provjetrenost, pa se stvaraju idealni uslovi za razvoj bolesti, prvenstveno plamenjače, a razmnožili bi se i štetni insekti.

Zato svi baštovani praktikuju da zaperke uklanjaju. Njih je najbolje uklanjati dok su mladi jer, što su stariji, zalamanje ostavlja veću ranu na stabljici koja predstavlja ulazna vrata za prouzrokovače bolesti. Sakupljeni zaperci mogu se odmah iskoristiti za pripremanje bioloških preparata koji se koriste za zaštitu biljaka, a mogu se osušiti i upotrebiti po potrebi kasnije, a od njih se može dobiti i – nov rasad.

Pročitajte: Ove tri biljke nipošto nemojte SADITI pored PAPRIKE: Mogu dovesti do potpunog SUŠENJA BILJKE

Za proizvodnju rasada zaperke valja uklanjati kada porastu 10 do 15 centimetara, jer takvi mogu lako da se ožile. S matične biljke koja je na početku cvjetanja, dobro razvijena, tipičnog izgleda za sortu i zdrava, skidaju se makazama. Sa dijela grančice – budućeg stabla, makazama se uklanjaju svi listovi, osim nekoliko na vrhu, tako da se smanjuje opasnost od iscrpljivanja buduće biljke transpiracijom.

Kako napraviti domaći džem od smokava bez konzervansa? /RECEPT/

S obzirom na bogatstvo sastojaka, ovaj će džem svakako obogatiti vašu prehranu.

Lagano se kalendarski približavamo jeseni, a s tim godišnjim dobom u jelovnike uvode se i mnoge voćke. Jedne su od njih smokve čija je sezona trenutno u punom zamahu. Osim što su ukusne i iznimno zdrave te se mogu jesti što zasebno, što kao dodatak brojnim desertima, od smokava može se napraviti i džem, i to na vrlo jednostavan način.

Također, za njegovu pripremu ne treba mnogo sastojaka, a ni vremena – ako redom ispoštujete sve što piše u receptu koji slijedi, bit ćete gotovi s cjelokupnim postupkom za manje od sat vremena. Sve što vam treba tri je kilograma zrelih smokava, limun, dva vanilin šećera, 90 dekagrama običnog šećera, nekoliko naribanih limunovih i narandžinih korica, dvije kašikice ruma te malo mljevenog cimeta, klinčića, oraha i badema po želji. Konzervans nije potrebno dodavati jer će ovako pripremljeni džem potrajati i preko zime, ako se bude odgovarajuće čuvao.

Smokve prvo operite, osušite, odstranite im peteljku i tvrđi dio kore te ih narežite na komadiće ili pak sameljite. Ubacite potom voćke i šećer u duboki lonac, ocijedite na njih limun te sve kuvajte otprilike 45 minuta na laganoj vatri, uz stalno miješanje. Nakon toga dodajte preostale navedene sastojke i nastavite miješati sve dok se smjesa ne zgusne.

U međuvremenu sterilizujte i zagrijte tegle u šporetu na otprilike 150 stepeni, desetak minuta. Prekrijte ih potom čistom salvetom i pustite da se ohlade. Džem je gotov u trenutku u kojemu je dovoljno gust i istovremeno tečan, pa ga je zatim potrebno preliti u staklenke koje ćete zatvoriti poklopcem.

Džem u tegli pohranite na hladno i mračno mjesto, najbolje u smočnicu. Kada ga budete ponovno otvorili, čuvajte ga u hladnjaku.

Osim što je vidljivo brz i jednostavan za pripremu, džem od smokava izuzetno je zdrav, bez potrebe za dodatkom konzervansa. S obzirom na bogatstvo sastojaka, ovaj će džem svakako obogatiti vašu prehranu. Uz pravilno skladištenje, možete uživati ​​u njegovoj svježini i okusu čak i nakon što jesen prođe.

Sadnja luka u jesen: Savjeti i najbolje sorte za uspješnu berbu

Jesen je vrijeme kada se poljoprivredni entuzijasti i profesionalci pripremaju za sadnju luka. Odabir pravih sorti i pravilna tehnologija sadnje igraju ključnu ulogu u postizanju uspješne berbe sljedeće godine. U ovom članku, sazna ćete nekoliko važnih savjeta o jesenjoj sadnji luka i upoznati se s najboljim sortama za ovu sezonu.

Za jesenju sadnju luka, najčešće se biraju crveni i bijeli luk. No, odabir prave sorte igra ključnu ulogu u uspjehu. Važno je izabrati sorte koje su tolerantne na hladnoću i niske temperature. Osim toga, treba izbjegavati područja gdje su prethodno uzgajane kulture poput krompira, pasulja, lucerke ili crvene djeteline, jer mogu sadržavati nematode koje mogu nanijeti štetu luku.

Plodored je ključan. Luk se ne bi trebao uzgajati na istoj parceli prije tri godine nakon uzgoja srodnih kultura iz iste biljne porodice.

Za uspješnu sadnju, važno je osigurati dobar kontakt između korijena i zemljišta. Pripremite rastresito i rahlo tlo na kojem će luk najbolje uspijevati. Preporučuje se posipanje 10 g drvenog pepela po kvadratnom metru, ali ne pretjerujte. Luk preferira neutralno tlo s pH vrijednošću između 6 i 7.

