Utorak, 19 Oktobra, 2021
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneVoćarstvoDa li orezivati orah i kako?

Da li orezivati orah i kako?

Kod voćara postoji jedna nedoumica: da li orah treba orezivati ili ne? Stručnjaci preporučuju orezivanja oraha, kako bi stablo lijepo izgledalo ali i da bi biljka donosila stalan i maksimalan rod. Kako pravilno orezati orah, saznajte u sljedećem tekstu.

Rezidbom oraha postiže se stalna ravnoteža između rasta i rodnosti stabla. Dobijaju se krupniji i kvalitetniji plodovi, bolja osvjetljenost krune i stalno podmlađivanje stabla. U prirodi orah najčešće obrazuje piramidalnu krunu, a u intenzivnoj proizvodnji najčešće se sreće kotlasta kruna, a nešto rjeđe poboljšana piramidalna kruna.

Sa rezidbom se kreće od momenta sadnje, tako da se formira oblik buduće voćke i u toku plodonošenja. Nakon sadnje oraha sadnica se skraćuje. Visina zavisi od visine stabla koju želimo i od veličine sadnice. Stablo ne treba da bude predugačko, niti prenisko.

Presjek stabla

Predugačko stablo odlaže vrijeme plodonošenja, otežana je rezidba, berba, zaštita itd. Ako želimo stablo visine 1-1,2 m rezaćemo ga na 1,2 do 1,5 m, znači 20 do 30 cm iznad. Presjek treba izvesti 0,5 cm iznad dobro razvijenog pupoljka i blago ukoso od pupoljka

Presjek treba obavezno premazati nekim od sredstava za zarašćivanje, kao što su kambisan ili kalemarski vosak. Ovu mjeru treba izvesti odmah po prestanku mogućnosti izmrzavanja sadnica (kasno proljeće). Male sadnice se ne prekraćuju sve dok ne izrastu do željene visine.

Vrijeme rezidbe

Rezidba oraha u periodu plodonošenja nije intenzivna kao kod jabučastih i koštičavih voćnih vrsta. Obavlja se neposredno pred kretanje vegetacije, od sredine marta i tokom aprila, kada prođe opasnost od poznih proljećnih mrazeva, kao i tokom vegetacije, tzv. zelena rezidba. Orah ima osobinu ogoljavanja grana i prenošenja vegetacione mase i ploda na periferiju. Rezidbom se nastoji da se ovi procesi uspore, a da se dobije što više kvalitetnih plodova. Ovo se najlakše postiže zelenom rezidbom.

Zelena reziba

Zelena rezidba se sastoji od zakidanja vrhova mladara (pinciranja) dugih 10 – 15 cm, u prvoj polovini juna. Kasnija rezidba, tokom jula ili avgusta može dovesti do produžetka vegetacije i nedovoljnog sazrijevanja ljetorasta. Jaku (kratku) rezidbu kod bujnih stabala treba izbegavati, jer to vodi u kasnije stupanje na rod. Blaga (duga ) rezidba bujnih stabala povoljno utiče na smanjenje bujnosti i ubrzava stupanje na rod.

Kotlasta kruna

Kotlasta kruna je osnovni uzgojni oblik kod oraha. Za razliku od ostalih vrsta voća ona u osnovi ima 4 -5 skeletnih grana raspoređenih kružno na stablu sa vertikalnim rastojanjem 15 do 20 cm (ne polaze sve iz istog mjesta). Oko njih se uklanjaju sve druge iznikle grane koje mogu da konkurišu skeletnim granama.

Odabrani ljetorasti se pred početak sljedeće vegetacije skraćuju za 1/3 svoje dužine. Slabiji ljetorasti mogu se ostaviti da pojačaju lisnu masu radi boljeg prirasta osnovnih grana i grana koje će se razviti iz njih. Ti mali prirasti ukloniće se u narednim godinama. U drugoj godini tokom vegetacije na osnovnim granama razviće se veći broj mladara.

Biraju se mladari koji će predstavljati buduće sekundarne grane. One treba da se nalaze na rastojanju od 50 cm od osnove skeletnih grana i treba da budu naizmenično raspoređene na primarnoj grani. Kako u drugoj tako u narednim (trećoj i četvrtoj godini ) grane iznikle iz grana od prethodne godine se skraćuju za 1/3 do 1/4 pravilnog rasporeda, a ostale se uklanjaju (posebno one koje rastu uspravno i u sredini krune).

Poboljšana piramidalna kruna

Poboljšana piramidalna kruna je drugi uzgojni oblik koji se sreće u zasadu oraha. Iz prekraćene sadnice tokom proljeća razviće se više mladara. U julu se odaberu 2-3 mladara od kojih izdvojimo jedan najrazvijeniji za vođicu, a ostali se rasporedjuju za bočne osnovne grane. Njihov razmak treba da bude po visini 30-40 cm. U narednim godinama postupak se ponavlja i skeletne grane se spiralno raspoređuju po cijeloj dužini vođice.

Poslije četvrte godine vođica se prekraćuje na poslednju skeletnu granu. Iz krune se izbacuju svi vertikalni prirasti koji konkurišu vođici. Raspored grana treba da omogući ravnomerno osunčavanje cele krune bez međusobnog zasjenjivanja grana. Poželjno je sve presjeke premazati nekim sredstvom za zarašćivanje i dezinfekciju.

Izvor: psss.rs

PROČITAJTE:

Šta se smije uzgajati u blizini oraha?

Preventivne mjere kod borbe protiv prouzrokovača bolesti oraha

Izbor terena i priprema zemljišta za sadnju oraha

POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

judino drvo

Judino drvo – Cvjetovi rastu i iz stabla

Ovo drvo ste sigurno viđali po parkovima. Glavna karakteristika ovog listopadnog drveta jeste kauliflorija, prekrasni cvjetovi ovog drveta se ne javljaju samo na njegovim tankim...
DUNJA

Zamrzavanje dunje