Tople leje su najjeftiniji oblik zaštićenog prostora, jednostavne su konstrukcije, priručne izrade i lako dostupne svakom proizvođaču. Koriste se za proizvodnju rasada, rjeđe i proizvodnju plodova ranog povrća.
Vrste leja
Prema konstrukciji leje mogu biti jednostrane (obične) i dvostrane (holandski tip). Kod nas su masovno zastupljene obične leje. One su nadzemne (pariski tip) ili ukopane (ruski tip).
Nadzemne leje su jednostavnije izrade, zahtjevaju manji utrošak rada, lakše je regulisanje vlage, ali je za izradu leje potrebno više drveta za ram i do 30% veća količina stajnjaka.
Ove leje češće se koriste za proizvodnju rasada, a ukopane za proizvodnju plodova.
Holandski tip leje je dvostruko širi od običnih sa krovoliko postavljenim prozorima. Pogodne su kako za gajenje rasada tako i za proizvodnju plodova, ali je njihova izrada skuplja.
Pročitajte: Provjetravanje plastenika – Kako se obavlja i zašto je važno?
Dijelovi toplih leja
Topla leja se sastoji od sljedećih elemenata: trapa tople leje, rama, prozora, pokrivača (asura) i podizača prozora.
Trap se kopa kod ukopanih leja. U njega se slaže bioenergetski materijal za zagrijavanje leje. Ako se leja podiže u toku zime onda je dubina trapa 50-60 cm, a kod proljećne leje je oko 40 cm.
Ram (jastuk, sanduk) uokviruje leju i na njega se oslanjaju prozori. Najčešće se izrađuju od čamove daske širine 25-30 cm, debljine 3-5 sm i dužine 2-6 m. Za ukopane leje koriste se oble gredice, prečnika 12-15 sm. Daska koja se postavlja sa sjeverne strane treba da je viša od daske sa južne strane. Ovim se obezbjeđuje bolje osunčavanje leje i oticanje kiše niz prozore. Ako su daske iste širine onda se sjeverna strana malo podigne. Na ramove se ugrađuju zakačke za lako montiranje i demontiranje. Kad nisu u upotrebi daske treba složiti pod nadstrešnicu i zaštititi ih od atmosferilija.
Prozor tople leje je pravougaoni okvir od drveta ili metala koji se zastakljuje staklom 2-4 mm debljine. Najčešće su dimenzije 140 x 100 sm, sa dvije do tri pregradne šprosne debljine 4 x 4 cm. Drvene dijelove rama i prozora poželjno je impregnisati sa 5% rastvorom plavog kamena u trajanju od 24 časa, ili više puta premazati vrelim firnajzom radi povećane trajnosti.
Asure služe za pokrivanje toplih leja u toku noći i izuzetno hladnih dana. Po jakom suncu služe za zasenjivanje mladih biljaka, posebno prilikom pikiranja rasada. Izrađuju se od ražane slame, trske, ševara, rogoza i drugog materijala. Najčešće su veličine 2 h 1,8 m.
Pažljivim radom tokom upotrebe i sušenjem na kraju upotrebe produžava se trajnost asura.
Potapanjem u 5% rastvor plavog kamena u vremenu 24-48 časova, a zatim sušenjem takođe se povećava trajnost.
Podizač prozora služi za podizanje i pridržavanje prozora kod provjetravanja tople leje. To je letva 4 x 4 cm dužine 50-60 cm, ca jedne strane testerasto nazubljena na svakih 10 sm na koju se oslanjaju prozori tople leje.
Pročitajte: Kako skupiti sjeme zelene salate iz sopstvenog uzgoja?
Izvori toplote za leje
Zagrijavanje toplih leja se obavlja bioenergetskim materijalom, toplom vodom, vodenom parom i električnom strujom.
Bioenergetski materijal se najčešće koristi za grejanje leja. Upotrebljavaju se svjež stajnjak, slama, pljeva, lišće i drugi organski otpaci. Razgradnjom ovog materijala aktiviranjem mikroorganizama oslobađa se temperatura koja zagrijava leju: S6N1206 + CO2 → 6CO2 + 6H2O +674 Cal. Najčešće se upotrebljava svjež nezgoreo stajnjak pomiješan sa pljevom ili slamom.
Najpogodniji je konjski stajnjak jer je umjereno vlažan, rastresit, brzo se zagrijava i razvija visoku temperaturu. Goveđi stajnjak ima mnogo vode, sabijen je, pa se sporije zagrijava i razvija umerenu temperaturu. Miješanjem sa konjskim stajnjakom, pljevom i slamom poboljšava se njegova toplotna osobina.