Optimalno vrijeme za sadnju je druga polovina oktobra, ali prilagodite termin vremenskim uslovima. Mlade biljke moraju imati dovoljno vremena da se dobro ukorijene prije zime kako bi uspješno prezimile.

Nemojte presaditi luk prerano, jer će biljke biti oslabljene i osjetljive na izmrzavanje. S druge strane, kasna sadnja rezultira biljkama koje neće imati dovoljno vremena za ukorjenjivanje.

Razmak i dubina sadnje su također ključni faktori. Luk je najbolje saditi tako da se naprave plitki kanali u pripremljenom tlu, gdje će se lučice crvenog luka ili čenovi bijelog luka utisnuti. Razmak između kanala treba biti između 20 i 30 cm, dok razmak u redu treba biti 7 do 10 cm. Kod mladog luka, razmak u redu može biti manji, od 5 do 7 cm. Nakon sadnje, lagano zatrpajte zemljom grabljama.

Dubina sadnje lučica i čenova treba biti oko 5 cm. Ne posađujte ih preplitko ili preduboko kako biste izbjegli izmrzavanje ili isušivanje.

Najbolje sorte za sadnju luka:

  1. Holandski žuti: Srednje rana sorta s krupnim, čvrstim glavicama koje dosežu 80-90 g. Ovaj luk ima umjerenu ljutinu i pogodan je za svježu upotrebu i termičku obradu.
  2. Ptuj Crveni Arpadzik: Slovenačka sorta srednje kasnog luka, dobro podnosi sušu i pogodna je za kuvanje i salate.
  3. Sjemenski luk Stuttgarter : Veliki, tamno žuti luk s bijelim mesom. Srednje rana sorta koja je otporna na bolesti i popularna u uzgoju.
  4. Luk Šturon: Sorta za kasniju proizvodnju s veoma krupnim glavicama i zlatnim ljuskama. Pogodan za svježu upotrebu i skladištenje.
  5. Majski srebrenjak: Lukovice su potpuno bijele boje, sočne i pljosnate. Ova sorta je pogodna za proizvodnju mladog luka u rano proljeće, ali teže se čuva.

Ako ne stignete posaditi luk u jesen, nemojte brinuti, uvijek postoji opcija za proljetnu sadnju. Upotrijebite arpadžik za sjetvu crnog luka i budite sigurni da pratite vremenske uslove kako biste ostvarili uspješnu berbu.

Sada kada znate nekoliko ključnih savjeta za jesenju sadnju luka i koje su najbolje sorte za sadnju, spremni ste za uspješnu berbu u narednoj godini. Pravilna priprema tla, odabir sorti i poštivanje preporuka za sadnju osigurat će vam zdrav i obilan usjev luka.

Šokantna otkrića: Zašto je zelena salata postala najrizičnija namirnica u Americi?

U slučaju da ste se ikada pitali koja je najrizičnija namirnica koju možete konzumirati, rezultati nedavnog istraživanja mogli bi vas poprilično iznenaditi.

Naime, američki „Consumer Reports“ nedavno je objavio popis nekoliko najrizičnijih namirnica, a ono čime su se bavili bila je prvenstveno analiza podataka o potencijalnim bolestima koje se prenose hranom.

Na prvom mjestu, kako objašnjavaju, se nalazi zelena salata, a trovanja povezana sa svježom zelenom salatom i salatama pakovanim u kese kao što je to najčešće slučaj u supermarketima.

Kornišoni bez konzervansa: Recept koji ćete odmah usvojiti

Predstojeća zima se ne može zamisliti bez kornišona, malih krastavaca u tegli koji upotpunjuju sve trpezu.

U nastavku se nalazi recept koji ćete odmah usvojiti i vjerujte da će se svi oduševiti koliko će biti ukusni.

Sastojci:

  • 4 kg što sitnijih kornišona
  • 4 litre vode
  • 1 l sirćeta
  • 8 kašika soli
  • 1 čen bijelog luka
  • 8 kašika šećera
  • slačica i mirođija po ukusu
  • biber po ukusu

Priprema:

Kornišone dobro operite i ocijedite najviše što možete, pa ih potom poređajte u sterilisane tegle, zbijene koliko možete.

Zajedno sa njima ubacite i nekoliko zrna crnog bibera, sitno sjeckan čen bijelog luka, slačicu i mirođiju.

Pročitajte: Savjeti za dvostruko veći prinos kornišona

U šerpu sipajte vodu, so i šećer, pa na tihoj vatri stavite da provri. Kada se to desi, sklonite sa ringle i dodajte sirće, pa dobro promešajte.

Dok je tečnost još topla, prelijte krastavčiće, pa ih pritisnite da biste bili sigurni da su svi lijepo potopljeni. Zatvorite poklopcima koji odgovaraju teglama. Ukoliko želite, pre poklopca stavite prvo celofan koji ćete pričvrstiti gumicama za tegle. Kada sve tegle zatvorite, pokrijte tegle ćebetom ili frotirom kako bi se postepeno hladile i ostavite ih do sutradan. Poslije toga sklonite ih na police u špajz, na tamno i hladno mjesto, prenosi Telegraf.