Ovčiji i svinjski stajnjak upotrebljava se u smješi sa drugim vrstama stajnjaka. Potrebna količina svježeg stajnjaka po jednom prozoru zavisi od vremena gradnje i tipa leje.
Svjež stajnjak spremiti još u toku ljeta. Potrebno je malo prosušiti ga, a zatim složiti u gomilu do 2 metra visine. Materijal dobro sabiti da se smanji mikrobiološka aktivnost, a zatim pokriti slojem zemlje debljine 20-30 cm. Stajnjak skupljen u toku jeseni i zime stavlja se u trake širine 2-3 m, visine 40-50 cm. Ove trake treba pokriti slamom ili drugim
materijalom da se ne zamrznu.
Pred gradnju tople leje stajnjak se miješa sa pljevom, slamom ili drugim bioenergetskim materijalom. Ako je suv obavezno se dobro zalije toplom vodom i ostavi da počnu mikrobiološki procesi.
Kada se masa upali i počne da puši slaže se u trap kod ruskog ili u nadzemni sloj kod pariskog tipa leje. Bioenergetski materijal ravnomjerno se slaže i ujednačeno
sabija gaženjem.
Nedovoljno sabijena masa može inicirati rad aerobnih mikroorganizama kada dolazi do burne reakcije i brze razgradnje organske materije. Suviše sabijena masa, bez dovoljno vazduha, inicira rad anaerobnih mikroorganizama što dovodi do truljenja, a time i do slabog oslobađanja toplote.
Zbog velike vlage u leji, usljed čestih kiša ili pojave podzemnih voda, leja prestaje da greje (radi).
Zagrijavanje toplom vodom ili vodenom parom
Zagrijavanje toplom vodom ili vodenom parom obavlja se tako da se
iskopa trap na dubini 40-50 sm, zatim stavi pijesak u sloju od 20 sm u koji se
postavljaju cijevi, najčešće od plastike. Rastojanje između cijevi zavisi od temperature vode i prečnika cijevi.
Na sloj pijeska stavlja se sloj zemljišno đubrevite smješe debljine 20-30 cm. Za grijanje se najčešće koristi otpadna voda ili para iz industrije. Na sličan način vrši se instalacija električnog grijanja.
Ova vrsta zagrijavanja je skuplja, ali je znatno smanjen utrošak radne snage i leja može da se koristi tokom cijele godine.
Pročitajte: Koje biljke možete, a koje ne smijete saditi u blizini krastavca?
Zemlja za tople leje
Tople leje pune se pripremljenom zemljišno đubrevitom smješom, koja treba da ima dobre fizičke osobine, da je bogata lako pristupačnim hranljivim materijama, bez prisustva biljnih bolesti, štetočina i korova.
Najčešće se koristi smješa nezaražene baštenske zemlje, zgorelog stajnjaka i pijeska u odnosu 50:40:10. U novije vrijeme sve više se koriste smješe komposta i treseta. U ogledima izvedenim u Centru za povrtarstvo u Smederevskoj Palanci varijanta supstrata od smješe komposta 75-80% i zeoplanta 20-25% i varijanta treset 80-85% i zeoplant 15-20% uticale su povoljno na rast i razviće rasada paradajza, paprike i krastavca.
Biljke gajene na ovim supstratima su ranostasnije i otpornije na bolesti.
Zeoplant je zeolit obogaćen lako pristupačnim hranivima koga proizvodi rudnik “Nemetali” iz Vranjske Banje. Zeoliti imaju dobru apsorptivnu moć, lako upijaju vodu, a postepeno je otpuštaju. Izrađuju se u sitnim granulama što popravlja strukturu supstrata.
Nakon punjenja topla leja se pokriva prozorima preko kojih se stavljaju asure. Leja ostaje pokrivena i danju i noću sve dok se ne postigne konstantna temperatura supstrata 25-30°C. Ovo je znak stabilizovanja tople leje, poslije čega se u naredna 2-3 dana vrši sjetva ili pikiranje rasada. Često se tople leje grade u srednje visokim i visokim plastenicima.
Ovo omogućuje sigurnost u proizvodnji jer se postižu i ujednačenije temperature, a smanjuje se i mogućnost izmrzavanja. Moguće je češće i intenzivnije provjetravanje i obavljanje radova u leji i po lošijem vremenu. Umjesto stakla za pokrivanje može se koristiti plastična folija.